Mural je odmah nakon smrti, u jeku koronavirusa, juna 2020. oslikao barski akademski slikar David Husić. Nakon što je slika od sunca i soli izblijedila, Husić je obnovio prošle godine, kao naknadni događaj u sklopu programa “bARS”.

Kako saznaju Bar Info i Radio Bar, iz Opštine Bar su već kontaktirali Davida Husića u namjeri da se ovom muralu ponovo vrati izgled kakav poznati barski humanista zaslužuje, i on je prihvatio da to uradi.

Prim. dr Dušan Kljakić je preminuo maja 2020. u bolnici u Gracu, od posljedica koronavirusa. Bio je specijalista ginekologije i akušerstva Opšte bolnice Bar. Osnovnu i srednju školu, biološki smjer je završio u Baru 1986. godine, a Medicinski fakultet u Beogradu 1991. Zvanje primarijusa stekao je 2010. godine, a doktorirao je 2019.

Bio je, kako su za njega govorili Barani, “dobri čovjek Dule”, uvijek nasmijan i otvoren za bilo kakav razgovor, nikad mu telefon nije bio isključen za trudnice i pacijentkinje. Plijenio je stručnošću, znanjem i mirnoćom. Izuzetno obrazovan, širokog spektra znanja, dr Kljakić je bio izuzetan poznavalac istorije pomorstva, naročito barskog.

The post Oštećen dio cjeline murala dr Dušana Kljakića, preduzeti koraci da se dovede u ranije stanje first appeared on BARinfo.

“Husić je umjetnik koji se ističe svojim istraživanjem fragmentarnosti prostora i boje. Njegov ciklus radova ‘Antifraktal’ donosi specifičnu koncepciju mjerenja i likovne ogranizacije prostora kroz serije malih formata. U njegovom radu, format prestaje biti samo fizička granica, a boja postaje krik vizuelnog, gradeći fragmente koji se šire izvan konvencionalnih okvira.

Njegovi radovi stvaraju interakciju između haotičnih i preciznih elemenata, čineći da prostor postaje dinamičan i neprestano transformisan. Izložba ‘Antifraktal’ ističe simbiozu boje, forme i prostora, omogućavajući posmatraču da postane dio ovog procesa vizuelnog istraživanja”, stoji u katalogu koji prati izložbu.

David Husić (1989) je rođen u Baru, Crna Gora. Završio je Fakultet likovnih umjetnosti na Cetinju, gdje je stekao specijalizaciju iz slikarstva. Izlagao je na brojnim samostalnim i grupnim izložbama, uključujući međunarodne umjetničke simpozijume i rezidencijalne programe, a jedan takav je bio upravo rezidencijalni program 2023. godine u Pljevljima. Segmenti ove izložbe, koju je moguće vidjeti narednih mjesec dana, predstavljaju plod Davidovog istraživanja u Pljevljima.

Izložbu “Antifraktal” barski ljubitelji likovne umjetnosti mogli su odgledati jula 2022. godine. Iako akademski slikar, Husić je Baranima mahom poznat kao autor murala poznatih barskih ličnosti (dr Duško Kljakić, Veliša Leković, Kiki, Denis Karađuzović, te fudbaleri Anto Radović, Mikica Mašanović, Lale Bokan i Dano Delibašić), naslikanih ili obnovljenih u okviru programa “bARS” 2023. godine.

The post Antifraktali – Izložba Davida Husića u Pljevljima first appeared on BARinfo.

 “Od početka je postojala ta ideja, selektor bARS-a Željko Milović je insistirao na njoj, a kako restauracija nije bila dio zvaničnog programa, ostavili smo da se naknadno uradi. Čekao sam da se zvijezde poklope i da se latim ovog posla koji je za mene imao posebno značenje i težinu, jer sam na inicijativu navijača Partizana, kluba za koji je navijao naš uvaženi sugrađanin, još krajem proljeća 2020. ja naslikao taj mural. Naravno, kontaktirao sam ih, iznio ideju obnove murala u sklopu bARS-a, odmah su se složili”, kaže Husić.

U prethodne četiri godine, atmosferske prilike su uticale da je mural izblijedio od sunca, a sam zid na kome je naslikan počeo da se kruni od soli.

“Kolorički je sad drugačije riješen portret. Pristup je bio barokni, zelena i crvena kao osnova i toniranje legurama. Tokom rada na restauraciji posjetili su me ljudi koji su inicirali nastanak murala, ali i članovi porodice Kljakić, rekao bih da smo svi skupa zadovoljni obavljenim poslom”, naglasio je David Husić, ali i potencirao da je “potrebno radi očuvanja lakirati portret jer se nalazi na specifičnom mjestu”.

Prim. dr Dušan Kljakić je preminuo maja 2020. u bolnici u Gracu, od posljedica koronavirusa. Bio je specijalista ginekologije i akušerstva Opšte bolnice Bar. Osnovnu i srednju školu, biološki smjer je završio u Baru 1986. godine, a Medicinski fakultet u Beogradu 1991. Zvanje primarijusa stekao je 2010. godine, a doktorirao je 2019. Bio je, kako su za njega govorili Barani, “dobri čovjek Dule”, uvijek nasmijan i otvoren za bilo kakav razgovor, nikad mu telefon nije bio isključen za trudnice i pacijentkinje. Plijenio je stručnošću, znanjem i mirnoćom. Izuzetno obrazovan, širokog spektra znanja, dr Kljakić je bio izuzetan poznavalac istorije pomorstva, naročito barskog.

U sklopu bARS-a, programa Barskog ljetopisa, ljeta prošle godine oslikano je nekoliko murala: Veliše Lekovića na zidu Galerije, Kikija – legendarnog prodavca sjemenki i kokica na bioskopu, Dana Delibašića, Laleta Bokana, Mikija Mašanovića i Anta Radovića na fudbalskom stadionu, te Denisa Karađuzovića u Ulici Jovana Tomaševića gdje je čekao autobus. Svi su djelo akademskog slikara Davida Husića.

“Veoma mi je drago što su svi bARS-ovi murali preživjeli i da funkcionišu kao dio cjeline grada. To znači da je čitav projekat imao smisla”, zaključio je Husić, koji je u prethodnim mjesecima učestvovao u radu likovne rezidencije u Bijelom Polju i tamo naslikao jedan mural, ali se “bavio i komercijalnim stvarima poput novogodišnjeg oslikavanja bojama jednog barskog restorana, igrao šah i čitao Siorana”.

The post Restauriran mural sa likom dr Duška Kljakića na marinskom lukobranu first appeared on BARinfo.

Demo Kojić je u ime NVO Orijent istakao da „povod današnjeg okupljanja nisu lijepa dešavanja, već naprotiv, zulum i nepravda koja se čini nad narodom cjelokupne Palestine, kako pojasa Gaze, tako i ostalih djelova“.

Osvrćući se na dešavanja u Palestini, kazao je da se slobodno može reći da ne postoji ugovor, konvencija ili tome slično „koja u ovoj agresiji nije prekršena na brutalan način, jezikom sile“.

„Danas se u Palestini ubijaju, ne samo djeca. Ubijaju se žene, starci, nemoćni, novinari, pripadnici civilne zaštite, Crvenog krsta, Ujedinjenih nacija, doktori, medicinari“, kazao je on, dodajući da djeca postaju jetiti (siročad bez oca i majke), a ovo neselektivno ubijanje je za svaku osudu i mora biti pozvano na krivičnu odgovornost.

Potpredsjednica Opštine Bar Tanja Spičanović podsjetila je da je do sada ubijeno deset hiljada palestinske djece, da su dešavanja u Gazi nezapamćena tragedija.

„Danas bi mnogi palestinski hrišćani u prazničnom duhu obilježili Badnji dan. Umjesto badnjaka, danas u Gazi imamo zgrarišta škola, bolnica, domova, izbjegličkih kampova, vjerskih objekata. U Gazi danas nema nijednog bezbjednog mjesta. Gaza je danas najveći koncentracioni logor na svijetu, u kojem su zatočeni milioni ljudi čiji je jedini grijeh što postoje, što su se rodili na svojoj zemlji i što su željeli da budu slobodni i da žive u miru. U Gazi se i danas nemilosrdno ubijaju ljudi, a mrtvi se zakopavaju ispod ruševina. Sve vidimo i istina o Gazi se ne može sakriti,“ kazala je Spičanović, dodajući da osuda genocida u Gazi nije pitanje „nijedne politike, ideologije i religije, već isključivo pitanje čovječnosti“. Poručila je da svuda na svijetu vlasti i režimi moraju da čuju glas onih koji traže mir i pravo na dostojanstven život.

Ambasador Palestine u Crnoj Gori, Rabii Alhantouli zahvalio je Baranima. „Nama treba vaš glas, vaša podrška. Hvala još jednom. Sloboda Palestini!“

U ime Pokreta solidarnosti sa Palestinom, govorio je Jovan Mandić. On je okupljenima poručio da su na pravoj strani istorije. Kazao je da je 21. vijek lažno proglašen vrhuncem ljudske civilizacije i krajem svih međuljudskih antagonizama, podsjetivši na činjenicu da je u Gazi dvadeset hiljada mrtvih, a pola od toga su djeca.

„Milioni ljudi širom svijeta, uključujući i nas, ukazuju da to nije tako i da se ne smije prećutati genocid u Gazi. Širom svijeta, milioni građana ustali su da pozovu na poštovanje međunarodnog prava i zaustavljanje genocida. Mi se moramo boriti za to da i naša država osudi genocid,“ kazao je Mandić, dodajući da je, kada se donosila rezolucija o osudi ruske agresije na Ukrajinu, konstatovano je da je najnormalnija stvar da se agresija osudi. Sada pozivamo iste te poslanike, da osude izraelske zločine u Gazi, istakao je on.

„Jedino što možete da birate je strana kojoj ćete se prikloniti. Biti neutralan, znači stati na stranu okupatora i agresora. Vrijeme je za akciju, imamo humanitarnu katastrofu, gdje Palestinci umiru od gladi, bolesti, svakodnevno ih bombarduju, hapse, uništavaju im se domovi – to znači da moramo djelovati. Potrebne su sankcije i bojkot kako bi se okupatorska sila natjerala da poštuje međunarodno pravo. Zato pozivamo naše institucije i donosioce odluka da javno osude zločine i prekinu saradnju sa zločinačkom državom Izrael time što će uvesti sankcije“, poručio je Mandić.

Okupljeni su, skandirajući poruke podrške narodu Palestine, prošli gradskim ulicama.

Sat prije skupa podrške, u Starom Baru, završen je mural podrške narodu Palestine koji je naslikao akademski slikar David Husić. Mural je oslikan na objektu Redžepa Karađuzovića, a materijal je obezbijedio E plus, istakli su organizatori.

Ambasador Palestine, u Crnoj Gori, Rabii Alhantouli kazao je da je riječ o veoma zanimljivom djelu. „Kao što se može vidjeti, riječ je o veoma lijepom muralu koji koji sadrži ono što je zajedničko narodu Palestine i Crne Gore, oko istorijske mape Palestine naslikani su simboli masline i smokve, koji pokazuju koliko smo geografski i kulturno bliski, uz goluba, kao simbol mira, koji svi želimo. Zahvalio bih inicijatorima i umjetniku na ovoj lijepoj inicijativi u ovom veoma teškom vremenu za narod Palestine, nad kojim se u ovom trenutku vrši genocid. Ovo je važna poruka podrške narodu Palestine, čiji su ljudi, žene i djeca žrtve izraelske agresije,“ zaključio je ambasador.

The post Skup podrške palestinskom narodu first appeared on BARinfo.

Jedna od novina ovogodišnje manifestacije su aktivnosti nakon njenog završetka, prvo štampanje, takozvanog, post-festum kataloga, ovoga puta onog koji se tiče murala  izrađenih u sklopu „bARS“ segmenta Festivala. Taj je potez najavljen još na press konferenciji prije zvaničnog početka, ali je tek sada pokazao svoju pravu učinkovitost.

Katalog „Mural – In Progress by David Husić“ donosi uvodni tekst selektora bARS-a Željka Milovića o nastanku murala, zatim crtice dr Miluna Lutovca o njima kao umjetničkim djelima, dok kompletnu sadržinu ove šesnaestostrane publikacije čine fotografije talentovane srednjoškolke Anje Milić koje prikazuju različite faze nastanka djela, od krokija i crteža do prezentovanja javnosti.

Murale nastale tokom „bARS-a“ oslikao je akademski umjetnik David Husić, uz asistenciju studenta grafičkog dizajna Frana Kolovića, prema konceptu Željka Milovića, selektora programa. Prvi se, na ulazu u galeriju koja nosi njegovo ime, “pojavio” 26. јula i predstavlja likovnog umjetnika Velišu Lekovića, a 3. avgusta je ulaz u bioskop ukrasio dobro poznati lik Kikija, “čovjeka pristanskih i topoličkih djetinjstava” koji je na tom mjestu decenijama prodavao sjemenke, kikiriki, čibuke, “bombone na lastiku”… Treći mural je dovršen 15. avgusta na gradskom fudbalskom stadionu, stilski drugačiji, uz korišćenje svijetloplavih, tamnih i crnih tonova da bi se uklopili u klupske boje FK „Mornar“. Iscrtani su likovi četvorice pokojnih znamenitih fudbalera: Radovana Lala Bokana, Danila Delibašića, Anta Radovića i Mikija Mašanovića. Za posljednji mural ostavljen je omiljeni barski oriđinal, Denis Karađuzović, koji je 21. avgusta naslikan na mjestu gdje je godinama čekao prevoz za Stari Bar.

Mimo programa, nakon završetka Festivala, biće obnovljen, od sunca izblijedio, mural dr Duška Kljakića na marinskom  lukobranu, takođe Husićev rad.

“Treće izdanje segmenta ‘bARS’ donio je novi ‘izlazak’ manifestacije, susret sa gradom, onim običnim, svakodnevnim, koji pulsira specifičnim turističkim životom tokom trajanja manifestacije. Izrada murala sa motivima sedam poznatih Barana, na umjetnički način, daleko od kiča i banalnosti kojoj pribjegavaju samouki akteri ‘ulične umjetnosti’, predstavljala je, u suštini, sponu nepomirljivih svjetova, mainstreama i alternativne subkulture, ali i prošlosti i sadašnjosti. Uz to, murali u užem gradskom jezgru donijeli su ispunjenje još jedne, krucijalne stavke ‘bARSa’ – pokazivanja nekadašnjeg Bara Baranima i onima koji su postali Barani. Izlazak ovog post-festum kataloga je podsjećanje na važan poduhvat koji je realizovan tokom jula i avgusta 2023”, rekao je povodom izlaska kataloga Željko Milović.

The post Publikovan post-festum katalog izrade murala u sklopu bARS-a first appeared on BARinfo.

„Ovaj autentični stanovnik našeg grada, od šezdesetih naovamo, sa gitarom u ruci, kasnije sa pištaljkom u ustima, bio je neizostavan lik ispred gradskih hotela, kafića, na ulicama, raskrsnicama… Denis je bio drugačiji od ostalih i svi su ga prihvatali i voljeli upravo takvog, znajući da ni u čemu što bi radio nema zlobe, niti ružnih misli. Cijeli grad osjećao je kao svoj, a i grad je njega tako doživljavao, od Sutomora do Velikog Pijeska, od Starog Bara do Topolice“, kazao je selektor bARS-a Željko Milović, otkrivši da nijedna dosadašnja najava murala nije izazvala toliko oduševljenje kao ova za barskog, našeg oriđinala, te da je „naš neobični i dobrodušni sugrađanin namjerno ostavljen za kraj, kao ’šlag na torti’.“

Milović je izrazio zadovoljstvo što će niz od sedam ličnosti prikazanih na muralima krasiti Bar, ali i to da je za njih birao posebne ljude, koji su ostavili trag. Očekuje, kaže, da će sa praksom izrade murala biti nastavljeno.

U ime porodice Karađuzović (brata Emra i sestre Indire iz Amerike), zahvalnost bARS-u, gradu Baru, Davidu Husiću i svima koji su uložili trud da se mural sa Denisovim likom nađe na zidu u centru grada, uputio je njegov brat, pjesnik Senad Karađuzović. Iz džepa je izvadio i čuvenu Denisovu pištaljku, zviznuo tri puta i na najljepši način oživio uspomene na svog brata.

Otkrivanju murala prisustvovale su i predstavnice NVU Žene Bara – Narodne kuhinje čiji je Denis bio korisnik i prijatelj. Sve one, na čelu sa predsjednicom Ljiljanom Vujović, veoma su emotivno doživjele „oživljavanje“ svima poznatog barskog lika.

„Denis je neko koga generacije Barana sigurno neće zaboraviti, ni njega ni sve ostale naše drage sugrađane oslikane muralima, koji, svaki na svoj način, pune toplinom srca“, istakla je Vujović, izražavajući zadovoljstvo što „prekrasni radovi krase fasade grada Bara“.

I ovaj mural djelo je Davida Husića, koji je kratko rekao kako smatra da je iskustvo u radu na prethodnicima doprinijelo da ovaj bude i najbolje odrađen, a što se tehnike tiče, način izrade najbliži je freskoslikarstvu.

Husić i Milović su podsjetili da će, mimo zvaničnog programa bARSa, ispuniti dato obećanje i izvršiti korekcije na muralu dr Dušana Kljakića, koji je donekle izblijedio od sunca.

The post Denisov mural ostavljen za kraj first appeared on BARinfo.

„Kiki je prodavao prve slatkiše za koje smo znali ispred barskih osnovnih škola i bioskopa. Upravo tu je prije 25 godina prodavao kikiriki, čibuke, lizalice, ‘bombone na lastiku’… i mnoge druge stvari koje smo obožavali. Našeg dragog Kikija pamtimo kao divno stvorenje koje je čuvalo naše tajne i nikad nije dopuštao  da se ‘digne glas na djecu’ čak i kad bismo pravili probleme“, kazao je selektor bARS-a Željko Milović izražavajući zadovoljstvo što je David Husić još jednom  nadmašio sebe i nacrtao Kikija onakvim kakvim smo ga znali, „nasmijanog, vedrog, dobrog čovjeka od kojeg smo kao djeca naučili kako da dijelimo  i kako da dobijemo ono što želimo iako nemamo novca“.

Otvaranju murala je prisustvovala i Kikijeva porodica iz Tetova – sin Nuri Ramadani, profesor u tamošnjoj srednjoj školi, unuci, praunuci… “Ponosan sam što sam Kikijev sin, a to je nešto što me obavezuje kad je odnos prema djeci u pitanju. Završio sam Pedagoški fakultet, radio sa djecom i volim ih ali nisam uspio se da im se približim u onoj mjeri kako je to moj otac činio. Trudićemo se da budemo što bliži svemu onome što je on tokom života želio, a mi bismo željeli da Bar ima više Kikija, više ljudi kakav je bio moj otac“, poručio je Kikijev sin Nuri.

The post Nuri Ramadani: Baru je potrebno više Kikija first appeared on BARinfo.

„’Novi vrli bARS’, parafraziraću Aldousa Huxleya, pravi iskorak ka interaktivnom likovnom izrazu. Shodno tome, upravo je Velimiru Veliši Lekoviću pripala čast da prvi bude naslikan na ulazu u galeriju koja nosi njegovo ime, a u sklopu bARS-ovog projekta Mural /Inprogress. Autor David Husić se, promišljajući o Velišinom muralu, iako vođen time da se odgovarajućom tehnikom prilagodi sastavu podloge uz koju se rad vezuje, na originalan način izmakao kompozicionom pravilu da prostor i njegove dimenzije nametnu i dimenzije murala“, kazao je, povodom izrade prvog murala, dr Milun Lutovac, rukovodilac Umjetničke galerije „Velimir A. Leković“.

Lutovac ističe da je Husić mural izdvojio iz arhitektonske situacije, prikazujući Velišukao„mladog buntovnika“.

„Likovno tumačeći originalnu pojavnost i lik Veliše Lekovića, Husićnamjerno narušava pravila koja mural izdvajaju od drugih slikarskih formi – da su arhitektonski elementi datog prostora harmonično ugrađeni u sliku – pod geslom da se ni Veliša nije uklapao u vrijeme u kojem je živio i stvarao“, zaključio je Lutovac.

Među publikom koja je otpratila „pojavljivanje“murala (uz opasku Željka Milovića, selektora bARS-a, da se „murali pojavljuju, a ne najavljuju, zato i nije bio priređan program“), sasvim prirodno, Lekovića je bilo najviše i to predstavnika nekoliko generacija. Velišin sin, Branislav, zahvalio je, u ime familije, na muralu kojim se odaje počast njegovom ocu, naglašavajući da je on tako nešto i zaslužio. Uz to je izrazio posebno zadovoljstvošto je Velišu oslikao David Husić„sa čijim su đedom i ocem porodični prijatelji“.

Oslikavanje murala je novina u programu „Barskog ljetopisa“, a nakon završetka posljednjeg biće štampan prigodni post-katalog koji će ispratiti sam čin kreativnog rada.

Umjetničke forme u vidu murala sve češće krase javne površine brojnih gradova a, osim što su njihovi zaštitni znakovi, imaju i turistički potencijal. Murali predstavljaju vid konceptualne umjetnosti, a glavni cilj autora je da privuku pažnju na lik ili poruku.

Likovni umjetnik David Husić je diplomirao slikarstvo na Fakultetu likovnih umjetnosti Cetinje u klasi profesora Dragana Karadžića, a potom specijalizirao slikarstvo u klasi profesora Ratka Odalovića. Radio je kao ilustrator u NVO „Planeta znanja“u saradnji sa IDJ-om, a njegov rad na dva murala u Baru izazivao je značajnu pažnju medija.Učesnik je više kolektivnih izložbi, kao i likovnih kolonija, a publici se predstavio i specifičnom samostalnom izložbom „Antifraktal“. Živi i stvara u Baru.

The post Na zidu Galerije mural sa likom Veliše Lekovića first appeared on BARinfo.

Pored uobičajenih maslinarskih tema, naglasak je dat na promociji nedovoljno poznatih bisera barske opštine u cilju prezentovanja prirodnog blaga – nedovoljno poznatih predjela i činjenica o njima.

U ovom broju su i razgovori sa nagrađenim maslinarima na najpoznatijem svjetskom takmičenju maslinovih ulja u Njujorku, tekstovi o patuljastim maslinama kojih je sve više širom opštine, odnosu ekstradjevičanskog ulja i fenolnih jedinjenja, te projektima koji se bave ovom problematikom.

Čitaoci u novoj “Maslinadi” tako mogu pronaći reportažu iz kanjona zubačke Rijeke do vira Bezden, atraktivne fotografije i priče o plažama Bigovica i Crvena stijena, te farmi “Argella” u Dabezićima, putopis iz ugla maslinara o tri susjedne zemlje, kratke zapise o lokalitetima Volujica, Smrdeljavica, Velji most i potopljenom ostrvu u Barskom zalivu, uputstvo kako se koriste u ishrani morski ježevi…

Peta “Maslinada” donosi i sjećanje na vrijeme kad su masline iz Brca bile jedan od glavnih prihoda sela, esej o korišćenju ulja za osvjetljavanje vjerskih objekata, prikaz retrospektivne izložbe Branka Vukića, intervju sa slikarem Davidom Husićem, kao i priču ulcinjskog novinara Mustafe Canke o afričkim crncima i njihovim potomcima u ovom gradu.

Na naslovnoj strani je Ana Pejović, nekada model i miss Crne Gore, danas propagator i predstavnik zdravog života, na kamenitoj plaži Petovića Zabio.

“Pored osnovnog zadatka – praćenja trendova u maslinarstvu i izvještavanja o svim novostima, u narednom periodu biće riječi i o prirodnim bogatstvima naše opštine, bogatoj kulturnoj i istorijskoj baštini, zdravom životu, ljudima koji grad čine drugačijim i specifičnim… Otkrivaćemo djelove opštine za koje ne zna veliki broj Barana, o turistima i gostima da ne govorimo, otškrinuti vrata mnogima nepoznatih predjela između jezera i mora. Svi znaju – maslina i more uvijek idu zajedno, pa smo u ovom broju ‘Maslinadu’ obogatili i morskim sadržajima. I ljepotom, nje nam u Baru nikada nije falilo”, ističe se, pored ostalog, u uvodniku mr Ćazima Alkovića, predsjednika Društva maslinara Bar koje izdaje časopis “Maslinada”.

The post Objavljen peti broj časopisa Maslinada first appeared on BARinfo.

Otvarajući izložbu, upravnik galerije dr Milun Lutovac kazao je da nema slučajnih obrazaca i da sve nastalo prati neki unutrašnji red, čija je osnova haos.

„Veliki prasak iz kojeg je nastao svemir u svom centru nosi haos. Međutim, baš u tom, takvom haosu nastali su atomi, planete, galaksije. Sve se nekako složilo, nastao je život. Ako fraktali, kako kažu, otkrivaju pravu prirodu stvarnosti, šta nam to otkrivaju Davidovi antifraktali? Možda upravo ono isto što se krije u koricama Borhesove novele, nemogućnost čovjeka da se suoči s vječnošću. Za razliku od fraktala, Davidovi antifraktali nijesu samo fizikalna, hemijska, biološka pojava, već dio onog mentalnog, nematerijalnog, sociološkog, optičkog, pa i teološkog i kao što i sami vidite, umjetničkog. Oni su portret univerzalnog, nepomirljivog. Pred nama je pobunjena estetika koja se ne da oivičiti ramom, koja je jednako snažna na mikro i na makro planu. Pred nama su radovi Davida Husića naslikani kistom radoznalog duha i intuicije, bez kojih nema pravog stvaralaštva i djela. Večeras u Umjetničkoj galeriji „Velimir A. Leković“ možete prelistati slikovnicu za odrasle od oko dvije hiljade Davidovih slika koje govore o vječnoj igri fraktala i antifraktala“, istakao je Lutovac.

David Husić je kratko prokomentarisao da su „fraktali već pitanje matematike, dok su antifraktali poetski momenat“.

Ovaj mladi akademski slikar diplomirao je slikarstvo 2015. godine, na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, u klasi profesora Dragana Karadžića. Prošle godine specijalizirao je slikarstvo u klasi profesora Ratka Odalovića. Radio je kao ilustrator u NVO Planeta znanja, a do sada je učestvovao na više kolektivnih izložbi.

The post Antifraktali Davida Husića first appeared on BARinfo.