Dvadesetak novinara/ki, predstavnika/ca lokalnih javnih emitera kao i privatnih medija, dobili su odgovor na pitanje šta je mobilno novinarstvo danas, šta nudi i koliko je ono potrebno medijskim kućama, web stranicama, društvenim mrežama… Upoznati su sa tehnikama snimanja, uz praktične primjere i upotrebu aplikacija za obradu priloga.

Darko Bulatović, jedan od pionira mobilnog novinarstva u Crnoj Gori i dobitnik godišnje nagrade Evropske asocijacije regionalnih medijskih centara za najboljeg video novinara, naglašava da je tradicionalni način proizvodnje i postprodukcije priloga podrazumijevao ekipu koju su  činili novinar/ke, kamermani, tonski snimatelji, montažeri i, ukoliko je u pitanju terenski rad – šoferi, dok danas kompletan proces može da obavlja samo jedna osoba, što je suštinska razlika između klasičnog i modernog načina stvaranja novinarskih priloga.

“Mediji danas, radi racionalizacije troškova i, donekle, postizanja brzine, sve više koriste mobilne telefone i novinare/ke koji su obučeni za rad na njima. Veoma je važno ovladati tim postupcima, biti temeljan jer upravo takav pristup video-novinarstvu omogućava da budete aktuelniji i brži u odnosu na bilo koju drugu klasičnu novinarsku ekipu. Mobilno novinarstvo je danas, u neku ruku, novo, a već za mjesec ili dva može da bude polje otkrivanja raznih mogućnosti, pa čak i da postane profesija”, smatra Bulatović.

“Nekada nismo imali mogućnost da vidimo priču, ali su nam je dobri majstori reportaže umjeli dočarati tekstom. Sad radimo suprotno – priču dočaravamo slikom uz veoma malo teksta. Sve što je običnom oku prirodno, donosi se u kadar, a postprodukcija to edituje putem mobilnog telefona ili računara”, objašnjava Bulatović, zaključujući da danas portali preuzimaju primat, tako da radio, televizija i sve što se tamo plasira, nema poseban značaj ukoliko se ne plasira na web stranice.

Direktorica SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja, Biljana Zeković, je govorila o feminizmu, rodno senzitivnom jeziku i ukazala na činjenicu da mediji imaju snažan uticaj na oblikovanje rodnog identiteta. Kad je riječ o pravnim i institucionalnim mehanizmima za postizanje rodne ravnopravnosti, Zeković ističe da, osim što je gramatički ispravna, upotreba rodno senzitivnog jezika u Crnoj Gori je obaveza propisana Zakonom o rodnoj ravnopravnosti i Zakonom o medijima.

Prema riječima Biljane Zeković, teško je napraviti procjenu gdje se Crna Gora nalazi kada je u pitanju rodna ravnopravnost jer “prolazimo kroz različite periode – periode napretka, periode stagnacije, periode gdje kao društvo idemo korak ili dva unazad”. Ustvrdila je da ima promjena kad su u pitanju prava žena, te da joj se, između ostalog, čini da konačno postajemo svjesni da ženska prava treba svrstati u kontekst ljudskih prava.

“To što se bavimo pitanjima rodne ravnopravnosti podrazumijeva jednaka prava i jednako vrednovanje muškaraca i žena. Kad analiziramo situaciju u Crnoj Gori, neke nam se stvari učine prilično čudnim. Neobično je da se primjećuje veći napredak u poštovanju rodne ravnopravnosti i rodno senzitivnog jezika u medijima, nego u procesu obrazovanja. Mediji su doživjeli veoma značajan preporod, ali paralelno sa tim napretkom nije prepoznat napredak u sistemu obrazovanja, socijalne zaštite, pravosuđa… Progres bi morao da teče sinhronizovano, jer ovako ‘kaskamo’ kad su ženska ljudska prava u pitanju”, smatra Zeković.

Ona je mišljenja da su obuke ili druženja, od kojih je posljednje  organizovano u Kolašinu, od neprocjenjivog značaja, jer se radi o prostoru gdje se razmjenjuju sopstvena i iskustva iz prakse, profesionalnog rada i života.

“Ono što je, takođe, značajno je to što smo na ovakvim događajima iskreni, prepoznajemo svoje predrasude, pogrešna shvatanja, a slušajući druge i drugačiji način razmišljanja, počinjemo da preispitujemo sopstveni. To je ključni korak ka napretku. Neophodne su obuke i edukacije i kad je obrazovanje u pitanju, ali predstavnici medija i prosvjetne djelatnosti bi morali da se sretnu, razmijene informacije i osmisle zajedničke aktivnosti, jer se radi o oblastima koje se prožimaju,  posebno kad govorimo o mladima koji treba da žive u ovom društvu i da vode ovo društvo”, poručila je direktorica SOS telefona, Biljana Zeković.

Radionicama je prisustvovao i direktor Direktorata za medije Neđeljko Rudović, koristeći priliku da pozove novinare/ke da se upoznaju sa Medijskom strategijom Crne Gore 2023 – 2027 i pratećim Akcionim planom za period 2023-2024.

The post Zeković: Mediji imaju snažan uticaj u oblikovanju rodnog identiteta first appeared on BARinfo.