Obraćam vam se u lično ime, kao volonter u OKK Antivari, košarkaškom klubu koji daje priliku djevojkama i djevojčicama iz Bara, Ulcinja i okoline da već tri sezone nastupaju u Prvoj ligi Crne Gore i ligama mlađih kategorija uprkos ograničenim finansijskim sredstvima. I pored finansijskih ograničenja zahvaljujući trudu trenera i djevojaka klub je u septembru imao priliku da učestvuje na međunarodnom turniru u Tuzli na poziv bivšeg prvaka Evrope ŽKK Jedinstvo, a naše djevojke su ostavile dobar utisak i već tokom turnira dobile poziv da na istom učestvuju iduće godine.

Međutim, u petak 25. septembra svim klubovima korisnicima dvorane SRC Topolica stigao je dopis u kojem se ističe da se dvorana neće moći koristiti do 1.novembra jer su „započeti radovi na zamjeni postojeće rasvjete i ugradnji nove LED rasvjete, pod pokroviteljstvom Opštine Bar“. Na taj način je OKK Antivari izbačen na ulicu. I ne samo taj ženski klub već mnogi drugi klubovi, osim dva opštinska kluba za koje će se naći termini u večernjim časovima nakon završetka radova. Kao čovjek iz sporta ali i odbornik u Skupštini opštine Bar postavio bih par pitanja za Opštinu i rukovodstvo SRC Topolica:

1.     Zašto je ovaj dopis stigao par dana pred početak radova? Klubovi nemaju vremena da se organizuju i nađu adekvatne alternative.

2.     Zašto radovi nijesu počeli tokom ljeta, odnosno nakon kraja nacionalnih liga, kada je manja potražnja za terminima u dvorani?

3.     Zašto radovi nijesu sprovedeni tokom januara kada je pauza u nacionalnim ligama? Pitanje postavljam kao alternativu samo zato da ne bi uslijedio odgovor kako se sredstva iz EU fondova ranije planiraju i ne mogu se trošiti u bilo kom trenutku.

4.     Zašto nije organizovan sastanak sa klubovima da se nađe najbolje rješenje za sve u ovoj vanrednoj situaciji? Poznato je da je u toku renoviranje sportskih sala u školama „Jugoslavija“ i „Srbija“, da je sala u Mrkojevićima još u fazi izgradnje, a da je sala u OŠ „Meksiko“ u katastrofalnom stanju i da barski sport već odavno „diše na škrge“. Klubovi nemaju gdje da treniraju.

5.     Ko će SRC Topolica da nadomjesti nedostatak prihoda za mjesec dana jer OKK Antivari i ostali „neopštinski“ klubovi plaćaju uslugu korišćenja dvorane?

6.     Zašto „opštinski“ klubovi koji ne plaćaju korišćenje dvorane imaju prednost u ovoj vanrednoj stituaciji?

7.     Da li barsku djecu treba da dijelimo na našu i vašu?

Barski sport zahtjeva sveobuhvatnu reformu a ne saniranje štete i zato se nadam da će ovo pismo poslužiti kao apel da se hitno pristupi istoj, kaže se u regovanju Darka Pekića i OKK Antivari.

The post Darko Pekić: OKK Antivari i drugi klubovi na ulicu u narednih mjesec dana zbog radova u dvorani first appeared on BARinfo.

Na početku zasijedanja odbornici su jednoglasno usvojili predlog odbornika Darka Pekića (URA) da se tačka Informacija o utrošku finansijskih sredstava sportskih klubova koji su na Budžetu opštine Bar za 2024. godinu, razmatra kao četvrta, umjesto kao dvanaesta, kako je bilo predviđeno Dnevnim redom.

Predsjednik SO Bar, Branislav Nenezić je podsjetio da je zakonska obaveza da Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o porezu na nepokretnosti i Odluka o turističkoj tački budu usvojene do kraja godine.

Smiljana Vukićević (Demokrate) je predložila da se u dnevni red uvrsti tačka Informacija o planovima realizacije pilot projekta Sport za sve – Bar bez prepreka. Učesnici projekta bila bi lica sa invaliditetom i stariji od 60 godina. Podsjetila je da je predlog o tome uputila na sjednici Otvorenog parlamenta održanom u oktobru na temu „Sport u Baru“ koji je, nakon podrške svih učesnika, dostavila Sekretarijatu za sport i mlade. Odbornici su jednoglasno, sa 30 glasova, usvojili da se ovaj projekat nađe na dnevnom redu XXXII sjednice SO Bar.

Branislav Nenezić (SD) je predložio da se Dnevni red dopuni sa dvije tačke – Predlog odluke o finansiranju troškova boravka i ishrane djece u vrtićima u Baru i predlog Odluke o izmjenama i dopunama odluke o pravima iz socijalne i dječje zaštite. On smatra neophodnim da se otvori nova ekonomska klasifikacija, sa ciljem poboljšanja kvaliteta života građana, koja će iznositi milion eura. Podsjećajući da je predlog iniciran i iz redova PES-a, izrazio je volju da amandman podnesu zajednički.  

Vesna Drašković (DPS) je izrazila nedoumicu da li, ako se ova sredstva povlače iz LAP-a, to znači da „ubuduće neće imati prostora da se iz tog dijela izdvaja za, recimo, medicinski potpomognutu oplodnju“.

Branislav Nenezić je podsjetio da se „LAP našao u nacrtu Budžeta dva dana nakon što je on podnio amandman da se opredijele sredstva“.

„Radna grupa tokom tri mjeseca rada nije u Nacrt budžeta predvidjela LAP. To se desilo dva dana nakon što sam ja podnio Amandman. U Nacrtu budžeta postoje ostala prava iz oblasti socijalne zaštite, za šta je postojala stavka od 281.500 eura, a stavljeno je 1.700.000. To znači da nije dodato 1.700.000, nego 1.239.778 eura. Za Ostale transfere pojedincima, u Nacrtu je stajalo Podrška za borbu protiv neplodnosti, a u Predlogu tih 45.000 nema. To znači da su implementirani u 1.239.778 eura. Postoje i stavke za Sekretarijat za sport i mlade u okviru transfera pojedicima, institucijama, nevladinom javnom sektoru, potom transferi obrazovanja koji su u Nacrtu predloženi na 100.000, a 50.000 u Predlogu. Potom, prevoz učenika i penzionera je 280.000 u Nacrtu, a u Predlogu ih nema. Transfer u obrazovanju, za prevoz OŠ ‘Mrkojevići’ je 85.000 u Nacrtu, a nema ih u Predlogu. Izmjene su i da transfer fudbalskom klubu nije 600.000, već 650.000 eura, a transfer SRC nije 580.000, nego 610.000 eura. Kada se sve to oduzme i sabere, ostaje 953.500 eura za subvencije za vrtić, zakup poslovnih prostorija za vrtić, Produženi boravak, besplatni neinvanzivni prenatalni test, besplatnu NTC obuka, subvencije za djecu koja izlaze iz hraniteljskih porodica, subvencije za stanovanje, jednokratnu pomoć penzionerima – a nema ni za jednu stavku. Prema tome, ovo nije pitanje za mene, jer ja nisam predlagač budžeta“, kazao je Nenezić i podsjetio da je prije deset dana najavljeno da će LAP biti dat na Javnu raspravu, a to se nije desilo.

Naser Kraja (DPS) se obratio u svojstvu predsjednika Odbora za društvene djelatnosti i informisao da je u vezi sa prijedlozima koje je podnio Nenezić, jednoglasno konstatovao da je što prije potrebno organizovati javnu raspravu. Prvi prijedlog koji se tiče vrtića, mora da podliježe sudu javnosti, s obzirom da je neophodno uraditi analizu fiskalnog uticaja na Budžet opštine Bar. Drugi prijedlog je, kazao je on, već prošao kroz filter javnosti, pa može biti uvršten u Dnevni red.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević je istakao da je siguran da će svi odbornici podržati ove inicijative. Podsjetio je da na današnji dan imamo važeći Lokalni akcioni plan o socijalnoj i dječjoj zaštiti koji je oročen do kraja 2025. godine, a 2. juna 2025. godine je donijeta Odluka o pristupanju izradi Nacrta lokalnog plana socijalne i dječje zaštite i unapređenja socijalne inkluzije u opštini Bar za period 2026-2030. godina.

„Ovaj plan predviđa formiranje Radne grupe u čijem sastavu će biti predstavnici/predstavnice organa lokalne uprave, Centra za socijalni rad Bar i Ulcinj, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore – Biroa rada Bar, OO Crvenog krsta i nevladinog sektora. S tim u vezi je 1. avgusta donijeto Rješenje o imenovanju radne grupe za izradu Nacrta lokalnog plana socijalne i dječje zaštite za unapređenje socijalne inkluzije opštine Bar za period 2026-2030. godina. Radna grupa je donijela Odluku da 31. avgusta 2025. godine otvori anketu za građane koja je funkcionisala do 10. septembra“, objasnio je Raičević, potencirajući da je „Radna grupa bila sastavljena od kompetentih ljudi“.

Za dopunu Dnevnog reda tačkom Prijedlog Odluke o finansiranju troškova boravka i ishrane djece u vrtićima u Baru, glasalo je 30 odbornika, dok su dva obornika bila „uzdržana“. Za dopunu Dnevnog reda tačkom Predlog Odluke o izmjenama i dopunama odluke o pravima iz socijalne i dječje zaštite „za“ se izjasnilo 30 odbornika. Ove tačke biće razmatrane kao osma i deveta tačka Dnevnog reda XXXII sjednice SO Bar. Dopuna Dnevnog reda je jednoglasno usvojena.

Uvodno obrazloženje o prijedlogu Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o porezu na nepokretnosti dala je sekretarka Sekretarijata za finansije, Ivana Backović. Objasnila je da je razlog za podnošenje prijedloga taj što je Skupština Crne Gore 13. oktobra 2025. usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona na nepokretnosti koji je objavljen u Službenom listu, kao i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezima na nepokretnosti. Izrada ovog prijedloga je pokrenuta kako bi opštinski propis bio usaglašen sa važećom zakonskom regulativom. Najznačajnije izmjene, kako je kazala, tiču se objekata u izgradnji koji se, shodno novim propisima, više ne mogu oporezivati, te se iz predmetnog prijedloga brišu svi elementi koji su se odnosili na oporezivanje objekata u izgradnji.

„Osim toga, članom 5. predloga, propisuje se poresko umanjenje za poljoprivredne proizvođače koje glasi: za nepokretnosti čiji je vlasnik ili korisnik lice upisano u registar poljoprivrednih proizvođača, pravno lice ili preduzetnik koje se bavi proizvodnjom, doradom, pakovanjem ili preradom poljoprivrednih proizvoda proizvedenih u Crnoj Gori, a koje se korioste za obavljanje ove djelatnosti, poreska stopa umanjuje se za maksimalnih 90 posto. Prethodnim zakonskim rješenjem ovo umanjenje je iznosilo 70 posto. Obrasci poreskih prijava usklađeni su sa ovim izmjenama zakona“, saopštila je Backović.

Odluka je usvojena sa 19 glasova „za“.

Odbor za finansije i privredu i Odbor za Statut i propise su sačinili izvještaj oprijedlogu Odluke o turističkoj taksi. Uvodnu riječ je dala sekretarka Sekretarijata za finansije, Ivana Backović.

Razvrstavanjem turističkih mjesta u kategorije koje je donijelo Ministarstvo turizma, objasnila je, opština Bar je razvrstana kao turističko mjesto A kategorije. Prethodnom Odlukom je Bar bio razvrstan u dvije kategorije – turističko mjesto „A“ kategorije je bio Bar, Sutomore i Čanj, a B kategorije Veliki Pijesak, Bušat i Virpazar.

Za Prijedlog Odluke o turističkoj taksi je glasalo „19 „odbornika i dva „protiv“.

Nakon usvajanja ove tačke, proglašena je pauza.

The post Počela XXXII sjednica SO Bar first appeared on BARinfo.

Jedanaestu godinu zaredom, u restoranu “Kaldrma” u Starom Baru, okupili su se maslinari Bara, Ulcinja, Tuzi i Podgorice, kojima je premijerno predstavljen novi Vodič za poznavamje maslinovih ulja.

Autori ove publikacije su Ćazim Alković, Ilija Moric i Darko Pekić, a izrađena je zahvaljujući grantu Međunarodne maslinarske organizacije.

Prezentaciju vodiča održao je Alković, predsjednik Društva maslinara Bar, koji je ovu priliku iskoristio da pozove sve maslinare u Baru da, shodno Zakonu, registruju svoja stabla maslina.

“U Vodiču su predstavljene osnovne komponente procesa prepoznavanja maslinovih ulja, a želja nas autora je da on bude što više dostupan stanovništvu, jer su najkvalitetnija maslinova ulja ujedno i ljekovita. Ovaj priručnik je štampan na crnogorskom i engleskom jeziku, a voljeli bismo da ga vidimo i na albanskom, ruskom, njemačkom jeziku. Mi kao autori se odričemo svojih prava u korist onih koji žele da odrade te prevode. Inače, njegov prethodnik, raniji Vodič, do sada je izazvao veliku pažnju širom Mediterana, jer ni takve maslinarske države poput Hrvatske, Italije, nemaju mnogo ovakvih publikacija”, kazao je Alković.

Edukacija stanovništva o maslinovom ulju je veoma bitna, dodao je, i zbog činjenice da se pod etiketom renomiranih uvoznih brendova nerijetko kriju i ulja koja po svojim svojstvima ne odgovaraju statusu ekstradjevičanskih.

“Takođe, svjedoci smo da se već i u Hrvatskoj, kao što postoje karte vina, u restoranima mogu naći karte maslinovih ulja, odnosno, vrste  koje se preporučuju uz određena jela”, rekao je, pored ostalog, Alković.

Ovom prilikom, Alković je posjetioce uputio u osnove degustacije maslinovih ulja, kojih je bilo tridesetak.

“Činjenica je da mi u Crnoj Gori, taman da je čitavu posadimo u masline, ne možemo postići ekonomiju obima u proizvodnji maslinovih ulja kakve imaju Italija, Španija, Turska, Grčka, Hrvatska. Zato je nama prioritet  da postignemo što viši kvalitet, samim tim i višu cijenu”, kazao je za Radio Bar i Bar info, Alković.

“Veoma smo zadovoljni i u Društvu kako je sve ovo večeras prošlo, na degustaciji smo imali ulja koja su nedavno nagrađena na Maslinijadi, ali i na svjetskim takmičenjima u Njujorku. Kvalitet je iz godine u godinu sve veći, vidi se da maslinari prate trendove i preporuke stručnjaka, što je za svaku pohvalu”, zaključio je Alković. 

The post Održan Ex Albis Ulivis first appeared on BARinfo.

U sklopu ovog projekta, biće razvijeni novi digitalni i IT alati koji će potrošačima približiti informacije o maslinovom ulju, a najavljene su i kampanje i radionice koje će promovisati zdravstvene i prehrambene prednosti maslinovog ulja.

Stručni konsultant na projektu Darko Pekić istakao je da je ovo tek treći grant koji je od 2013. kada je ušla u IOC  dobila Crna Gora, iako od tada, kako je naglasio, naše Ministarstvo poljoprivrede redovno svake godine uplaćuje članstvo u IOC koje iznosi nekoliko desetina hiljada eura.

“Dakle, riječ je o veoma lošoj promociji ove grant mogućnosti koja nam je kao zemlji članici IOC  dostupna svake godine.  Ističem da je ovo prvi put da je jedno naše maslinarsko udruženje dobilo grant, prethodno su to bile NVO iz Podgorice. Ovaj grant program ima za cilj da poveća lokalnu potrošnju maslinovog ulja i stonih maslina, da promoviše saradnju među zemljama članicama IOC-a”, kazao je Pekić.

On je ovom prilikom pozvao posjetioce promocije, naše maslinare, da uzmu učešća u narednim pozivima ovog grant programa i da apliciraju sa svojim projektima. Pekić je podsjetio da je preko ranije dobijenih grantova finansirana izrada prvog vodiča za poznavanje maslinovog ulja, koji je u međuvremenu dobio i dopunjeno izdanje. Autori tog vodiča su Ćazim Alković iz Bara i Ilija Moric iz Tivta.

“Značaj ovog projekta je u tome što ćemo stvoriti promotivni sadržaj sa QR kodovima i sa prevodima na engleski jezik. Svjedoci smo da ljudi imaju sve manje pažnje da čitaju, ovdje preko QR koda imaće u vodičima  dostupan audio zapis svega onoga što je objavljeno, a time se garantuje i da sav materijal iz ovih vodiča ostaje dostupan na Jutjubu  u narednim godinama”, kazao je Pekić.

Onje dodao da će u sklopu projekta biti održane promocije u tri regije-Baru, Podgorici, ten a Žabljaku za koji je u šali rekao da se očekuje da zbog klimatskih promjena “i on jednom bude maslinarski centar”.

“Očekivani rezultati projekta su ažutrirani vodič za poznavanje maslinovog ulja, novi QR kodovi, kao i promocija najboljih maslinarskih praksi u sve tri pomenute regije”, kazao je Pekić.

Predsjednik Društva maslinara Bar Ćazim Alković predstavio je je aktivnosti ove maslinarske asocijacije, ističući da je akcenat “uvijek i svugdje” na poboljšanju kvaliteta u svim aspektima maslinarstva i proizvodnje maslinovog ulja. Alković je još jednom ukazao na sve manjkavosti nedavno usvojenog zakona o maslinarstvu, ističući da će njime biti ugroženi naši vjekovni maslinjaci.

“Mi ne možemo pričati o ekonomiji obima, niti se mjeriti na tom planu sa maslinarskim supersilama kao što su Italija i Španija, već suprotno-moramo ići na što veći kvalitet, forsirati standarde kvaliteta više, promovisati našu autohtonu sortu žuticu, kao i naša stara stabla maslina i maslinova ulja koja se dobijaju od njih. U svemu tome, najbliža nam je maslinarska praksa Hrvatske”, kazao je Alković.

“Sa ponosom možemo reći da nigdje u regionu nije objavljen ovakav vodič za poznavanje maslinovog ulja, kao što smo mi to uradili. Ovom prilikom obavještavam naše kolege iz Ulcinja  da Društvo maslinara Bar želi da podijeli svoja autorska prava za ovaj vodič, ako žele da ga prevedu na albanski jezik. Zajednički nam je cilj je da dobijemo što veći kvalitet, takođe je neohodna stalna edukacija”, dodao je Alković.

Ovaj grant IOC je, navedeno je pored ostalog na promociji danas, važan ne samo kao finansijska podrška, već i kao potvrda kvaliteta i potencijala maslinarskog sektora u Baru i Crnoj Gori.

The post Društvo maslinara Bar predstavilo projekat e-Olive first appeared on BARinfo.

RB/BI: Odakle je došla ideja za Plantađun, i šta je njegov glavni cilj?

Pekić:  Ovaj projekat je zaživio u Baru i građanima donio mnogo interesantnog i korisnog. Ideja za Plantađun formirana je 2019. godine. Nosili su je braća Goran i Duško Janković, uz podršku dvije Ivane – Ivane Đurović i Ivane Bogićević, dok sam ja bio koordinator. Iste godine projekat je prijavljen na konkurs Ministarstva nauke i prošao u uži krug. U drugoj fazi evaluacije bili smo rangirani kao peti i dobili šansu da u Baru realizujemo ideju urbanih bašti. Projekat je ocijenjen inovativnim jer je građanima pružio mogućnost da se poljoprivredom bave i u gradskoj sredini, što je tada bila novina u Crnoj Gori.

Pandemija koronavirusa donijela je dodatnu dimenziju projektu – ljudima je pružila priliku da izađu iz stanova i bave se poljoprivredom u teškom psihološkom periodu. Prva lokacija Plantađuna bila je u Zaljevu, u Tombi, na imanju Arijana Mustafića, koji je ustupio svoju parcelu. Tokom pet godina tamo su sprovedeni infrastrukturni i socijalni projekti, što je omogućilo da Plantađun opstane i razvija se.

RB/BI: Koji su najveći izazovi sa kojima ste se susreli prilikom pokretanja Plantađuna i kako ste ih prevazišli?

Pekić: Najveći početni problem bio je nedostatak vode. Iako područje „leži na vodi“, navodnjavanje preko javnog sistema nije bilo održivo, pa smo morali kopati sopstveni bunar– u trenutku kada je zbog pandemije kretanje bilo zabranjeno. Pored toga, svakodnevno smo nailazili na poljoprivredne izazove jer većina učesnika nije imala iskustva u toj oblasti. U svakom slučaju, sve su to izazovi koji se na kraju prođu, koji mogu da vam donesu samo nove životne lekcije, ali poljoprivreda svima nama donosi prije svega ono što je bitno, a to je da se zdravo hranimo i smatram da svako od nas u sebi čuva jednog malog poljoprivrednika koji će se prije ili kasnije razviti, samo je pitanje faze života kada će on da pokuca na vaša vrata.

U prvoj fazi u projekat se uključilo 40–50 Barana, uglavnom ljudi bez prethodnog dodira s poljoprivredom, među njima i sudije, advokati i doktori. Mnogi su kasnije odustali zbog obaveza, ali oni najuporniji ostali su i dalje dio projekta. Pet godina kasnije Plantađun i dalje živi i razvija se, što potvrđuje njegovu održivost.

RB/BI: Kako Plantađun doprinosi razvoju agrokulture u urbanim sredinama i zašto je to važno za grad poput Bara?

Pekić: Urbane bašte nisu značajan faktor u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji, već predstavljaju hobi i edukativnu priliku. One mogu inspirisati ljude da se ozbiljnije uključe u poljoprivredu. Grad Bar, iako bogat prirodnim resursima, suočen je s problemom prekomjerne urbanizacije, zbog čega su poljoprivredna dobra svedena na minimum i hrana se uvozi. Zato je svaka poljoprivredna inicijativa – pa i najmanja – važna za očuvanje i razvoj lokalne proizvodnje. Uglavnom su gajene tradicionalne kulture poput krompira, šargarepe, boranije i graška, dok su neki učesnici eksperimentisali s nekonvencionalnim vrstama. Većina proizvodnje bila je za lične potrebe, ali se u praksi odvijala i robna razmjena – učesnici su među sobom mijenjali višak povrća.

S obzirom da su površine male (oko 25 m²), proizvodnja je bila dovoljna za jedno domaćinstvo. Pored hrane, projekat je donio i socijalni aspekt – stvaranje prijateljstava i osjećaja zajedništva među učesnicima.

RB/BI: Koliko ovakvi projekti mogu uticati na svijest građana o održivosti, ekologiji i značaju samoodrživih modela proizvodnje hrane?

Pekić: Plantađun je pokrenuo običnog građanina i dao mu mogućnost da se oproba u poljoprivredi, što je značajan doprinos zajednici.

RB/BI: Kada govorimo o finansiranju i podršci – koliko je teško obezbijediti resurse za ovakve projekte i koji su najbolji modeli podrške?

Pekić; Nakon što je projekat Plantađun 2022. godine završio svoje inicijalno finansiranje od strane ministarstva, postavilo se pitanje daljih koraka, jer je postojala želja da se nastavi rad, ali su finansije bile ograničavajući faktor. Koristeći znanja i konekcije, tim je aplicirao za evropske fondove i u partnerstvu s kolegama iz Albanije dobio prvi Erasmus Plus projekat pod nazivom Prover. On nam je 2024. godine omogućio razvoj vertikalnog baštovanstva u Baru. Nakon toga slijedili su novi projekti – MushLink 2025. godine i BASIS, čija realizacija počinje 2026. godine. Ponosni smo što je inicijativa iz Bara, lokalno zasnovana, prepoznata i od međunarodnih donatora.

RB/BI: Da li smatrate da projekti poput Plantađuna mogu poslužiti kao model za druge gradove u Crnoj Gori i regionu?

Pekić: Već je bilo kontakata s Budvom i Podgoricom, ali, meni kao lokal patrioti prioritet je Bar. Smatram da projekat socijalnih bašti treba da zaživi na teritoriji opštine, odnosno da bude podržan od strane opštine Bar tako što će u ruralnim područijama da se kreiraju ovakve inicijative koje bi omogućila stanovištvu koje su u socijalnoj potrebi da umjesto dobijanja nekog sitnog novčanog iznosa mogu da zarade taj iznos za sebe, a da im vi obezbijedite prevoz, alat i sjeme i da na taj način umjesto nekoga koji zavisi od vas dobijete osobu koja će moći da proizvede za sebe i za svoju porodicu koristeći možda zemljište naših iseljenika koji bi u ovom trenutku vjerovatno bili presrećni da mogu da to zemljište vide, da se koristi kao u periodu svojih očeva ili đedova. Barska opština ima mnogo veliki potencijal da se razvija u ovom smjeru, ali, naravno, mi svi kao i donosioci odluka moramo da zavrnemo rukave u tom slučaju.

RB/BI: U karijeri ste pored ostalog bili predsjednik Borda Luke Bar, gdje ste učestvovali u realizaciji milionskih projekata: Koliko je razlike, a koliko sličnosti u implementaciji mikro i makro projekata?

Pekić: Ključna sličnost je integritet – ako postoji iskrena namjera i posvećenost cilju, male su šanse da projekat propadne, bez obzira na njegovu veličinu.

RB/BI: Šta je, po Vašem iskustvu, najveća prednost pristupa rješavanju problema kroz projektni menadžment, u odnosu na ad-hoc ili neplanirane inicijative?

Pekić: Ovakav pristup podrazumijeva niz faza – od ideje i planiranja do realizacije i izvještavanja. Kroz takav proces obezbjeđuje se i upravljanje rizicima (risk mitigation), što znači da se potencijalni problemi mogu predvidjeti i pravovremeno rješavati. Život je u suštini niz projekata – od školovanja do porodičnih odluka, planiranje je ključno za kvalitetnu realizaciju.

RB/BI: Kakvi su planovi Plantađuna za budućnost – da li možemo očekivati širenje ili nove faze projekta?

Pekić: Nije nas obeshrabrio period od godinu i po dana kada smo nakon prestanka finansiranja morali sami da se snalazimo, vjerujem da nas ni ubuduće ništa neće zaustaviti. Ističem da Crna Gora očekuje ulazak u Evropsku uniju 2028. godine, kada će nam na  raspolaganju biti strukturni fondovi. U tom kontekstu, poljoprivreda u Crnoj Gori ima perspektivu, a oni koji se žele baviti ovim sektorom imaju šansu za uspjeh — samo je važno da to shvate i počnu na vrijeme.

RB/BI: Na kraju, šta biste poručili mladim ljudima i organizacijama koje imaju ideje, ali se plaše da ih pretoče u projekte? Koliko je važno vjerovati u proces i istrajati?

Pekić: Ne treba odustajati, važno je uporno kucati na sva vrata. Ako postoji istinska želja, neka će se vrata kad-tad otvoriti. Preporučio bih mladima da svoje prve projektne korake započnu kroz inicijative koje podržavaju opštine i ministarstva. Takvi projekti su obično jednostavniji za dobijanje i implementaciju, ali pružaju dragocjeno iskustvo, šire mrežu kontakata i otvaraju nove prilike. Kroz takav proces mladi mogu postupno da usavršavaju svoja znanja i vještine i da se izgrade kao projektni menadžeri.

Važno je da se što prije krene u ovakve inicijative, jer se kroz njih gradi znanje i kontinuitet  onako kako su se bavili i naši preci – radom, stvaranjem i zajedništvom.

The post Darko Pekić: Plantađun inicijativa prepoznata i od međunarodnih donatora first appeared on BARinfo.

Zahvalni smo g. Pekiću što nam je, kao doskorašnji predsjednik Borda direktora Luke Bar, konačno razjasnio neke stvari oko LNG terminala.

Jasno je, dakle, da je Luka Bar u njegovom mandatu “relaksirano” podržala i podržava ideju Vlade Crne Gore za izgradnju gasne elektrane i LNG terminala u Baru, i to bez ikakve studije izvodljivosti, cost-benefit analize i studije procjene uticaja na životnu sredinu. Sad barem građani imaju jasnu sliku ko, kako i šta radi u našem gradu, iako je lično g. Pekić zahtijevao da se svo ovo vrijeme od javnosti sakrivaju susreti sa investitorima koji su već pet puta boravili u Luci Bar.

Korisno je za javnost što je g. Pekić potvrdio da je bio samo nijemi posmatrač fatalnog pokušaja njegovog partijskog šefa, tada premijera u tehničkom mandatu, da dovede u opasnost živote i trajno uništi budućnost grada i budućih generacija u Baru iz samo njemu znanih interesa. Umjesto što nostalgično nabraja svoje misli o prošlosti bilo bi korisnije da razmisli o budućnosti grada Bara.

Ipak, za sve ono što je, u pokušaju da opravda ovakvu opaku namjeru da Bar stavi na žrtveni oltar, pokušao da predstavi kao krivicu trenutne lokalne vlasti stojimo na raspolaganju istražnim organima, a građani su odavno svoj sud kazali. Dok vješto izbjegava da odgovori na konkretna pitanja više je nego očigledno da će “ruka pravde” zakucati i na njegova vrata i u konačnom utvrditi njegovu ulogu u ovom potencijalno koruptivnom poslu.

Mi smo, s druge strane, relaksirani, jer je sad već jasno da smo uspjeli da dobijemo još jednu bitku za očuvanje Bara i interesa njegovih građana, očigledno na štetu samo bivšem premijeru i njegovim saborcima znanih interesa.​

The post Opština Bar: Jasno je da je Luka Bar relaksirano podržala LNG terminal bez ikakve studije, analize i procjene first appeared on BARinfo.

“Sujeta je slast za ego, a otrov za dušu. Dok sam čitao vaše sarkastično saopštenje pred očima su mi išle slike Maljevika, Možure, posječenih čempresa, Stare masline na umoru i ostalih simbola budvanizovanog Bara. Tek malo kasnije počeše da se ređaju i starije slike velikih kompanija kao što su jedinstvena Luka Bar, Primorka, Rumijatrans, Izbor Bar itd. Građani Bara se ne sjećaju transparentnih javnih rasprava, tenderskih procedura, ekoloških studija ili studija izvodljivosti koje su dovele do ovih promašaja, ali osjećaju i sve više će osjećati posljedice haotičnih aktivnosti vladajuće koalicije”, saopštio je u odgovoru na saopštenje barske vlasti predsjednik opštinskog odbora URA Bar Darko Pekić.

“U istom periodu prošle godine kada je Vlada Crne Gore, uz podršku američke ambasade u Crnoj Gori, potpisala memorandum o saradnji sa američkim kompanijama, Opština Bar je potpisala memorandum o saradnji sa Eko Fondom. Dok ovo pišem neko u Crnoj Gori ili u svijetu potpisuje memorandum o saradnji. Da li to predstavlja signal za uzbunu? Memorandum iskazuje dobru volju potpisnika, a ugovor predstavlja obavezu dvije strane i mora se poštovati. Još 2007. godine u Prostornom planu područja posebne namjene za Morsko dobro prepoznato je da ‘kao alternativno rješenje se otvara mogućnost snabdijevanja iz tranzitnog gasovoda i gradnja terminala LNG (tečnog prirodnog gasa) u Baru, ali su ta rješenja uslovljena izgradnjom regionalnih pravaca gasifikacije Jugoistočne Evrope’. Prepoznaje ga i Prostorni plan posebne namjene za Obalno područje Crne Gore iz 2018. godine”, ističe Pekić.

“Dakle, i ranije se razmišljalo o ovoj ideji ali se nije odmaklo dalje od dobre volje, što u suštini jeste memorandum o saradnji. Znajući da postoji interesovanje, a da tehnologije napreduju brzinom svjetlosti, sada je trenutak da konsultujemo stručna lica. Tri najznačajnije tačke na koje treba da se fokusira studija izvodljivosti inovacionog projekta su: stanje tržišta, operacioni zahtjevi i zahtjevi tržišta, odnosno bitno je da se sagleda ‘zdravlje’ tržišta, dostupne tehnologije, proizvodni kapaciteti i prepoznatljivost proizvoda. Na taj način bismo znali tačno šta Bar dobija od ovog projekta. Da li su to nova radna mjesta, ulaganja investitora u infrastrukturu, društvenu odgovornost, dovođenje kompanija koje obavljaju komplementarne poslove u Slobodnoj zoni Luke Bar, nešto drugo ili korist od ove investicije ima samo investitor? Međutim, jasno nam je da predstavnici vladajuće koalicije žele da se bave populizmom i, kao u slučaju amonijum-nitrata prošlog ljeta, organizuju lov na vještice umjesto konstruktivne diskusije i rješenja koja bi dala jasnu sliku da li je LNG terminal Baru potreban ili ne”, zaključio je Pekić.

The post Darko Pekić – URA: Građani Bara osjećaju i sve više će osjećati posljedice haotičnih aktivnosti vladajuće koalicije u Baru first appeared on BARinfo.

 „Uvažene građanke i građani Bara, povodom 24. novembra Dana Opštine Bar i dana oslobođenja našeg grada od zla fašizma, upućujem vam iskrene čestitke sa željom da zajednički, snažno, nastavimo da dajemo zamah razvoju našeg grada kao mjestu građanskog i slobodnog društva, mjestu života udobnog za sve ljude”

Građansko i slobodno društvo. Mjesto života udobnog za sve ljude. Kako sve to gordo zvuči”, saopštio je danas predsjednik barskog odbora Građanskog pokreta URA Darko Pekić.

,,To su riječi našeg predsjednika Opštine, gospodina Raičevića, upućene svima nama, građanima Bara, povodom dana oslobođenja od fašizma. Međutim, par mjeseci kasnije vidimo da zlo fašizma još diše, a da aveti prošlosti i dalje lutaju našim gradom. ‘Mi bi trebali prvi da poletimo u Ulcinj da ubijemo prvo onoga kretena koji je potpisao ovaj dokument’. Govornik aludira na potpisivanje memoranduma o saradnji, a ‘kreten’, tako maštovito prikazan u govoru, predstavlja ulcinjskog nepomenika kojeg naši puritanci treba pod hitno da spale na lomači… jer je potpisao memorandum o saradnji. Pitam se da li taj ‘zamah’ pominjan u čestitki za Dan opštine zaista znači ono što smo svi podrazumijevali? Ako ne znači zašto aplauz Predsjedniče? Da li je to podstrek svakom sljedećem govorniku da bude još glasniji? Ili možda znak da je vrijeme da se krene u akciju i pređe sa riječi na dijela? Bar je najbolji primjer kulture suživota i tolerancije. Predsjedniče, Barani to neće dozvoliti, a Vaš aplauz će ostati upamćen. I da zaključim posljednjim dijelom čestitke našeg Predsjednika: ‘Oslonjeni na slavnu prošlost, čvrsto utemeljeni u sadašnjosti, zagledani smo u budućnost, prosperitet i napredak našeg grada Bara'”, zaključio je Pekić.

The post Pekić: Aplauz za predsjednika Opštine first appeared on BARinfo.

Lijep povod okupljanja bila je, kako je podvukao predsjednik Odbora direktora Luke Bar, Darko Pekić, i prilika da sa menadžmentom bolnice razmotre teme od značaja za grad, ali i Luku Bar.

„Današnja donacija prati kontinuitet davanja koji Luka Bar slijedi u poslovanju. Inicijativa je potekla od dr Karišika i dr Stanisavljevića sa ciljem da se ulaganjem u savremenu opremu zaokruži potreba Urološkog odjeljenja. Primarni cilj je bio da podržimo nešto što će gradu dugoročno koristiti“, kazao je Pekić, izražavajući nadu da će i ostale kompanije i privredni subjekti u Baru slijediti primjer Luke.

Direktor Luke Bar, Ilija Pješčić je naglasio da su sredstva za donaciju zapravo prikupili radnici Luke, a menadžment je „doprinio realizacijom zamisli u konačnici“.

„Još 2021. godine naša kompanija je za Ginekološku ambulantu donirala takođe, oko 60.000 eura. Nastavićemo dobru praksu, pa vjerujem da ćemo i u 2025. godini donirati nova sredstva za dobrobit bolnice i zdravlja naših građana“, kazao je Pješčić.

Direktor Opšte bolnice Bar, dr Igor Karišik istakao je da je „po ko zna koji put, ponosan što je prijateljstvo sa čelnim ljudima najvećeg privrednog subjekta u Baru, krunisano značajnom donacijom za unaprjeđenje uslova rada ove ustanove, a sve sa ciljem kvalitetnog medicinskog tretmana pacijenata“.

„Drago mi je što ovo nije prva, a nadam se da neće biti ni poslednja donacija. Želim da se, u ime kolega i pacijenata zahvalim i svim zaposlenima u Luci Bar, jer ovo doživljavam kao njihov dar. Vjerujem da ćemo od opreme, koju planiramo da kupimo, svi imati veliki benefit“, poručio je direktor Opšte bolnice Bar.

U ime kolega koji ordiniraju u Urološkoj ambulanti i pacijenata, zahvalnost na vrijednoj donaciji izrazio je i dr Rade Stanisavljević, urolog. Objasnio je da će od doniranog novca nabaviti laser za razbijanje kalkulusa u urinarnom sistemu i prateći instrumentarij (semirigidni ureterorenoskop i fleksibilni ureterorenoskop).

„Do sada tom aparaturom nismo raspolagali, pa ćemo uskoro biti u mogućnosti da radimo sve dijagnostičke i terapijske procedure koje se tiču kalkuloze urinarnog trakta, a shodno vodičima dobre kliničke prakse i evropskog udruženja čiji smo aktivni članovi. Pacijenti iz Bara, Ulcinja i dijelom Budve, koji su upućeni na našu ustanovu, će dobiti brz i efikasan način liječenja kalkuloze, koja je na našem podneblju vrlo česta. Svakako je važan detalj što za ove procedure naši sugrađani ubuduće neće morati da odlaze u Kliniči centar Crne Gore i budu na listama čekanja u toj ustanovi“, zadovoljan je dr Stanisavljević.

Sljedeći korak podrazumijeva organizovanje procedure javne nabavke uređaja, nakon čega će Urološko odjeljenje pacijentima obezbijediti brzu, efikasnu, modernu, lasersku hirurgiju bez reza, koja omogućava minimalno invanzivni pristup problemu pacijenta.

„Već dvije godine pokušavamo da kompletiramo opremu. Napominjem da je moderna urologija u tijesnoj vezi sa endoskopskom opremom, pa bez nje vrlo malo možemo da uradimo. Otvorena hirurgija je 20 do 30 posto našeg posla, što znači da dvije trećine posla radimo endoskopskim instrumentima, koristeći prirodne otvore. Znači, ne pravimo otvore na koži, procedura se obavlja bez reza, bez otvorene hirurgije. Kalkuloza, benigna hiperplazija prostate, tumori bešike su oblasti koje radimo endoskopskom opremom. Uz donaciju Ambasade Japana, koja će se realizovati tokom marta, kompletiraćemo endoskopski stub. Oprema koju ćemo nabaviti zahvaljujući donaciji Luke Bar je trećina koja je nedostajala, pa ćemo, nadam se, već prije ljeta moći da radimo svoj posao u punom kapacitetu“, sa optimizmom je najavio dr Stanisavljević.

Predsjednik Odbora direktora Luke Bar je objasnio da je menadžment za ovu godinu zauzeo stav da umjesto pojedinačnih, malih donacija, obezbijedi jednu, ali veću. Odlučili su da to bude Opštoj bolnici Bar. Na kraju je uputio poziv zaposlenima u Luci da neko od njih, ko ima urološke probleme, kada oprema bude instalirana, a Urološko odjeljenje otpočne rad sa najsavremenijom opremom, bude „nulti“ pacijent.

The post VIDEO: Donacijom Luke Bar, Opšta bolnica kompletiraće opremu za savremene procedure Urološkog odjeljenja first appeared on BARinfo.

“Naša vizija je jedinstvena Luka i nadamo se da će nova Vlada završiti taj posao koji je započet u vrijeme kada je na njenom čelu bio Dritan Abazović“, kazao je predsjednik Odbora direktora Luke Bar AD, Darko Pekić, koji je istakao da se u Luci posvećeno radi na privlačenju sredstava iz evropskih fondova i po tom osnovu već je obezbjeđeno gotovo milion i po eura. Formirano je nekoliko novih sektora, poput Službe za zaštitu životne sredine i Kontroling, kao i Sektora tehnike, koji će tek biti valorizovani na pravi način.

Izvršni direktor Luke Bar AD, Ilija Pješčić, istakao je da su, uprkos brojnim izazovima, uspjeli da sačuvaju prihode, za koje već može reći da prelaze cifru od 15 miliona eura, a tačan podatak znaće se nakon uskoro završenog finansijskog izvještaja.

“Dugo država ima maćehinski odnos prema ovako značajnom privrednom gigantu, za razliku od naših susjeda, Albanije i Hrvatske. Fantastičan rezultat ostvaren u 2022. godini bio je uslovljen svjetskom krizom, kada je Luka Bar prihvatila sve robe koje nisu mogle da prođu kroz Crno more. Ovogodišnji poslovni rezultat je skoro na nivou prošlogodišnjeg. Došlo je do pada rasutih i generalnih tereta, a zabilježen je porast RO-RO i kontejnerskog tereta. Uspjeli smo da sačuvamo partnere, što nije bilo lako. Veliki dio robe iz Srbije ide u luku Konstanca, a boljem poslovnom rezultatu ne pogoduje razjedinjenost Luke. Uprkos tome, pokušavamo da budemo konkurentni”, kazao je Pješčić, koji je naveo da u idućoj godini očekuju i novi posao sa fabrikom automobila iz Kragujevca. Najavio je da se radi i na izmjeni Zakona o slobodnim zonama, što će donijeti niz benefita njenim korisnicima.

Pomoćnik izvršnog direktora, Deda Đelović, informisao je novinare da se proces obnove lučke mehanizacije odvija planiranom dinamikom, a zamjenik predsjednika Odbora direktora Luke Bar AD, Marko Maraš, da je upravljačko tijelo iniciralo početak valorizacije lučke imovine – popisivanje i povraćaj stambenih i poslovnih prostora. Maraš je najavio i stavljanje u funkciju Sušare na Sutormanu, kao i lučke ekonomije.

Završena je Sistematizacija radnih mjesta na racionalan način, pokrivajući radna mjesta već zaposlenim radnicima, izbjegavajući angažovanje novih. Formiran je Etički odbor, koji će razmatrati sve eventualne žalbe, podjednako, bez obzira da li se odnose na upravljačke strukture ili radnike. Lučka arhiva je digitalizovana, i sve diplome, i fakultetske i one koje se odnose na srednju stručnu spremu, biće podvrgnute strogoj provjeri. Formiran je Fond “Petrašin Kasalica” iz kojeg će biti stpendirana djeca lučkih radnika za deficitarna zanimanja, prvenstveno inženjerske struke. Uz stručnu pomoć Obalske straže SAD, podsjetili su, kompletan prostor Luke pokriven je video nadzorom, a iz kompanije su još jednom potencirali stvaranje negativnog imidža zbog medijskih napisa o švercu cigareta i droge, i istakli da krijumčarenje te robe nema nikakve veze sa Lukom Bar AD. Kao društveno odgovorna kompanija, najavio je predsjednik Odbora direktora, Darko Pekić, Luka Bar će u januaru 2024. uručiti značajnu donaciju Opštoj bolnici.

The post Luka Bar u godini na izmaku ostvarila preko 15 miliona eura prihoda first appeared on BARinfo.