Iz Ministarstva su kazali da je danas, u cilju dogovora oko suorganizacije predstojećih Dana dijaspore-iseljenika, održan sastanak sa predstavnicima lokalnih samouprava koje karakteriše značajna koncentracija dijaspore iz Crne Gore.

Navodi se da je sastanak organizovan i u cilju definisanja modaliteta buduće saradnje i unapređenja već postojećih mehanizama komunikacije i djelovanja.

Ministar dijaspore Mirsad Azemović kazao je da je zadovoljan spremnošću i posvećenošću opština da zajedničkim naporima doprinesu organizaciji manifestacije koja je izuzetno značajna za crnogorsku dijasporu.

On je istakao da se kroz proaktivan i koordinisan pristup svih zainteresovanih lokalnih samouprava može postići željeni nivo kvaliteta i uspješnosti događaja, čime se dodatno jačaju veze između matične države i iseljenika.

Navodi se da su sastanku prisustvovali predstavnici opština Rožaje, Plav, Petnjica, Gusinje, Ulcinj i Bar.

Kako se dodaje, učesnici sastanka su razmatrali mogućnosti unapređenja saradnje.

„Usaglasili su se da je od ključnog značaja usvajanje kalendara aktivnosti u svim opštinama“, kaže se u saopštenju.

Na sastanku je istaknuto da je važan kontinuirani dijalog između institucija i dijaspore, kako bi se osiguralo bolje razumijevanje potreba dijaspore i kreiranje programa koji će doprinijeti njenoj integraciji i očuvanju identiteta.

„U tom kontekstu, predloženo je uspostavljanje dodatnih mehanizama koordinacije i evaluacije realizovanih aktivnosti, kako bi se omogućila što efikasnija implementacija planiranih projekata“, kaže se u saopštenju.

Na sastanku je poručeno da će biti intenzivirano sprovođenje dogovorenih inicijativa, uz jasno definisane odgovornosti i rokove.

„Očekuje se da će ovakvi koraci rezultirati unapređenjem saradnje sa dijasporom i daljim jačanjem njenog odnosa sa matičnom državom“, zaključuje se u saopštenju.

The post Ministarstvo i opštine organizovaće Dane dijaspore first appeared on BARinfo.

On je naglasio da je pitanje odnosa sa dijasporom uzdignuto na nivo najvišeg prioriteta izvršne i zakonodavne vlasti.

“Poslije Petnjice i Gusinja, kosmopolitski Bar, poznat po gostoprimstvu i multietničkom skladu, logičan je izbor za domaćina ovog tradicionalnog okupljanja. Barski kraj sa istaknutim pojedincima, matična je luka naše iseljeničke tradicije, kao što je i neodvojivi dio slavne crnogorske istorije. Ovdje nas je okupila ljubav prema Crnoj Gori, zajednička želja, ali i strateški cilj državne politike, šansa koju smo stvorili da sami odlučujemo o svojoj sudbini-da je gradimo i učinimo boljim i bogatijim mjestom za život, modernom evropskom državom iz koje se neće odlaziti zbog materijalne oskudice”, kazao je predsjednik Đukanović.

On je istakao da je među ljudima našeg porijekla sve više filantropa koji idu stopama čuvenog Rišnjanina Vasa Ćukovića iz Denvera, koji je svojim donacijama bitno unaprijedio cjelokupni zdravstveni sektor u Crnoj Gori.

“Ovu svijetlu tradiciju humanosti nastavljaju ljudi poput Baranina Ljuba Dabovića, iz Nirnberga, ili uglednog bankara iz Južne Amerike Federika Tomaševića koji je donirao 200 m² poslovnog prostora za potrebe Crnogorskog kulturnog, finansijskog i informativnog centra. Među njima su i Zade Đurović di Maio iz Francuske, Ćazim Džaferović iz Amerike, Refik Radončić iz Njujorka, Tuzanin Senad Đoković, Cetinjanin Blažo Sredanović i mnogi drugi. Želim da pomenem kao svijetle primjere humanosti i dobročinstva i Fondaciju ‘Gusinje’ iz Njujorka, Zavičajno udruženje ‘Bihor’ iz Luksemburga, ‘Merhamet’ iz Njemačke, ‘Euro Gusinje’ iz Njujorka, Kulturni centar ‘Rumija’ iz Čikaga, ‘Njegoš’ iz Sidneja… U stvari, nema nijedne asocijacije naše dijaspore, koja ne zaslužuje da bude na ovom spisku”, kazao je Đukanović, koji je naglasio  da ima primjera kroz istoriju da su narodi ostajali bez država, ali da su opstali i obnovili države zahvaljujući i svojim ljudima u rasijanju.

“Pokazali su to naši Crnogorci, Srbi, Albanci, Bošnjaci, Hrvati, Muslimani iz cijelog svijeta koji su masovno došli da na referendumu 21. maja 2006. godine daju glas za obnovu svoje države. Ostvarile su se proročanske riječi Crmničanina Nikole Petanovića: ‘Ne gubite nadu, Crna Gora će biti uspostavljena. Ona mora dobiti svoje, sve to joj pripada’. Crna Gora i jeste dobila ono što joj pripada. Danas, samo 13 godina nakon referenduma, ona je nezavisna država, članica Ujedinjenih nacija, i svih ključnih političkih i finansijskih međunarodnih organizacija i institucija, članica NATO, u poodmaklom pregovaračkom procesu za članstvo u EU, prepoznata kao važan faktor stabilnosti u regionu, zemlja dobrih vijesti sa Balkana. I što je najvažnije, zemlja multietničke demokratije i dinamičnog ekonomskog razvoja. Od sticanja nezavisnosti udvostručen je BDP i nominalno i per capita. Prosječna zarada povećana je za 82 % i najviša je u regionu”, kazao je predsjednik države Milo Đukanović.

Ovogodišnji dobitnici nagrada koje je uručio Đukanović su: prof dr Milenko Perović-za očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori, reditelj Veljko Bulajić-za doprinos u oblasti kulture, prof dr Nadežda Basara-za doprinos u nauci, Refik Radončić je nagrađen za značajan doprinos u oblasti diplomatije i promocije Crne Gore, Duško Ivanović u oblasti sporta, Kulturni centar “Rumija” iz Čikaga za dobročinstvo, a Veselin Mijač, biznismen iz Švedske za unaprijeđenje privrednog partnerstva sa Crnom Gorom.

U ime nagrađenih zahvalila se prof dr Nadežda Basara.

“Pozdraviću vas riječima za koje sam sigurna da nikoga neću zaboraviti: Zdravo da si nam naša porodico crnogorska, kućo naša prema kojoj se okrećemo kano prema Suncu, koje je jedno za svakog od nas na Planeti. Svaki uspjeh naš u dijaspori postaje veći tek kada ga obasja zora sa Lovćena. Istina, naši napori jesu namijenjeni potomcima, ali su uvijek posvećeni precima-jednima dugujemo ono ko smo, a zbog drugih sve ono što smo. Zato smo ponosni što je Crna Gora jedna od onih država na svijetu koja na pravi način gleda na svoju dijasporu, poštuje i cijeni njene vrijednosti. Niste samo nama učinili čast ovom nagradom, učinili ste više za one koji će je dobijati u budućnosti, osokolili ste sve nas u rasijanju porukom da nas ne zaboravljate i da nas sabirate, kao što se porodica, gdje god bila njena djeca, sabira u ljubavi i slozi. Crna Gora-kuća naša saborna i ponosita-zemlja čojstva i junaštva, gusala i legendi, zemlja svijetle budućnosti i moderne misli. Izborom oblasti za koje se nagrada dodjeljuje pokazujete kako savremena država mora da gradi mostove među ljudima i da čuva svoje najumnije kćeri i sinove.

Dirnuti u srce što ste nas obasjali ovim priznanjima, ponijećemo svoje zavičajne nagrade koje kuda po svijetu. Tamo gdje je spustimo, gledajući je, vidjećemo ognjište iz skromnih kuća naših predaka, jer ste u ovu nagradu utkali mali dio duše crnogorske-kamen sa našeg krša, šaku durmitorskog snega, zrno peska sa obale i kap mora. Sve mi to vidimo, čitamo u nagradi, koja od danas postaje neraskidivi dio našh života.

Ipak, najveća vrednost ovog priznanja, na kome vam se, u ime svih slavodobitnika, još jednom zahvaljujem, jeste u tome što nas je pozvala među vas,što nas je dovela u ovaj grad, što živimo stih iz himne, jer smo , poput djece, došli tebi, majko naša Crna Gora”, kazala je, između ostalog, u nadahnutoj besjedi prof dr Nadežda Basara.

Prisutne, među kojima su bili predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović, poslanici, gradonačelnik Podgorice dr Ivan Vuković, predstavnici brojnih državnih i opštinskih institucija, iseljenici, u ime domaćina, Opštine Bar, koja je zajedno sa Upravom za dijasporu organizator ovogodišnjih “Dana dijaspore”, pozdravio je predjednik Dušan Raičević.

“Pozdravljam vas u gradu koji čuva i njeguje poštovanje prema svim gostima, a našim iseljenicima koji su za ovo okupljanje doputovali sa raznih meridijana, žeim srdačnu dobrodošlicu. Dobro došli u Bar, dobro došli u vašu Crnu Goru, dobro došli među svoje – rodbinu i prijatelje. Postali ste uspješni i ostvareni ljudi koji zajedno sa svojim porodicama širom svijeta čuvate kulturni i nacionalni identitet države i formirali iseljenička udruženja koja su zavrijedila poštovanje u gradovima širom svijeta, od Čikaga do Sidneja, nijednog trenutka ne zaboravljajući ko ste i odakle ste”, kazao je, obraćajući se, prvenstveno iseljenicima, Raičević.

On je istakao da je Crna Gora u vremenima u kojima su se preplitala mnoga iskušenja, uspjela da očuva međuvjersku i međunacionalnu matricu, suočavajući se sa brojnim političkim i društvenim izazovima krajem prošlog i početkom ovog vijeka.

“I nikada Crna Gora nije, niti će zaboraviti one koji su u takvim vremenima odlazili sa nadom u bolje sjutra, jer ni oni nijesu zaboravili ovaj grad i državu. Nosili su ih u svom srcu i znali da se vrate nazad kada je trebalo da pomognu opstanak Crne Gore.

Bar ima veliku dijasporu i ovo su dani kada se posebno radujemo vašim dolascima i susretima u gradu. Ponosni smo na uspjehe naših ljudi u inostranstvu, i još ponosniji kada vidimo da ne zaboravljaju Bar i kada žele da svoje ideje daju za doprinos Crnoj Gori i njenim razvojnim ciljevima. Želim i večeras da iskažem puno poštovanje i zahvalnost iseljenicima koji u kontinuitetu i u različitim prilikama i potrebama, pružaju pomoć organizacijom mnogih humanitarnih i donatorskih akcija. Spremni smo da radimo zajedno na raznim projektima”, poručio je predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, koji je izrazio nadu da će nagrade biti dodatni motiv da iseljenici vrijedno rade na očuvanju i unaprijeđenju kulture, tradicije , jezika i identiteta.

“Ovo je manifestacija koja slavi i promoviše neraskidive veze matice sa dijasporom. Prvi ‘Dani iseljenika’ održani su 2017. godine u Petnjici, drugi u Gusinju, prošle godine, najmlađim opštinama, koje su taj status stekle, najviše, zahvaljujući svojoj dijaspori. Ni Bar nije slučajno odabran za domaćina ove manifestacije, ne samo zbog brojne, dobro organizovane dijaspore koju ovaj grad ima, već i zbog onoga što on jeste-grad koji vjekovima karakterišu multietnički sklad, harmonija i tolerancija među različitim vjerama i nacijama. To nije samo bogatstvo grada Bara, to je i najveće bogatstvo i vrijednost Crne Gore”, kazao je direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, koji je podsjetio na najznačajnije aktivnosti koje je Crna Gora preduzela u cilju jačanja saradnje sa dijasporom, naglašavajući da je u proteklom periodu postignuto mnogo na planu normativnog i sistemskog uređenja ove važne oblasti.

“Usvojen je Zakon koji reguliše ovu problematiku, institucionalno je ojačana Uprava za dijasporu kao resorni organ nadležan za ova pitanja, formiran je Savjet za saradnju sa dijasporom, utvrđeni programi saradnje i zacrtani načini njegovog ostvarivanja, ustanovljene nagrade koje matica dodjeljuje istaknutim iseljenicima i organizacijama, kao i dodijeljena sredstva za realizaciju aktivnosti organizacija naše dijaspore širom svijeta”, kazao je Mitrović.

Himnu Crne Gore na početku programa otpjevao je hor koji čine djeca iseljenika iz devet zemalja, koji u organizaciji Uprave za dijasporu, pohađaju Ljetnji kamp jezika i kulture na Ivanovim koritima, pod nazivom “Crna Gora moja postojbina”.

Povodom manifestacije “Dani iseljenika Bar 2019”, Uprava za dijasporu snimila je dokumentarni film “Nema Bara do cara”. Autor scenarija je mr Ivan Jovović, a film je nastao u produkcijskoj kući “Bijeli Pavle”, Dragana Mitova Đurovića koji je bio i voditelj svečanosti, . Prisutne je pozdravio i predsjednik žirija za dodjelu nagrada akademik Zuvdija Hodžić.

U ime čuvenog reditelja Veljka Bulajića, koji zbog bolesti nije mogao da dođe na svečanost i primi nagradu, zahvalila se njegova kćerka dr Maša Bulajić.

The post VIDEO: Centralna manifestacija Dana dijaspore-iseljenika first appeared on BARinfo.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević istakao je da je to bila prilika da se ukaže sa kojim potencijalima raspolaže naš grad, ali i kako ih u potpunosti valorizovati.

“Kroz formiranje Sekretarijata za razvoj i Sekretarijata za privredu, te jačanje saradnje sa Udruženjem privrednika i iseljenika, moramo raditi na stvaranju povoljnog poslovnog ambijenta i otklanjanju biznis barijera. Bar je lučki grad sa značajnim potencijalima pomorske privrede, turističkim kapacitetima visoke kategorije, značajnim resursima u poljoprivredi i energetici. O tome svjedoči i izgradnja vjetroelektrane na Možuri, vrijednosti 100.000.000 €. Kroz valorizaciju svih potencijala Opštine Bar možemo govoriti i o sveukupnom razvoju Crne Gore”, kazao je Raičević.

“Dugo godina je Crna Gora bila migraciona sredina. Od obnove crnogorske nezavisnosti, čemu je doprinos dala i naša dijaspora, investitori su više zainteresovani za našu zemlju”, kazao je direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović.

On je ukazao da, prije svega, ozbiljni investitori iz stranih zemalja, prepoznaju Crnu Goru, ne samo kao poslovnu destinaciju, već i mjesto životnog odredišta. U tom smislu država Crna Gora garantuje ravnopravan tretman svim subjektima bez obzira na državljanstvo, a nadam se, da će u bliskoj budućnosti naši iseljenici biti u povoljnijem položaju prilikom investiranja u Crnu Goru.

Refik Radončić, biznismen, porijeklom iz Gusinja koji živi tri decenije u Njujorku, naglasio je da je do sada bilo individualnih investicija predstavnika dijaspore, ali da je za značajnija ulaganja, neophodna bolja organizacija.

“Moj prijedlog i grupe biznismena jeste da slijedimo primjere uspješnih zemalja koji takve programe realizuju. Postoji sistem kroz osnivanje komjuniti banaka, kroz koje bi se dijaspora organizovala, jer ne možemo sve što smo stekli ulagati. Sve uspješne dijaspore su organizovane u svom ‘komjuniti’ i zakon dozvoljava da servisiramo taj ‘komjuniti’, a da u isto vrijeme crpimo sredstva iz državnih fondova u kojima su kamatne stope veoma niske”, kazao je Radončić.

 Željka Radak Kukavičić, direktorka NTO istakla je da, kada je u pitanju turizam, možemo biti zadovoljni.

“Jer sektor turizma u BDP učestvuju sa 23%, sa tendencijom da to učešće u narednom, desetogodišnjem periodu bude preko 30 %. Naš cilj jeste da Crna Gora postane cjelogodišnja turistička destinacija i da obezbijedimo da potrošnja po gostu na dan bude na što višem nivou”, kazala je Radak-Kukavičić.

Veselin Mijač, privrednik iz Švedske, koji je i jedan od ovogodišnjih dobitnika nagrade Uprave za dijasporu, za unapređenje privrednog partnerstva sa Crnom Gorom, smatra da je ekonomski prioritet u Crnoj Gori poboljšanje standarda stanovnika.

On je ukazao da su evidentni problemi monopoli i nedostatak jake konkurencije na tržištu.

Što Vlada Crne Gore čini kako bi porasle investicije, prvenstveno u turizmu, prezentirao je Damir Davidović, generalni sekretar Ministarstva održivog razvoja i turizma.

“Usvojena su nova zakonska rješenja koja su uticala na vidljive pomake u pravcu poboljšanja investicionog ambijenta, ali i na ubrzavanje administrativnih procedura i otklanjanje nekih barijera toga tipa koje su ranije postojale. Uz donošenje novih planskih dokumenata i značajno ulaganje u infrastrukturu stvaramo preduslove za značajniji razvoj turizma”, naglasio je Davidović.

O investicionim potencijalima Opštine Bar u poljoprivredi govorila je mr Marija Markoč, zaposlena u lokalnoj upravi, u Kancelariji za upravljanje projektima, a Igor Gojnić, sekretar Sekretarijata za razvoj, akcenat je stavio na obnovljive izvore energije.

Predstavnik Grupe građana “SOS za Montenegro”, koji ovih dana protestvuju zbog istraživanja nafte i gasa u Jadranu, Mirsad Kurgaš, iskoristio je skup kako bi uputio poruku o, kako je kazao, pogubnim posljedicama koje mogu nastati zbog bušenja Jadrana.

The post VIDEO: Okrugli sto – Investicioni potencijali i biznis zone Crne Gore first appeared on BARinfo.

On je skoro 20 godina u Čikagu, a folkorni ansambl koji je mahom sačinjen od iseljenika  je osnovan 1995, na inicijativu ljudi  koju su htjeli da folklorom zadrže tradiciju kraja iz kojeg dolaze. Tu je prisutna i škola jezika, a “Rumija” broji oko 200 članova i iz dana ih je sve više.

“Otišao sam na poziv mog prvog komšije, znate i sami, ovdje nije bilo perspektive. Nije bilo lako, ali bio sam mlad, spreman da učim da se dokažem. I mislim da sam uspio u tome. Nisam osjetio nostalgiju, jer je dosta poznanika bilo tamo. Vjerujte da sam se dobro snašao, čak sam se oženio, dobio troje djece…”, objašnjava Perazić razloge odlaska u Ameriku.

Ipak, Amerika nije baš “obećana zemlja”.

“Kada sam došao radio sam sve, jednostavno tako mora. Nije lako. Naročito za mladog čovjeka. Sada kada napravim paralelu da sam istom dinamikom i poslom radio ovdje -možda bih i bolje prošao ovdje. Danas je vrlo teško je dobiti papire, zovu nas sa svih strana, mogu vam reći da nema mladih ljidi koji bi ostali da rade u Americi. To je pokazatelj da ovdje i nije toliko loše”, ističe Perazić.

Savjet za dijasporu je funkcionisao tri godine, a u petak će biti izabran novi savjet za rukovodstvom koje će se na pravi način boriti za sva prava iseljenika iz ovog kraja, ali i drugih gradova.

“Smatram da će novi Savjet biti prava stvar za sve. I za ljude koji žive ovdje, ali i one koji se nalaze u ostalim krajevima svijeta. Ja sa porodicom živim u Čikagu, ali iseljenika ima svugdje. Ne zaboravite

nije ‘zlato sve što sija’. Svi misle da mi gore uživamo, ali nije baš tako. Dođu neke pozne godine kada se čovjek osvrne nazad, povuče i nostalgija, ali ko se veže  za drugi kraj, grad, državu – teško se vraća. Mada”, kaže kroz sjetu Perazić, “možda se jednog dana i vratim u domovinu”.

Senad Perazić je predsjednik KC “Rumija” koje je osnovano 1995. godine i broji oko 200 članova.

“’Rumija’ je osnovana 1995. od strane malo imućnijih ljudi koji su htjeli da otrgnu od zaborava folklor i tradiciju ovog kraja. Mi mlađi smo se pridružili, sada nas ima oko 200, a svakim danom je sve više. Nije samo to folklor, imamo mi i svoje prostorije, okupljamo se i družimo. KC “Rumija” postoji za svoje članove, mahom su iz Mrkojevića, iz Bara. Više je to od pukog folklora, to je druženje, podsjećanje na neke dane, druženje. Često smo, koliko smo moglo, pomagali, nekada i da se ne zna, ali ljudi moraju da shvate da nije to baš tako jednostavno. Skup je život u Americi, lako je kada se dođe ovdje”, kaže Perazić.

Kulturni centar “ Rumija“ će, između ostalih, primiti i priznanje za razvoj dijaspore od predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

“Čast i zadovoljstvo nam je da nas se neko sjeti, a to je ovoga puta predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, od kojeg je čast primiti jedno takvo priznanje. Moram istaći i predsjednika Opštine Dušana Raičevića, mladog čovjeka sa jasnom vizijom koji je boravio u posjeti nama. Vjerujem da će i on kao i njegovi saradnici učiniti sve što je u njihovoj moći da se poboljša život svih ljudi ovdje, ali i da se veze iseljenika i ljudi odavde zadrže na pravi način”, rekao je Perazić.

Iseljinici iz Mrkojevića su poznati po tome što novac ulažu u rodni kraj. Trenutno imaju dva prioriteta.

“Da se izgradi sala za OŠ ‘Mrkojevići’, jer i sami vidite koliko tamo ima talentovane djece za sport. Drugi prioritet je put Sukobin-Dobra voda. To mora da se riješi, to je put koji praktično spaja dvije države. Svima nama je to u interesu“, zaključio je Perazić.

The post Senad Perazić: U Americi nije lako, ali smo uspjeli first appeared on BARinfo.

U okviru manifestacije, u nedjelju, 28. jula, sa početkom u 20:30h, na pomoćnom terenu Gradskog stadiona biće odigrana prijateljska fudbalska utakmica između predstavnika matične zemlje i dijaspore, dok će u ponedjeljak, 29. jula, sa početkom u 11:00h u sali Dvorca kralja Nikole biti održan Okrugli sto na temu “Investicioni potencijali i biznis zone Crne Gore”.

U ponedjeljak, 29. jula, sa početkom u 20:00h, na šetalištu kralja Nikole (uz direktan prenos na RTCG i RTCG Sat) biće održana centralna proslava manifestacije „Dani dijaspore – iseljenika“. U okviru proslave, pored prigodnog kulturno-umjetničkog programa i premijernog prikazivanja dokumentarnog filma “Nema Bara do cara”, istaknutim iseljenicima i organizacijama dijaspore će biti uručene nagrade u sedam kategorija.

Ovogodišnji dobitinici nagrada su: prof. dr Milenko Perović – nagrada za očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori; Veljko Bulajić – nagrada za doprinos u oblasti kulture; prof. dr Nadežda Basara – nagrada za doprinos u oblasti nauke; Refik Radončić – nagrada za doprinos u oblasti diplomatije i promocije Crne Gore; Duško Ivanović – nagrada za doprinos u oblasti sporta; Kulturni centar Rumija – nagrada za dobročinstvo; Veselin Mijač – nagrada za unaprijeđenje privrednog partnerstva sa Crnom Gorom. Nagrade će ovogodišnjim dobitnicima uručiti predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

The post Centralna proslava Dana dijaspore-iseljenika u Baru first appeared on BARinfo.