Mirković je to potvrdio „Vijestima“ i kazao da je odluka da se povuče s čela Marine proizašla iz nove profesionalne prilike koja mu je ponuđena.

“Radi se o preuzimanju novogradnje s pogonom na alternativna goriva. Takvi izazovi su rijetkost u karijeri pomorca, a za mene kao mladog zapovjednika predstavljaju značajan korak naprijed, izvor profesionalnog ispunjenja, časti i zadovoljstva”, kazao je Mirković.

Zahvalan je, kako je naveo, što je imao priliku da, zajedno sa kolegama i članovima Odbora direktora, aktivno doprinese razvoju AD Marine Bar i njenom snažnijem pozicioniranju na tržištu.

Mirković je na čelu barske Marine bio nešto više od godinu dana a najvećim postignućem za to vrijeme smatra unaprjeđenje kvaliteta usluga i jačanje konkurentnosti Marine Bar, što je, kako je kazao, direktno doprinijelo rekordnim rezultatima u 2024. godini kada su u pitanju prihodi.

Za prihode u prvih šest mjeseci ove godine on kaže da su, u odnosu na prethodnu godinu, porasli za oko 93 odsto.

U pogledu investicionih ulaganja, posebno je istakao sprovođenje ERP sistema (softver za planiranje poslovnih obaveza i resursa) koji je omogućio digitalnu transformaciju i optimizaciju poslovnih procesa.

Dnevne i mjesečne karte parkinga kod barske Marine pojeftinile su u februaru ove godine, mjesečna karta je smanjena sa 60 na 30 eura, dok je cijena godišnje karte ostala ista, 150 eura.

Novitet je i to što je sistem za očitavanje kartica za ulazak na parking zamijenjen sistemom očitavanja tablica vozila za koje je plaćena mjesečna ili godišnja karta, kako bi se smanjila zloupotreba.

Za vrijeme Mirkovićevog mandata donijet je i Pravilnik o uslovima i kriterijumima za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza, kojim su određena pravila za ostvarivanje ovog prava na transparentan način. Istovremeno je pokrenuta inicijativa nadležnom organu da se navedena materija uredi i zakonskim propisima.

Pored toga, usvojen su i Uslovi poslovanja i Pravilnik o održavanja reda u marini. Za donešena dokumenta on kaže da su „instrumenti koji se direktno primjenjuju na sve ugovore o korišćenju vezova i svakodnevne operacije, obezbjeđujući jasna ugovorna prava i obaveze, dosljedne standarde usluga i pravnu sigurnost za korisnike marine“.

On je posebno ponosan na to što su uspjeli da spor s kompanijom „Belmonte“ riješe bez dugotrajnih posljedica za Marinu, a to su obezbijedili odgovornim poslovanjem, naglasio je.

Marina Bar je u martu ove godine morala da isplati skoro 800.000 eura ofšor firmi “Belmonte System LTD” sa Maršalskih ostrva, kako je naložio Apelacioni sud, koji je potvrdio presudu kojom je Privredni sud obavezao Marinu da taj iznos isplati stranoj firmi.

Presuda je epilog više sudskih procesa koji traju skoro 15 godina i koji datiraju iz slučaja neuspjele privatizacije Marine iz 2009. godine kada je država prodala 56,34 odsto akcija konzorcijumu letonskih firmi “SIA Multikapitals” i “Latvijas Krajbanka”.

“Iako je kompanija isplatila dosuđeni iznos po sudskoj odluci naslijeđenog spora, stabilnost poslovanja nije na bilo koji način narušena zahvaljujući prethodno akumuliranim sredstvima. Planirane investicije su realizovane, kapaciteti su popunjeni do kraja 2025. godine i sve ukazuje na najuspješniju poslovnu godinu u istoriji Marine Bar”, ocijenio je.

The post Mirković podnio ostavku na funkciju direktora Marine Bar first appeared on BARinfo.

To proizilazi iz odluke Apelacionog suda Crne Gore, koji je potvrdio presudu kojom je Privredni sud obavezao Marinu da taj iznos isplati ofšor firmi. Apelacioni sud donio je odluku prvog dana prošlog mjeseca, a putem pošte je na adresu “Marine Bar” stigla krajem prošle nedjelje, kazali su listu iz te državne kompanije.

Da li će menadžment Marine uplatiti novac ili čekati izvršenje, saznaju nezvanično “Vijesti”, odlučiće odbor direktora najkasnije dan iz te kompanije, budući da izvršni direktor nema ovlašćenja da sam odlučuje o iznosima od preko 50 hiljada eura.

Kako su “Vijesti” pisale prošlog mjeseca, predmetna presuda je epilog više sudskih procesa koji traju skoro 15 godina i koji datiraju iz slučaja neuspjele privatizacije Marine iz 2009. godine kada je država prodala 56,34 odsto akcija konzorcijumu letonskih firmi “SIA Multikapitals” i “Latvijas Krajbanka”.

Presudom od 25. decembra 2024. godine “Marina Bar” je dužna da firmi “Belmonte System LTD” isplati 369.631 euro sa zateznim kamatama od 2010. i 2011. godine, koje trenutno iznose preko 434.000 eura, uz dodatne sudske troškove od gotovo 10.000 eura.

Predmet je po žalbi Marine upućen Apelacionom sudu, a direktor preduzeća koje je u većinskom vlasništvu države Danko Mirković za “Vijesti” je upozorio na teške posljedice po kompaniju ako presuda postane pravosnažna.

Isplaćivanje ovog iznosa, naveo je Mirković, direktno bi uticalo na smanjenje investicija u razvoj, moguće povećanje troškova ako se bude koristio kredit i smanjenje konkurentnosti na tržištu.

Komentarišući odluku Apelacionog suda, kazao je da ona stavlja barsku Marinu u nezahvalan položaj te da će se oni na nju i žaliti ali, ističe, biće vrlo teško potražiti bilo kakva buduća sredstva od ofšor kompanije, jednom kada im novac koji garantuje presuda bude prebačen.

Ovo potraživanje potiče iz neuspjele privatizacije iz 2009. godine, kada je država većinski paket akcija Marine Bar prodat konzorcijumu latvijskih firmi “SIA Multikapitals” i “Latvijas Krajbanka”, čiji su pravni zastupnici bili beogradske advokatske kancelarije Milan Kundačina i partneri i Mlađan Marjanović i partneri.

Ugovor koji je država u decembru 2009. potpisala sa konzorcijumom ovih firmi podrazumijevao je i da konzorcijum ne smije raspolagati, otuđivati i opterećivati akcije do ispunjenja obaveza iz investicionog programa.

Uprkos zabrani raspolaganja akcijama, “Latvijas Krajbanka” je dala kredit “Multikapitalsu” u iznosu od 11.788.546 eura, a založene su upravo akcije Marine Bar, čime je prekršen ugovor.

Od tog kredita “Multikapitals” je 2.22 miliona uplatio u državni budžet kao kupoprodajnu cijenu, a 369.631 euro uplatio je na račun Poreske uprave na ime poreza i doprinosa za zaposlene.

“Vijesti” od izvora iz državnog preduzeća i dokumentacije koju posjeduju saznaju da su Kundačina i Marjanović zastupali konzorcijum i da su istovremeno bili advokati Marine dok je ovaj konzorcijum bio većinski vlasnik.

Pošto je Vlada saznala za kršenje ugovora ona ga je raskinula, a konzorcijum sa istim advokatima pokreće arbitražu protiv države u Beču koja je odbačena jer je utvrđeno da je falsifikovana dokumentacija.

Neposredno nakon toga, u julu 2014. godine, advokat Kundačina je, sada u ime kompanije “SIA Multikapitals”, uputio opomenu pred utuženje Marina Bar”, zahtijevajući povraćaj iznosa koji je ta firma prethodno uplatila Poreskoj upravi.

Paralelno s tim, isti iznos potraživao je i stečajni upravnik “Latvijas Krajbanke”, pozivajući se na pravosnažnu i izvršnu presudu suda Republike Latvije iz avgusta 2014. godine. Taj zahtjev, zajedno sa presudom, dostavljen je Marini Bar u junu 2015. godine.

Potom slijedi novi pokušaj naplate potraživanje od Marine i to, kako se vidi iz dokumentacije, od strane preduzeća “P group” na koje je SIA “Multikapitals” prenio potraživanje od Marine, ali kako su se Poreska uprava i Specijalno državno tužilaštvo zainteresovali i za ovaj slučaj, javni izvršitelj Aleksandar Konstantin Zloković povlači predloge za naplatu novca u septembru 2016.

Iste godine Marjanović Marini ispostavlja novi zahtjev u ime ofšor kompanije “Belmonte System LTD” sa Maršalskih ostrva za isplatu istog iznosa. Advokatska kancelarija je u septembru 2016. godine podnijela tužbu protiv Marine Bar pred Privrednim sudom radi naplate tog potraživanja.

Advokat Marjanović nije odgovorio na pitanja “Vijesti” od prošlog mjeseca, a koja se tiču ovog slučaja.

The post Marina Bar izgubila spor od 800.000 eura first appeared on BARinfo.

RB/BI: Kako je došlo do sudskog spora u kojem Marini AD prijeti naplata potraživanja od 800 000 eura?

Mirković: Marina je privatizovana 2009. godine, kada je većinski paket akcija prodat konzorcijumu iz Letonije, koji je ušao u tu priču sa biznis planom i predviđenim investicijama. Marina je tada imala dugovanja prema državi u dijelu poreza i doprinosa za radnike, sa čim je, kao i ostalim obavezama, bio upoznat koncesionar. Ugovor koji je tada napravila država,  decidno je propisivao da konzorcijum ne može raspolagati, otuđivati i opterećivati akcije do ispunjenja obaveza iz investicionog programa. Međutim, novi vlasnik većinskog paketa akcija podigao je kredit, za koji je založio upravo akcije Marine.

RB/BI: Znači li to da je u startu prekršen ugovor, odnosno povrijeđena  obaveza iz ugovora?

Mirković:  To je ono što je meni advokat kazao i za što on ima papire i dokaze. Dio novca od kredita inostrani vlasnik je upotrijebio za plaćanje našoj državi akcija Marine, a drugi dio novca je trebalo da bude uložen u Marinu i njenu infrastrukturu, koja bi obezbijedila određenu vrstu profita Marini AD u sledećih pet godina. Konzorcijum je na ime poreza i doprinosa uplatio našoj Poreskoj upravi oko 370.000 eura. Međutim, zbog kršenja ugovora, Vlada ga je raskinula i bila je to još jedna u nizu neuspjelih privatizacija u našoj državi. Konzorcijum je pokrenuo arbitražni postupak protiv države Crne Gore u Beču, koji je zavšen u korist Marine. U trenutku kada je pokrenuta arbuitraža, u jednoj od članica konzorcijuma, firmi “Latvijas Krajbanka” pokrenut je stečajni postupak, zbog čega su arbitri zatražili zvaničnu izjavu o pridruživanju u sporu od stečajnog upravnika. Advokati su je dostavili, ali su arbitri ustanovili da se radi o falsifikovanom potpisu, što je bilo i presudno da arbitri donesu odluku u korist Marine. Nakon toga, advokati su, ovoga puta, od firme SIA Multikapitals (takođe članice konzorcijuma), uputili Marini opomenu pred utuženje, zahtijevajući povraćaj novca uplaćenog Poreskoj upravi. Paralelno sa tim, isti iznos je potraživao i stečajni upravnik “Latvijas Krajbanke”, i zahtjev dostavio Marini AD u junu 2015. godine. Potom slijedi novi pokušaj naplate od strane preduzeća “P group” na koji je SIA Multikapitals prenijela potraživanje, na što su već reagovali Poreska uprava, Specijalno državno tužilaštvo i javni izvršitelj, g-din Zloković (koji je u međuvremenu uhapšen zbog malverzacija), koji je u septembru 2016. godine povukao predlog za naplatu novca. Iste godine, advokat ispostavlja Marini novi zahtjev u ime offshore kompanije “Belmonte System LTD” sa Maršalskih ostrva, uz koji je priložen i ugovor o cesiji.

RB/BI: Sve je ovo, i za pravne eksperte, vrlo komplikovano, a tek za laičko tumačenje… I što sada, kako je moguće da je arbitraža u Beču donijela odluku u korist Marine AD, a naš Privredni sud da Marina treba da uplati 800 000 eura, sada, valjda, kompaniji “Belmonte System LTD”? Vi ste u međuvremenu podnijeli žalbu Apelacionom sudu. Što očekujete?

Mirković: Marina je iz tog sudskog spora trebalo  da izađe kao što je izlazala do sada za ovih 15 godina. Ovo je prvi put da je donijeta odluka na štetu Marine, a kako je došlo do takve odluke, to je pitanje za sudove u Crnoj Gori koji su nadležni u ovom slučaju. Nisam bio dio te priče, jer sam na dužnost izvršnog direktora stupio u julu prošle godine. Ono što se može zaključiti, jeste da je sve vrlo  pravno komplikovano. Tu je bilo i cesija, i promjena firmi. Mnogo termina pravnih, mnogo firmi, izuzetno komplikovan proces za običnog čovjeka, odnosno i za vrsne pravnike, u pravu ste.

RB/BI: Kakve posljedice može trpjeti Marina ako presuda postane pravosnažna?

Mirković: Onog momenta kada, u stvari ako presuda postane pravosnažna, desiće se blokada našeg računa i mi ostajemo bez toga novca. To će imati dalekosežne negativne posljedice na naše poslovanje.

RB/BI: Da li imate toliko novca na računu?

Mirković:  Imamo, ali mi smo relativno mala firma, imamo oštru konkurenciju, uz Lušticu,  orto Montenegro, Porto Novi, sa druge strane u Draču, Albaniji, gdje je započet mega projekat  marine. Da bi postali konkurentni, upravo smo htjeli taj novac da ulažemo u unapređenje usluge. Sa našim finansijskim rezultatima i sa infrastrukturom, pokušaćemo da pariramo na neki način tim marinama i sakupili smo novac u tu svrhu. Moram reći da postoje i ograničavajući faktori, jer kao društveno odgovorna firma, imamo dosta klijenata koji koriste usluge marine pod povlašćenim uslovima, imamo korisnike komunalnih vezova, ribarice, taksi brodove, koji, takođe, imaju povlašćene uslove korišćenja. Imamo i dio marine gdje su vezani vojni brodovi, trudimo se da svima izađemo u susret na svoju štetu, odnosno nauštrb zarade, profita. Dio marine koji koristimo u komercijalne svrhe, daje profit i sa tim novcem mogli bi da unaprijedimo funkcionisanje i ostvarimo mnogo bolje finansijske rezultate.

RB/BI: Očekujete li podršku države ako bude donijeta pravosnažna presuda na štetu Marine?

Mirković: Država i resorno ministarstvo su upućeni u ovaj slučaj, a što će se desiti, vidjećemo.

RB/BI: Kako ste završili poslovnu 2024. godinu i što očekujete od ove sezone?

Mirković:  Poslovna 2024. godina je bila,  po nekim preliminarnim podacima koje imamo, uspješna – 25 odsto  bolja u odnosu na 2023. Nadam se da će ova sezona, odnosno godina, biti makar toliko uspješna koliko je bila prošla, a radimo na tome da bude još uspješnija. Ušli smo u neke važne investicione projekte, u skladu sa mogućnostima. Osposobili smo dio marine koji je unazad nekoliko decenija bio zapušten za suve vezove, nabavili kolijevke iz Italije, imamo formiranu servisnu službu, od prošle godine imamo i svoju mobilnu dizalicu, uredili smo parking, krenuli u izgradnju, odnosno u implementiranje novog informacionog sistema za rezervaciju vezova.

RB/BI: Da li imate sve  usluge koje pružaju marine u okruženju?

Mirković: Imamo  veliku većinu usluga, ali nam fali infrastruktura kako bi mogli da primamo velika, skupa plovila od kojih dolaze najveći prihodi. To su, prije svega, odgovarajuća količina vode, struje, za što je potrebno izgraditi nove trafostanice, kanalizacija, optički kabal… Naši gatovi su stari već nekoliko decenija i tu je potrebna određena modernizacija. Sve što prati nautički turizam je izuzetno skupo i zato je važno da se ovaj sudski spor završi na najbolji način za nas.

RB/BI: Da se podsjetimo, gdje su eventualne prednosti barske marine, i potencijali, koje bi trebalo iskoristiti da ne budemo u zapećku jer, kao što ste se kazali, susjedne marine se razvijaju iz dana u dan?

Mirković: Prije svega, to je infrastruktura u zaleđu barske marine. Blizina aerodroma, puteva, takođe, i sam ulaz u Jadransko more je i te kako zanimljiv za nautičare koji dolaze da posjete našu obalu, imamo i benzinsku stanicu, servis, i sve predispozicije da budemo ispred drugih, ali su neophodna investiciona ulaganja. Trenutno pokušavamo da nađemo način da pokrenemo neke stvari, konkretno, vezane za struju po važećem DUP-u. Struja za marinu treba da dođe od glavne trafostanice u gradu, koja se nalazi preko puta Tri kule (to bi značilo prokopavanje kroz centar), unutar barske marine je predviđeno da budu tri trafostanice, kako bi obezbijedili da plovila većih dimenzija i većih zahtjeva, kada je riječ o električnoj energiji, budu vezana u barskoj marini. To je već milionska investicija, a nije lako doći do novca.

RB/BI: Kakva je trenutno popunjenost marine i kakvi su najave za ljeto?

Mirković: Trenutno smo skoro u potpunosti popunjeni. Plovila će sa suvih vezova uskoro da budu spištena u more. Desile su se neke blage promjene u usługama u nautičkom turizmu, u smislu da porez nije sedam odsto , već 15 odsto. To smo amortizovali, jer nismo dizali cijene, nego smo se trudili da tih osam odsto za koje je PDV povišen, nadoknadimo na način da naši krajnji korisnici to previše ne osjete. Nadam se uspješnoj sezoni.

RB/BI:  Izašli ste u susret korisnicima vezova kada je riječ o plaćanju parkinga, ali postojalo je i nezadovoljstvo zbog novog Pravilnika o korištenju komunalnih vezova koji je usvojio Odbor direktora. Da li je to riješeno?

Mirković: Popust na parking je 40 odsto, a što se tiče Pravilnika, moram reći da on do sada nije postojao u Marini AD, a neophodan je. Komunalni vezovi, kao što im i samo ime govori, trebalo bi da budu vezani za komunu – opštinu, odnosno za lokalnu zajednicu. U Lučkoj kapetaniji ima oko 600 plovila sa barskim registracijama, a moramo vidjeti koliko njih može da dobije tzv. komunalni vez. U skladu sa tim smo i napravili Pravilnik koji je odobrio Odbor direktora. Međutim, mislim da je sedam korisnika koji su iz Podgorice, i koji smatraju da imaju pravo na komunalni vez, podnijelo žalbu Ustavnom sudu. Pravilnik čeka na primjenu do odluke tog suda. Mi i dalje čvrstvo stojimo iza stava da je  on u skladu sa zakonom i da na bilo koji način ne diskriminiše bilo koga, već samo da povlašćene uslove ima lokalno stanovništvo.

RB/BI: Korisnici komunalnih vezova formirali su udruženje i najavili  saradnju sa Marinom. Kako to komentarišete?

Mirković: Naravno da smo za to više nego raspoloženi, imamo  korektnu saradnju i sa predstavnicima udruženja i sa predsjednikom, jer je interes da svima bude dobro. Kad god se nešto mijenja i uvode novine,  postoji određena vrsta otpora. Kao štićeni, i objekat od nacionalnog značaja, moramo da ispunimo standarde u skladu sa zakonima Crne Gore, što znači da neke stvari moramo da sprovedemo, htjeli to ili ne. Jedna od njih jeste  transparentnost informacija koje moramo da imamo, u smislu koje vozilo ulazi na marinu, izlazi, imamo i video nadzor unutar marine. Uveli smo prepoznavanje registracionih oznaka kao uslov za otvaranje rampe, kako bi u svakom momentu mogli da znamo ko je i kada ušao, a kad izašao iz marine. Više se o tome ne priča, pretpostavljam da su se korisnici navikli na novi sistem. Imali smo neke neprijatne situacije u prošlosti kada su vozila sa parkinga završavala u vodi, zbog čega smo naručili gumene barijere, kao sigurnosni sistem, koje će to da spriječe. Dodaću da smo smanjili  cijene usluge korištenja parkinga, satnica sa 1,20 na euro, sa mjesečnih 60 na 30 eura, čak su  korisnici veza dobili i godišnji popust na parking.  

RB/BI:  Gospodine Mirkoviću, počeli smo razgovor pitanjem o veoma složenom pravnom sporu i mogućim posljedicama ako njegov ishod bude nepovoljan za vašu kompaniju. Da li imate još neriješenih pravnih stvari? Znamo da dugo egzistiraju sporna imovinska pitanja između Luke, Marine i Morskog dobra. Da li se nešto preduzimalo u tom smislu?

Mirković: U svakom privrednom društvu postoje određeni sporovi, ali nijedan nije ni približno značajan kao što je to u finansijskom smislu ovaj o kojem smo govorili. Što se tiče imovinskih odnosa, to nije boljka samo marina, već mnogih firmi u Crnoj Gori. Pokušavalo se i do sada da se dođe do rješenja, čak su rađene i neke studije na koji način bi to mogli da prevaziđemo. Moj lični stav jeste da treba sjesti, otvoreno pričati o problemu, kakav god on bio jer, s obzirom da se prbližavamo Evropskoj uniji, u sledećih nekoliko godina trebalo bi da postanemo prva sljedeća članica tog saveza, moramo rješavati sve sporne stvari. U protivnom, može nam se desiti da nam bude nametnuto neko gotovo rješenje sa strane, koje ćemo morati da prihvatimo. Ali, to nije nešto o čemu ja, kao izvršni direktor mogu da odlučujem, jer da bi se te stvari riješile potrebno je da se uključi Odbor direktora, Skupština akcionara, država i ostale institucije. Još uvijek nema pomaka u vezi sa imovinskim sporom, a ja sa  funkcije izvršnog direktora, ponavljam, nemam ingerencije da nešto promijenim, ali s obzirom da se radi o državnoj  imovini i državnim preduzećima, logično je da bi trebalo da se nađe  zajednički jezik i rješenje. Međutim, kao što vidite,  i u slučaju “Belmontea” i ovog spora, kao i u mnogim drugim stvarima, logika nije naša jača strana i često, nažalost, izostane kod ljudi i institucija kad  donose suštinski bitne i važne odluke.

RB/BI:  Za vas je, dakle, sada prvenstveno važno da se ovaj spor riješi povoljno, jer je velika cifra u pitanju. Žalba je pred Apelacionim sudom. Postoji li mogućnost, i da li ćete u slučaju negativnog ishoda po vas, iskoristiti i mogućnosti za vanredna pravna sredstva?

Mirković: Vidjećemo u kom smjeru će se odvijati stvari, kakva će biti odluka Apelacionog suda. Mi ćemo se boriti svim pravnim sredstvima, naši advokati su optimistični.

RB/BI: Vraćam se ponovo na pitanje sa početka ovog razgovora – kako je moguće da je Arbitražni sud u Beču 2018. godine odbacio tužbu protiv naše države u ovom slučaju, a sada je u našem Privrednom sudu donijeta odluka da, ipak, Marina treba da uplati firmi “Belmonte” 800.000 eura?

Mirković: Vama je to čudno, nama i javnosti takođe, ali mi smo, izgleda, zemlja čuda. Nadamo se da će se sve završiti povoljno po Marinu. Vjerujem da će naša marina u nekom narednom periodu postati reprezentativno mjesto, ne samo za Bar, već i Crnu Goru, jer ima ogroman potencijal koji nije iskorišćen. Smatram da je to neka vrsta nepravde prema Baru i Baranima, jer svjedočimo tome da su drugi gradovi u našem okruženju, zahvaljujući nautičkom turizmu, promijenili sliku o sebi, ne samo u turističkom smislu, već i ekonomskom. Mi težimo, kao država, da unaprijedimo turizam, kao stratešku privrednu granu, imamo potencijal, a trideset godina ne možemo da ga valorizujemo. Moj primarni cilj kao Baranina, profesionalca je da učinim sve da naša marina zasija u punom sjaju, da iskoristimo sve njene potencijale i doprinesemo sveopštem boljitku, grada i države. Nadam se da će naš menadžment imati podršku u tome.

The post Negativan ishod sudskog spora mogao bi da ugrozi razvoj Marine AD first appeared on BARinfo.

“Ovaj potez smatramo korakom u pravom smjeru, koji pokazuje razumijevanje realnih potreba korisnika i doprinosi poboljšanju uslova za sve koji koriste usluge marine.

Posebno ističemo činjenicu da je Marina Bar prepoznala inicijativu našeg udruženja i time pokazala društvenu odgovornost i otvorenost za dijalog. Ovakvi koraci predstavljaju pozitivan primjer odgovornog poslovanja i unapređenja uslova za sve korisnike.

Nadamo se da će se ovakva praksa nastaviti i ubuduće, te da će se i u drugim segmentima poslovanja Marine Bar prepoznavati potrebe korisnika i prilagođavati uslove na obostrano zadovoljstvo”, navodi se u saopštenju koje potpisuje Ivan Dabović, predsjednik NVU.

The post Udruženje korisnika vezova podržalo odluku direktora Marine o popustu za parking first appeared on BARinfo.

Nevladino udruženje „Korisnici vezova u Marini Bar“ formirano je krajem oktobra. Sa predsjednikom, Ivanom Dabovićem razgovarali smo o razlozima formiranja udruženja.

„Inicijalni razlog je zato što smo konstatovali da komunalni vezovi u Marini Bar funkcionišu dugo godina bez ikakvog udruženja. Negdje smo spontano, na čamcu jednog od članova, sjeli i razgovarali da se organizujemo, ne znajući što se sprema. Naši ciljevi su: obezbjeđenje sigurnosti plovila koja su vezana u Marini Bar, unaprijeđenje kvaliteta opremljenosti i sigurnosti u Marini, saradnja sa menadžmentom AD Marina Bar, promocija zdravih stilova života, razmjena znanja i iskustava i bolje povezivanje vlasnika plovila, zaštita životne sredine sa posebnim osvrtom na akvatorijum Marine Bar, kao i povezivanje i razmjena iskustava sa sličnim udruženjima u Crnoj Gori i regionu“, objašnjava Dabović.

Ističe da su se AD Marina Bar obratili desetak dana nakon što su zvanično formirani, sa željom da ih o tome obavijeste i da ostvare kontakt. Odgovora nije bilo, pa su se obratili desetak dana kasnije.

„Trećeg decembra na Bar Infu vidjeli smo obavještenje o novom pravilniku. Bili smo zatečeni i mi i bukvalno svako ko je imao čamac u Marini. Istog dana opet smo poslali mejl, da nam pojasne što je to, o čemu se radi, da bi i mi lakše pojasnili svojim članovima. Znate kako, tu ima dosta članova koji su stariji, nemaju internet, čak ni viber. Međutim, ostali smo bez odgovora. Na kraju smo nekako ipak uspjeli tako što smo lično otišli, nas nekoliko članova Inicijativnog odbora i ostavili dopis za direktora Marine Bar u kome smo objasnili da želimo da se sastanemo sa njim u vezi sa pravilnikom. Istog dana me je nazvao, zakazali smo sastanak koji je održan 9. decembra i na kojem je on pokušao da nam objasni taj pravilnik“, kaže Dabović.

Na tom sastanku, objašnjava on, saznali su da Marina do sada nije imala pravilnik o korišćenju vezova.

„Ispostavili su da su nama mazali oči sve ove godine sa nekakvim pravilima o širini, dužini, jačini motora i tako dalje. Naravno da nemamo ništa protiv pravilnika kao takvog, jer i mi smo da se zna što se dešava u Marini, kakvo plovilo smije da se veže i pod kojim uslovima. Ali isto tako smo primijetili da tu ima propusta. Prva je bodovna lista – po našem tumačenju degradirani su stari korisnici vezova, jer smo došli u situaciju da korisnik koji vez koristi preko deset godina, a tu imamo ljude koji su i dvostruko duže korisnici vezova, su u istoj ravni kao i oni koji su prošle godine registrovali čamac za privredni ribolov ili za taksi prevoz. A onda se dolje, u okviru tog člana stavlja jedna napomena: ‘U slučaju jednakog broja bodova, prednost na rang listi se ostvaruje prema vremenu podnošenja zahtjeva, na način što se prednost na rang listi daje ranije podnešenom zahtjevu’, što je narod natjeralo da se guraju tamo ko će prije da preda dokumenta. Ima ljudi koji nisu u tom momentu u Baru a vezove koriste po 20-30 godina. Dok su stigli, skupili papire, stvorila se gužva, a prednost dobija onaj ko je prvi predao dokumenta“, objašnjava Dabović.

U Lučkoj kapetaniji je prijavljeno oko 600 plovila sa BR oznakom, a vezova ima 217, što, smatra naš sagovornik, znači da definitivno neće svi dobiti vez.

„Definitivno nismo zadovoljni načinom bodovanja i nismo nikako zadovoljni što nam je odmah u startu rečeno da će se ovo bodovanje vršiti svake godine. To nemate ni u jednoj marini koja ima pravilnik, a do koje smo mi uspjeli da dođemo, uglavnom hrvatskih. Ja sam čitao pravilnike marina Split, Zadar, Dubrovnik. Tamo nema ovih bodovanja – imate vez, koristite ga i po automatizmu, na kraju godine produžavate korišćenje. Ukoliko se cijena mijenja, to je sloboda marine da mijenja cijenu, a kako nam je objašnjeno to se radi u saradnji sa Upravom pomorske sigurnosti, kad su komunalni vezovi u pitanju. Oni su recimo tradicionalnu drvenu gradnju bodovali sa 20 bodova, a klasične plastične barke 10 bodova. Sad može neko da donese čun sa jezera, koji će da prođe registraciju i on će tu da ga veže, a ja koji sam tu 20 godina ili neko ko je tu još duže, on gubi vez. Mislim da je nepotrebno bodovanje svake godine, razumijem da ako neko otpadne, boduju ove koji su se prijavili za vez“, apostrofirao je Dabović.

Dabović ističe da se za komunalni vez mogu prijaviti i pravna lica – privredni ribolov i plovila za prevoz putnika, što takođe vidi kao manu ovog pravilnika, jer smatra da plovila koja se koriste za privredne svrhe treba da se vežu na komercijalni vez.

Raskid ugovora, definisano je pravilnikom, nastupa smrću podnosioca zahtjeva.

„U pravilniku Marine Split stoji: ‘U slučaju smrti korisnika veza, porodica ima 90 dana da dostavi ime i prezime nasljednika, odnosno osobe koja će da nastavi da koristi vez. To može biti supružnik ili neko od djece“, navodi Dabović.

On dodaje da su ove primjedbe saopštili na sastanku sa direktorom Marine, te da im je rečeno da postoji mogućnost da se pravilnik koriguje „da mi imamo pravo da podnesemo neki zahtjev, predlog, koji će on uputiti ka Bordu, ali što se tiče pravilnika za ovu godinu, to je to.“

Dabović ističe da je cilj Udruženja da svaki član zadrži vez. Smatra da bi predstavnici Udruženja trebalo da prisustvuju radu Komisije koja će bodovati zahtjeve za vezove.

„Ako po zakonu u Komisiji ne smije da bude niko ko ima plovilo, to razumijem, ali smo mi tražili da budemo samo posmatrači, jer je nekako taj pravilnik unio veliku nervozu kod naših članova, koji su višegodišnji korisnici vezova u Marini i stanovnici Bara. U ponedjeljak smo se zvaničnim mejlom obratili direktoru Marine, koji je kazao da će našu molbu proslijediti Bordu, ali u svakom slučaju, ako ne bude, da računamo da će sve biti transparentno. Ako je transparentno, što je problem da se to prati? 24. decembra je zadnji dan za predaju papira za vezove i nadali smo se da će do tada da nam jave. Ipak smo nevladino udruženje, bilo bi korektno da to možemo da ispratimo“, zaključuje Dabović.

***

Nakon razgovora sa Ivanom Dabovićem, juče popodne, kapetanu Danku Mirkoviću, direktoru AD Marina, poslali smo mejl sa pitanjima, na koja je on odgovorio. Odgovor prenosimo integralno.

RB/BI: Koliko sam razumjela, prednost pri dobijanju vezova imaju oni koji prije podnesu potrebnu dokumentaciju. 

Mirković: Mislim da niste dobro razumjeli. Navedeno pravilo primjenuje se isključivo u slučaju da podnosioci zahtjeva ostvare isti broj bodova. U tom slučaju, prednost na listi daje se podnosiocu zahtjeva koji je ranije predao dokumentaciju. Kako je broj komunalnih vezova ograničen, ne postoji drugi način rangiranja podnosioca zahtjeva koji ostvare isti broj bodova. Ovaj princip se koristi u pravnim kontekstima, posebno u imovinskom pravu i konkursima, kako bi se odredilo prvenstvo prava na osnovu hronološkog reda podnošenja zahtjeva.

RB/BI: Da li uzimate u obzir da ima ljudi koji su trenutno van zemlje (pomorci) ili su stari, neinformisani i nevješti u modernim tehnologijama, a vez imaju možda deceniju-dvije?

Mirković: Svim postojećim korisnicima komunalnih vezova ugovor ističe 31.12.2024. godine, tako da se razumno može očekivati da su isti informisani o vremenu trajanja ugovora koji su zaključili. U pogledu samog čamca, pravo na korišćenje komunalnog veza mogu ostvariti vlasnici registrovanih čamaca za koje postoji važeći ugovor o osiguranju odgovornosti prema trećim licima. S tim u vezi, zakonska je obaveza vlasnika čamaca u plovidbi da iste registruje i da za vrijeme trajanja registracije ima zaključen ugovor o obaveznom osiguranju. Isto je propisano i opštim aktima AD Marina Bar kao uslov za zaključenje ugovora o vezu. Dakle, vlasnici čamaca koji su slijedili zakon ne mogu imati problem sa prikupljanjem dokumentacije, čemu svjedoči veliki broj podnijetih zahtjeva u prva dva dana trajanja odnosnog javnog poziva. 

U vezi sa drugim dijelom Vašeg pitanja, navodi se da za potrebe podnošenja zahtjeva nije potrebno da podnosilac zahtjeva bude vješt u modernim tehnologijama jer se zahtjev i dokumentacija podnose direktno Marini u papirnoj formi. 

Kada su u pitanju pomorci i drugi potencijalni korisnici komunalnih vezova koji se ne nalaze u Crnoj Gori, napominje se da Pravilnik ne propisuje da se zahtjev podnosi lično pa ne vidimo razlog da će takve korisnike privremena odsutnost spriječiti da blagovremeno podnesu zahtjev. Konkretno za pomorce, čak i da je potrebno punomoćje za podnošenje zahtjeva, isto može ovjeriti zapovjednik broda. 

​​​​​RB/BI: Zašto više bodova (13) dobija npr. vlasnik čamca za prevoz turista, dok osoba koja vez ima preko 10 godina dobija tri boda?

Mirković: Ovo pitanje je postavljeno tendenciozno i na način koji ukazuje da lice koje Vam ga je dostavilo nije ni pročitalo Pravilnik ili da ima namjere da u medijima izazove navodnu nelogičnost odredbi Pravilnika. 

Dakle, saglasno Pravilniku Rang lista se utvrđuje se na osnovu podnesenih zahtjeva za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza prema sljedećim kriterijumima:

-​trajanju prebivališta, odnosno sjedišta podnosioca zahtjeva na teritoriji opštine Bar;

-​namjeni čamca;

-​tipu gradnje čamca;

-​periodu prethodnog korišćenja komunalnog veza u istoj marini.

Kada je u pitanju kriterijum „namjena čamca“, vlasnik čamca za prevoz putnika i ribolov dobija 13 bodova, dok čamci koji su namijenjeni ličnim potrebama i drugi čamci namijenjeni za obavljanje privredne djelatnosti dobijaju 10 bodova, a ne tri kako navodite jer se tri boda odnose na potpuno drugi kriterijum koji nema veza sa namjenom čamca.

Prilikom izrade Pravilnika vodili smo se zakonskom odrednicom komunalnog veza, postojećim stanjem u pogledu namjene čamaca za koje trenutno postoji zaključen ugovor o korišćenju komunalnog veza, ali i stanjem u Upisniku čamaca koji vodi Lučka kapetanija Bar. 

Dakle, zakonom je predviđeno da je komunalni vez, između ostalog, namijenjen vezivanju plovnih objekata registrovanih za sport i rekreaciju, privredni ribolov, prevoz putnika, tehničkih plovnih objekata i slično. 

Kada je u pitanju postojeće stanje, manje od 3 odsto od ukupnog broja čamac za koje je trenutno zaključen ugovor o korišćenju komunalnog veza namijenjeno je obavljanju privrednih djelatnosti. Svi drugi čamci registrovani su za lične potrebe.

Prema stanju u Upisniku čamaca, odnosno prema posljednjim podacima objavljenim u izvještaju nadležnog ministarstva o stanju u upravnim oblastima, u Upisnik čamaca Lučke kapetanije Bar ukupno je upisano 619 čamaca od čega su 534 čamca za lične potrebe (od toga 31 skuter), a 60 čamaca za privredne svrhe – ribarenje, javni prevoz i dr, i 25 čamaca za javne svrhe (od toga 5 skutera). 

Dakle, velika većina čamaca je registrovana za lične potrebe i isto tako velika većina čamaca za koje je trenutno zaključen ugovor o korišćenju komunalnog veza je namijenjena ličnim potrebama. Dakle, da kojim slučajem nismo uveli ovaj kriterijum, čamci namijenjeni prevozu putnika i privrednom ribolovu, ne bi imali bilo kakvu mogućnost da ostvare pravo na komunalni vez, jer smo, kako je već rečeno, uveli posebni kriterijum koji se odnosi na period prethodnog korišćenja komunalnog veza u istoj marini, a bodove po tom osnovu iz naprijed navedenih razloga mogu ostvariti gotovo u cjelosti samo čamci registrovani za lične potrebe.

Radi Vašeg potpunijeg razumijevanja, mjesto na Rang listi utvrđuje se ukupnim zbirom pojedinačnih bodova ostvarenih u skladu sa bodovnom listom za svaki naprijed navedeni kriterijum.

RB/BI: Je li istina da će se novi konkurs organizovati svake godine, iako u marinama u zemljama okruženja, samo produžavaju ugovore?

Mirković: Saglasno odredbama Pravilnika, javni poziv se objavljuje, po pravilu, jednom godišnje, i to u prvoj sedmici decembra tekuće godine, za narednu kalendarsku godinu. Prethodno upravo iz razloga kako bi AD MARINA BAR mogla da kontroliše da li vlasnici čamaca koji ostvaruju pravo na komunalni vez i dalje ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na korišćenje komunalnog veza. Na ovaj način će se spriječiti zloupotrebe, odnosno prodaja vezova putem oglasa na društvenim mrežama, davanje u podzakup veza suprotno opštim aktima društva, ali i mogućnost da su vezovi zaključeni za čamce koji nisu registrovani ili koji ne postoje i za koje ne postoji zaključen ugovor o obaveznom osiguranju, što je, nažalost, do sada bio slučaj. 

RB/BI: Je li istina da će, nakon smrti vlasnika veza, njegovi potomci izgubiti pravo na vez?

Mirković: Kako je već navedeno, pravo na komunalnu i vez ostvaruje se jednom godišnje i to u decembru mjesecu za narednu kalendarsku godinu. Vlasnik veza je AD Marina Bar, a ne vlasnik čamca za koji je zaključen ugovor o korišćenju komunalnog veza, pa se samim tim ne radi o pravu svojine koje bi moglo biti naslijeđeno, nego o klasičnoj obligaciji. U tom smislu, nakon smrti vlasnika čamca za koji postoji zaključen ugovor o korišćenju komunalnog veza, njegovi zakonski nasljednici će naslijediti čamac, a pravo na korišćenje komunalnog veza mogu ostvariti u skladu sa odredbama Pravilnika ukoliko ispunjavaju Pravilnikom određene uslove. 

Osim naprijed navedenog, na ovaj način se takođe sprječavaju zloupotrebe pa se više ne može desiti da pravo na korišćenje komunalnog veza imaju zakonski nasljednici vlasnika čamaca koji uopšte nemaju prebivalište na teritoriji opštine Bar. 

RB/BI: Da li ćete predstavnicima Udruženja korisnika vezova biti dozvoljeno da prisustvuju radu Komisije za dodjelu vezova?

Saglasno članu 9 Pravilnika, utvrđivanje ispunjenosti uslova i kriterijuma iz Pravilnika, bodovanje i sačinjavanje Rang liste vrši Komisija koja je sastavljena je od tri člana iz reda zaposlenih u AD Marina Bar. Predsjednik i članovi Komisije ne smiju biti u sukobu interesa, smatra se takav sukob interesa postoji kada privatni interes člana Komisije utiče ili može uticati na njegovu nepristrasnost u odlučivanju. Dakle, kako predstavnici Udruženja nisu zaposleni u društvu, a isti imaju direktan privatni interes koji može uticati na njegovu nepristrasnost u odlučivanju, to isti ne mogu biti članovi odnosne Komisije jer bi tako nešto podrazumijevalo povredu odredbi Pravilnika. 

The post Novi Pravilnik o komunalnim vezovima u marini: Nesigurnost ili mirna luka? first appeared on BARinfo.