Predsjednik Skupštine opštine Bar Branislav Nenezić podsjetio je prisutne da je Zakon o slobodnim zonama izglasan 2. februara ove godine, kao i da je na posljednjem premijerskom satu uputio poslaničko pitanje predsjedniku Vlade Crne Gore Milojku Spajiću, koje se odnosilo na potencijalne pravne i ekonomske posljedice ovog zakonskog rješenja. Nenezić je jasan u stavu da je donošenje ovog zakona za posljedicu imalo stvaranje biznis barijera i naglasio da slična praksa nije zabilježena ni u jednoj državi članici Evropske unije.

„Naprotiv, u Evropskoj uniji prave se zakonska rješenja koja za cilj imaju stvaranje finansijskih olakšica“, naveo je Nenezić.

Poziv za prisustvo desetoj sjednici Otvorenog parlamenta, kako je naglasio Nenezić, bilo je upućeno i na adrese Ministarstva ekonomskog razvoja, Ministarstva finansija, Ministarstva saobraćaja, kao i Luke Bar AD, ali, u sali lokalnog parlamenta danas nije bilo predstavnika ovih resora i Luke, kao ni značajnog broja odbornika u SO Bar.

„Ovo zakonsko rješenje direktno će uticati na budžet opštine Bar i na realizaciju Strategije razvoja opštine Bar, što je dovoljan razlog za sazivanje redovne sjednice lokalnog parlamenta“, apostrofirao je Nenezić i dodao da očekuje podršku svih 37 odbornika u lokalnom parlamentu po pitanju upućivanja inicijative ka Vladi Crne Gore.

Direktor kompanije Pacorini Aleksandar Adamović, saglasan je da ovo zakonsko rješenje može nanijeti veliku štetu privredi.

„Zbog šverca cigareta donose se pravila da se jedan segment uredi tako što se cijeli sistem gasi. Zakon povlači kontrole, procese, procedure, a u krajnjem mi ćemo da nastradamo. Kako to izgleda? Privredno društvo radi normalno, ali u Slobodnoj zoni nenormalno, jer zakon sam po sebi povlači toliko stvari da mi moramo da odgovaramo policiji, carini, drugim državnim firmama, potpuno neosnovano. Takođe, ovaj zakon u suprotnosti je sa više drugih zakona – o ličnim podacima, privrednim društvima, obligacionim odnosima, carinskom zakonu… A dovoljno je da je samo jedan suprotan. I na kraju, suprotan je Ustavu Crne Gore“, kazao je Adamović i dodao da predstavnici kompanija koje posluju u okviru Slobodne zone „ne mogu doći da premijera“.

„Ne možemo da dođemo do premijera, da mu sve ovo objasnimo. Sa zadnjeg premijerskog sata shvatili smo da on nije u ovoj materiji.  Vidjeli smo odgovor koji je poslao, vidjeli smo da onaj ko je donio zakon nikad nije ušao u zonu. Mogli smo da damo ranije neki pozitivan ‘input’“, kazao je Adamović.

Vlasnik kompanije Petro Šped Bar Bogdan Ljutica, ističe da je zakon prošao “ispod radara”.

„Javna rasprava je trajala 21 dan i za to vrijeme niko nije našao za shodno da se organizuje jedan sastanak u  Slobodnoj zoni, na kojem bi mi koji imamo malo iskustva iznijeli naše predloge i sugestije. Vjerovatno bi tada zakon bio drugačije koncipiran“, naveo je Ljutica.

Sam zakon, kako je istakao, ima više kontradiktornosti. Kao jednu od mogućih posljedica njegove primjene, naveo je moguće gašenje poslovanja određenih kompanija i nastavak njihovih poslovnih aktivnosti u Hrvatskoj i Albaniji.

„Ovo nije problem nijedne političke partije. Ovo je problem države, privrede, koji treba da se riješi i malo je žalosno da niko iz Vlade nema strpljenja ni volje da nas sasluša. Apel svima – bilo bi dobro da nas saslušaju i da nam kažu šta nam je činjeti i kako iz ovoga problema da izađemo“, kazao je Ljutica.

Sjednici Otvorenog parlamenta prisustvovao je i izvršni direktor kompanije Port of Adria Sadet Kara. Kara kaže da nije iznenađen donošenjem ovog zakona, te da su iz kompanije na čijem je čelu blagovremeno ukazivali na moguće negativne posljedice njegove implentacije.

„Port of Adria uvijek je bila podrška carini i policiji da se riješi problem šverca cigareta. Postoji dosta stvari koje se u Slobodnoj zoni dešavaju protiv zakona, već postojećim. Godinama unazad to sugerišemo ministarstvima, ali rješenja nema. Vezano za ovo zakonsko rješenja, i prije izglasavanja poručivali smo kakve i kolike posljedice ono može imati, ali nažalost, to nije niko ni čuo ni registrovao. Mi smo već izgubili veliki dio posla. Za nekoga ko se ne bavi lučkim poslom i nije mu možda jasno, zamislite da Turskish Airlines izgubi pola svojih putnika i nikad više se ne vrati u Podgoricu. Indirektno, ima mnogo efekata koje ne možemo ni da predvidimo, a direktni su već vidljivi. Naš gubitak je već pola miliona eura, što je pola od iznosa naše godišnje koncesije. Šteta je nanešena i  agencijama, špediterima, brodarima…“, kazao je Kara.

Direktor CMA – CGM Montenegro Bojan Čejović, istakao je značaj prisustva najvećeg francuskog i jednog od tri najveća svjetska brodara na crnogorskom tržištu i podsjetio da je kompanija prošle godine otvorila zvaničnu kancelariju u našoj državi, u kojoj posluje duže od dvije decenije. Čejović se posebno osvrnuo na preusmjeravanje poslovanja kompanije Philip Morris sa Luke Bar na druge luke u našem okruženju.

„Imamo sreću da je najveći svjetski proizvođač duvanskih proizvoda i cigareta Philip Morris, koji ima fabriku u Nišu, izabrao Luku Bar kao luku preko koje distribuira svoje proizvode. Govorimo o cifri od 4940 kontejnera na godišnjem nivou. Ovim zakonom ta kompanija je morala da preusmjeri svoje robe na luke u okruženju – Rijeka, Solun i Đenova. Prestankom tranzita značajno će se umanjiti broj dolazaka brodova, jer se šalje slika Bara kao nepoželjnog distributerskog pravca. Ovo zakonsko rješenje Luku Bar stavlja u nepoželjan logistički položaj. Luka Bar bila je najpovoljnija, i što se tiče cijene i brzine. Problem je nastao zabranom tranzita duvanskih proizvoda kroz Crnu Goru. Vjerujem da je ovo urađeno iz najboljih namjera, ali posljedično je uzrokovalo veliku štetu svim ljudima koji su u lancu transporta, a u krajnjem i za budžet Crne Gore. Mora se razmisliti o korigovanju zakona, gdje bi se renomiranim svjetskim proizvođačima dozvolio tranzit. Nadam se da će i ova skupština, uz sve reakcije, pomoći da ljudi koji su donijeli ovaj zakon uvide da je napravljena greška i da se izvrši korekcija“, kazao je Čejović.

Direktor MSC Montenegro Dalibor Pelević, naglasio je značaj ove teme za opštinu Bar i podsjetio na istraživanje iz 2019. godine, koje je pokazalo da logističke aktivnosti koje se odvijaju preko Luke Bar donose 20 odsto ukupnih prihoda lokalnoj upravi.

„Danas, logističke aktivnosti preko Luke Bar donose između 100 i 150 miliona eura za Crnu Goru, a  potencijali su daleko veći. Izvršen je genocid nad logistikom Luke Bar. Kad bi mi duplirali teret koji dolazi na Bar, ne bi imali nikakav problem da taj teret Port of Adria opsluži“, kazao je Pelević i zaključio da „ako mi ne obezbijedimo teret za brodara, obezbijediće ga druge države“.

Hasan Kolar šef službe špedicije u kompaniji Jadroagent je ukazao na više suprotnosti u zakonskom rješenju, i naglasio da ista roba može da pređe preko, na primjer, carinskog prelaza Dobrakovo, ali ne i preko Luke Bar.

„Imam osjećaj kao da je neko namjerno ovo napravio Luci Bar“, kazao je Kolar.

Jedino pravo rješenje, kako navodi mr Samir Hadžić, je podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti, od strane Opštine Bar.

„Ovim zakonom umanjiće se prihodi i ovo je direktni atak na prihode i budžet Opštine Bar, odnosno, svih građana Bara. Na osnovu članova 113. i 117. Ustava, lokalna uprava je morala biti uključena u proces pripreme zakona i morala je imati prostora da da svoje mišljenje, zajedno sa kompletnim privrednim sektorima koji zastupa ovu oblast. S obzirom da to nije urađeno, stvorio se pravni osnov da Skupština opštine Bar u nekoj od narednih sjednica donese zaključke i da sebi mandat da podnese inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti. Takođe, narušen je i član 142. Ustava koji strancu jemči pravo obavljanja privredne djelatnosti, a prava stečena ulaganjem, se ne mogu zakonom mijenjati. Ovaj zakon ne može da promijeni odredbe ugovora i investicionih ulaganja koje je, na primjer, Port of Adria uradila. Port of Adria može da podnese ustavnu žalbu za obeštećenje i da to dobije. To su veliki troškovi za budžet Crne Gore. Nadam se da će neko o ovome da razmisli“, kazao je Hadžić.

Miloš Šušter, s druge strane, smatra da bi ocjena ustanovnosti iziskivala isuviše dug vremenski period i  predlaže formiranje radne grupe koja će pripremiti uputstvo za implementaciju zakona, kojim bi se na najmanju moguću mjeru svele njegove negativne posljedice po ekonomiju.

„Ako idemo na ocjenu ustavnosti štete će biti ogromne, jer će proći godina ili dvije, a do tada će svi problemi eskalirati, roba će otići i biće milionske štete. Šta je moguće rješenje? Prvo, da se obezbijedi odlaganje primjene zakona i vraćanje primjene starog zakona, ili da se formira jedna radna grupa koja bi na osnovu ovog zakona dala uputsvo, ili tumačenje, dok se problem ne riješi, a to se može uraditi za 15 dana“, smatra Šušter.

Direktor Lučke uprave Stanko Deretić kazao je da „ako je Crna Gora živ organizam, Luka Bar je njena aorta“.

„Današnja tema nije moja nadležnost, ali smatram da svi imamo isti cilj, a to je da luka Bar bude puna brodova. Optimista sam po pitanju rješavanja ove problematike. Ova Uprava već radi na rješavanju određenih problema Luke Bar, pilotaže, i slično… Naša Uprava otvorena je za sve zainteresovane ljude, preduzeća, da razmotrimo probleme i inicijative“, kazao je Deretić.

Vlasnik firme Jadropilot i predstavnik firme Jadroagent Igor Banović naglasio je da je dodatna biznis barijera i novouspostavljena zakonska obaveza predstavnicima kompanija koje obavljaju trgovinu u Slobodnoj zoni da moraju da imaju registrovana preduzeća.

„Ljudi će početi da bježe iz naše slobodne zone, jer u njoj nema slobode. Grad Bar će imati ozbiljnu štetu. Prekinut je tranzit i to nema nikakve veze sa Evropskom unijom, ona to od Crne Gore i ne zahtijeva. Ako nestanemo sa mape luka preko kojih se vrši tranzit, teško će nam biti da je na poziciju na kojoj je bila do prije pola godine vratimo“, kazao je Banović.

Učešče u diskusiji uzeli su i odbornici Emir Peričić, mr Smiljana Vukićević i Omer Vukić.

The post Održana sjednica Otvorenog parlamenta na temu Da li je zarobljena Slobodna zona Luke Bar first appeared on BARinfo.

„Deseta tematska sjednica u okviru koncepta ‘Otvoreni parlament’ održaće se pod nazivom: ‘Da li je ‘zarobljena’ Slobodna zona Luke Bar?’. Tema kojom ćemo se baviti jeste aktuelna rasprava o posljedicama usvajanja novog Zakona o slobodnim zonama i suspendovanja režima slobodne zone u Luci Bar, te ko ima pravo da suspenduje jedan granični prelaz i na koji način se to održava na grad Bar.

Cilj sjednice je da kroz otvoreni dijalog doprinesemo rasvjetljavanju pitanja da li je slobodna zona Luke Bar postala prostor političkog, ekonomskog i institucionalnog zarobljavanja, te kakve posljedice takva politika može imati po investicioni ambijent i evropski put Crne Gore.

Pozivamo sve zainteresovane subjekte, institucije, a naročito sve zainteresovane građanke i građane Bara, da uzmu učešće u radu predstojeće sjednice. Za učešće je potrebno prijaviti se kontaktom na e-mail adresu: skupstina.opstine@bar.me , zaključno sa danom 12.05.2026. godine, najkasnije do 12,00 časova” navodi se u pozivnom pismu koje potpisuje predsjednik SO Bar, Branisav Nenezić.

The post Tema desetog Otvorenog parlamenta: Da li je zarobljena Slobodna zona Luke Bar? first appeared on BARinfo.