“Dan novinara Crne Gore obilježava se 23. januara, u znak sjećanja na 1871. godinu, kada je na Cetinju odštampan prvi broj lista „Crnogorac“. Ovaj datum simbolizuje početak organizovanog javnog informisanja u Crnoj Gori i trajnu vrijednost pisane riječi u funkciji javnog interesa.

AMU ukazuje da sloboda novinarskog rada mora biti bezuslovna i u potpunosti zaštićena. Nijednom novinaru ne smije biti uskraćeno pravo da izvještava, slobodno prenosi informacije i postavlja pitanja od značaja za javnost. Svako zadiranje u ta prava direktno ugrožava pravo građana na pravovremeno, tačno i nepristrasno informisanje.

Upravo pouzdano i odgovorno informisanje moguće je jedino u okruženju u kojem su obezbijeđeni profesionalna nezavisnost, institucionalna podrška i društveno uvažavanje novinarske profesije. Dosljedno poštovanje etičkih načela i profesionalnih standarda predstavlja najčvršći mehanizam za očuvanje povjerenja javnosti i sprječavanje neodgovornih praksi u medijskom prostoru.

Neophodno je kontinuirano raditi na unaprjeđenju uslova rada novinara u svim djelovima Crne Gore.

Posebnu pažnju treba posvetiti novinarima koji djeluju van Podgorice, gdje su profesionalni izazovi često izraženiji, kako bi se obezbijedili ravnopravni uslovi, stabilniji angažmani i veći stepen sigurnosti u radu, uz jednake standarde informisanja na cijeloj teritoriji države.

Novinar ima ključnu ulogu u oblikovanju medijskog sadržaja i snosi posebnu odgovornost za tačnost, uravnoteženost i zaštitu javnog interesa. Njegova profesija podrazumijeva ne samo prenošenje informacija, već i aktivno očuvanje dostojanstva novinarstva, ljudskih prava i demokratskih vrijednosti.

Agencija za audiovizuelne medijske usluge ostaje dosljedno posvećena principima slobode medija, a ta posvećenost potvrđuje se kroz otvoren i transparentan rad, dostupnost informacija od javnog značaja i odgovornost prema javnosti”, stoji u čestitki AMU.

The post Prava novinara i sloboda izvještavanja moraju biti nepovredivi first appeared on BARinfo.

Obraćajući se prisutnima, predsjednik Milatović je izrazio duboko poštovanje prema novinarskom pozivu i njihovoj važnoj ulozi koju imaju u izgradnji demokratskog društva u Crnoj Gori.

„Novinarstvo nije samo profesija – ono je misija, odgovornost i svakodnevna borba za istinu, slobodu i pravo javnosti da zna. U današnjem svijetu, gdje dezinformacije utiču na povjerenje građana- nepristrasno, profesionalno i etičko izvještavanje ima presudan značaj. Stoga je na vama velika odgovornost, da kroz vaše tekstove, emisije i izvještaje, ne samo informišete javnost, već i ukažete na probleme, edukujete ali i pozovete na odgovornost one koji odlučuju o budućnosti naše zemlje”, kazao je predsjednik Milatović.

Naveo je da na tom putu uloga novinara često nije laka, dodajući da se u svom poslu često suočavaju se sa brojnim izazovima – od neadekvatnih uslova za rad, preko političkih i drugih pritisaka do prijetnji i napada.

„Kao država koja teži da bude sljedeća članica Evropske unije, Crna Gora je dužna da obezbijedi ambijent u kojem će novinari moći da rade slobodno, bez pritisaka i straha, ali i ambijent gdje će zarade novinara biti veće. Međutim, taj cilj zahtijeva kontinuirani rad svih nas – institucija, medijskih kuća, novinara i društva u cjelini.

Ovaj dan je i prilika da odamo počast svim novinarima koji su, kako u Crnoj Gori, tako i širom svijeta, platili visoku cijenu za istinu. Njihova hrabrost i posvećenost su vječna inspiracija svakome ko ulazi u ovu plemenitu profesiju. Podsjećam da i nakon više od dvije decenije ne znamo ko je ubio urednika Dana Duška Jovanovića, dok se crnogorski novinari suočavaju sa učestalim verbalnim i fizičkim napadima. To kao društvo ne smijemo dozvoliti. Moramo pronaći svakog počinioca, uz jasan pravni epilog, kako bi se poslala nedvosmislena poruka da je Crna Gora zemlja slobodne riječi”, rekao je Milatović.

Poručio je da su za njih vrata institucije predsjednika Crne Gore uvijek otvorena.

„I onda kada nas kritikujete i onda kada vam je potrebna podrška, tu smo da podržimo svaku inicijativu koja će doprinijeti vašem boljem položaju, zaštiti i jačanju slobode medija.

Uz poruku da vaša riječ ima moć da promijeni Crnu Goru nabolje, u ime svih građana i u svoje lično ime, čestitam vam Dan novinara”, zaključio je predsjednik Milatović.

The post Milatović: Kao sljedeća članica EU, Crna Gora je dužna da obezbijedi ambijent u kojem će novinari moći da rade slobodno, bez pritisaka i straha first appeared on BARinfo.

POBJEDA: Đe je crnogorsko novinarstvo danas – 154 godine nakon izlaska prvog broja lista ,,Crnogorac“ na Cetinju – i koliko je polarizovano?

ĐUROVIĆ: Sve je u Crnoj Gori odavno podijeljeno – i narod, što je najgore, jer mnogi (ne)znaju đe su im korijeni, i crkve koje traže da iz potaje državu vode, i akademije, a posebno novinarstvo koje je mahom na raskrsnici između profesionalizma i sluganstva, ponekad i u kružnom toku jer, vrtimo sve isto, na ekranima, na radio-talasima, u novinama, na portalima – politika i politikanti, nacija i nacionalizam, vjera i vjerski fanatizam, bezakonje i neofašizam.

Direktan prenos iz života se odlaže. Jer, mnogo je važnija izjava nekog političara u pokušaju, nego kako, recimo, umiru sela po Crnoj Gori.

POBJEDA: Zatvorenost pojedinih institucija je višedecenijska prepreka novinarima da dobiju informacije i time obezbijede sve relevantne strane za tekst. Kako da se popravi taj put, na dobrobit čitalaca?

ĐUROVIĆ: Put do istine je posut trnjem, koliko ranije, sada još više. Ono što je važno za narod i državu, ,,odgovorni“ kriju kao zmija noge i zaključavaju ,,sa sedam brava“. I mediji i narod zadnji saznaju ono što je važno i to biva mahom kada je kasno. Jer, istina sada nema jedno, nego sto i jedno lice. Ođe je svako u pravu i mnogima ništa nije sveto. Ni država, ni ustav, ni narod. Svete su samo fotelje, koje mnogi čuvaju kao ,,očinji vid“ i zatvaraju rijetkim novinarima- istraživačima put do istine. Nekada je novinarstvo bilo ,,sedma sila“ sada je drugačije, jer svi vlasnici mobilnih telefona, a ima ih duplo više nego stanovnika, su novinari. Pišu po društvenim mrežama, znamo kako. Uglavnom, do istine se teško stiže.

POBJEDA: Upravo zbog zatvorenosti dijela institucija prema medijima, istraživački novinari se sve više vraćaju osnovnim tehnikama poput rada sa izvorima i rada na terenu u jeku digitalnog doba i vještačke inteligencije. Kao iskusnog novinara, osobenog izraza, pitamo Vas – koji žanrovi će nestati, a koji će doći na vrh?

ĐUROVIĆ: Od svih žanrova koji su nekada postojali i koji su na fakultetima izučavani, a u redakcijama praksom potvrđivani – promijenili su oblik ili nestali. Od vijesti do klasične reportaže, od crtice, društvene hronike, bilješke, komentara – skoro da ništa nije preživjelo u izvornom obliku. Ostao je samo mikrofon i društvene mreže, ostala je žuta štampa, rijaliti programi…

Srećom borbu nastavljaju rijetki novinari i redakcije, koje nijesu pale pod uticaj vlasti, domaće i strane. Vjerujem u povratak reportaže i komentara, uz nadu da će nove generacije početi novinarstvo uz šire opšte obrazovanje i strane jezike, uz učenje zanata i saznanje da internet i ,,Vikipedije“ nijesu jedini izvor istine.

Novinari-istraživači su kao što vidimo u opasnosti. Iza napada ne stoje huligani, nego moćnici, sa kojima treba da se obračuna pravna država. Ako kada zaživi

POBJEDA: Društvene mreže su sve češći izvor informacija, ali i poligon koji često ostaje nekontrolisan. I nedavna tragedija na Cetinju pokazala je koliko je ljudi spremno da brutalnim i morbidnim rječnikom ne preza od govora mržnje ni u takvim, preteškim trenucima. Vaš komentar?

ĐUROVIĆ: Mnogima ništa nije sveto. Ni smrt, ni tragedije kakve su zadesile Cetinje. Jezivo je čitati mnoge komentare, koji su izraz mržnje i stanja u zemlji. To je dijelom rezultat ponašanja pojedinih političara, posebno po nacionalnom i vjerskom pitanju, koji su u ljudima probudili ono najgore u njima.

Sve više postaje jasno da Crna Gora nije, kao nekada, sigurno mjesto za život. Prisjetimo se zbivanja u školama, u sportskim halama, prebijanja đece na ulicama…To više nijesu ni opomene, ni slučajevi. To je opasno oboljenje, koje država mora rješavati. I tu se mora čuti, još više glas javnosti, uz objektivno novinarsko izvještavanje.

POBJEDA: Koliko su mediji pismeni, u vrijeme kada su nam usta puna medijske pismenosti? Jesmo li zadržali edukativnu funkciju i u kojem pravcu da napredujemo?

ĐUROVIĆ: Ja pripadam generaciji koja je novinarstvo, to ,,lijepo prokletstvo“, učila po starim pravilima. Urednici, lektori, redaktori, provjera glasovnih mogućnosti, spikeri, volontiranje… Sve je imalo svoje mjesto. Od saradnika do voditelja, reportera, urednika. Sada od toga nema ništa. Iz studentske klupe pravo za mikrofon, odmah voditelj, reporter… urednik. Odmah zvijezda, koja se dosta brzo ugasi. Zato novinarstvo kao zanat treba savladati stepenicu po stepenicu, korak po korak.

Medijska pismenost nije samo novinarstvo. To su i čitaoci, slušaoci, gledaoci. Jer, u ovoj prašumi medija, od novina do portala, teško je prepoznati istinu. Ali za pismenost moramo se boriti samo radom, kulturom i ,,živom istinom“.

POBJEDA: Decenijama se novinari suočavaju sa različitim nedovršenim egzistencijalnim situacijama – od nepovezanog staža, preko nepostojanja propisa kojim bi im bilo omogućeno računanje u radni staž (a ne samo u iskustvo) godina u kojima su svakodnevno radili, poput rješenja koja postoje u zemljama okruženja. Ko je adresa za takvu inicijativu i da se konačno krene sa mrtve tačke?

ĐUROVIĆ: To je pitanje otvoreno u Crnoj Gori, otkako sam napisao prije duže od pola vijeka prvi prilog za talas Radio Titograda, koji je tada bio škola crnogorskog novinarstva. Sve isto, sistematizacije, beneficirani radni staž, volontiranje po nekoliko godina, pitanje nadoknada, odmora…

Pomenuta i ostala bolna pitanja novinari moraju sami rješavati. Mehanizmi postoje, što se zakona tiče. Postoje i institucije zadužene za oblast medija, kulture.

Sjećam se dobro mnogih štrajkova, od onih davnih beogradskih iz ’68. do ovih opravdanih studentskih protesta u Crnoj Gori. Ne sjećam se, međutim, ni jedne javne pobune novinara, u borbi za svoja prava. Borimo se za druge, to je dobro, ali zaboravismo sebe. To je dosta loše.

Novinari istraživači su u opasnosti

POBJEDA: Proteklu godinu obilježio je i brutalni napad na novinarku Pobjede Anu Raičković, koji je jednoglasno osuđen sa relevantnih međunarodnih i domaćih adresa. Taj slučaj iznova je aktuelizovao pitanje – koliko je danas opasno biti istraživački novinar u Crnoj Gori?

ĐUROVIĆ: U seriji napada na novinare, od ubistava do prijetnji i fizičkih obračuna, ovo je još jedan slučaj u dvije-tri posljednje decenije. Institucije zadužene sa slobodu i pravdu svakog građanina su zatajile u više slučajeva, kako kod nas tako u regionu. Decenijama se traga za počiniocima, traju sudanije, izvode se novi dokazi. I – priči nikada kraja.

Prije 120 godina u Zakonu o štampi knjaževine Crne Gore u Prvom članu piše, ,,Štampa je u Crnoj Gori slobodna“. Za nju ne postoji ni cenzura, ni novčana kaucija. Štampa se ne može podvrgavati nikakvijem administrativnijem opomenama i mjerama,,. Ali, koga u ovoj zemlji briga za zakon.

Novinari-istraživači su kao što vidimo u opasnosti. Iza napada ne stoje huligani, nego moćnici, sa kojima treba da se obračuna pravna država. Ako kada zaživi.

Novine su veliko čudo

POBJEDA: Rekli ste da je novinarstvo nekada bilo ,,sedma sila“. A sada? 

ĐUROVIĆ: Jedna od prvih definicija koju sam davno naučio glasi: informacija je kada sa balkona na sedmom spratu prospete perjani jastuk, a demanti kada ponovo sakupite perje.

U pozne dane, nakon nekih škola, čitanja i pisanija uz pomoć medija saznao sam da Cetinjski manastir i Obodska štamparija, stari duže od pola milenijuma iz vremena dinastije Crnojević nijesu naši – crnogorski. Ni Njegoš, ni ,,Gorski vijenac“ koji su 1927. godine preveli na njihov jezik, jer naš nijesu razumjeli, ni tada ni sada, nama ne pripada. Ni jezik kojim zborimo otkako za sebe znamo, jezik crnogorski nije naš.

Ni Sveta Tekla, /kao ni sve ostale/, na kojoj je radio moj prađed, a parohu crnogorskom nakon spašavanja u Medovi sasluživao moj đed nije naša, neće, vele, uskoro biti moje i naše familije ni kosti predaka, od pet pasova, nego neke tuđe crkve.

Ništa više nije naše, ni deset vjekova postojanja, ni borba za slobodu, nije, vele, naš ni legendarni komandant Sava Kovačević, crnogorski heroj, nego njihov, naša nije ni kuća ni baština, sve je njihovo. Tako odavno zbore i tvrde, otimaju ne pitaju. Prosipaju perjani jastuk, a mi sakupljamo perje.

Hvala medijima koji mi otvoriše oči, te u potonju uru saznah ko sam, od koga sam i čiji sam. I da je sve njihovo, neđe su poodavno napisali i ja. Novine su stvarno veliko čudo.

The post Dragan Mitov Đurović: Ođe je svako u pravu i mnogima ništa nije sveto first appeared on BARinfo.

“Položaj novinara i novinarki u Crnoj Gori karakteriše preveliki obim posla za neadekvatne plate, velika količina stresa i stalna mogućnost prijetnji i napada. Cenzura i autocenzura, uticaj partijskih i biznis centara moći na menadžment i uredništvo, sve manji broj profesionalnih, a veći partijskih medija, nedostatak kvalitetnog kadra, samo su neki od razloga što ta profesija postaje sve manje poželjna za mlade i nove ljude u njoj. Tako, prema ocjeni novinara i člana Komisije za praćenje istraga napada na novinare Predrag Nikolić, njegove kolege i on dočekuju još jedan Dan novinara i novinarki Crne Gore. U toku 2024. godine, kazao je Nikolić u razgovoru za “Vijesti”, registrovano je 19 napada i prijetnji medijima i medijskim radnicima, a to su podaci regionalne mreže i platforme “Safejournalist”, koja prati napade na novinare u Crnoj Gori i zemljama regiona.

Uz želje da naredni Dan novinara dočekamo u boljim uslovima za rad, Institut za medije čestitao je Dan novinara. Istraživački tim Instituta je sačinio analize o budućnosti novinarstva u Crnoj Gori, naslovljenu sa “Loš socio ekonomski položaj medijskih radnika najveći izazov za bolju budućnost medija i novinarsta u Crnoj Gori.

„Najveći izazov za izgradnju bolje budućnosti medija i novinarstva u Crnoj Gori je loše medijsko okruženje za rad novinara – njihov loš socio-ekonomski položaj, nedostatak kolektivnog ugovora, slaba zaštita od prijetnji i napada. To ovu profesiju čini sve manje atraktivnom za studente novinarstva.

Dodatan izazov za budućnost medija i novinarstva je i to što građani medije ne prepoznaju kao društvene aktere od povjerenja. Bilježi se trend pada povjerenja građana u medije i negativna percepcija njihovog rada.

Ovo su neki od ključnih nalaza analize „Budućnost medija u Crnoj Gori“, koju je prethodnih mjeseci proveo istraživački tim Instituta za medije, a koja će biti javno dostupna u narednih nekoliko dana.

Istraživanje je obuhvatilo nekoliko segmenata – budućnost novinarstva, budućnost medija kroz sam koncept, okruženje, vlasništvo, finansiranje, predstavljanje i participaciju, te budućnost korišćenja medija i povjerenje.

U Analizi se navodi da su institucije posljednjih godina nastojale da strateški urede oblast medija donošenjem Medijske strategije i izmjenom medijskih zakona. Međutim, ti propisi nijesu adekvatno odgovorili na neka od ključnih pitanja koja opterećuju medijsku scenu (transparentnost medijskog vlasništva, jaki strani uticaj u vlasničkim strukturama u medijima, neregistrovani portali, borba protiv dezinformacija…) niti su implementirali novu evropsku regulativu u ovoj oblasti. Sve to ukazuje na to da će se medijski zakoni ponovo mijenjati.

Značajno povećanja broja medija nije dovelo do medijskog pluralizma niti povećanja novinarskih standarda.

Procjenjuje se da trenutno ima oko 230 medija i da se taj broj skoro duplirao u odnosu na protekle godine.

Crnogorsko medijsko tržište je malo i pokretanje novih nema ekonomsko opravdanje. Medijska scena je pod jakim stranim uticajem, dominantno iz Srbije. Vlasnici četiri od pet televizija s nacionalnom frekvencijom jesu kompanije ili biznismeni iz Srbije, dok su u stranom vlasništvu dvije od tri dnevne novine. Kako ovi mediji imaju neizbježan uticaj na javno mnjenje i koriste se za širenje političkog uticaja, neupitno će uticati na kvalitet medijskog izvještavanja i opstanak medija koji su u lokalnom vlasništvu.

Vrijednost tržišta oglašavanja u Crnoj Gori procjenjuje se između 11,7 i 12 miliona eura. Najveći oglašivači su teleoperateri, a najveći udio, oko 50 odsto oglašavanja ide televizijama. To je trend koji se posljednjih godina ne mijenja.

Komercijalni mediji, osim od oglašavanja, novac dobijaju iz Fonda za medijski pluralizam i kroz državnu pomoć. Ukupan iznos tih sredstava u 2023. bio je 1,23 miliona eura, što je više nego prethodnih godina.

Trenutni samoregulatorni mehanizmi nijesu učinkoviti, ali potencijal za dalji razvoj je u novim izmjenama Zakona koji obavezuju medije da razviju internu samoregulaciju ukoliko žele novac iz Fonda za pluralizam medija. Primjenu ove zakonske odredbe mora pratiti i jačanje svijesti medija i novinara o značaju jake samoregulacije koju će građani prepoznati kao nezavisni autoritet koji može doprinijeti poboljšanju kvaliteta izvještavanja i kojem će s povjerenjem podnositi žalbe.

RTCG, koja je trenutno pod snažnim političkim uticajem vladajućih stranaka, ima zakonski garantovano finansiranje iz državnog budžeta. Međutim, za izgradnju profesionalnog i nezavisnog javnog servisa neophodno je zakonito obavljanje funkcije generalnog direktora i nezavisno donošenje odluka u upravljačkim tijelima.

Dodatan izazov za budućnost medija i novinarstva je i to što građani medije ne prepoznaju kao društvene aktere od povjerenja. Bilježi se trend pada povjerenja građana u medije i negativna percepcija njihovog rada. Društvene mreže postaju sve češći kanal za informisanje, posebno kod mladih. Ovi trendovi dugoročno mogu uticati na to da tradicionalni mediji sve teže mogu ostvarivati svoju primarnu ulogu informisanja i edukacije građana.

Građani u velikoj mjeri prepoznaju važnost medijske pismenosti za društvo, zbog čega aktivna uloga institucija i civilnog sektora u ovoj oblasti dugoročno može biti značajna i uticajna. Osim što je Medijska pismenosti uvedena kao izborni predmet u osnovne i srednje škole, pa mladi kroz obrazovni sistem razvijaju vještine kritičkog mišljenja, institucije moraju raditi i na tome da ostale grupacije u društvu izgrade otpornost na dezinformacije“, navodi se u tekstu Instituta za medije.

Agencija za audiovizuelne medijske usluge, čestitajući Dan novonara Crne Gore, poručuje da su „novinari stub demokratskog društva“.

„Ovaj datum simbolizuje početak pisane riječi u službi javnog interesa i društvene odgovornosti. Novinari i novinarke u Crnoj Gori su čuvari prava na informisanje i slobodu izražavanja, a njihova uloga nezaobilazna u izgradnji građanskog i demokratskog društva. Uprkos poteškoćama i izazovima sa kojima se suočavaju, pokazali su izuzetan nivo posvećenosti. Njihov profesionalni i lični integritet, stepen slobode, kao i uslovi rada, predstavljaju osnovu za profesionalno, etičko, nezavisno i objektivno izvještavanje. Na tom putu, sve institucije, organizacije i građani i građanke im moraju biti snažan oslonac. Agencija za audiovizuelne medijske usluge će svakako nastaviti da bude partner i podrška u tim nastojanjima“, navodi se u čestitki koju potpisuje Damir Nikočević iz Sektora za opšte i međunarodne poslove.

Pored ostalih i Predsjednik Vlade mr Milojko Spajić, čestitao je svim novinarkama, novinarima i ukupnoj medijskoj zajednici, 23. januar Dan novinara Crne Gore.

„U vremenu sve većih izazova, kada se lažne vijesti šire brže nego ikad i kada se od svih društveno odgovornih subjekata očekuje informisanost, transparentnost i operativnost, profesionalizam i etičnost novinara imaju ključnu ulogu. Neprocjenjiva je vrijednost vašeg doprinosa demokratskom i ekonomskom rastu i razvoju našeg društva“, poručio je premijer Spajić.

Kako navodi u čestitki, spremnost novinara da zađu u sve društvene pore i da se, sa empatijom i odgovornošću, nađu i na mjestima odlučivanja i na društvenim marginama i socijalnim rubovima, čini medijske poslenike važnim svjedocima i herojima našeg vremena.

Premijer je istakao i da su, dobijanjem pozitivnog IBAR-a i zatvaranjem pregovaračkog poglavlja 10 – Informatičko društvo i mediji, čemu je prethodilo, između ostalog, i usvajanje seta medijskih zakona i Medijske strategije, predloženih od strane Vlade, evropski partneri verifikovali našu nesumnjivu posvećenost evropskoj agendi i unapređenju ambijenta za rad medija.

„Svjesni koliko posla nam još predstoji u oblasti medijskih sloboda, očuvanja digniteta i bezbjednosti novinarki i novinara, te zadovoljenja pravde, naročito u naslijeđenim, nerasvijetljenim, zločinima protiv novinara i slobode govora, a koji, bez sumnje, opterećuju naše društvo i dalji napredak, nastavljamo sa sprovođenjem evropskih politika i praksi“, navodi premijer.

„Siguran sam da smo na dobrom putu da izgradimo državu funkcionalnih i snažnih institucija i ravnopravnih građanki i građana, sa slobodnim i profesionalnim novinarima koji će objektivno prenositi vijesti i slike iz svakog kutka Crne Gore, ali i sa evropskih adresa“, zaključuje se u čestitki predsjednika Vlade.

Povodom 23. januara – Dana novinara Crne Gore, Ministarstvo kulture i medija Crne Gore upiličilo je konferenciju “Mediji u Crnoj Gori – dostignuća i izazovi” u Naučno-tehnološkom parku u Podgorici.

Cilj konferencije je da podstakne dijalog o ključnim dostignućima i izazovima medijskog sektora u Crnoj Gori, kroz uvodna obraćanja visokih zvaničnika i diskusije na panelima sa stručnjacima, predstavnicima medija, akademske zajednice i međunarodnih partnera.

Ministarka kulture i medija dr Tamara Vujović istakla je da je ovo “druga najsmrtonosnija godina za novinare” u svijetu od 1990. godine od kada sa prati ova statistika, sa više od 104 smrtna slučaja prema podacima Međunarodne federacije novinara.

“Više od polovine stradalih novinara ubijeno je u Gazi, Zapadnoj obali ili Izraelu. Čak 520 novinara širom svijeta zarobljeno je usred ratnih sukoba i porasta globalnog autoritarizma. U Crnoj Gori, prema Sindikatu medija, u 2024. godini zabilježeno je 19 napada na novinare, dok Uprava policije bilježi 16 takvih napada. Indeks bezbjednosti novinara bilježi pad sa 3,35 na 3,33. Posebno težak bio je fizički napad na novinarku Anu Raičković, kao i prijetnja novinarki Dragani Šćepanović, što je dovelo do brze reakcije i procesuiranja počinitelja. Ne zaboravljamo neriješene slučaj ubistva Duška Jovanovića i pokušaj ubistva Olivere Lakić,” kazala je Vujović.

Ministarka je istakla da prijetnje, ekonomski i politički pritisci, dezinformacije i naročito pojava vještački generisanih sadržaja predstavljaju samo neke od  izazova sa kojima se novinari danas suočavaju.

 “Naša odgovornost kao Ministarstva i svih nadležnih institucija je da vas zaštitimo i osiguramo uslove za slobodan i dostojanstven rad. Pravo građana da znaju i vaše pravo na siguran rad su kriterijumi po kojima se vrednuju temeljna prava u poglavljima 23. i 24,” navela je Vujović.

The post Dan novinara Crne Gore first appeared on BARinfo.

Položaj novinara u Crnoj Gori je u gotovo svakoj sredini manje ili više sličan – teška finansijska situacija, veoma niska primanja, nerasvijetljeni i nekažnjeni napadi na poslenike javne riječi, politički pritisci, a posebno je nepovoljna situcija u lokalnim javnim emiterima, na što se upozorava i iz međunarodnih krugova. Lokalni javni emiteri su ogledalo grada, a odnos prema njima, ogledalo vlasti i njene demokratičnosti. Međusobne razlike u uređivačkoj koncepciji ne bi trebalo da budu prepreka kolegijalnoj i esnafskoj solidarnosti, a sve medijske kuće moraju da njeguju slobodnu misao i kritičko mišljenje. Da je to moguće, pokazao je i jučerašnji susret predstavnika medija, na kojem su se okupili nagrađeni novinari iz raznih medijskih kuća, sa istim porukama.

„Bez obzira kojem udruženju, redakciji ili programskoj politici pripadali, novinari moraju uvijek da budu na onoj strani gdje je istina, tamo gdje je narod i narodna misao, što je za crnogorske prostore uvijek bilo svetinja. Društvo crnogorskih novinara ima dugu tradiciju, od kraja XIX vijeka, kada je izašao prvi list ‘Crnogorac’ i to uvijek treba da imamo na umu, jer pogleda u budućnost nema bez osvrtanja na prošlost, kada smo udarili temelje crnogorskog novinarstva, na Cetinju, Podgorici, ali i Nikšiću, koji ima posebno mjesto u tom smislu“, kazao je generalni sekretar Društva crnogorskih novinara, Dragan Mitov Đurović, koji je naglasio da novinari nisu u situaciji da slave, zbog njihovog teškog materijalnog i svakog drugog statusa, ali da moraju obilježiti važne datume i odati priznanje zaslužnim medijskim poslenicima.

Na dugu tradiciju novinarstva u Nikšiću i sve medije koji su radili u gradu pod Trebjesom, počev od 1898. godine kada je izašao prvi list „Nevesinje“, a treći u Crnoj Gori, podsjedio je predsjednik Društva crnogorskih novinara Čedo Vukotić.

Član Skupštine Društva, Nikola Vujanović je čestitao Dan novinara, uz želju da novi zakoni donesu boljitak svim medijima, i pročitao čestitku direktora Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, Neđeljka Rudovića.

„Novinari rade predano, požrtvovano i objektivno, i tako su uvijek radili, iako često nijesu imali osnovnih uslova za rad. Oni su vrijedni hroničari svih događaja i borci za slobodno i pravedno društvo. Oni moraju i dalje raditi isključivo u interesu građana, nikako političkih grupa ili drugih lobija“, poručio je Vujanović.

Direktor RTV Nikšić, Nikola Marković, potvrdio je za Radio Bar i Bar info da su novinari u Crnoj Gori u nezavidnom položaju, a da je posebno teška situacija u lokalnim javnim emiterima.

„Država više vodi računa o drugim medijima, a ne o svojima, onima koje je osnovala, nacionalnim, a posebno lokalnim javnim emiterima. Godinama su u pripremi predlozi novih zakona, ali nikako da se donesu. Jedinu perspektivu vidim u udruživanju i što većem pritisku koji ćemo zajedno vršiti na političare i donosioce odluka, jer je pravo, bazično, temeljno novinarstvo, uvijek dolazilo iz lokalnih medija. To potvrđuje i činjenica da su vodeći novinari u Crnoj Gori potekli u lokalnim emiterima, počev od Nikšića, preko Bara, do Budve i Herceg Novog“, kazao je Marković, koji je naglasio da RTV Nikšić ima veliku podršku osnivača, te im je budžet za narednu godinu milion eura, četiri miliona je koštala zgrada RTV koja će uskoro biti otvorena, sredstva su izdvojena iz kapitalnog budžeta, a dva i po miliona eura su dobili za formiranje Filmskog studija. Prosječna plata u Radio televiziji Nikšić je iznad crnogorskog prosjeka.

„Mi, u Nikšiću, imamo podršku od rukovodeće strukture, ali zahtjev za povećanjem budžeta podržala je i opozicija, svi su svjesni koliko su mediji važni, da je to bilo potrebno, i na to smo posebno ponosni. Lokalni javni emiteri su vertikala profesionalnog novinarstva na koje bi trebalo da se naslanjaju svi drugi mediji, međutim, ono što nije dobro, jeste činjenica da država to još uvijek ne prepoznaje“, zaključuje Marković.

Radio Nikšić je lokalni javni emiter, koji je uz Radio Bar, ove godine dobio Povelju za pedeset godina profesionalnog rada.

Plaketu za doprinos profesionalnom izvještavanju i razvoju crnogorskog novinarstva koju je dobio Radio Bar, uručena je direktorici ovog medija Vesni Šoškić, a plaketu za doprinos razvoju crnogorskog novinarstva dobio je još jedan novinar Radio Bara, Rajko Joličić.

The post VIDEO: Radio Baru i Rajku Joličiću uručene godišnje nagrade za doprinos razvoju novinarstva first appeared on BARinfo.

“U ime Opštine Bar i u svoje lično ime, srdačno Vam čestitam 23. januar – Dan novinara Crne Gore, uz želju da ostanete posvećeni objektivnom izvještavanju o svim pitanjima od interesa za javnost, kao stubu Vaše profesije.

Na dan izlaska prvog broja lista ‘Crnogorac’ 1871. imamo priliku da podsjetimo da sloboda medija predstavlja temelj svakog građanskog društva u kojem je imperativ stvaranje uslova za Vaš siguran, nezavisan i profesionalan rad u okruženju koje Vam garantuje bezbjednost.

Od izuzetne je važnosti uloga koju imate u procesima demokatizacije i borbe za dobrobit crnogorskog društva, a koje je, između ostalog, moguće realizovati pravovremenim informisanjem javnosti, borbom protiv širenja dezinformacija i poštujući principe novinarske etike.

Uz zahvalnost svima vama koji svoj rad temeljite na nepristrasnosti i istini, želim istaći da će lokalna uprava biti pouzdan partner i oslonac u zajedničkim težnjama da stvorimo društveni ambijent koji promoviše pluralizam mišljenja, smanjenje podjela i razvoj građanskih vrijednosti”, stoji u čestitki Dušana Raičevića, predsjednika Opštine Bar.

The post Predsjednik Opštine čestitao Dan novinara first appeared on BARinfo.

***

“U Crnoj Gori je sloboda novinarstva potrebnija nego ikada, jednako kao i odgovornost za izgovorenu i napisanu riječ”, ocijenio je predsjednik države Milo Đukanović.

On je, u čestitki povodom 23. januara – Dana novinara Crne Gore, podsjetio na osnovne postulate profesije – stručnost, odgovornost, ispravnost i časnost.

“Sloboda novinarstva čini se potrebnijom nego ikada, jednako kao i odgovornost za izgovorenu i napisanu riječ”, naveo je Đukanović.

On je kazao da izazovi novog vremena nijesu zaobišli ni crnogorsku medijsku zajednicu. “Obaveza je nadležnih, ali i čitavog društva da jasno prepoznajući medije koji to nijesu, sačuva javni prostor od kontaminacije, a novinara da svojom profesionalnošću odbrane ugled novinarske profesije”, poručio je Đukanović.

Jedino tako, prema njegovim riječima, može se odoljeti globalnoj epidemiji lažnih vijesti i hibridnih prijetnji.

“Čestitam novinarima u Crnoj Gori njihov dan, uz uvjerenje da će poštovanjem profesionalnog kodeksa uz visoku moralnu odgovornost dati puni doprinos očuvanju multietničkog sklada i daljoj izgradnji građanskog društva posvećenog evropskim vrijednostima”, rekao je Đukanović.

***

Predsjednik Vlade Dritan Abazović kazao je da je potrebno unaprijediti zakonodavni okvir koji će omogućiti zaštitu digniteta novinarske profesije i sigurniji ambijent za nesmetan, profesionalan i nezavisan rad medijskih poslenika u Crnoj Gori.

Abazović je u ime Vlade Crne Gore i svoje lično, uputio medijskim poslenicima čestitke povodom 23. januara – Dana novinara Crne Gore.

Tom prilikom iskazao je poštovanje za nemjerljiv doprinos koji su novinari i novinarke tokom više od vijeka i po novinarstva u Crnoj Gori, uz nemala odricanja, pružili demokratizaciji i razvoju crnogorskog društva.

Saopštio je i da ostaje pri ranije izrečenom stavu da su objektivno novinarstvo i slobodni mediji jasni pokazatelji demokratskog iskoraka jednog društva.

“Vlada na čijem sam čelu posvećena je ovom cilju” istakao je Abazović.

Podsjetio je da je Vlada tokom 2022. godine obezbijedila sredstva za podršku medijima u iznosu od oko 1.7 miliona eura, a da se Nacrtom zakona o medijima predviđa, između ostalog, bolja zaštita novinarskih izvora, kao i povećanje finansiranja Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija sa 0.09 odsto na 0,20 odsto tekućeg budžeta Crne Gore, odnosno sa sadašnjih skoro million eura na više od 2 miliona eura.

“Crna Gora, pored svih izazova, nezadrživo izrasta u državu jakih institucija, građanskih i medijskih sloboda i jednakih prava za sve” poručio je premijer, naglasivši da će novinari i novinarke koji se nalaze na braniku daljeg društvenog progresa i evropske perspektive Crne Gore, u Vladi nastaviti da imaju odgovornog partnera. Partnera koji će istrajati u namjeri da nadležni do kraja rasvijetle sve slučajeve prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistva novinara i napada na imovinu medija”, piše u saopštenju Kabineta premijera.

Uz ponovljene čestitke povodom Dana novinara Crne Gore, Abazović je ispoljio očekivanje da ćemo, na zadovoljstvo svih, zajednički svjedočiti daljem unapređenju položaja medijskih poslenika i uslova za još odlučniju borbu za istinu, pravdu i pravnu državu Crnu Goru.

***

Predsjednica Skupštine Crne Gore Danijela Đurović uputila je čestitku povodom 23. januara, Dana novinara Crne Gore.

“U ime Skupštine Crne Gore i u svoje lično ime, svim poslenicima javne riječi čestitam 23. januar, Dan novinara Crne Gore, uz uvjerenje da će sloboda medija i unapređenje standarda novinara, te uslova njihovog rada i statusa u društvu, uskoro postati naša svakodnevica. Crnogorski novinari, nažalost, danas rade u izuzetno teškim uslovima, na koje presudno utiču društveno-političke prilike u zemlji i regionu”, navela je Đurović u čestitki.

Kao sveprisutan faktor koji obavještava javnost o svim dešavanjima, edukuje i ukazuje na probleme, te kreira mišljenje građana, mediji, kako navodi ona, moraju biti svjesni svoje snage i uloge koju imaju u državi koja još uvijek svakodnevno prolazi testove demokratske zrelosti.

“Objektivno, profesionalno i nezavisno novinarstvo je potreba i osnovni standard svakog demokratskog društva, a novinari čiji je temeljni princip pravovremeno i nepristrasno informisanje javnosti su ključni za stvaranje ambijenta u kome će građani moći da saznaju istinu o društveno-političkoj situaciji u kojoj živimo”, poručila je Đurović.

Dan novinara Crne Gore je, ističe predsjednica Skupštine, dobra prilika da se ukaže na neophodnost rasvjetljavanja napada na život, tijelo ili imovinu novinara, a posebno ubistva glavnog urednika “Dana” Duška Jovanovića, bez čijeg razrješenja i pronalaženja svih počinilaca i nalogodavaca ovog čina, dodaje Đurović, naša država ne može postati istinsko demokratsko društvo.

“Tu su i drugi, i dalje neriješeni napadi na novinare, kao što su pokušaj ubistva Olivere Lakić i Tufika Softića, kao i svakodnevni pritisci i zastrašivanja kroz koje prolaze posebno istraživački novinari. Medijski poslenici apsolutno zaslužuju bolji položaj i veći ugled u društvu i, u tom smislu, moraju imati konstantnu i nedvosmislenu podršku nadležnih državnih organa. Uz želju da 2023. godina crnogorskim novinarima donese puno profesionalnog uspjeha i bolje uslove rada, još jednom svim medijskim poslenicima čestitam Dan novinara Crne Gore”, zaključila je Đurović.

The post Danas Dan novinara Crne Gore, zvaničnici uputili čestitke first appeared on BARinfo.