Pred brojnim posjetiocima iz više gradova Crne Gore, nastupili su pjevačice iz Crne Gore Andrijana Božović i Dora Štampić, a gosti iz Hrvatske bili su sve popularniji mladi pjevač Bruno Rački i višestruko nagrađivana zadarska klapa “Munita”.

“Moju ideju za koncert prepoznao je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore. Na valu je nedavnih proslava koje smo imali u vidu Dana hrvatskog naroda u Crnoj Gori, tako da deset dana kasnije dolazi i ovaj koncert u Baru”, rekao je pored ostalog Perić, pozdravljajući posjetioce.

Voditeljka programa Ana Vuksanović istakla je da su Perićev projekat podržali i Hrvatska građanska inicijativa (HGI ) i HNV. Zahvalila je na pomoći u realizaciji koncerta JU Kulturni centar Bar, direktorici Aleksandri Grabež i Miliji Šćepanoviću, i pozdravila zvanice među kojima su bili predsjednik i poslanik HGI Adrijan Vuksanović, predsjednik HNV Zvonimir Deković, predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić, menadžerka Opštine Bar Tanja Bardić, sekretar opštinskog Sekretarijata za kulturu Srđan Lekić, te predstavnici HNV i hrvatskih udruženja u Crnoj Gori.

“Cilj koncerta je očuvanje kulture autohtone hrvatske zajednice kroz tradicionalnu muziku, kao i promocija multikulturalnosti koju simbolizuje mediteranski muzički stil karakterističan za crnogorsko primorje. Ovo je drugo izdanje koncerta. Prvi koncert mediteranske i tradicionalne muzike održan je sedmog septembra 2024. uoči blagdana Male Gospe i u čast zaštitnice mjesta i crkve Rođenja blažene djevice Marije”, podsjetila je Ana Vuksanović. 

Predsjednik HGI Adrijan Vuksanović, pozdravljajući publiku, organizatore i izvođače, istakao je da mu je posebno drago što su “noćas ovdje i Hrvati iz Bara i okoline, ali, i svi oni drugi koji su prijatelji hrvatskog naroda i koji cijene doprinos i sve ono što su Hrvati afirmisali u Crnoj Gori”.

“Nije bilo jednostavno doći večeras ovdje zbog putne infastrukture koja se gradi, i to mi je dodatno osvijetlilo činjenicu koliko nije jednostavno doći često Hrvatima iz Bara kod nas u Boku kotorsku kada mi nešto organizujemo”, rekao je lider HGI.

Program je otvorila mlada Tivćanka Dora Štampić, studentkinja FDU na Cetinju koja se predstavila i kao veoma talentovana pjevačica. Crnogorska pop diva Andrijana Božović izvela je svoje najveće hitove uz podršku Slavena Knezovića na klavijaturi. Bruno Rački je u unplugged varijanti, praćen samo akustičnom gitarom i harmonikom, pjevao dalmatinske pop i klapske standarde, dok je klapa “Munita” ostavila poseban utisak svojim vokalnim harmonijama koje su dobro poznatim pjesmama Olivera Dragojevića, Kemala Montena, Tomislava Ivčića, grupe “More”, Tončija Huljića, ali i Leonarda Cohena dale novu svježinu. Nastupi muzičara na sceni imali su skoro cijelim koncertom horsku podršku publike, sve do odjavne “Providence”. 

”Više sam nego zadovoljan cijelim događajem, za današnje trendove ovo nije muzika koja je aktuelna ali, kada pogledamo kako je reagovala publika u sali, i koliko se emocija pokazalo večeras, bilo je ovo zaista pravo mediteransko veče. Nadam se da ćemo i kroz razne druge projekte koji treba da uslijede probuditi taj mediteranski duh koji je možda malo zaspao, ali, postoji u svima nama – isto more, isto sunce nas sve grije i ostavlja pečat. Svi su uživali, bez obzira kojoj zajednici pripadaju, i to je opet taj Mediteran što nas čini posebnim, to nije samo geografski lokalitet, već i stil života”, rekao je nakon koncerta za Bar info i Radio Bar Darko Perić.

Andrijana Božović je za naše medije kazala da je ovo bilo veče ispunjeno lijepim notama i posebnim emocijama: “Večeras je bilo jako lijepo, uživala sam u zvucima, u muzici mojih kolega. Neke prvi put vidim, prvi put čujem za njih, ali, zaista je šaroliko bilo, sjajni glasovi i jedno lijepo veče, reciprocitet kad je u pitanju energija sa publikom, baš su lijepo odreagovali na pjesme”, ocijenila je Božović.

Nakon koncerta, organizatori su u holu Doma kulture priredili koktel za posjetioce i izvođače.

The post U Domu kulture održan koncert mediteranske i tradicionalne muzike first appeared on BARinfo.

Organizator koncerta u sklopu projekta, koji se realizuje uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore je Darko Perić.

On ističe kako je cilj koncerta “očuvanje kulture autohtone hrvatske zajednice kroz tradicionalnu muziku, kao i promicanje multikulturalnosti koju simbolizuje mediteranski muzički stil, karakterističan za crnogorsko primorje”.

“Publika je pozvana da uz dobru muziku i ugodnu atmosferu zajedno proslavi pravo mediteransko veče, ispunjeno autentičnim zvukovima Mediterana i bogate muzičke baštine”, rekao je Perić.

Koncert će se održati u Domu kulture, s početkom u 19 sati, a ulaz je slobodan.

The post U petak u Domu kulture Koncert mediteranske i tradicionalne muzike first appeared on BARinfo.

Pred brojnim posjetiocima, među kojima su bili i ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić i sekretar Sekretarijata za kulturu Opštine Bar Srđan Lekić, pokretač i urednik ovog zubačkog “katkadnika” mr Ilija Vukotić istakao je da je ovo izdanje objavljeno uz podršku Nacionalnog savjeta Muslimana Crne Gore i Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Crne Gore.

Predsjednik Nacionalnog savjeta Muslimana Crne Gore Sabrija Vulić podsjetio je da je ideja za ovu monografiju nastala prošle godine, na Danima nematerijalne kulturne baštine Bara.

„I to baš na ovom mjestu, u Kući maslina, gdje sam prvi put vidio ‘Zupci Times’ i bio zadivljen onim što Ilija Vukotić radi kako bi sačuvao pravo kulturno blago svog kraja. Kada sam mu rekao da ću pozvati Hrvatsko nacionalno vijeće i mog kolegu, predsjednika Vijeća Zvonimira Dekovića da u jednu knjigu saberemo najinteresantnije priče, Ilija me je pogledao sa velikom nevjericom. U jednu ruku, ovdje je proradio i moj zavičajni gen, jer su se upravo u Starom Baru, na pjaci, vjekovima susretali moji Mrkojevići sa Ilijinim Zupcima“, rekao je pored ostalog Vulić. 

Potpredsjednik HNV Darko Perić rekao je da “Zupci Times” svojim značajem nadilazi lokalne okvire.

„To je glasilo koje se bavi istorijom, kulturom, koje od zaborava čuva sve bitnije događaje i ljude koji su oblikovali ovaj prostor u kojem živimo. Ova knjiga u biti nije samo skup priča, već je svojevrsTan način da se prikaže suživot, poštovanje, kako se iz različitosti dolazi do izražaja zajedničke vrijednosti i svima od srca želim da je pročitaju, svako će u njoj naći dio sebe“, rekao je, pored ostalog, Perić.

Kuriozitet večeri bilo je predstavljanje izgraviranog štapa koji je Zubac Petar Antunićević napravio dok je sa još nekoliko seljana bio zatočenik u turskim logorima u Prvom svjetskom ratu.

Istoričarka umjetnosti Katarina Gazdić Ilić istakla je da je jedan od najvrjednijih aspekata ove monografije to što je dijelom pisana lokalnim dijalektom “jer upravo riječi, izrazi, idiomi nose u sebi tragove istorije, starih seoba i kulturnih prožimanja“.

„Bilježenjem dijalekata i arhaičnih riječi autor čuva jedan dio svoje kulturne memorije koji bi u savremenom dobu lako mogao biti izgubljen. Ova monografija pokazuje da se istinsko bogatstvo zajednice ne pokazuje njenom veličinom već duhom i dubinom pamćenja, njegovanjem jezika i očuvanjem tradicije koja je čini prepoznatljivom  i jedinstvenom. Detaljno dokumentovanje običaja i života kroz tekstove i fotografije zapravo omogućava da se usmena tradicija pretoči u pisanu formu čime se sprječava njeno zaboravljanje i gubitak dragocjenog znanja kako jedna zajednica razumije svijet i svoje mjesto u njemu“, istakla je Gazdić Ilić. 

Autora monografije, učesnike i posjetioce promocije, pozdravio je i poznati zavičajni publicista i etnolog Vlado Lukšić. Veče je pjesmom “Vrsuta“ otvorio hor “Antivari Musica”, sa sopranom Aleksandrom Vojvodić Jovović, a pročitane su i „Pjesma o Zupcima“ koju je uoči Drugog svjetskog rata napisao Mirko Ivanović, te „Pjesma za Janu Dumezić Marinović“ koju je napisao Petar Marinović.

Veče su autentičnim nošnjama uljepšale djevojke iz Zubaca, a bogata trpeza za posjetioce bila je djelo NVU „Žene Bara“.

The post Promovisana monografija The best of Zupci Times first appeared on BARinfo.

Organizator promocije Darko Perić pozdravio je okupljene, a poseban pozdrav uputio je generalnoj konzulici Hrvatske u Kotoru mr Jasminki Lončarević, ministru savjetniku u Ambasadi Hrvatske u Crnoj Gori Ivu Vidojeviću, zatim dr Stipu Kljajiću i predsjedniku Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimiru Dekoviću.

Deković je pozdravio “skup barskih Hrvata koji su u zadnjih godinu dana pokazali otvorenost prema svima u Crnoj Gori, kao narod koji želi da živi sa svima u miru, ali i da živi u svoj svojoj punini svoj nacionalni i vjerski identitet”. Zadovoljan je, kako je istakao “na nacionalnom buđenju, jer je prema popisu na ovom području 12 Hrvata više nego 2011. godine”.

Prof. dr Slobodan Prosperov Novak dobar dio svog izlaganja posvetio je aktuelnoj ideološko-političkoj problematici u Crnoj Gori i šire, dodavši da se knjigu Domagoja Vidovića čekalo dosta dugo.

“Kad kažem da čekamo mislim na činjenicu da su se 1975. godine pojavile dvije vrlo bitne knjige u ediciji ‘Luča’. Za one koji su mlađi, to je vrlo važna edicija koja je izlazila u Titogradu, današnjoj Podgorici. To su dvije knjige koje su uredili naši najbolji znalci Miloš Milošević i don Gracija Brajković, i obilježile su bokeljsko-barsku i budvansku slavistiku. Kad su se one pojavile, bilo je potpuno jasno da postoji cijela jedna struka koja u Hrvatskoj nije poznata. Ja sam bio jedan od onih koji je krenuo to proučavati. U ta dva izdanja, ćirilicom otisnuta, mi i danas imamo sukus onoga što se odnosi na bokešku i onu baštinu koju vi imate. Postojale su i neke druge knjige, poput one Slavka Mijuškovića ‘Prednjegoševska Boka”. Već po naslovu vidite da to nije moglo zadovoljiti zapadnu vizuru ove literature. Čak i u knjigama koje sam pomenuo, Miloša Miloševića i don Gracije Brajkovića, bilo je tekstova koji su pripadali i crnogorskoj baštini”, kazao je Prosperov Novak.

Recenziju ovih knjiga, na deset strana, napisao je Novak po molbi urednika jednog hrvatskog radija, čitao ih je glumac, a kaseta sa snimkom slušala se u Boki. Tada je, kaže, shvatio da je neophodno jačati hrvatski identitet na ovim prostorima.

Autor knjige, dr Domagoj Vidović, kazao je da je za Bar čuo prvi put kao dijete – “bio je mjesto u koje se udala moja susjeda sa Brača, iz njezinih i priča njene djece”. Desetak godina kasnije, gledao je film Boža Vodopije o Baru kao prostoru na kome živi i hrvatsko stanovništvo.

“Moram priznati da sam bio prilično iznenađen. U hrvatskoj javnosti nedovoljno se zna o našim zajednicama izvan domovine, a posebno o rubnim zajednicama, a opet mi se čini da je taj rub nevjerovatno važan”, kazao je Vidović.

Pažnju na ovo područje ipak mu je najviše skrenuo tekst Baranina Vlada Marvučića “o Baru i Baranima, Hrvatima u Baru. Zvučao je kao da je srednjevjekovni tekst o društvu koje ima nevjerovatno bogatstvo, kulturu, baštinu, o kojoj se niko ne skrbi. To je početni impuls od kojega sam krenuo”.

“Kad sam prvi put došao u Bar, bila je 2018. godina. Vlado me dočekao kraj Gospe od Ratca, proveo me preko Ratca” prisjećao se se autor. Ubrzo je krug prijatelja iz Bara postao mnogo širi, istakao je Vidović.

On je objasnio da je izraz “Svebarje” skovao za potrebe istraživanja hrvatskog stanovništva u Baru, Zupcima, Šestanima i Spiču, a smatra da na ovom području ima materijala za još knjiga.

Promocija je bila interaktivna, pa su Vidović i Prosperov Novak odgovarali na pitanja koja su se ticala iseljeništva, istorijskih izvora, toponima, prezimena i slično.

The post Promovisan zbornik dr Domagoja Vidovića – Bokeljske studije i ogledi first appeared on BARinfo.

Dopredsjednik HNV-a Darko Perić je izrazio zahvalnost Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan Hrvatske “jer su prepoznali potrebu za jednim ovakvim skupom“, ali i Udruzi “Tomislav” iz Kotora i Ljilji Velić na pomoći oko okrganizacije.

Državni sekretar u Uredu Zvonko Milas je izrazio zadovoljstvo što se nalazi u Baru: “Ured postoji već više od deset godina i u svakodnevnim aktivnostima čini sve kako bi potakao projekte i sve ono po čemu će Hrvati koji žive izvan Hrvatske biti prepoznati po vrijednostima koji naš narod nosi. Tako i ovdje, pokušavamo oživiti i kulturu, pokušavamo sačuvati i materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, ali pokušavamo prije svega, hrvatske zajednice povezati među sobom, ali i s Republikom Hrvatskom”.

Osvrnuo se i na posebne upisne kvote i stipendije, što je, kako je rekao, od izuzetnog značaja za mlade ljude koji žele nastaviti školovanje u Hrvatskoj.

U muzičkom dijelu programa nastupili su Bojan Delić, Doris Deković i “Tambura bend”, a recitovao je dječak Simon Paladin.

Među brojnim zvanicama u publici su bili i ambasador Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić, generalna konzulica u Kotoru mr Jasminka Lončarević, predsjednik HGI – poslanik Adrijan Vuksanović, predsjednik Skupštine opštine Bar i poslanik Branislav Nenezić, predsjednik HNV CG Zvonimir Deković, biskup u miru msgr Ilija Janjić, župnik Spiča i Sutomora dr Dejan Turza.

***

Nekoliko sati prije koncerta, u kripti konkatedrale sv. Petra na Topolici promovisana je knjiga “Svjetlost u vrijeme nevremena” Boža Šaltića.

Moderatorka programa prof. Ana Vuksanović istakla je da je ovo prva zbirka pjesama Boža Šaltića, te da je inspirisana vjerom u Boga i čovjeka, kao i da je riječ o ispovjednom tonu.

“Nije sve bilo tako duhovno, tako lagano, bilo je i onih oštrih, bilo je i onih koje baš  diraju. Ja nisam prepisivao iz antologije pjesništva, ja nisam prepisivao tuđe. Ja sam čekao Božje nadahnuće. Ne čekao da je to sad nešto, nego hodajući kroz život, boreći se, tražeći najbolji način da se drugome ne šteti, a da opet prođemo, jer obitelj nije mala stvar. Živjeći, radeći i prolazeći kroz život ispisivao sam te događaje“, kazao je autor Božo Šaltić, i pojasnio da je knjiga posvećena nekadašnjem, preminulom župniku Bara i Zubaca Vladimiru Vasilju.

Stihove Šaltića su čitali ambasador Grubišić, dr Milan Bošnjak – savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine u inostranstvu, i sam autor.

Voditeljka programa bila je Jovana Marđokić, a u muzičkom dijelu nastupila je sopranistica Bojana Pejanović, uz klavirsku pratnju Ive Pavlović, studentice Muzičke akademije u Zagrebu, kao i Damjana Đurović.

The post U subotu održan koncert mediteranske i tradicionalne muzike, prije toga promovisana knjiga Boža Šaltića first appeared on BARinfo.

Naša medijska kuća trudi se da njeguje dobru tradiciju multikulturalizma, zajedništva i skladnih međuvjerskih i međunacionalnih relacija, a bitan aspekt, u tom smislu, je odnos prema pripadnicima manjinskih naroda.

Sa predstavnicima krovne organizacije Hrvata u našoj državi, razgovarali smo o kapitalnom djelu koje su štampali krajem prošle godine – „Barskom misalu“, aktivnostima na očuvanju identiteta i kulture te manjinske zajednice, ali i o položaju i statusu u društvu posljednjih decenija.

Prema posljednjem popisu iz 2011. godine, u Crnoj Gori se kao Hrvat izjasnilo 6021 građanin, što u procentima iznosi 0,97 posto. U odnosu na 1963. godinu, to je više nego duplo manje. Pretežan dio (preko 70 procenata) živi u Boki Kotorskoj, i upravo je to prostor na kojem je došlo do asimilacije ili do bježanja u sub etnonim, pa se najveći dio Hrvata izjašnjava kao Bokelji ili Crnogorci. U Baru ima oko 350 deklarisanih Hrvata. Brojka govori da se radi o najmanje brojnoj nacionalnoj zajednici u našoj državi, ali, kako ističe Zvonimir Deković, predsjednik HNV, bez obzira što je brojka malena, hrvatski narod u našoj državi to ne frustrira.

„Iz jednostavnog razloga, što, prema zvaničnim podacima, Hrvatska nacionalna zajednica i Katolička crkva baštine preko 60 posto kulturnog blaga Crne Gore. Neki pravci u umjetnosti, kao što su romanika, barok u književnosti, slikarstvu, graditeljstvu, ili gotika, koji su iznjedrili velika djela, postoje samo u palatama bivših kapetana od Boke do Bara, ili u katoličkim crkvama. Asimilaciji doprinosi i negativna kampanja, koja hrvatski narod poistovjećuje sa jednom fašističkom tvorevinom u prošlosti, pripisujući je Hrvatima iz današnjeg vremena. To je naročito prisutno na društvenim mrežama, ali, nažalost, može se sve češće čuti i sa skupštinske govornice, što je neprimjereno za XXI stoljeće. Neko tako dobije politički poen, a u stvari, radi na urušavanju multietničke i građanske Crne Gore“, kazao je Deković. I Darko Perić, potpredsjednik HNV smatra da, ne pretendujući da zadire u nečija nacionalna osjećanja, nema potrebe za sakrivanjem identiteta, tim prije što nigdje, kako je naveo, nije zabilježeno da se nacionalnost, odnosno ime nacije, određuje prema nazivu nekog prostora ili regije.

„To je slučaj sa Bokom, ali i Barom, pojavljuje se novi termin „SveBar“, koji je uveo gospodin Domagoj Vidović. Nadam se da ćemo, i kroz literaturu koju štampamo, doprinijeti osvješćivanju ljudi, kako bi, bez bilo kakve zadrške,. izrazili nacionalnu pripadnost“, kazao je Perić, koji je na pitanje o organizovanosti hrvatske nacionalne zajednice u Baru, kazao da, uz podršku Boža Šaltića koji je, takođe, član HNV, ali i stranke koja okuplja Hrvate – Hrvatske građanske inicijative i raznih udruženja, nastoje da okupe sunarodnike i rade na afirmaciji hrvatskog nacionalnog bića i kulture. Slično je i na nivou Boke i cijele Crne Gore.

„Osnovali smo prvo Hrvatsko kulturno društvo nakon 70 godina, jer je ukinuto poslije 1941. Obnovili smo HKD ‘Napredak’ u Donjoj Lastvi, 1998. godine. Tada je krenulo vraćanje svijesti o hrvatskom nacionalnom biću. Iza toga stoji Hrvatsko građansko društvo, pa smo odlučili da kao autohtoni narod ovdje, osnujemo i političku stranku, da ne budemo, kako se u narodu kaže samo ‘svirači tamburica na tuđim svadbama’, već da preuzmemo i političku odgovornost. To jeste najteže, ali smo 2002. godine formirali Hrvatsku građansku inicijativu, jedinu političku partiju Hrvata u Crnoj Gori. Hrvatsko nacionalno vijeće formirali smo 2007. godine, kao prvo vijeće takve vrste, bez obzira što smo najmanji. Iznijeću jedan kuriozitet koji će pokazati čemu hrvatska nacionalna zajednica u Crnoj Gori stremi. Kada smo 2002. godine osnovali stranku, u programu smo potpisali da se zalažemo za nezavisnu Crnu Goru, integrisanu u NATO i EU. To je bilo samo četiri godine prije nego što je crnogorska država postala nezavisna, a kasnije je pridružena i NATO -u, što znači da su naše ideje emancipatorske, i da mi možemo, iako maleni brojčano, dati značajan doprinos razvoju i civilizacijskim tekovinama“, naglašava Deković.

Hrvatsko nacionalno vijeće štampalo je prošle godine kapitalno djelo, „Barski misal“, koji se, uz Ljetopis popa Dukljanina, Oktoih prvoglasnik, Miroslavljevo jevanđelje i druga vrijedna djela, svrstava u najznačajnije pisane spomenike u Južnih Slovena. Podsjetimo, Barski glagoljski misal iz 1893. godine ima izuzetnu vjersku vrijednost i simboliku. Njime je, po prvi put, omogućeno da se liturgija u Crnoj Gori služi na glagoljici, odnosno staroslovenskom jeziku, a prva takva služba održana je u katedrali u Starom Baru 1. januara 1895. godine. Kolika je bila važnost tog događaja, svjedoči pisanje „Glasa Crnogorca“, pod naslovom „Sa barske svečanosti“. Najveće zasluge za to pripisane su knjazu Nikoli i nadbiskupu Šimunu Milinoviću. Danima su trajale pripreme za taj događaj, a u Glasu Crnogorca, između ostalog, piše:

„Ovdašnja varoš bila je zastavama iskićena, a barska Arcibiskupija, zastavama i raznim vjenčevima od lovorike. U crkvi pri bogosluženju, bilo je naroda od sve tri vjeroispovijesti, da, koliko god je crkva prostrana, u njoj narod nije mogao stati, nego je i avlija oko crkve dosta punana bila. Po obavljenoj misi, svečanost je nastavljena u nadbiskupskom dvoru, uz prisustvo najviših predstavnika političke vlasti i delegacija crnogorskih gradova“.

„Hrvatsko nacionalno vijeće je prošle godine štampalo dvije liturgijske knjige iz Bara i dvije iz Boke Kotorske – „Kotorski misal“ i „ Kotorski pontifikal i Lekcionar“, iz 1166. godine To je najstarija knjiga na prostoru Crne Gore za koju se zna, kazao je Deković. On je objasnio da je Barska nadbiskupija izuzetno važna za očuvanje katoličke vjere u Crnoj Gori, a Hrvatima je ona „bitna sastavnica identiteta, ne samo duhovnosti, nego kompletnog identiteta, kao što su povijest, kultura, običaji, jezik…

„Ovdje su dvije knjige izuzetno važne, posljednji ‘Rimski glagoljski misal’, a glagoljica koja je došla na ove prostore, u Bugarsku, Hrvatsku, Srbiju, sve do Moravske, koju su prenijeli sveta braća, Ćirilo i Metodije, je od XIII stoljeća jedino sačuvana u Hrvatskoj, to je hrvatska glagoljica. Tamo postoje Instituti za glagoljicu, Društvo glagoljaša, koji se i danas bave njenim izučavanjem. Rimski glagoljski misal je trebalo da bude u upotrebi u cijeloj Crnoj Gori, i on je imao značajnu i političku dimenziju, ali je veći dio tog tiska uništen, upravo zbog političke pozadine. Knjiga koja je puno starija od toga, koju smo prošle godine tiskali, jeste ‘Barski oficij’ barskog nadbiskupa, Francuza Gijom Adama, koji je dvadesetak godina bio nadbiskup u Baru. Bar je uvijek bio interesantan, jer je razdjelnica Istoka i Zapada, i stalno su se prelamali, ne samo vjerski, već i politički interesi i uticaji. Jedini sačuvani primjerak nalazi se u Nacionalnoj biblioteci u Parizu, a bio je zastupljen i u ličnim bibliotekama francuskih kraljeva i kardinala, kao i bogataša, jer su Francuzi i u to vrijeme imali kvalitetno sačuvane popise knjiga i biblioteka. Mi smo to uspjeli da vratimo, iako se radilo o vrlo zahtjevnom poslu, o čemu govori podatak da su nam za skeniranje 160 stranica knjige u Parizu tražili 11.000 eura, a nakon toga trebalo je još mnogo truda da ona bude štampana i da se ovdje promovira“, navodi Deković.

Darko Perić, potpredsjednik HNV je, takođe, apostrofirao vezu crnogorskih Hrvata sa katoličkom crkvom, kao najstarijom živućom institucijm u Crnoj Gori. Iz tog razloga su knjige iz prošlog vremena veoma značajne, ali i zahtjevne za štampanje.

„Uradili smo to u vrhunskoj rezoluciji i dizajnu. Obje knjige promovisane su u kripti katedrale u Baru, u prisustvu značajnih ličnosti iz svijeta nauke i medija. Planiramo da organizujemo promocije i van Crne Gore, prvenstveno u Hrvatskoj, kako bi se čulo ‘barsko ime’, a i šire, jer, kada je kultura u pitanju, imamo dosta toga da ponudimo i prezentiramo“, istakao je Perić, koji, kao i Deković, smatra da u široj javnosti, kod građana, kojima vrijednosti nameću mas mediji, ne postoji adekvatna svijest o značaju ovih kapitalnih djela.

„Dovoljno je reći da se ovi primjerci, kao neprocjenjvo blago, čuvaju u bibliotekama u Berlinu, Parizu, Sankt Petersburgu, i da ih je i dalje neophodno interdisciplinarno istraživati. Jedan misal ili pontifikal značajni su sa više aspekata, između ostalog, mogu se i muzikološki proučavati, jer su mise u tim knjigama i notno obrađene, sa arhaičnim notnim sistemom, u skladu sa pjesmama koje su izvođene na misama. Za to su potrebni visoki stručnjaci koji poznaju sistem muziciranja u srednjevjekovnom dobu i to prevedu u moderan linijski sistem, kako bi se ta muzika mogla i danas izvoditi. To su prevrijedni ostaci kulturnog bića i kulturne komunikacije prije 800 godina na ovom prostoru. Dakle, ovdje su pisane knjige prije osam stoljeća, koje su značajno svjedočanstvo o našoj istoriji i životu u prošlosti“, naglašava Deković.

Hrvatsko nacionalno vijeće do sada je štampalo 55 knjiga, a osim toga, realizuje i niz drugih aktivnosti koje su u funkciji čuvanja identiteta hrvatske zajednice u Crnoj Gori.

„Klapa ‘Jadran’ iz Tivta postoji 50 godina, imamo svoju pozorišnu sekciju koju vodi profesorica Dijana Milošević, odlično sarađujemo sa Zajednicom Crnogoraca iz Zagreba (posljednji zajednički projekat je knjiga jednog od najvećih živih pjesnika, Petra Gudelja, izbor je priredio crnogorski pjesnik i akademik Miraš Martinović ), pri kraju smo rada na novoj knjizi, najvećeg evropskog poznatog albanologa Milana Shufflaya, koji je u vrijeme Kraljevine Jugoslavije ubijen u Zagrebu, jer je branio prava Albanaca i Crnogoraca na svoj nacionalni identitet i pravo na državnost i samobitnost. Projekat radimo u saradnji sa albanskom zajednicom, organizovali smo tim povodom i veliki naučni skup prošle godine u Ulcinju. U završnoj fazi je i Zbornik radova koji će izaći sa tog znanstvenog skupa. Ovo je samo ukratko presjek naših najvažnijih aktivnosti“, kazao je Deković.

Sa predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća razgovarali smo i o položaju i statusu Hrvata u Crnoj Gori, kao manjinskoj zajednici prema kojoj, kao uostalom, i prema svim drugim manjinama, treba imati poseban senzibilitet i uvažavanje.

Deković i Perić se slažu da je zakonska regulativa dobra, ali da u praksi Hrvati nemaju zadovoljavajući tretman.

„Što se tiče zakonskih rješenja, mi smo zadovoljni. Hrvatski jezik je u službenoj upotrebi, imamo Dan hrvatskog naroda u Crnoj Gori, 13. januar… Međutim, živimo realnost koja nije uvijek ‘slovo na papiru’. Primjera radi, od 350 Hrvata koji žive u Baru, niti jedan ne radi u organima lokalne uprave, a mislim da bi jedan procenat čak zakonski morao biti upošljen. Manjinska prava su osjetljiva oblast, i danas, veoma značajna i sa aspekta EU kojoj stremimo. Ima prostora da položaj Hrvata bude bolji“, smatra Darko Perić, potpredsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, koji je po struci pravnik, ali godinama nezaposlen.

Sa njim se slaže predsjednik HNV Zvonimir Deković, koji, takođe, apostrofira da su Ustav i Zakon “sve normirali sukladno evropskim normama, ali, nažalost, u životu je drugačije“.

On navodi da se demokratičnost jednog društva ogleda i u odnosu prema manjinama.

„Među Hrvatima ima dosta onih koji mogu doprinijeti sveopštem razvitku Crne Gore. Ne tražimo da neko bude upošljen samo zato što je Hrvat, to ne bi imalo nikakvog smisla, već zato što je Hrvat koji je istovremeno stručan i što će savjesno obavljati sve svoje obaveze“, istakao je Deković, koji je izrazio nezadovoljstvo i funkcionisanjem institucija, u kojima, čak i onima koje se bave problematikom manjina, nema nijednog zaposlenog Hrvata, poput Ministarstva za ljudska i manjinska prava, Fonda za manjine i drugim.

The post HNV – Stalni rad na poboljšanju statusa Hrvata u Baru i cijeloj Crnoj Gori first appeared on BARinfo.