Sasvim solidan broj posjetilaca tribine imao je priliku da čuje odgovore  na pitanja u vezi sa zaštitom djece i mladih od bolesti zavisnosti, koje su ponudili Jelena Čučković, MSc spec. pedagogije i KBT psihoterapeut, Dajana Vujisić, specijalni pedagog, rukovoditeljka Službe za odrasla i stara lica u Centru za socijalni rad u Baru i Almir Cecunjanin, selektor seniorske karate reprezentacije Crne Gore, direktor i glavni trener Karate kluba “Bar”.

Panel je bio prilika da se istaknu najznačajniji koraci u borbi protiv različitih oblika zavisnosti – od alkohola, droge i kocke do zavisnosti od mobilnih telefona, Interneta, društvenih mreža, video igrica… koje iz dana u dan imaju sve veći obuhvat, te u nekim sredinama, prema brojnim studijama, poprimaju epidemiološki karakter.

“Prevencija se”, saglasni su učesnici panel diskusije, “ne može zasnivati samo na informacijama o tome šta su bolesti zavisnosti već treba da se zasniva na mehanizmima i tehnikama zaštite mladih, čemu bi u najvećoj mjeri trebalo da doprinesu porodica, škola, lokalna samouprava i mediji”.

Čučković je u izlaganju istakla značaj prepoznavanja simptoma bolesti zavisnosti i pojasnila metod kognitivno-bihejvioralne terapije (KBT) kao pristupa u kojem se  naglašava uticaj mišljenja na to kako se osjećamo ili kako se ponašamo.

“Bavljenje sportom i sprovođenje različitih zajedničkih aktivnosti, jedan su od načina na koji se prevenira zavisnost. Uz to, svaka porodica može da nađe makar jedan atom snage koji će usmjeriti na rješavanje problema  bilo koje vrste. Dobra komunikacija i saradnja između djece i roditelja su najbolja prevencija”, smatra Čučković.

Slično razmišlja i njena koleginica Dajana Vujisić iz barskog Centra za socijalni rad koja je podsjetila na aktivnosti Centra u cilju preduprjeđenja bolesti zavisnosti. Prevencija, po njenim riječima, podrazumijeva sprovođenje aktivnosti koje podstiču lične i resurse društvenog okruženja.

“Podrška koja kreće iz porodice je najznačajnija.  Sa porodicom sve počinje i završava se, porodica je ta koja pali i gasi svjetlo. Činjenica je, doduše,  da,  umjesto pokretač, može da bude i ometač u razvoju, ali svi zajedno i kroz međuinstitucionalnu saradnju moramo naći snage, volje i mogućnosti da izađemo na kraj sa pomenutim problemima”, poručila je Vujisić.

Bavljenje sportom i uključivanje vrhunskih sportista u rad sa mladima, moćno je oružje protiv različitih oblika zavisnosti, smatra jedan od panelista, vrhunski sportista Almir Cecunjanin. Kroz izlaganje je podsjetio na svoj životni i karijerni put koji mladima može da služi za primjer. Cecunjanin smatra da treba nastojati da  se razgovorom  dođe do rješenja.

“Nema odustajanja, izazovi su uvijek tu, ali je svaka prepreka i nova prilika”, kazao je Cecunjanin na čiji se zaključak nadovezala predsjednica NU “Roditeljska snaga” .

“Porodica je ključ svega. Djecu treba da podstičemo da budu bolja od nas, jer savršeno roditeljstvo ne postoji, uvijek može bolje”, završne su riječi Sanje Smolović, koja je u saradnji sa Sekretarijatom za lokalnu upravu Opštine Bar organizovala današnju panel diskusiju pod nazivom “Prevencija bolesti zavisnosti”. O uspješnosti panela govori činjenica da je u publici bilo aktivnih učesnika, među kojima  predstavnici Centra za socijalni rad, Međunarodne policijske organizacije IPO Montenegro, “NVU “Žene Bara”…

The post Komunikacija i saradnja između djece i roditelja su najbolja prevencija bolesti zavisnosti first appeared on BARinfo.

Na temu „Vršnjačko nasilje” govorili su i predstavnici drugih institucija čija je uloga značajna u rješavanju ove, sve izraženije problematike savremenog doba – Luka Delić,  inspektor za maloljetničku delinkvenciju u Odjeljenju bezbjednosti Bar, Mirjana Tankosić Vučinić, državna tužiteljka za maloljetnike u ODT-u Bar, Biljana Pajović, direktorica Centra za socijalni rad i specijalna pedagoškinja Dajana Vujisić.

„Nasilno ponašanje djece i mladih ne manifestuje se samo u školi, već i van nje – na ulici, u parkovima i drugim javnim prostorima na kojima učenici provode slobodno vrijeme. U prevenciji vršnjačkog nasilja treba raditi na edukaciji i podizanju svijesti, razgovoru i promovisanju pravih društvenih vrijednosti, stvaranju bezbjednog okruženja, razvijanju programa za rješavanje sukoba, efikasnoj primjeni pravila i politika protiv nasilja u školama, uz pravilno sankcionisanje nasilnika”, istakla je predsjednica Osnovnog suda, Tamara Spasojević.

Luka Delić, inspektor za maloljetničku delinkvenciju u OB Bar, naveo je da je nasilje uopšte, pa i vršnjačko, u porastu za 20 posto u odnosu na prošlu godinu i objasnio kako reaguje policija, koja je prva karika u lancu borbe protiv vršnjačkog nasilja.

„Najprije utvrđujemo da li ima elemenata bića krivičnog djela ili prekršaja. Maloljetnici do 14 godina nisu krivično odgovorni. Sankcije često snose roditelji zbog zanemarivanja djece, a novčane kazne su veoma visoke”, kazao je Delić, koji je poručio djeci da obrate pažnju gdje izlaze, sa kim se druže i kako se ponašaju, jer negativna evidencija može da im nanese štetu kasnije prilikom zaposlenja i ostvarivanja drugih prava.

Mirjana Tankosić Vučinić, državna tužiteljka za maloljetnike u ODT-u, apostrofirala je da je postupanje prema maloljetnim počiniocima nasilja regulisano Zakonom o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, i bitno se razlikuje u odnosu na punoljetna lica.

„Osnovna načela su poštovanje ljudskih prava uz uvažavanje najboljih interesa maloljetnih lica, pri čemu se vodi računa o zrelosti, stepenu razvoja maloljetnika i težini krivičnog djela, kao i o poštovanju prava na privatnost, uz izbjegavanje lišavanja slobode. Najčešće se pribjegava alternativnim mjerama, poput opomene i vaspitnog naloga, kod lakših djela koje počinilac vrši prvi put”, kazala je Tankosić Vučinić.

Značajnu ulogu u postupku ima Centar za socijalni rad, koji djeluje preventivno i proaktivno, sarađujući sa svim institucijama, roditeljima, počiniocima nasilja, ali i žrtvama. Njihov koncept rada je multidisciplinaran, uz nastojanje da otkriju, kako je kazala direktorka Centra, Biljana Pajović,  gdje su uzroci devijantnog ponašanja kod djece i kakva je porodična anamneza.

„Prije su to bili stručni timovi, a sada službe, u kojima su psiholozi, pedagozi, pravnici, socijalni radnici, a sarađujemo i sa zdravstvenim ustanovama, prvenstveno Centrom za mentalno zdravlje. Presudan je pristanak porodice i saradnja, kako bi došli do rezultata. Dvadeset i četiri sata smo dostupni za svaki problem, a djelujemo i po prijavama koje mogu biti anonimne. Princip povjerljivosti je obavezan. Ponekad izričemo mjere nadzora, a dešava se da djeca sa problemima u ponašanju budu upućena i u specijalnu ustanovu ‘Ljubović’“, navela je.

Pedagoškinja Dajana Vujisić, dvadeset i pet godina radi u Centru za socijalni rad. Dugo se bavi problematikom maloljetničke delinkvencije. Istakla je da ta ustanova ima protektivnu ulogu, nastojeći da budu ublažene posljedice onoga što se desilo.  Saradnja sa roditeljima, potvrdila je, jeste ključna.

„Odlazimo kući, ispitujemo uslove u kojima dijete raste i razvija se, sa kim se druži, a na osnovu svega toga određujemo u kom pravcu ćemo ići dalje i koje ćemo vaspitne mjere izreći”, kazala je Vujisić.

Društveno koristan i humanitaran rad, kao i sportske aktivnosti, jesu dobre vaspitne mjere, ali često ne mogu da se realizuju, čulo se na sastanku, zbog nepostojanja ili nezainteresovanosti institucija za saradnju u tom smislu.

Javnost negoduje kada se u nekim slučajevima grubog vršnjačkog nasilja ne izrekne mjera pritvora. Sudije smatraju da je lišavanje slobode i smještaj maloljetnika u zatvor, kontraproduktivno.

Učenike je zanimalo kako je moguće da maloljetnik koji je izvršio krivično djelo „pokušaj ubistva”, nije bio u pritvoru ni deset dana.

„To što neko nije u pritvoru, ne znači da neće krivično odgovarati i snositi sankcije”, objasnila je predsjednica suda.

Profesor Neđeljko Đurović pitao je da li pravosudne instance rade analizu zakonskog okvira i,  eventualno, iniciraju njegove izmjene. On je skrenuo pažnju i na sve izraženiju problematiku vršnjačkog nasilja, koju Krivični zakon ne prepoznaje, a odnosi se na zloupotrebu maloljetnika od strane starijih, koji ih podstiču na izazivanje ekscesa  i neprimjereno ponašanje.

Državna tužiteljka Mirjana Tankosić Vučinić, podsjetila je da je Zakon o postupanju sa maloljetnicima u proceduri izmjena, a predsjednica Osnovnog suda, Tamara Spasojević, ukazala je učenicima, koji su prisustvovali Danu otvorenih vrata, na vrijednosti koje bi trebalo da njeguju.

„Želim da vam poručim da cijenite važnost međusobnog razumijevanja, različitosti, prijateljstva i tolerancije, jer na taj način pokazujete ljudske vrline, a poštujući roditelje, profesore, komšije i drugove, pokazaćete da poštujete i sebe”, zaključila je.

The post VIDEO: Dan otvorenih vrata u Osnovnom sudu Bar posvećen vršnjačkom nasilju first appeared on BARinfo.