To potvrđuje i registrovani broj ujeda pasa lutalica – sa 350 u 2023. smanjen je na 250 tokom 2024. godine, a do početka ove sezone iz Doma zdravlja dobili smo informaciju da je zabilježeno 75 ujeda.

“Ako se ta dinamika nastavi do kraja godine, imaćemo smanjenje više od stotinu posto, što znači da azil funkcioniše, opravdava svoju svrhu, doprinosi boljoj higijeni, ali i ljepšem ambijentu za turiste i mještane. Nije lijepo kada lutajuće životinje pokvare odmor gostima i kada odu iz naše opštine sa lošim utiscima. Ovoga ljeta, kao što sam kazao, broj pritužbi je značajno smanjen, za krupnu stoku ih nije ni bilo, a što se tiče pasa lutalica imali smo smanjen broj prigovora, posebno oko hotela, jer djeca kada vide pse žele da ih nahrane, igraju se, oni to osjete i dolaze stalno na isto mjesto. Više puta smo intervenisali, ne samo u Sutomoru, već na cijeloj našoj obali – od Čanja do Velikog pijeska”, naglasio je Brnjada, koji se osvrnuo i na to kako je krupna stoka sklonjena sa ulica.

“To je bio mukotrpan posao, koji traje skoro godinu, ali smo uz svesrdnu podršku i stalne intervencije kolega iz Komunalne policije i Uprave za veterinu, uspjeli da vlasnike privolimo da se ponašaju odgovorno i kako treba. Odnosno, u skladu sa zakonom i Odlukom o komunalnom redu, koju je Skupština opštine Bar donijela”, podvukao je Brnjada.

Kao član Mjesne zajednice Sutomore – Spič i NVU Spičana “Nehaj” iz Sutomora, prenio nam je i svoje impresije o ovogodišnjoj turističkoj sezoni koja se različito ocjenjuje (svako iz svog ugla), polemiše se sa procentima, ali ono što je, kako je naveo, karakteristično, jeste da se pokazalo da je saobraćaj najveći izazov.

“Adekvatna saobraćajna infrastruktura trebalo bi da doprinese rješavanju te problematike, kako kada je riječ o putevima, tako i parkiralištima. To je izazov sa kojim se moramo uhvatiti u koštac, jer iz godine u godinu, iz raznoraznih poznatih razloga, sve veći broj turista se odlučuje da na ljetovanje ide automobilom. To stvara gužvu i neprijatnosti, zbog dugog boravka u autu na visokim temperaturama. Moraju se pronaći nove lokacije i za Čanj i za Sutomore za parkiranje sve većeg broja auta, koji su sada na trotoarima i saobraćajnicama. To je ključno. Ove godine smo ponovo imali požar u Čanju i situaciju da cisterne sa vodom, vatrogasna i kola hitne pomoći, teško mogu da stignu na lice mjesta. Ovoga ljeta, bilo je organizovano nekoliko novih lokacija za parkiranje u Sutomoru, ali moramo da radimo na tome da ih bude još više i da budu uređenije. To su privremena rješenja, a taj problem bi trebalo trajno regulisati i na adekvatan način riješiti”, poručio je Brnjada, koji je istakao da je novi režim jednosmjernih ulica u Sutomoru ove sezone funkcionisao dobro. Građani su brzo stekli naviku kako i kuda treba da voze, i to je sistem kakav treba razrađivati, kako se vozila ne bi zadržavala, a saobraćaj odvijao bez zastoja”, istakao je Brnjada, koji je podvukao da je najbolji način da se stvari rješavaju da učimo iz grešaka, trudimo se da ih ne ponavljamo i svaku sezonu dočekujemo spremniji.

The post Marko Brnjada: Ovoga ljeta u Sutomoru, ali i drugim mjestima, značajno manje lutajućih životinja na ulicama first appeared on BARinfo.

„Drugi dio baziran je na nadogradnji plana – otvaranju sopstvene veterinarske ambulante, sterilizaciji životinja kao i uključivanju u programe za dobijanje sredstava od eko i drugih fondova. Primarno je unaprjeđivanje ljudskih i tehničkih kapaciteta u cilju ostvarivanja zacrtanih planova”, kazao je Brnjada.

U prvom krugu, reagovala je odbornica Valentina Minić (Demokrate) koja je pohvalila dobijanje dozvole za rad veterinarske ambulante, ali se, kazala je, „ne bi složila da nema bitnih izmjena u Izvještaju, a one se, između ostalog, tiču broja zaposlenih kojih je bilo 22, dok ih je danas 26, što je za 11 odsto, odnosno, 18.401,00 euro više u odnosu na plan kojim je projektovano oko 150.000,00 eura.“

Minić postavlja pitanje na kojim su radnim mjestima četvoro novozaposlenih, s obzirom na katastrofalne rezultate rada azila u odnosu na rješavanje problema sa kojima se građani suočavaju svakodnevno.

„Što se dobiti tiče, Opština je bila velikodušna, pa su, s obzirom da je svakog 165. građanina ujeo pas, troškovi po osnovu odštete iznosili 162.858,00 eura”, naglasila je Minić.

Odbornica Smiljana Vukićević (Ujedinjena Crna Gora), u Izvještaju doo „Lovstvo“ „ne prepoznaje gdje su predviđeni troškovi za obuke i edukacije“, ali hvali plan kandidovanja projekta za izgradnju krematorijuma za pse.

Darko Janković (Pokret Evropa Sad) pohvaljuje edukaciju o podizanju svijesti o savjesnom odnosu prema životinjama, ali kritikuje finansijski dio Izvještaja.

Emir Peričić (DPS) Izvještaj doo „Lovstvo“ smatra korektnim i predlaže uvođenje novih jedinki divljeg zeca, jarebice i kamenjarke.

Milan Nešković (Demokrate) smatra da se kompletno „Lovstvo“ svelo na azil, i kritikuje finansijski izvještaj predloživši da „Lovstvo“ ubuduće treba da radi kao služba, a ne kao Društvo sa ograničenom odgovornošću.

Radomir Novaković smatra da „Lovstvo” i azil ne treba da budu u istom košu, tj. da mogu da funkcionišu na način da budu komercijalni i pita kad se može očekivati vidljivi efekat smanjenja broja pasa lutalica i lutajuće stoke na ulicama Bara, dok odbornica Milena Božović ukazuje na problem lutajuće stoke na području Maljevika i Golog brda.

Brnjada pojašnjava da se, što se veterinarske ambulante tiče, ne može planirati budžet, dok je u azilu bilo neophodno zaposliti veći broj ljudi od predviđenog, jer su potrebe bile takve. Kad je riječ o lutajućoj stoci u sutomorskim naseljima, Brnjada navodi da problem leži u zakonskim začkoljicama, konkretno, nemaju gdje da otpreme stoku.

U drugom krugu rasprave učestvovali su Valentina Minić, Smiljana Vukićević, Radomir Novaković, a Program rada DOO „Lovstvo” usvojen je sa 21 glasom „za” i jednim „protiv”.

Program rada i finansijski plan DOO Vodovod i kanalizacija Bar, šestu tačku Dnevnog reda, obrazložio je direktor Mladen Đuričić.

„Naš cilj je unaprjeđenje efikasnosti i pouzdanosti sistema smanjenja gubitaka vode, povećanje kvaliteta usluga, i očuvanje vodnih resursa. Kroz realizaciju programa, omogućiće se brži razvoj sistema vodosnabdijevanja i veće zadovoljstvo korisnika. Poslovne aktivnosti tehničkog sektora biće usmjerene na digitalizaciju i modernizaciju postojeće komunalne infrastrukture što će, između ostalog, doprinijeti lakšem otklanjanju problema na mreži”, istakao je, između ostalog, Đuričić.

Valentina Minić je pohvalila aktivnosti koje se sprovode u cilju unaprjeđenja usluga, a u vidu digitalizacije koja će doprinijeti efikasnosti funkcionisanja. S obzirom da Društvo broji 175 zaposlenih, Minić pita da li je bilo novih i koliko je sredstava utrošeno na ugovore o djelu, a interesuje je i da li su zadovoljni pokrivenošću kanalizacionom mrežom.

„Je li moguće povećati naplativost usluga, a smanjiti otpis nenaplaćenih potraživanja?”, pita Minić i primjećuje veliko povećanje rashoda u finansijskom izvještaju DOO „Vodovod i kanalizacija“ .

Aleksandar Barlović (DPS) smatra da Izvještaj zaslužuje punu podršku, posebno pohvalivši početak implementiranja sistema za praćenje stanja vodovodnog sistema, kao i planirano opremanje laboratorije za analizu vode za piće.

Smiljana Vukićević smatra da se „Vodovod“ suočava sa problemima dotrajalosti distributivne mreže i podržava otvaranje laboratorije za provjeru ispravnosti vode za piće. Ukazala je na problem automata za prodaju „ispravne vode za piće“ , a koju, kazala je, uglavnom, obavljaju Ukrajinci koji borave u Baru.

Adela Kalamperović (DPS) kao jednu od pozitivnosti iz Izvještaja navodi visoki kvalitet vode, dok je negativna strana dotrajalost mreže.

Đuričić u odgovoru odbornicima pojašnjava da je zaposlenost na istom nivou kao prošle godine, izuzev ugovora o djelu koji se zaključuju sa licima posebne struke. Što se privremenih korisnika tiče, privremeno se priključuju na mrežu dok se ne sakupi neophodna dokumentacija za registraciju korisnika. Iz sistema Regionalnog vodovoda se, prema riječima Đuričića, preuzima mnogo više vode nego što je predviđeno, jer barska vodoizvorišta ljeti nisu dovoljno izdašna.

U drugom krugu rasprave za riječ su se javili Valentina Minić, Omer Vukić (SDP) i Radomir Novaković.

Minić je tražila pojašnjenje u vezi sa otpisom potraživanja „koje joj direktor Đuričić nije pojasnio“, Vukić povodom cijene vode, dok je Novaković od odbornika SO Bar koji rade u Vodovodu zatražio odgovor na pitanje šta se može očekivati od DOO „Vodovod“ ubuduće, kad su investicije u pitanju. Odbornica Vukićević je, tim povodom, istakla problem dotrajalosti mreže, kao i nedostajuće radne snage na terenu, dok je Vladimir Božović (SDP) podsjetio na probleme finansijske prirode.

Na izvještaj DOO „Vodovod“ , u drugom krugu rasprave, reagovala je Milena Božović postavljajući pitanje koliko je kilometara nove vodovodne mreže izgrađeno i koliki su gubici na mreži, te postoji li analiza tog stanja i način da se gubici nadoknade.

„Gubici su veliki i čitav plan i program preduzeća će se bazirati na njihovom otklanjanju“, zaključio je Mladen Đuričić, direktor DOO „Vodovod“.

Program rada DOO „Vodovod i kanalizacija” usvojen je sa 22 glasa „za”, bez glasova „protiv” i uz dva „uzdržana”.

Nastavak XXIV sjednice SO Bar planiran je za sljedeću sedmicu, ali će sa Dnevnog reda biti sklonjena deseta tačka – Prijedlog Programa rada DOO „Parking servis” Bar za 2025.godinu.

The post SO Bar usvojila predloge programa rada DOO Lovstvo i DOO Vodovod i kanalizacija Bar za 2025. godinu first appeared on BARinfo.

„Ovim putem želimo obavijestiti izletnike, planinare, izviđače i ljubitelje prirode, da će lovci biti prisutni do kraja lovne sezone i po planinskim prevojima Sozine, Sutormana, Lisinja i Rumije, te predlažemo međusobno obavještavanje i saradnju oko planiranja i organizacije, u cilju što boljeg korišćenja prostora ali i bezbjednosti“, ističe u dopisu medijima Marko Brnjada, izvršni direktor D.O.O “Lovstvo“ .

Lov na divlje svinje će, kao i do sada, biti organizovan po grupama, na unaprijed određenim lokalitetima, o čemu će biti obaviješten i Centar bezbjednosti Bar .

„Apelujemo na sve građane da čuvaju prirodu, ne odlažu otpad i ne pale vatru na rizičnim mjestima za izazivanje požara ili ostavljaju upaljenu vatru bez nadzora“, apelovao je Brnjada uoči početka nove lovne sezone.

Lovište “BAR” se prostire na 48.998 hektara površine. Granice lovišta su ustanovljene teritorijom opštine Bar, osim u dijelu gdje se graniči sa NP “Skadarsko jezero”. Na sjeveru se graniči sa opštinom Cetinje, na sjeveroistoku sa NP “Skadarsko jezero”. Na jugoistoku sa Albanijom, a na jugu sa opštinom Ulcinj. Na jugozapadu izlazi na obalu Jadranskog mora, dok se na sjeverozapadu graniči sa opštinom Budva.

The post Nova lovna sezona počinje sjutra first appeared on BARinfo.