Posada je uočila malo plovilo sa 27 migranata iz Alžira, među kojima je bilo i dvoje djece, koji su signalizirali da im je potrebna pomoć. Postupajući u skladu sa međunarodnim konvencijama i pomorskom praksom, posada je odmah obavijestila španski Centar za traganje i spašavanje (SAR) i zaustavila brod.

Nakon što je utvrđeno da su migranti ostali bez goriva, hrane i vode, posada im je obezbijedila osnovne životne potrepštine. Manevrisanjem je stvorena zavjetrina radi zaštite od talasa i vjetra do dolaska čamca španskog SAR tima, koji je potom bezbjedno preuzeo sve migrante.

“Ova akcija još jednom potvrđuje da su humanost, solidarnost i odgovornost temeljne vrijednosti pomorskog poziva”, ističe se u saopštenju.

Iz Ministarstva su dodali da pružanje pomoći na moru nije samo zakonska obaveza, već i načelo pomorske tradicije koje crnogorski pomorci dosljedno njeguju. Iz tog resora su uputili iskrene čestitke svim članovima posade broda, a posebno crnogorskim pomorcima.

“Njihov primjer predstavlja potvrdu da su znanje, odgovornost i humanost vrijednosti koje na najbolji način predstavljaju Crnu Goru na svjetskim morima”, zaključuje se u saopštenju.

The post Posada broda MSC LAURA spasila 27 migranata kod Majorke: Među herojima i sedam crnogorskih pomoraca first appeared on BARinfo.

RB/BI: Zbog sukoba SAD-a, Izraela i Irana, promijenjene su mnoge pomorske rute. Na brod nije jednostavno ni stići, niti se sa njega vratiti. Ministarstvo pomorstva raspolaže informacijama sa svoje platforme za hitnu registraciju pomoraca koji se nalaze na brodovima u ratnoj zoni i informacijama koje dobijaju od pomorskih kompanija i agencija za posredovanje u zapošljavanju pomoraca. Do ovog momenta registrovana su 44 pomorca. Platforma je nastala u cilju evidencije broja pomoraca koji se nalaze u ratnim zonama i pružanja pomoći i podrške u koordinaciji eventualne evakuacije u slučaju bezbjednosne eskalacije. Otvoreno je više kanala komunikacije, razmjenjuju informacije u realnom vremenu, a prilikom registracije pomorci mogu da se prijave za evakuaciju iz ratne zone. Do sada su uspješno evakuisana četiri pomorca. Našeg gosta pitamo kakva je situacija iz ugla pomorskih sindikata.

Mila: Sindikat pomoraca i dokera Crne Gore je, kao dio mreže Međunarodne tranportne federacije (ITF), u stalnoj komunikaciji sa ITF-om, odakle dobijamo informacije o stanju na terenu. Trenutno, u Persijskom zalivu se nalazi oko tri hiljade brodova i najmanje 20.000 pomoraca. Situacija je nestabilna i mijenja se iz dana u dan. Ova oblast je i zvanično proglašena ratnom zonom, što znači da pomorci imaju pravo da odbiju plovidbu u takvo područje. Međunarodne organizacije, a posebno Međunarodna pomorska organizacija, upozorava da brodovi ne treba da ulaze u Hormuški moreuz radi komercijalnih operacija, a ovo upozorenje uslijedilo je nakon što su neke manje kompanije i manji brodari probali da nastave plovidbu radi stvaranja brzog profita na tom području. Međunarodna transportna federacija (ITF) je podnijela nekoliko zahtjeva prema Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO). Prvo je pitanje bezbjednosti pomoraca, koja mora biti apsolutni prioritet. Takođe, potrebno je obezbijediti nesmetan pristup hrani, vodi i medicinskoj pomoći. Pomorcima mora biti omogućena komunikacija sa porodicama, kao i psihološka podrška. IMO od države zastave traži traži da spreči kompanije da šalju brodove u rizičnu zonu i istovremeno, poziva se na diplomatske napore kako bi se obezbijedila sigurna plovidba. Svjedoci smo da se razmatra obezbjeđivanje vojne pratnje za brodove. Iz ITF-a su uzdržani u vezi ovog predloga, jer ne može da garantuje potpunu bezbjednost, imajući u vidu savremene načine napada na brodove. ITF predlaže uspostavljanje bezbjednih pomorskih koridora za izlazak brodova, odnosno, što je još bitnije, za repatrijaciju pomoraca koji žele da napuste taj teren, u smislu da njihova repatrijacija bude prioritet, pogotovo sa onih aerodroma koji sada imaju ograničeni promet zbog napada, a nalaze se u tom regionu. Poruka ITF-a je jasna: niko od pomoraca ne smije biti primoran da plovi u ratnu zonu bez pune procjene rizika i zaštite života na moru.

RB/BI: Dešavanja u Hormuškom moreuzu su ozbiljna.

Mila: Sama činjenica da je proglašen ratnom zonom govori da je situacija izrazito nestabilna i predstavlja visokorizičnu zonu za plovidbu. To se pogotovo odnosi na pomorce, jer oni sada više nisu kolateralna šteta, već direktne mete.

RB/BI: Ovo je jedna od najopasnijih pomorskih zona na svijetu.

Mila: Hormuški moreuz je najopasnija pomorska zona na svijetu, jer su sada pomorci direktne mete. Ti rizici uključuju napade projektilima i drugim savremenim sredstvima, uključujući bespilotne dronove, kao i elektronsko ometanje navigacije. To znači da se priroda rizika suštinski promijenila. Danas se pomorci nalaze u uslovima savremenog konflikta, na šta se svijet nije navikao.

RB/BI: Da li oni imaju pravo da odbiju plovidbu kroz ovu zonu?

Mila: U principu, shodno Konvenciji o radu pomoraca, imaju pravo da odbiju, naročito kada je riječ o zoni koja je označena kao visoko rizična. Da podsjetim, ITF i Udruženje brodara su proglasili Hormuški moreuz ratnom zonom. To znači da svi pomorci koji plove na brodovima koji su pokriveni ITF Kolektivnim ugovorom imaju pravo da odbiju plovidbu kroz tu zonu, ulazak u tu zonu, a imaju pravo na duple dnevnice, veće iznose osiguranja u slučaju smrti ili invaliditeta i još niz dodatnih prava, u slučaju ulaska u ratnu zonu.

RB/BI: Ko njih štiti u ovakvim situacijama?

Mila: Na globalnom nivou ključnu ulogu ima ITF, koji okuplja preko 700 sindikata širom svijeta, na nacionalnom nivou tu ulogu igra ovaj sindikat. Važno je naglasiti da je ITF uključen u formiranje međunarodnih stavova i inicijativa koje usaglašavaju i kroz Međunarodnu pomorsku organizaciju (IMO), Međunarodnu organizaciju rada. Prema informacijama koje mi, kao sindikat imamo, formirana je zajednička grupa na nivou Međunarodne pomorske organizacije, gdje se usaglašavaju mjere radi zaštite pomoraca, a tu jednu od glavnih uloga ima ITF.

RB/BI: Što konkretno radi Sindikat pomoraca i dokera u ovoj situaciji?

Mila: Kao dio ITF mreže, aktivno pratimo razvoj situacije i pružamo podršku našim članovima i ne samo njima. U konkrentom slučaju, s obzirom da se radi o vanrednoj situaciji, mi podršku pružamo i onim našim pomorcima koji nisu članovi sindikata. Kroz direktnu komunikaciju sa ITF-om, učestvujemo u razmjeni provjerenih informacija i ukazujemo na stanje naših pomoraca.

RB/BI: Koliko su pomorci iz Crne Gore pogođeni ovom situacijom?

Mila: Imamo značajan broj pomoraca iz Crne Gore koji plove na ovim rutama, pa ovo nije tema koja je udaljena od nas, već se direktno radi o bezbjednosti naših ljudi. Upravo zbog toga smatramo neophodnim da država ima jasan i unaprijed definisan protokol postupanja u ovakvim kriznim situacijama.

RB/BI: Imamo li mi takav protokol?

Mila: Ne postoji u Crnoj Gori. Ono što je možda razočaravajuće da ni veće pomorske sile to nemaju, ali oni imaju bezbjedonosne procedure i u kontinuitetu prate stanje na terenu i informišu svoje pomorce o stanju, mogućnostima i rizicima. To mogu zato što imaju aktivan registar pomoraca na nivou zemlje i imaju komunikaciju, pa tačno znaju gdje im se koji pomorac nalazi, što na žalost, u Crnoj Gori nije slučaj.

RB/BI: Da li to znači da mi nemamo ni procedure?

Mila: Tako je, nemamo.

RB/BI: Kakva je uloga sindikata u odnosu na državu, u ovakvim situacijama?

Mila: Uloga sindikata je da zaštiti pomorce i da ukaže na njihove potrebe. Taj posao ovaj sindikat ne odrađuje preko Ministarstva pomorstva i u komunikaciji sa njim, nego isključivo sa Međunarodnom transportnom federacijom – ITF-om.

RB/BI: Koju biste poruku poslali pomorcima?

Mila: Ključna poruka je da se o zaštiti ne razmišlja onda kada problem nastane, nego unaprijed. U kriznim situacijama jedino pomorci koji su organizovani imaju realnu mogućnost da zaštite svoje pravo i zbog toga uvijek apelujemo da se pri traženju angažmana na brodu rukovode time da brod na kojem će oni služiti bude pokriven Kolektivnim ugovorom ITF-a, jer na taj način ti pomorci postaju dio ITF porodice, preko nas takođe. Ne mogu nikad imati apsolutnu zaštitu, ali uvijek mogu stepen više u odnosu na one pomorce koji su na brodovima koji nisu pokriveni Kolektivnim ugovorom ITF-a.

RB/BI: Što očekujete u narednom periodu?

Mila: Ukoliko se geopolitičke tenzije nastave, očekujemo dalju destabilizaciju plovidbe kroz ovaj region i zadržavanje statusa ratne zone. Činjenica da Međunarodna pomorska organizacija već razmatra mjere poput bezbjednih koridora i evakuacije pomoraca jasno ukazuje na ozbiljnost situacije. Zato je važno da i država i brodari i sindikati djeluju koordinisano, sa jasnim fokusom na bezbjednost pomoraca na prvom mjestu.

RB/BI: Situacija u Hormuškom moreuzu nam je, na žalost, svima jasna. To je ratna zona. Osim što su životno ugroženi pomorci u tom dijelu, ugroženi su interesi raznih kompanija. Pomorske kompanije koje izbjegavaju taj dio koriste rute koje su duže i skuplje, što sve komplikuje, poskupljuje brodarske usluge, ali otežava i život pomoraca.

Mila: Ono što valja naglasiti jeste da, prema informacijama koje dobijamo od ITF-a, veliki brodari, koji imaju kulturu socijalnog dijaloga i bitni su kod Međunarodne pomorske organizacije, imaju svijest o svemu ovome i ne dovode u rizik pomorce na njihovim brodovima. Veći su problem manje kompanije, manji brodari, koji su spremni da rizikuju život pomoraca radi lakšeg sticanja profita.

The post Mila: O zaštiti se ne razmišlja kada problem nastane, nego unaprijed first appeared on BARinfo.

Naš medij je interesovalo je da li crnogorski pomorci mogu očekivati pravnu zaštitu i materijalnu pomoć od svoje države.

Marijana Perić, v.d. generalne direktorice Direktorata za pomorsku privredu, pomorce i usklađivanje propisa u Ministarstvu pomorstva, potvrdila je Radio Baru da je  lično, sa kapetanom Goranom Idrizovićem, bila član delegacije Ministarstva pomorstva, koja je 17. jula brod je posjetila brod.

“Posjeta je organizovana u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova Crne Gore i Ambasadom Crne Gore u Rimu, uz posredovanje ambasadorke Jelene Burzan.

Delegacija se sastala sa posadom i utvrdila da na brodu vladaju loši uslovi života i rada, te je uvidjela potpunu opravdanost njihovih potraživanja. Nakon toga su uslijedili razgovori sa kapetanom broda, brodovlasnikom, lučkim kapetanom, predstavnikom ITF-a i predstavnicima italijanskog fonda ESA, koji pokriva plate, zdravstveno i penzijsko osiguranje za italijanske pomorce.

Uvjereni smo da su pregovori dali rezultate i da je ispunjenje zahtjeva naših pomoraca osigurano i blizu realizacije.

Ova sveobuhvatna diplomatska i tehnička akcija bila je ključna za pokretanje procesa isplate zaostalih zarada, obezbjeđenje sigurnosti i prava posade, pokretanje mehanizama za eventualnu repatrijaciju i uspostavljanje institucionalne komunikacije i međunarodne saradnje.

Ministarstvo pomorstva Crne Gore nastavlja da pruža punu podršku crnogorskim pomorcima i da aktivno djeluje u zaštiti njihovih prava, kako u zemlji tako i u inostranstvu.

Posebnu zahvalnost dugujemo humanitarnoj misiji za pomorce Stella Maris – Genova, za kontinuiranu podršku i pomoć u hrani, ljekovima i medicinskoj njezi naših pomoraca” istakla je Perić.

The post Ministarstvo: Uvjereni smo u pozitivan ishod u pogledu zarada naših pomoraca first appeared on BARinfo.

Prema nekim procjenama, na pučini je iz Crne Gore oko 6.500 pomoraca, mada taj broj nije definisan, upravo zbog nepostojanja registra.

Kako je kazao kapetan Nenad Lazović, gostujući u emisiji “Mreža” na TVCG, crnogorski pomorci su  prepušteni sami sebi.

“Najveći broj njih individualno nalazi svoje zaposlenje. Nose svoj teret svaki na svoj način”, kazao je Lazović.

Istakao je da Crna Gora nema nijednog predstavnika bordarske kuće koji zvanično ima zvanje u Crnoj Gori.

“Zakonska regulativa postoji, ali monitoring i usaglašenost sa trendovima apsolutno ne postoje. Problem je u tome što već tri godine nemamo ministarstvo pomorstva, već pripadamo nekom direktoratu. Moram reći da se ovih godina nisu baš potrudili da predstave Crnu Goru kao pomorsku zemlju”, smatra Lazović.

Prema njegovim riječima, Pomorski fakultet u Kotoru godinu i po dana nije iznjedrio nijednog lučkog kapetana.

“Poslije ovoliko godina iskustva i ovoliko sijede kose, ne bojim se teškim riječi i tvrdim da je Crna Gora zaboravila na pomorce”, upozorio je Lazović.

Predsjednik Unije pomoraca Crne Gore Neđeljko Radulović ukazao je na još jedan problem: kašnjenje sa biometrijskim izdavanjem dokumentacije pomoraca.

“To je elektronski dokument i to je u nadležnosti MUP-a. I pred svih naših napora, do današnjeg dana nismo mogli da ovo realizujemo, mada ima nekih najava da će sve biti završeno do kraja godine”, kazao je on.

Još jedan izazov sa kojim se suočava ova profesija – sindikalna organizacija pomoraca u našoj državi ne postoji.

“Sindikat je po pravilu oslonjen na državu, a mi se vodimo kao NVO. Do sada nije bilo primjedbi na naš rad”, pohvalio se Radulović.

Poručio je da su crnogorski pomorci su najbolji naši ambasadori.

“Oni su naš najbolji izvozni proizvod”, zaključio je Radulović.

The post Pomorci iz Crne Gore nemaju status, prepušteni sami sebi first appeared on BARinfo.

To je zaključeno na panel diskusijama „Kompas: Učešće crnogorskih pomoraca u krijumčarenju narkotika“ koje su održane u Baru i Kotoru. Diskusije je organizovao NVO Juventas uz podršku Globalne inicijative za borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala.

Koordinator projekta i savjetnik u Juventasu Mićan Andrijašević podsjetio je da je u posljednjoj procjeni opasnosti od teškog i organizovanog kriminala u Crnoj Gori navedeno da je šverc droge glavni biznis kriminalnih grupa.

„Javnosti je poznato da je upravo u tim aktivnostima učestovao i jedan dio crnogorskih pomoraca, što ostavlja ozbiljne posljedice po cijelu pomorsku populaciju, ali i po crnogorsko društvo i državu.“ , kazao je Andrijašević.

Cilj ovih panel diskusija je, kako je rekao, otvaranje debate o „ovom važnom, a zanemarenom pitanju“.

„Iako se negdje već govori o ovome u pomorskim krugovima i institucijama, još uvijek kao društvo ne dajemo jedinstven odgovor na ovaj problem, kako bismo pomogli pomorcima“, tvrdi Andrijašević.

On objašnjava da je cilj projekta „Kompas“ jačanje kapaciteta, integriteta i otpornosti budućih pomoraca, odnosno učenika/ca srednjih pomorskih škola i studenata/kinja pomorskih fakulteta.

Inspektor Ivan Jović iz Odsjeka za borbu protiv krijumčarenja droga, rekao je da operativna saznanja i drugi podaci ukazuju da se crnogorski državljani bave krijumčarenjem i organizovanim krijumčarenjem opojne droge kokain, koja ide iz Južne Amerike u zemlje Zapadne Evrope.

U toku 2019. i 2020. godine, zaplijenjeno je oko 28,5 tona kokaina u slučajevima u kojima su učestvovali crnogorski državljani.

“Uprava policije će uložiti sve napore da očuva ugled i tradiciju pomorske profesije u Crnoj Gori, po kojima je vjekovima prepoznata i da se jasno pokaže da se radi o pojedinčanim slučajevima. Ova tema zahtjeva preventivno djelovanje svih subjekata”, istakao je Jović na panel disksiju u Baru.

Novinarka „Vijesti“ Jelena Jovanović je poručila mladim budućim pomorcima da je mnogo časnije i pametnije raditi to za šta ljudi uče i školuju se, a ne “šurovati sa kriminalom”.

Apelovala je da budu daleko od svega toga, navodeći da svaki pomorac koji uđe u taj svijet, ukoliko preživi, proživljava torture i “nema tog novca za koji neko može da kupi vaš i mir vaše porodice, niti to treba da dozvolite”.

“Vjerujem da ukoliko se dovoljno uključimo, možemo da ispravimo budućnost ove države da ne budemo prepoznati u svijetu kao šverceri kokaina sa dalekih destinacija, što nas prati decenijama. Prvo smo bili prepoznati po švercu cigareta, pa po krađama na ratištima okolnih država, a sad već imamo primat u prevozu kokaina iz južnoameričkih država”, rekla je Jovanović.

Saradnik u nastavi na Fakultetu za pomorstvo i turizam u Baru i direktor MSC kompanije za Crnu Goru Dalibor Pelević, kazao je da se krijumčarenju droge mora stati na put.

Smatra da je izuzetno loše što su crnogorski pomorci uključeni u krijumčarenje droge, naročito uzimajući u obzir veličinu države i broj stanovnika.

Pozvao je sve koji imaju informacije o krijumčarenju droge da anonimno putem „speak-line“ na sajtu MSC kompanije prijave slučaj.

Predstavnica Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), Sanja Jovićević je govoreći na panel diskusiji u Kotoru istakla da je sve veći broj pomoraca koji se pojavljuju kao izvršioci krivičnog djela krijumčarenje droge.

“Za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije za organizatora je propisana kazna zatvora u trajanju od tri do 15 godina, za pripadnika te kriminalne organizacije od jedne godine do 10 godina zatvora, a za krivično djelo krijumčarenje droge zaprijećena je kazna zatvora od dvije godine do 10 godina”, navela je Jovićević.

Smatra da tužilaštvo može da pruži doprinos tako što će biti proaktivno, razmijeniti iskustva, znanje i podatke sa relevantnim učesnicima u projektima.

Dekan Pomorskog fakulteta u Kotoru Špiro Ivošević, rekao je da se kroz obrazovni proces studenti upoznaju sa incidentima u pomorstvu, koji su se desili kako sa aspekta sigurnosti, tako i sa aspekta bezbjednosti, naročito imajući u vidu ono što se dešava posljednje dvije decenije, a to su piratstvo, terorizam, krijumčarenje i ilegalna migracija.

Najveća posljedica koju krijumčarenje narkotika ostavlja, kako smatra Ivošević, je gubitak reputacije crnogorskog pomorca.

“Trudimo se da, podižući svijest našim studentima, našim pomorcima, skrenemo pažnju na sve što nije dobro i što negativno utiče na imidž institucije, društva i države. Nesporno je da imamo hiperprodukciju pomorskog kadra posljednjih deset godina. Na to mi sa Pomorskog fakulteta ne možemo da utičemo i neki drugi organi o tome treba da vode računa”, kazao je Ivošević.

Istakao je da su studenti Pomorskog fakulteta kao stručnjaci traženi, a kriterijumi za završetak studija su strogi.

“30 do 40 odsto je onih koji fakultet završe u roku od tri godine, a 50, 60 odsto završi u roku od pet ili šest godina. Na Fakultetu se tudimo da afirmativno promovišemo pomorstvo, tradiciju crnogorskog pomorstva, tradiciju crnogorskog pomorca, tradiciju institucije i crnogorske zastave”, kazao je Ivošević.

Profesorica na Pomorskom fakultetu Tatijana Dlabač, istakla je da se profesori na Fakultetu trude da studentima prvo pokažu šta znači biti dobar čovjek.

“Trudimo se da usadimo obrazac svega onoga kako treba budući pomorac da se ponaša. U obrazovnom procesu treba da su ljudi koji će biti primjer onoga što studenti žele da budu”, rekla je Dlabač.

The post Učešće pomoraca u krijumčarenju narkotika ostavlja posljedice first appeared on BARinfo.