Crnu Goru su na ovom prestižnom međunarodnom takmičenju Crnu Goru su predstavljali učenik Miroslav Vujnović iz Gimnazije “Slobodan Škerović” iz Podgorice, kao i profesorice mr Paula Petričević i mr Bojana Šolaja.

Međunarodna filozofska olimpijada okuplja najuspešnije srednjoškolce iz oblasti filozofije, a učesnici se takmiče u pisanju filozofskog eseja na stranom jeziku, primenjujući znanja iz istorije filozofije, logike, etike i kritičkog mišljenja.

Na ovogodišnjoj Olimpijadi dodijeljene su tri zlatne, pet srebrnih i osam bronzanih medalja.

Učešće i uspjeh crnogorskog tima predstavljaju važnu potvrdu kvaliteta rada sa mladim ljudima u oblasti filozofije i podsticaj daljem razvoju kritičkog mišljenja, argumentacije i humanističkog obrazovanja među srednjoškolcima u Crnoj Gori.

The post Zapažen uspjeh Danila Jankovića na Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi first appeared on BARinfo.

Među nagrađenima su i učenici Gimnazije „Niko Rolović“ iz Bara, koji su još jednom potvrdili visok nivo znanja i kontinuitet uspjeha ove obrazovne ustanove.

Posebno priznanje pripalo je Danilu Jankoviću, koji je pod mentorstvom profesorice Nele Dabanović osvojio prvo mjesto iz filozofije, potvrđujući izuzetan talenat i dosljednost u postizanju vrhunskih rezultata tokom više godina.

Zapažen uspjeh ostvario je i Milo Vučedabić, koji je osvojio treće mjesto iz biologije, pod mentorstvom profesorice Jelene Tomović, čime je još jednom naglašena posvećenost radu i kvalitet nastave u barskoj gimnaziji.

Tokom svečanosti je poručeno da su nagrađeni učenici primjer znanja, truda i posvećenosti, te da predstavljaju budućnost obrazovnog i društvenog razvoja Crne Gore.

Podsjećamo da je Danilo Janković nedavno gostovao u našem programu, a tekst o tome možete pročitati ovdje: https://barinfo.me/talenti-barske-gimnazije-koji-grade-misli/ .

The post Barskim gimnazijalcima uručena priznanja first appeared on BARinfo.

Profesorica Dabanović istakla je da je Janković već treću godinu zaredom među najboljim na državnom takmičenju, čime potvrđuje izuzetan talenat i posvećenost filozofiji. Uz njega, Nikola Vučinić je, iako prvi put učesnik takmičenja, osvojio četvrto mjesto, a samo jedan bod dijelio ga je od treće pozicije. Peti je bio Sergej Savić, učenik trećeg razreda koji još ne pohađa nastavu filozofije, što njegov rezultat čini posebno vrijednim.

Na takmičenju su učestvovali i učenici Maša Lekić, Marija Kalugina i Rade Vukićević, koji nisu osvojili najviša mjesta, ali su, prema riječima profesorice, ostvarili dobre rezultate i pokazali veliki potencijal.

„Ove godine konkurencija je bila izuzetno jaka. Prijavilo se 27 učenika, a 22 su na kraju učestvovala. Eseji su bili na veoma visokom nivou i članovi komisije su istakli da odavno nisu čitali kvalitetnije radove“, kazala je Dabanović.

Ona je naglasila da je kontinuitet uspjeha važan ne samo za školu već i za popularizaciju filozofije među mladima. Podsjetila je i na ranije uspjehe bivšeg učenika Aldijana Bahovića, koji je zajedno sa Danilom Jankovićem predstavljao Crnu Goru na Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi i učestvovao na Baltičkoj filozofskoj olimpijadi.

Govoreći o tome kada je prepoznala Danilov talenat, profesorica Dabanović istakla je da je još tokom prvih susreta sa učenicima uočila da je riječ o izuzetnom kapacitetu.

„Već na prvoj godini vidjela sam da Danilo nije prosječno dijete, već izvanredan talenat koji se može dalje razvijati. Na drugoj godini postao je prvak Crne Gore“, kazala je ona.

Osim rada sa mentorima, važan dio priprema odvija se i kroz međusobnu saradnju učenika. Dabanović naglašava da je dijalog ključan za razvoj filozofskog mišljenja i da učenici često jedni drugima pomažu kroz razgovor i razmjenu ideja.

„Danilo je mnogo pomogao svojim drugarima tokom priprema. Važno je da razgovaraju i razmjenjuju mišljenja, jer se upravo u dijalogu rađaju nove ideje“, kazala je profesorica.

U emisiji je govorio i Danilo Janković, koji je zahvalio na podršci svojim mentorima: profesorici Neli Dabanović, ali i profesorici Jasminki Milošević, naglašavajući da su obje imale važnu ulogu u njegovom filozofskom razvoju.

Govoreći o ovogodišnjem takmičenju, Janković je kazao da su teme bile među zahtjevnijima sa kojima se susretao.

„Na prvi pogled djelovale su jednostavno, ali su zapravo nosile mnogo zamki. Lako je bilo skrenuti sa glavnog toka misli ili završiti u retoričkom ćorsokaku“, objasnio je on.

Za razliku od prethodne godine, kada su teme bile uže i zahtijevale veliku preciznost, ove su pružale više slobode u interpretaciji. Upravo zbog toga takmičenje je, kako smatra, bilo jedno od najbolje koncipiranih na kojima je učestvovao.

Kada bira temu za esej, Janković se, kako kaže, često oslanja na intuiciju.

„Ako se pristupi isključivo racionalno, može se napisati korektan esej, ali on često ostaje bez kreativnog momenta. Intuicija pomaže da se pronađe pravac koji donosi nešto novo“, kazao je on.

Svoje poglede na filozofiju iznijeli su i Nikola Vučinić i Sergej Savić.

Sergej Savić kazao je da je njegovo interesovanje za filozofiju počelo još u osnovnoj školi, kroz razmišljanja o svemiru i kosmosu.

„Iz tih pitanja o svemiru i postojanju čovjeka počela su i druga pitanja: zašto postojimo, koji je smisao naših postupaka i šta zapravo znači egzistirati“, objasnio je on.

Nikola Vučinić rekao je da je i kod njega interesovanje nastalo kroz lična preispitivanja, ali da ga je ove godine dodatno produbio kroz rad sa Danilom Jankovićem.

Obojica su istakli da filozofija ne može postojati samo u knjigama, već se razvija kroz razgovor i raspravu. Kao primjer su naveli Platona, čiji su dijalozi pokazali koliko je razgovor važan za razvoj ideja.

Na pitanje koji su filozofi ostavili najjači utisak na njih, Vučinić je izdvojio Filipa Majnlendera, dok su Sergeja najviše zainteresovali Seren Kjerkegor i Alber Kami, čije ideje o apsurdu i egzistenciji smatra posebno inspirativnim.

Tokom razgovora otvorena je i tema savremene tehnologije i njenog uticaja na način razmišljanja mladih. Janković je podsjetio na razmišljanja filozofa Martina Hajdegera, ističući da tehnologija često postaje produžetak čovjekovog djelovanja, ali da njene posljedice nisu uvijek do kraja razumljive.

U nastavku razgovora dotakli su se i uloge društvenih mreža. Prema riječima učenika, internet može biti prostor za razmjenu ideja i rasprava, ali i sredstvo koje često rasipa pažnju korisnika.

„Internet funkcioniše u takozvanoj ekonomiji pažnje, gdje je cilj da se naša pažnja što duže zadrži. Zbog toga mnogi sadržaji služe samo kao zabava, a manje kao podsticaj za dublje razmišljanje“, ocijenio je Savić.

Govoreći o međunarodnim takmičenjima, Janković je kazao da je učešće na Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi i Baltičkoj filozofskoj olimpijadi bilo transformativno iskustvo.

„To nije samo takmičenje. Čovjek odlazi među ljude koji razmišljaju slično i ima priliku da razmjenjuje ideje. Putovanja i susreti sa vršnjacima iz drugih zemalja možda su i najvrjedniji dio tog iskustva“, kazao je on.

Istakao je i da filozofska takmičenja treba posmatrati prije svega kao priliku za učenje, a ne kao borbu za medalje, jer ocjenjivanje uvijek uključuje i određeni subjektivni faktor.

Profesorica Dabanović naglasila je da je podrška mentora važna, ali da je presudan individualni rad učenika, čitanje obimne literature, savladavanje stranih jezika i upornost.

U Gimnaziji „Niko Rolović“, kako je objasnila, postoje i dodatne aktivnosti koje podstiču interesovanje za filozofiju. Jedna od njih je mala sekcija pod nazivom „Filozofski horizonti“, u okviru koje učenici kroz razgovor i debate razvijaju svoje ideje.

„Na časovima često nemamo dovoljno vremena da obradimo sve teme onako kako bismo željeli, pa pokušavamo kroz dodatne aktivnosti da podstaknemo učenike na razmišljanje i raspravu“, kazala je ona.

Dabanović smatra da današnja omladina posjeduje veliki potencijal, uprkos čestim stereotipima o mladima.

„Često čujem da se kaže kako današnja djeca nisu kao nekada. Istina je, nisu ista, ali to ne znači da su manje dobra ili manje sposobna. Naprotiv, veoma su inteligentni i svestrani. Potrebno je samo pronaći način da ih podstaknemo na razgovor i razmišljanje“, naglasila je ona.

Na kraju emisije učenici su govorili i o tome kako usklađuju školu, takmičenja i lična interesovanja. Sergej Savić kazao je da vremena često nema dovoljno, ali da je važno pronaći ravnotežu između školskih obaveza i hobija, jer su upravo hobiji često početak interesovanja za nauku i filozofiju.

Nikola Vučinić je dodao da slobodno vrijeme najčešće provodi uz knjige, filmove i muziku, nastojeći da pronađe balans između obaveza i ličnih interesovanja.

Na pitanje koje bi filozofsko pitanje svako od nas trebalo makar jednom da postavi sebi, Danilo Janković podsjetio je na Sokratovu misao da „neispitan život nije vrijedan življenja“.

„Najvažnije pitanje nije šta je svijet, već šta sam ja“, zaključio je on.

Profesorica Dabanović istakla je da upravo takva lična preispitivanja čine osnovu filozofije i kvalitetnog života.

Govoreći o budućnosti, izrazila je uvjerenje da će u Gimnaziji „Niko Rolović“ i narednih godina biti uspješnih takmičara.

„Već imamo Sergeja koji će se takmičiti naredne godine, tu su i Maša, Marija i Rade, a vjerujem da će se pojaviti i novi učenici koji će nastaviti ovu lijepu tradiciju“, kazala je ona.

Rezultati učenika Gimnazije „Niko Rolović“ pokazuju da među mladima u Baru postoji veliko interesovanje za filozofiju, ali i snažna potreba da se kroz kritičko razmišljanje bolje razumiju svijet, društvo i sopstveno mjesto u njemu.

The post Talenti barske Gimnazije koji grade misli first appeared on BARinfo.

Ispitni centar Crne Gore danas je objavio konačne rezultate Državnog takmičenja za treću grupu predmeta u srednjim školama (sociologija, istorija, geografija i filozofija), kao i za treću grupu predmeta za osnovne škole (istorija, geografija i fizika).

Poseban značaj ovom uspjehu daje činjenica da je Janković i prošle godine bio među najboljima na državnom takmičenju, kada je osvojio drugo mjesto iz filozofije, pa je ove godine napravio korak više i stigao do samog vrha.

Među deset najboljih takmičara iz filozofije našli su se i učenici barske gimnazije Nikola Vučinić sa 74 boda i Sergej Savić sa 72 boda, takođe uz mentorstvo profesorice Nele Dabanović.

Uspjeh su ostvarili i barski osnovci na takmičenju iz fizike za učenike devetog razreda. Učenik  OŠ „Anto Đedović“ Mihail Dilinov osvojio je treće mjesto sa 61 bodom, uz mentorstvo nastavnika Jovana Jokića. Među deset najboljih plasirao se i Andrija Ćetković, učenik OŠ „Jugoslavija“, koji je osvojio 46 bodova, uz mentorstvo nastavnice Jovane Doknić.

Kada je riječ o ostalim predmetima iz ove grupe: sociologiji, istoriji i geografiji u srednjim školama, kao i istoriji i geografiji u osnovnim školama, među tri prvoplasirana nije bilo učenika iz Bara.

The post Barski gimnazijalac Danilo Janković najbolji iz filozofije u Crnoj Gori first appeared on BARinfo.

“Na ovom prestižnom takmičenju koje okuplja mlade mislioce iz cijelog svijeta učestvovali su predstavnici 54 zemlje, a ukupno je ocjenjivano 110 eseja.

“Pripremu za učešće i odlazak crnogorskog tima na ovo takmičenje organizovali su Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Ispitni centar u saradnji sa  Udruženjem profesora filozofije”, saopšteno je iz MPNI, koje je timu Crne Gore čestitalo na uspjehu.

The post Danilo i Aldijan među pohvaljenima na Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi first appeared on BARinfo.

“Našu zemlju će na ovom prestižnom takmičenju predstavljati talentovani srednjoškolci, predvođeni profesoricama Teodorom Radulović iz Gimnazije „Slobodan Škerović” u Podgorici i Nelom Dabanović iz Gimnazije „Niko Rolović” u Baru. Uz njih, članovi ekipe su i učenici iste barske gimnazije – Aldijan Bahović i Danilo Janković.

Ova olimpijada okuplja mlade mislioce iz cijelog svijeta, pružajući im priliku da kroz filozofsku argumentaciju i pisanje eseja pokažu svoje znanje, kritičko mišljenje i razumijevanje ključnih problema savremenog društva.

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, zajedno sa Ispitnim centrom, izrazilo je ponos na predstavnike Crne Gore i poželjelo im mnogo uspjeha, kako u takmičenju, tako i u daljem razvoju svojih akademskih potencijala”, saopšteno je iz MPNI.

The post Crna Gora na filozofskoj olimpijadi: Aldijan i Danilo otputovali za Bari first appeared on BARinfo.

O radu “Eureka”, pod mentorstvom profesorice biologije Jadranke Tršić, sa kojim su osvojili prvo mjesto, dodirnim tačkama između filozofije i ekologije, planovima i očekivanjima, razgovarali smo za Radio Bar i Bar info sa ovim mladim, uspješnim ljudima, koji očekuju da školovanje, ali u nekim drugim oblastima, uz posredovanje crnogorske Vlade i stipendiju Vlade Japana, nastave u toj istočnjačkoj zemlji.

“Drago nam je što smo našem gradu donijeli još jednu dobru vijest”, kazao je Danilo Janković, koji je objasnio  kako je, nakon intenzivnog bavljenja filozofijom počelo njegovo interesovanje za ekološke probleme.

“To je bilo primjećivanje i nadovezivanje nekih filozofskih koncepata na ekološku empirijsku istinu. U filozofiji veoma bitna tematika jeste i balans , ravnoteža u procesu napretka. Trenutno su veoma aktuelni problemi u ekologiji, koji mogu eskalirati u katastrofe ako ne preduzmemo adekvatne korake. Moja prva zapažanja vezana su za rijeku Željeznicu, u čijoj okolini sam često boravio kod rođaka. Primjetio sam koliko je zagađena i koliko je smeća i plastike u njoj, a da ironija bude veća, kontejneri su u neposrednoj blizini. Dakle, nekad nije problem u manjku resursa, nego građanske svijesti”, upozorio je Janković.

Aldijan Bahović, učenik četvrtog razreda Gimnazije, još u osnovnoj školi počeo se baviti ekologijom i osvajati nagrade, a sa povećanim interesovanjem za filozofiju tokom školovanja, shvatio je da je neophodno analizirati i prirodu, kao i čovjekov odnos sa njom.

“Došao sam do saznanja da nije dovoljno biti stoik i živjeti u skladu sa prirodom, pasivno posmatrati neke stvari, već da se mora probuditi društveni aktivizam, čiji inicijatori bi bili mi, mladi. Ja sam često sa porodicom odlazio na Volujicu. Sjećam se da je Rikavac nekada bio mnogo manje zagađen nego danas. Kada sam skoro prolazio tuda, došao sam na ideju, da sa profesoricom Jadrankom Tršić snimimo video koji će upozoriti da moramo sačuvati  Rikavac i prirodu. To me ponukalo, iako ranije nisam bio u ekološkoj sekciji u Gimnaziji. U videu smo koristili elemente folklora i humora, kako bi to bilo zanimljivo ljudima i kako bismo ih natjerali da se osvrnu i pobrinu za svoju okolinu. Crna Gora kao prva ekološka država, još od devedestih godina prošlog vijeka, mora veću pažnju da posveti prirodnim bogatstvima i da ih sačuva”, kazao je Bahović.

U radu “Eureka”, smatraju Danilo i Aldijan, upravo se prepoznaje njihova filozofska strana jer, kako ističu, uprkos veoma ozbiljnoj tematici, kroz video provijavaju duh i igra.

“To je vjerovatno nešto što nas je razlikovalo od drugih i zbog čega su nam i dodijelili prvo mjesto na državnom takmičenju, u veoma jakoj konkurenciji”, istakao je Danilo Janković.

Aldijan se zahvalio prijatelju i društvenom aktivisti Goranu Jankoviću koji im je pomogao u radu na scenariju i snimanju. Neophodna će im biti i podrška preduzeća “Komunalne djelatnosti”, ali uvjereni su da će rad biti zapažen i na takmičenju u Kopenhagenu.

“Nadam se da će i međunarodni žiri prepoznati naš ideal, jer čovjek ne može da bude čovjek, ako se ne odnosi odgovorno prema prirodi, jer to je u suštini pola nas, našeg života i budućnosti. Rikavac je oduvijek bio veoma značajan toponim za nas, za Bar. Film ima aluziju na mitsko biće koje riče i upozorava. Nadamo se da smo uradili veliko djelo, koje će nekome iza nas biti inspiracija da uradi još veće”, istakao je Aldijan Bahović.

Veoma su zahvalni mentorki, profesorici Jadranki Tršić, koja je usmjeravala njihove ideje i kreativnost, značajno doprinoseći da krajnji efekat bude odličan.

Aldijana i Danila očekuje uskoro i svjetsko takmičenje u filozofiji na kojem će, nadaju se, osvojiti neku od medalja.

Danilo Janković je prošle godine  učestvovao na Svjetskoj filozofskoj olimpijadi u Helsinkiju i ušao je prestižnih ‘top 30 takmičara’.

“Veoma je jaka konkurencija, bio sam zadivljen učesnicima iz azijskih zemalja i Južne Amerike, koji su vični filozofiji i prema njoj se odnose sa velikim poštovanjem, za razliku od nas, gdje često možemo čuti, u negativnom kontekstu ‘ajde, ne filozofiraj’. Poznat mi je sistem rada na Internacionalnoj smotri filozofa. Zaista ću se potruditi da osvojim neku veću nagradu i bolji plasman. Motivacija je jaka, a pobjeda veliki izazov. To je taj ‘ničeanski’ poriv, koji je neprikosnoven i prisutan u svima nama”, kazao je Danilo Janković.

Aldijan ističe da se ljubav prema filozofiji kod njega iz dana u dan rasplamsava. S obzirom da je u završnom razredu gimnazije, već se opredijelio za budući poziv. To, međutim,  neće biti filozofija.

“Filozofija nije nešto što ekskluzivno treba izučavati na fakultetu, iako nas često pitaju, i mene i Danila, zašto nećemo upisati Filozofski fakultet. Ekologijom i filozofijom trebalo bi da se bavimo svakodnevno, da svakog dana gradimo bolji odnos sa prirodom, čovjekom, samim sobom, porodicom, a što se tiče studija, potrudiću se da završim nešto praktično, uporedo se baveći i filozofijom. Ja sam veliki ljubitelj inženjeringa i nauka koje imaju veze sa matematikom. Upisaću informacioni inženjering ili elektrotehniku, nadam se uz podršku japanske vlade i stipendiju MEXT, koju je svojevremeno dobio i sadašnji premijer Milojko Spajić. Bili smo već na prijemu kod njega, on je spreman da nam pruži podršku, jer će se i Danilo potruditi da studira u Japanu. Takvu stipendiju dobija samo jedan učenik iz države i, kako nam je objasnio premijer, možda je sada lakše doći do nje kada smo nezavisna država. Kada je on konkurisao, s obzirom na zajedničku državu (Srbija i Crna Gora), bilo je teže dobiti ovu prestižnu stipendiju, zbog mnogo većeg broja talentovanih i zainteresovanih”, kazao je o svojim planovima Aldijan Bahović, koji je naglasio da su značajnu podršku dobili i od resorne ministarke Anđele Jakšić Stojanović, čijim se zalaganjem, između ostalog, takmičenje iz filozofije održava pod okriljem Ispitnog centra.

Danilo Janković, koji je u trećem razredu gimnazije, takođe, ne planira da se profesionalno bavi filozofijom, iako će mu ona uvijek ostati preokupacija.

“Filozofija nije profitabilna i veoma se omalovažava kod nas, iako je ona od suštinske važnosti. Mi napredujemo u tehnici, tehnologiji, a nismo zastali da promislimo što i kako radimo, i postanemo bolji. To se postiže stalnim preispitivanjem, samospoznajom, kroz etiku i estetiku, pa čak i o nekim metafizičkim pitanjima, iako su nerješiva, vrijedi ‘mozgati’”, poručuje Danilo, pred kojim je još godina za profesionalno opredjeljenje i školovanje.

The post VIDEO: Aldijan i Danilo pobjednici Državnog takmičenja iz ekologije first appeared on BARinfo.

Takmičenje je organizovano sredinom februara, a kao što smo već javili, učenici Gimnazije “Niko Rolović”, bili su najbolji i kada je filozofija u pitanju – prvo mjesto osvojio je Aldijan Bahović, a drugo Danilo Janković. Njihova mentorka bila je profesorica Nela Dabanović.

Treće mjesto u takmičenju iz biologije za prvi i drugi razred osvojio je još jedan gimnazijalac – Danil Mohanov. Njegova mentorka je profesorica Milkica Čarmak.

Viktor Radević, Gimnazija „Niko Rolović“ – Bar (mentorka Lidija Milović) dijelio je treće mjesto u kategoriji srednjoškolaca i za prvi i drugi razred.

Najboljim učenicima i njihovim mentorima, nagrade će uručiti ministarka prosvjete, nauke i inovacija prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović i direktor Ispitnog centra, mr Miloš Trivić.

O datumu za dodjelu nagrada, medalja i diploma će učenici, njihovi mentori, škole i javnost biti blagovremeno obaviješteni.

The post Ivana Đukanović najbolja na državnom takmičenju iz engleskog jezika first appeared on BARinfo.

Učenici Gimnazije “Niko Rolović” su na nedavnom Državnom takmičenju u Podgorici bili najbolji. Aldijan je osvojio prvo, a Danilo drugo mjesto. Supertalentovani srednjoškolci su bili gosti naše medijske kuće.

“Takmičenje, na kome je učestvovalo 18 učesnika/ca iz cijele Crne Gore, održano je na Ekonomskom fakultetu u Podgorici. Na računarima smo, u digitalnom formatu pisali esej, a sve se radilo na engleskom jeziku. Bile su četiri teme. Obrađivao sam onu koja se doticala djela Karla Marxa i glasila je ‘Nije svijest ono što definiše socijalnu egzistenciju, već je socijalna ekzistencija ono što definiše svijest’, naravno iz kultne knjige ‘Kapital’. Sve je trajalo dva sata. Danilo je obrađivao temu ‘Čovjekov odnos sa modernom tehnologijom”. U žiriju, koji je bio veoma kvalifikovan, učestvovali su priznati filozofi iz Regiona, bilo je članova iz Makedonije i Hrvatske”, upoznao nas je sa ovim nesvakidašnjim takmičenjem Aldijan Bahović.

Danilo objašnjava da se, vezano za temu koju je obrađivao “najviše dotakao Martina Heideggera, filozofa ontologije i fenomenologa koji se upravo bavio i napravio distinkciju između tehnike i tehnologija”.

“Tehnika je ovdje definisana kao čovjekov odnos sa tehnologijom, između ostalog i pristup ka radu i djelanju i uopšteno svijetu. Koristio sam Emmanuela Levinasa, francuskog filozofa, koji je postavio etiku i moralnost u centar filozofije, nazvao je prvom filozofijom, tj. dao joj je primat. Tu sam argumentovao kako čovjek previše dodaje bitnosti, tehnologiji da vodi njegov razum, zato što svako novo otkriće koje čovek porodi iz sebe, neminovno postane i dio njegovog života. Integriše ga u svoj život i koristi ga i jednostavno, što je složenija ta tehnologija, to manje i razumije neke elemente svog života”, dodao je Janković.

Obrazovani i zreli mladići objasnili su i kako se rodila ljubav prema filozofskom promišljanju života i svijeta. 

“Naš prvi susret sa filozofijom desio se veoma rano. Naravno, preteča svega bilo je naše prijateljstvo, jer smo Danilo i ja razvijali tu filozofsku misao upravo kroz naše međuljudske odnose i kroz neko intelektualno rivalstvo. Ali, naravno, ostajalo je sve u okvirima prijateljstva. Podrazumijeva se da Danilo i ja uvijek želimo sreću jedan drugom na takmičenjima i radujemo se uspjehu drugog. Kako je vrijeme prolazilo, shvatili smo da samo od razgovora nećemo zaživjeti kao filozofi, ili kao neko čija se filozofska misao vrednuje. Od nemjerljivog značaja nam je profesionalno mentorstvo Nele Dabanović, profesorke fiolozofije u barskoj Gimnaziji. Ona je prepoznala naš talenat na njenim izbornim sekcijama, gde sam se ja prvobitno susreo sa knigom Friedricha Nietzschea ‘Tako je govorio Zaratustra’. To je kod prof. Dabanović probudilo znatiželju zbog čega učenik čita neko ozbiljnije filozofsko djelo. Profesorica Nela nam je saopštila da postoji Državno takmičanje koje se odvija više godina.

Ranije je organizovano i podržano dobrom voljom Udruženja filozofa iz Crne Gore, a sada u okviru Ispitnog centra Crne Gore. Međutim, od prošle godine, kada smo se nas dvojica prvi put takmičili, zahvaljući podršci Ministarstva prosvjete i resorne ministarke, kao i zalaganju Udruženja, sve je podignuto na mnogo veći stepen, odnosno bile su obezbijeđene i novčane nagrade. Takmičenje je prepoznato kao vrijedno i boduje se na isti način kao i ostala koja organizuje Ispitni centar. Učesnici su tako jednako tretirani kao i svi koji se nadmeću u znanju iz empirijskih nauka, matematike ili ostalih oblasti. Danilo i ja smo se prošle godine ‘solidno proslavili’. Danilo je prošlogodišnji pobjednik u Podgorici i otišao u Helsinki na Olimpijadu, dok sam ja osvojio treće mjesto. Ove godine je bilo obrnuto, ja sam bio prvi, a Danilo drugi. Naravno, nijesu to bile neke velike razlike, ali smo opet uspjeli da dokažemo našu intelektualnu sposobnost i talenat. Ostvarila nam se želja, pa ćemo i ove godine ćemo zajedno učestvavati u Bariju i predstavljati našu državu na Svjetskoj olimpijadi filozofa”, sa ushićenjem i ponosom priča Bahović.

Aldijan je učenik četvrtog, a Danilo trećeg razreda barske Gimnazije. Od prvog osnovnog se bukvalno ređaju sve same petice. Pored toga, Danilo je prošle godine bio učesnik Svjetske olimpijade u Helsinkiju i svakako ima određenu sliku što ove mlade talente čeka u Italiji.

“U Helsinkiju sam bio sa profesorkom Nelom, mojom mentorkom i sa još dvoje kolega – Bojanom Šolajom i Milanom Krkovićem, koji su priznati filozofi. Finska je bila jako interesantno iskustvo za mene jer, pored toga što sam vidio novu sredinu, bio je to veliki kulturni šok, prvobitno zbog klime (bilo je jako hladno, čak i u maju). Kao što je poznato, Finska je blizu polarnog kruga, tako da su dani trajali jako dugo. Čak i u 23:30 sati se moglo vidjeti Sunce, što mogu da poistovjetim sa pejzažom njegovog izlaska kod nas. Nikad nije u potpunosti zalazilo, tako da mi je bilo teško spavati. To je možda uticalo na performanse svih nas (od pisanja eseja prije svega), ali svakako sam potpuno zadovoljan mojim rezultatom, gdje sam osvojio počasnu nagradu, odnosno ušao u ‘top 30’od preko 100 učesnika. Ove godine ćemo kolega Aldijan i ja mnogo ozbiljnije da shvatimo ovu oriču, neću da krijem, jurimo medalju. Ništa manje ne prihvatamo”, ističe Danilo.

Sagovornici Radio Bara i Bar Infa su izuzetno talentovani mladi momci, i to ne samo kada je filozofija u pitanju. Ipak, upravo je filozofija njihova velika ljubav i inspiracija koja datira od najranijeg doba.

“Još od osnovne škole sam se bavio poezijom i književnošću, mada, iako nisam prepoznavao filozofski značaj u svojim ranim godinama, donekle sam živio neku svoju filozofiju, kao i svaki normalnan čovjek, Od malih nogu, još od osnovne škole, počeo sam druženje sa filozofijom. Čovjek ne može da živi život bez nekih svojih principa, bez svojih sistema vrijednosti. Moja filozofija se uglavnom ispoljavala striktno kroz poeziju koju sam pisao u tom periodu, pa je ona bila apsolutna refleksija mog dotadašnjeg nivoa zrelosti. Na taj način sam bio upoznat sa filozofijom, čisto kao konceptom, do kraja osnovnog školovanja. Međutim, konačno je to zaživjelo kada sam došao u srednju školu i uspio da konačno zagrebem tu površinu i krenem da plovim filozofskim vodama.

Filozofija je nešto što me jednostavno vuče od malih nogu, a da toga nijesam bio ni svjestan. Ali, uspio sam da prepoznam taj talas i da znam kud on ide. Čak sam počeo da ga usmjeravam u svoje slobodno vrijeme, što je upravo dovelo do ovako visokog plasmana. Smatram da ako čovjek odbije da prihvati filozofiju kao opšteprihvaćenu i apsolutnu nauku, on ne može da živi svoj život bez nekih svojih principa, bilo da si ti fudbaler, bilo da si zemljoradnik, stočar, da se baviš nekim državnim poslom, politikom – filozofija je apsolutno neizostavan dio svakodnevnog života”, kategoričan je Aldijan.

I Danilo je na sličan način ušao u svijet filozofije.

“Žao mi je jedino što muzikom nijesam stigao da se bavim do nedavno, iako je jedna od mojih ljubavi. Zapravo, ona je često bila najviše zaslužna da se neka filozofska interesovanja uobliče. Ipak,  što se tiče samih korijena, to je počelo onim dječjim pitanjima koja su uvijek počinjala sa ‘zašto’? ‘Zašto je Sunce na nebu? Majko, možeš li da mi spustiš Mjesec?’ i ‘Zašto ne možeš?’. Te neke standardne dječje nedumice. Velika radoznalost je polako prerasla u apstrakna pitanja na koja su odrasli već imali sve manje i manje riječi, odnosno odgovora. Na kraju, sve bi se završavalo sa onom poznatom: ’Aj, ne filozofiraj’. Tako sam se prvi put i susreo sa riječju filozofija.

Sada kad sam malo stariji, shvatio sam da se filozofija ne bavi samo metafizičkim pitanjima, recimo, razlozima nastanka svijeta ili razlozima zašto svijet funkcioniše po principima koji trenutno jesu i koji su ti principi, što su, svakako, bitna pitanja. Međutim, bavi se i etikom, i radom, u suštini djelanjem, filozofija se živi. A, što se tiče moje spoznaje filozofije kroz muziku, tu sam prepoznao čak i jednog predsokratovca Heraklita, koji je u svojoj filozofiji imao oscilacije. I šta je muzika bez čista frekvencija, ona je jedno od najapstraktnijih umijeća koje čovjek spoznaje. Ne bavi se nekakvim konkretnim stvarima, kao što se poezija bavi riječima (naravno ne želim da umanjim bitnost poezije, to je svakako predivan oblik umjetnosti). Smatram da je muzika tu najapstraknija, jar se bavi nečim što nije konkretno, kao riječi ili slika što vide oči, već zvuk koji je bezprostoran skoro”, dodao je Janković.

Spomenuli su u razgovoru u nekoliko navrata profesoricu filozofije u školi, Nelu Dabanović. Kazali su da im je ona dosta pomogla i da imaju slobodu da je bukvalno u bilo koja doba dana ili noći pozovu, kada su u nekoj dilemi ili tome slično.

“Naravno! Pored profesorice Nele, tu imamo i Udruženje filozofa koje nam je uvijek na raspolaganju. Ipak, prije svih, profesorica Nela je uvijek tu kad god smo Danilo i ja u nekoj etičkoj, metafizičkoj ili bilo kakvoj vrsti dileme. Eto, i dok raspravljamo oko kafe ili nečega drugog, jednostavno možemo da je pozovemo u bilo koje doba dana i ona će izdvojiti vrijeme da nama objasni taj koncept ili da nam ga približi koliko god je moguće da bi ga mi konačno ‘upili’ kao cjelovit produkt.

Ovdje se naravno najviše vrednuje naša originalnost, tako da profesorka, prije svega, uvijek insistira i govori nam da budemo originalni, da ne uzimamo ničije znanje kao apsolutno, već da ga koristimo samo kao metod sopstvene samospoznaje, zato što se upravo na tom takmičenju najviše cijeni originalnost. Tako da sada moramo malo da stanemo na noge što se tiče škole. Za sada je sve kako treba, ali naravno treba da se vratimo na taj režim koji je bio, jer smo dosta vremena posvetili upravo filozofiji. Danilo je treća godina, on ne mora toliko da razmišlja o tome, ali ja sam četvrta, završna godina srednje škole. Ubrzo me očekuje eksterna provjera znanja, zaključivanje ocjena i to će da bude neka determinanta za moj dalji način života i čime ću se baviti. Nadam se da će uspjeti sve to da iskombinujem i ispoštujem svoju maksimu, da ispoštujem očekivanja naše drage profesorke, samim tim naših sugrađana i čitave države koje polaže nadu u nas”. ističe Bahović.

Pripreme za Međunarodnu filozofsku olimpijadu, koja se održava od 15. do 18. maja u Bariju su uveliko u toku.

“Što se tiče spremanja, radi se punom parom. Kao i Aldijan, tako i ja, mada na mnogo manjem stepenu, jer sam u trećem razredu, moram paralelno da ‘saniram’ ocjene u školi. Ne bih da impliciram da su pokvarene ili tako nešto, nego jednostavno moram malo više da im se posvetim, jer sam dosta vremena posvetio takmičenju iz filozofije. Što se tiče Barija, 14. ćemo da budemo tamo, 15. smo već na prijemu. Svi troškovi su pokriveni od strane Ispitnog centra i Vlade Crne Gore, tako da i njima dugujemo veliku zahvalnost što su nam pomogli, jer u suprotnom bi bilo teško izvodljivo poći za Italiju. Esej se radi četiri sata, a očekuju nas i četiri teme po izboru. Možemo da naslutimo po temama sa prošlih olimpijada kako će to da izgleda, ali je to u ovom trenutku strogo čuvana tajna do dana takmičenja”, zaključuje Danilo.

The post Barski srednjoškolci Aldijan Bahović i Danilo Janković uskoro na Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi first appeared on BARinfo.

“Tim naše Gimnazije u kontinuiranom ostvarivanju sjajnih rezultata predvodila je uvažena profesorica Nela Dabanović sa kolegom Milanom Krkovićem, a činili su ga takmičar Danilo Janković pobjednik državnih kvalifikacija i učesnik Međunarodne filozofske olimpijade u Helsinkiju održanoj od 16. do 19. maja gdje je osvojio pohvalu za svoj esej, dok je učenik i takmičar Aldijan Bahović učestvovao na državnom takmičenju gdje je osvojio treće mjesto.

Počastvovan sam Vašom posjetom, te koristim priliku da Vam još jednom čestitam na ostvarenim rezultatima. Vašim uspjehom šaljete snažnu poruku cijelom društvu, a to je da mladost grada Bara može da bude naš ponos i da može da se takmiči i na evropskom nivou.

Želim Vam puno uspjeha u nastavku školovanja i usavršavanja i da nastavite da budete reprezent znanja čije sticanje treba da bude pokretačka snaga naše zajednice i garant prosperitetne budućnosti našeg grada i naše Crne Gore”, navodi se u saopštenju predsjednika SO Bar, Branislava Nenezića.

The post Nenezić: Znanjem gradimo budućnost našeg grada first appeared on BARinfo.