Incident se dogodio 7. oktobra prošle godine u dvorištu Gimnazije „Niko Rolović“ u Baru, kada je A. K. nožem povrijedio Darisa Mujića, tako da je dva puta reanimiran i sedmicama bio na intenzivnoj njezi u KCCG. A.K. je uhapšen, a Više državno tužilaštvo je djelo kvalifikovalo kao pokušaj ubistva.

Maloljetniku L.D. koji je učestvovao u tuči izrečena je vaspitna mjera, četiri mjeseca društveno korisnog rada.

“U skladu sa važećim zakonskim propisima, obavještavamo javnost da je krivični postupak koji se vodi protiv maloljetnih lica tajan, u cilju zaštite interesa maloljetnika i poštovanja njihovih zakonskih prava. Shodno tome, neće biti moguće davati dodatne informacije niti komentare u vezi sa ovim postupkom. Molimo predstavnike medija i javnost za razumijevanje i poštovanje pravila koja se odnose na povjerljivost ovakvih postupaka”, objavljeno je danas na sajtu Višeg suda.

The post Maloljetniku sedam mjeseci zatvora za pokušaj ubistva Darisa Mujića u Baru first appeared on BARinfo.

Novo suđenje je zakazano za 6. mart, a u međuvremenu je sud izdao naredbu za prinudno privođenje. Maloljetnik je mogao da otputuje, jer sud, kada ga je pustio da se brani sa slobode, nije odredio nikakve mjere, kao što su oduzimanje pasoša, ograničenje kretanja ili redovno javljanje Upravi policije.

Incident se dogodio 7. oktobra prošle godine u dvorištu Gimnazije „Niko Rolović“ u Baru, kada je A. K. nožem povrijedio Darisa Mujića, tako daje dva puta reanimiran i sedmicama bio na intenzivnoj njezi u KCCG. On je uhapšen, a Više državno tužilaštvo je djelo kvalifikovalo kao pokušaj ubistva.

Advokat Veselin Radulović ističe da nedolazak okrivljenog na glavni pretres u svakom slučaju problematizuje i čini spornom raniju odluku suda da se ukine pritvor, ali i nameće potrebu njenog preispitivanja.

“Takođe, kada je sud odlučio da pritvor ukine, morao je razmotriti mogućnost izricanja neke od blažih mjera poput zabrane napuštanja mjesta prebivališta, oduzimanja putne isprave i javljanja Upravi policije. Ovako se ispostavilo da je okrivljeni bez ikakvih problema napustio državu i tako uzrokovao ometanje vođenja krivičnog postupka jer na graničnim prelazima ne postoje podaci o licima protiv kojih se vodi krivični postupak”,  istakao je on.

Radulović smatra da je ovo još jedan primjer koji pokazuje neefikasno i neadekvatno postupanje nadležnih organa i koji javnosti šalje poruku da pravosuđe nije spremno da radi na način koji će suzbijati kriminalitet bilo koje vrste. Prema riječima Stefana Jovanovića, advokata porodice Mujić, A. K. je mogao da se slobodno kreće kroz Crnu Goru, ali i van njenih granica. U Makedoniju je otišao, kako je navela odbrana maloljetnika, sa ocem kako bi završio kurs koji će ga osposobiti za posao. Jovanović ističe da to nije opravdanje jer je sud poziv za održavanje suđenja uputio makar mjesec ranije od datuma kada je trebalo da se održi. Takođe, sud nije bio blagovremeno obaviješten.

“Ovo nije razlog za odlaganje niti je bilo kakvo opravdanje. Sud je preuzeo radnje za koje je ovlašćen. Raspisana je naredba za prinudno dovođenje i naloženo Upravi policije da od Granične policije pribavi podatak da li je on zaista izašao iz Crne Gore i, ako jeste, kada. Policiji u Baru je naloženo da izvrši terensku provjeru”, kazao je Jovanović Pobjedi.

 On je istakao da sve radnje koje je preduzeo sud ukazuju na to da razlog koji је dat za odsustvo maloljetnika nije opravdanje. Viši sud je donio odluku da se maloljetnik brani sa slobode, na što se Više državno tužilaštvo žalilo. Apelacioni sud je potvrdio rješenje Višeg suda i nakon devet dana, maloljetnik je pušten da se brani sa slobode.

Kazali su da je maloljetnik, da ga izdržavaju roditelji, da nema bliskih srodnika u inostranstvu, te da ništa ne ukazuje na mogući pokušaj bjekstva. U rješenju je ukazano na neophodnost poštovanja osnovnih načela postupanja prema maloljetnicima, a jedno od njih je da se što više izbjegava ograničavanje lične slobode maloljetnika i da se pritvor kao najstroža mjera obezbjeđenja prisustva maloljetnika u postupku primjenjuje samo izuzetno kada za to postoje razlozi i kada je to neophodno za nesmetano vođenje postupka. Vodeći se ovim osnovnim načelima, sud, ipak, nije maloljetniku izrekao nikakve dodatne mjere kako bi obezbijedio njegovo prisustvo. Zbog takve odluke suda, da pusti nakon devet dana maloljetnika osumnjičenog za pokušaj ubistva, u Baru su održani protesti na kojima se, između ostalog, tražilo i da se izmijeni Zakon o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku, odnosno, da se mjere i kazne pooštre.

A. K. je, inače, i povratnik u nasilništvu, a u toku je postupak zbog nanošenja teških povreda sportistima iz Bosne i Hercegovine.

Na protestima u Baru, koji su održani u oktobru, porodica je pozvala sve građane da podrže našu borbu i zahtijeva izmjene Zakona o postupanju prema maloljetnicima u krivičnom postupku kako bi se osigurale pravednije sankcije i prevencija nasilničkog ponašanja među mladima, stvaranje bezbjednijeg okruženja za učenike u školama i na ulicama, kako bi se svakom djetetu garantovali sigurnost i mir. Tražili su i hitno vraćanje u pritvor osobe koja je nanijela povrede Darisu, da bi se time poslala jasna poruka da se nasilje neće tolerisati.

The post Sud naredio prinudno privođenje osumnjičenog za pokušaj ubistva Darisa Mujića first appeared on BARinfo.

Njegov advokat, Nikola Strugar potvrdio je  Radio Baru i Bar Infu da je A.K. sa ocem van zemlje “na obuci za dispečera”. 

Tu je informaciju sudu dostavio preko svog pravnog zastupnika u zakonskom roku. Novo ročište zakazano je za 6. mart, a kako kaže Strugar, “dolazi brzo i odazvaće se na poziv”. 

“Apelacioni sud je odredio da nema izlaska iz zemlje. Nije nam jasno kako je A.K. izašao, jer su  i roditelji garantovali da se to neće desiti. Ne želimo da vršimo pritisak, ali se nadamo da će sudski organi raditi svoj posao”, kazao je za naše medije Darisov otac, Ceno Mujić.

Prije tri i po mjeseca, Daris Mujić je zadobio povrede opasne po život, a ovaj nemili događaj ujedinio je Barane u osudi nasilja.

Nakon što je A.K. nakon devet dana pušten da se brani sa slobode, dok se Daris još nalazio u Intenzivnom bloku Kliničkog centra, masovnim okupljanjem Barani su stali uz Darisa i porodicu, izražavajući  revolt zbog ovakve odluke suda.

The post Optuženi A.K. se nije pojavio na suđenju, sudu dostavio informaciju da je van zemlje, na obuci first appeared on BARinfo.

Povodom puštanja maloljetnog počinioca tog krivičnog djela da se brani sa slobode, održana su dva protesta u centru Bara na kojima su zatražene strože kazne za maloljetne delinkvente. Najavljena su dalja okupljanja sve dok se zakon ne promijeni.

Sa prvog protesta ostalo je posebno upamćeno obraćanje Darisovog oca, Cena Mujića, koji je, pored ostalog, kazao da su se za život njegovog sina, u dobroj barskoj tradiciji, molili ne samo njegovi drugovi, nego i mnogi drugi Barani sve tri vjere: pod Ostrogom, u hramu, u katedrali, u džamiji. Zahvaljujući porodici Mujić, Bar je iz ove nesreće izašao multikonfesionalno jači.

Ali, događaj ispred Barske gimnazije, okarakterisan kao „ubistvo u pokušaju“, pokrenuo je lavinu pitanja o izvorima vršnjačkog nasilja, njegovim posljedicama i kako se ono može zaustaviti ili makar, za početak, smanjiti.

Pedagozi kažu da je vršnjačko nasilje, nažalost, postalo sastavni dio odrastanja koje je traumatično za sve koji u njemu učestvuju. Naravno da su žrtve najugroženije i da posljedice mogu biti teške i dugotrajne.

Djeca koja su žrtve vršnjačkog nasilja postaju usamljena, nesrećna, uplašena, ljuta i nemoćna. Nerijetko osjećaju krivicu za ono što im se događa, misle da nešto s njima nije u redu, ne žele da idu u školu, gube samopouzdanje i samopoštovanje, lošije uče, mogu se i razboljeti. Ukoliko se nasilje prolongira i sa djetetom koje trpi nasilje niko ne razgovara, ne preduzimaju se mjere da se nasilje zaustavi, posljedice mogu biti veoma ozbiljne. Nasilje nije dobro ni za onoga ko je nasilan jer češće upada u probleme, dobija kazne, mnogi ga se boje, a rijetki ga vole.

Vršnjačko nasilje se često dešava pred učenicima koji ne vrše nasilje već su u ulozi posmatrača, svojevoljno ili pod nekom vrstom pritiska. I po njih je nasilje štetno, mogu se i oni osjetiti krivima jer nisu ništa preduzeli, plašeći se da i sami ne postanu žrtve.

Školski pedagozi i psiholozi sa kojima smo razgovarali kažu da se vršnjačko nasilje može i mora zaustaviti, i to u svakom pojedinačnom slučaju, a generalno se prvo mora smanjiti, a zatim i potpuno iskorijeniti. Da je to izvodljivo i moguće potvrđuje primjer Norveške i drugih skandinavskih zemalja. Mogu ga zaustaviti svi oni koji su odgovorni za pojavu i prisustvo vršnjačkog nasilja, dakle čitavo društvo, koje treba da njeguje kulturu nenasilja u svakodnevnom životu, preko porodice do škole i drugih institucija koje su odgovorne za prevenciju i suzbijanje nasilja.

Problem vršnjačkog nasilja je kompleksan kao što su kompleksni i njegovi uzroci. Većina ljudi za učestalo vršnjačko nasilje optužuje društvene mreže, rijaliti programe, video igrice, filmove s agresivnim i nasilnim sadržajima, fizičko kažnjavanje kao vaspitni metod, nedovoljnu brigu porodice…

Pedagozi ističu da, ipak, ne možemo da uperimo prst samo u jedan od ovih uzroka, već je potrebno da ih sagledamo kao cjelinu. Vršnjačkog nasilja je bilo oduvijek i prije široke upotrebe interneta i društvenih mreža, ali, sudeći prema raspoloživim podacima, ne u ovolikoj mjeri kao danas.

Roditelji kod kuće i nastavnici u školi treba da uče djecu kako da probleme rješavaju nenasilnim putem, kao i da ih ohrabruju da nasilnike prijavljuju.

Psiholozi skreću pažnju i na jedan relativno skoriji izvor nasilja među djecom, a radi se o tome da neka djeca, preko različitih društvenih mreža, koristeći svoje ili lažne profile, neprimjerenim komentarima, uvredama, lažima, prijetnjama… ugrožavaju neku drugu djecu. Nerijetko se sukobi nastali na tim mrežama prenesu u školu i kulminiraju fizičkim nasiljem.

Džaba psiholozi i pedagozi uporno podsjećaju roditelje da su Instagram, Snepčet i TikTok predviđeni za starije od 15 godina a Fejsbuk za starije od 13 godina. Svjedoci smo da čak i djeca od osam ili devet godina imaju svoje naloge na društvenim mrežama. Roditelji uglavnom nemaju uvid u ono što tamo rade njihova djeca.

Ukratko: vršnjačko nasilje je veliko savremeno zlo i mora se suzbiti svim raspoloživim sredstvima kroz reakciju čitavog društva, a roditelji kod kuće i nastavnici u školama svakodnevno se moraju baviti svojom djecom odnosno učenicima i reagovati na svaku uočenu promjenu u njihovom ponašanju.

The post Moramo njegovati kulturu nenasilja first appeared on BARinfo.

Kako su za Radio Bar i Bar Info kazali njegovi najbliži, Daris je dobro, mada je ispcrpljen. Ipak, najbitnije je da je stigao kući.

Podsjećamo, sedmog oktobra, u dvorištu Gimnazije Darisa je nožem ranio A.K. i nanio mu povrede opasne po život, što je sud okarakterisao kao “ubistvo u pokušaju”.

The post Daris konačno kod kuće first appeared on BARinfo.

Nakon devet dana, osumnjičeni za pokušaj Darisovog ubistva je, odlukom Višeg suda u Podgorici, pušten da se brani sa slobode. Daris je još uvijek nalazi na liječenju u Kliničkom centru Podgorica.

Građani Bara zahtijevaju i strože kazne za maloljetne prestupnike, reforme u obrazovanju, kao i hitno uključivanje nadležnih u process suzbijanja nasilja. Okupljenima se, na početku protesta, u ime porodice, obratio Alan Drljan. Zahvalio se na podršci “u ovoj borbi koju smo najmanje htjeli da rješavamo na ulicama”.

Direktorica Gimnazije “Niko Rolović”, Marija Đonović, apostrofirala je da je skup organizovan sa ciljem da se ukaže da je bezbjednost naše djece i sigurno okruženje imperativ i da su promjene te koje će nam omogućiti da ne živimo u strahu.

„Kao prosvjetni radnik, duboko vjerujem da su naša djeca dobra, savjesna, puna pozitivnih ambicija, ali i da je do nas, odraslih, da ih naučimo i usadimo im prave vrijednosti koje će ih učiniti boljim ljudima, i za sebe i za druge“, kazala je Đonović.

Buran aplauz i podršku dobila je profesorica Milena Bajagić, za koju je Drljan kazao da je „trenutno najpoznatija profesorica biologije na Balkanu, bez koje Daris danas ne bi bio ovdje gdje jeste“.

„Ne zaboravite, dijete je oduvijek bilo i biće, oličenje porodice iz koje dolazi, dok je škola, ustvari, refleksija našeg društva. Zato, svi zajedno možemo da damo glas i vjetar u leđa, kako porodici, tako i školi, za bolju budućnost naše djece“, poručila je Bajagić.

U ime NVO “Roditelji.me” govorila je Kristina Mihajlović, koja smatra da su odrasli loš primjer djeci.

“Ne znam šta više nije jasno u ovoj državi, ne znam šta još treba da se pitamo. Ljudi, imamo krizu društva i imamo krizu porodice. Moramo nešto hitno da uradimo. Ne možemo više da čekamo nijedan dan i nijedno dijete”, decidna je Mihajlović.

Predsjednica NVO „Lea“, Anđela Jukić je naglasila da ovo što se dogodilo Darisu predstavlja surovu realnost u kojoj odrastaju djeca.

„Pozivam sve državne organe – Ministarstvo prosvjete, Ministarstvo socijalnog staranja brige o porodici i demografije i Ministarstvo zdravlja da hitno preduzmu sve korake kako bi se osigurala bezbjednost djece u školama. Takođje, pitamo i zašto se u školama ne poveća broj psihologa, pedagoga i socijalnih radnika“, jasna je Jukić.

Posebnu pažnju i reakcije prepune emocija i podrške, izazvalo je obraćanje Darisove petnaestogodišnje sestre, Lare Mujić. Ona je, govoreći sa zrelošću i mudrošću netipičnim za mlade godine, danas sa sugrađanima podijelila tužnu istinu – da je situacija koja se dogodila njenom bratu, ostavila trajne ožiljke na njihovoj porodici.

„Svakodnevno skupljamo snagu da nastavimo dalje, a odluka da se počinitelju ukine pritvor, nam to dodatno otežava. Izražavam duboku zahvalnost svima koji su nam se našli u najtežim momentima. Ovo što se desilo mom bratu ne bih poželjela apsolutno nikome, niko ne zaslužuje da prođe kroz ovakav bol, niti da doživi osjećaj nepravde koji sada nosimo. Ovo nije samo moj bol, već i bojazan za budućnost, za bezbjednost moje porodice i za sve one koji bi mogli biti u sličnoj situaciji. Smatram da je potrebno podići glas i tražiti odgovornost. Tražimo pravdu, ne samo za mog brata, već za sve koji vjeruju da bi zakon trebalo da zaštiti žrtve, a ne da bude na strani onih koji su počinili zločine. Zbog ove situacije sam odrasla preko noći. Pozivam sve nadležne da razmotre posljedice svojih odluka i da osiguraju da pravda zaista bude postignuta“, odvažno i zrelo je podcrtala Lara Mujić.

Uz Darisovu porodicu, na današnjem protestu bio je i Armin Kremo, otac maloljetnog Alije Krema iz Sarajeva, povrijeđenog prošle godine u Šušanju, od strane istog počinioca, dok je bio na pripremama sa svojim atletskim klubom. On je kazao za Radio Bar i Bar Info da smatra da se ovo dogodilo zbog spore pravde i nekažnjavanja počinioca. Istakao je da je to nedopustivo i da se nada skorijem sankcionisanju počinioca, kako se ovo ne bi ponovilo nijednom djetetu.

Iako je ovo drugi protest, nadležne institucije su i dalje nijeme na apel porodice Mujić, kao i građana Bara, zbog čega je u planu da naredno okupljanje bude u Podgorici, ispred Višeg suda, čijom odlukom je osumnjičeni maloljetnik pušten da se brani sa slobode.

Prvi protest “Bar uz Darisa” održan je u subotu 19. oktobra, kada su građani masovnim okupljanjem stali uz Darisa Mujića i njegovu porodicu. Isto su poručili i danas – da u borbi za pravdu, nisu sami.

The post VIDEO: Bar uz Darisa – bezbjednost naše djece i sigurno okruženje imperativ first appeared on BARinfo.

“Mi želimo da se podrži naša borba. Naši zahtjevi su reforma Zakona o maloljetničkoj delinkvenciji, kako bismo osigurali pravednije sankcije i prevenciju nasilničkog ponašanja među mladima. Drugi zahtjev je stvaranje bezbjednijeg okruženja za učenike, kako u  školama, tako i na ulicama, kako bi se svakom djetetu garantovali sigurnost i mir. Treći zahtjev je hitno vraćanje u pritvor osobe koja je nanijela povrede Darisu, kako bi poslali jasnu poruku da se nasilje neće tolerisati”, kazao je za Radio Bar i Bar Info Ceno Mujić, Darisov otac.

Prvi protest građana „Grad uz Darisa“ održan je u subotu, a veliki broj građana Bara bio je ogorčen odlukom suda u Podgorici da se maloljetniku A.K. iz Bara , osumnjičenom za ubistvo u pokušaju za ovo krivično djelo, dozvoli da se brani da slobode.

The post Najavljen drugi protestni skup – Bar uz Darisa first appeared on BARinfo.

Otac Darisa Mujića, Ceno, zahvalio je na podršci, navodeći da im je apsolutni prioritet zdravlje djeteta i sigurnost. Ono što brine je činjenica da je učenik koji mu je nanio teške povrede, iako povratnik u takvim djelima, pušten da se brani sa slobode čime se, prema riječima roditelja, šalje loša poruka. Oni su poručili da su potrebne hitne izmjene Zakona o maloljetnicima, koji bi preciznije uredio ovakve i slične slučajeve.

Premijer, ministar pravde Bojan Božović i ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović, koji su prisustvovali sastanku, saglasni su da je potrebno razmotriti pooštravanje sankcija iako je prema postojećem zakonskom rješenju postojao osnov za izricanje mjere zadržavanja lica u predmetnim okolnostima. Sa sastanka je poručeno da će pažljivo sagledati ovo pitanje kako bi u saradnji sa zainteresovanom javnošću predložili izmjene ovog zakonskog rješenja.

„Država ne smije ostati nijema na vapaj roditelja zabrinutih zbog vršnjačkog nasilja u školama kakvo se dogodilo u Baru prethodne sedmice. Nasilničko ponašanje, učinjeno u ma kom dobu života, mora imati jasan odgovor države a naša djeca moraju biti bezbjedna i zaštićena u školi ali i van nje”, kazao je premijer.

Na sastanku je poručena da porodica Mujić može računati na pravnu i svaku drugu vrstu pomoći, uključujući i pojačanu zaštitu njihove bezbjednosti, te da će država pokazati da se nijedan vid nasilja neće tolerisati.

The post Spajić primio roditelje povrijeđenog učenika: Prioritet Darisovo zdravlje, pristupiće se izmjeni Zakona o maloljetnicima first appeared on BARinfo.