Ovaj zakon stupio je na snagu 14. avgusta prošle godine, a nove izmjene u skupštinsku proceduru je predao poslanik NSD-a Dejan Đurović.

I Zajednica opština je od izvršne vlasti tražila produženje roka za upis nelegalnih objekata u katastar za još godinu.

Riječ je o izmjenama člana 48, stava 1 kojim je definisano da “vlasnik bespravnog objekta čiji objekat nije upisan u katastar nepokretnosti dužan je da, u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, pokrene postupak upisa objekta u katastarsku evidenciju”.

Kada je zakon stupio na snagu u avgustu prošle godine rok za upis u katastar je bio šest mjeseci od dana stupanja na snagu zakona, ali je na zahtjev Vlade krajem januara izmijenjen zakon pa je rok sa šest mjeseci produžen na godinu za upis ovih objekata što ističe 14.avgusta. To je urađeno, kako je Vlada tada obrazložila, zbog neusklađenosti odredbi Zakona o državnom premjeru i katastru sa odredbama Zakona o legalizaciji izrada i ovjera elaborata premjera izvedenog stanja bespravnog objekta od strane Katastra nije mogla biti sprovedene pravovremeno.

“Članom 48 stav 1 propisana je obaveza vlasnika bespravno izgrađenih objekata koji nijesu upisani u katastar nepokretnosti da, u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu zakona, pokrenu postupak upisa objekta u katastarsku evidenciju. Međutim, postupak upisa bespravno izgrađenog objekta nije moguće pokrenuti bez prethodno izrađenog elaborata premjera izvedenog stanja, njegove tehničke provjere u Upravi za nekretnine, kao i ispunjavanja drugih zakonom propisanih uslova. U dosadašnjoj primjeni zakona pokazalo se da veliki broj vlasnika objektivno nije u mogućnosti da u ostavljenom roku pokrene postupak, zbog okolnosti koje ne zavise od njih”, obrazložio je Đurović.

Prema njegovim riječima, veliki broj bespravno izgrađenih objekata nalazi se na nepokretnostima kod kojih prethodno moraju biti okončani drugi pravni postupci, kao što su ostavinski postupci, fizičke diobe, utvrđivanje prava svojine i drugi postupci pred sudovima i organima uprave.

“Zbog toga su geodetske organizacije u velikom broju slučajeva bile onemogućene ili su odbijale izradu elaborata, što je vlasnicima objekata faktički onemogućilo da započnu postupak upisa u propisanom roku”, naveo je Đurović.

Treba imati u vidu i da član 48 stav 2, kako je pojasnio poslanik NSD-a, propisuje veoma strogu posljedicu za propuštanje roka iz stava 1, odnosno obavezu inspektora zaštite prostora da donese rješenje o uklanjanju objekta za koji nije pokrenut postupak upisa.

“Imajući u vidu da značajan broj građana nije bio u mogućnosti da pokrene postupak zbog objektivnih administrativnih i institucionalnih prepreka, zadržavanje postojećeg roka dovelo bi do primjene najstrože mjere prema licima koja nijesu bila u mogućnosti da ispune zakonsku obavezu iz razloga na koje nijesu mogla uticati. Predloženim produženjem roka sa 12 na 24 mjeseca obezbijedili bi se realni uslovi za sprovođenje zakona, omogućilo bi se vlasnicima da pribave potrebnu dokumentaciju, izrade i ovjere elaborate, okončaju neophodne pravne postupke i blagovremeno pokrenu postupak upisa u katastarsku evidenciju. Na taj način ostvarila bi se svrha zakona, obezbijedila njegova pravična i efikasna primjena, te spriječile teške socijalne posljedice koje bi nastale usljed donošenja velikog broja rješenja o uklanjanju objekata koji predstavljaju jedino mjesto stanovanja njihovih vlasnika i njihovih porodica, čime bi se ujedno doprinijelo očuvanju socijalnog mira i pravne sigurnosti građana”, pojasnio je Đurović.

Poslanik NSD-a predložio je i izmjene i dopune člana 14 Zakona kojim je predviđena obaveza da nadležni organ koji vodi postupak legalizacije utvrdi ispunjenost uslova za legalizaciju bespravnog objekta na osnovu dostavljene dokumentacije, da utvrdi da li se bespravni objekat nalazi na satelitskom snimku i da izvrši pregled bespravnog objekta na licu mjesta. Istim članom propisano je da radi efikasnijeg sprovođenja svih radnji definisanih Zakonom, nadležni organ obrazuje komisiju, koja ima neparan broj članova i najmanje tri člana, od kojih je jedan predstavnik Katastra koji mora biti geodetske struke, jedan član mora biti pravne, a jedan arhitektonske ili građevinske struke.

“Imajući u vidu kompleksnost zadataka članova komisije, odnosno činjenicu da članovi komisije vrše pregled objekta na licu mjesta i upoređuju stanje objekta sa stanjem u dostavljenoj dokumentaciji, predloženo je da se kroz jasan zakonski osnov propise pravo na naknadu za rad članova komisija i visinu naknade koja treba da bude ista u svim opštinama, u cilju jedinstvene primjene zakona. Obaveze komisije podrazumijevaju detaljan pregled objekta, upoređivanje činjenica iz dostavljene dokumentacije sa stanjem objekta na licu mjesta, komunikaciju sa vlasnikom bespravnog objekta, učešće u izradi zapisnika, a u predmetima za legalizaciju objekata u nadležnosti organa uprave (Uprava za legalizaciju) i odlazak u drugu opštinu, jer je ova uprava nadležna za donošenje rješenja o legalizaciji svih bespravnih objekata na teritoriji Crne Gore površine veće od 500 metara kvadratnih i objekata izgrađenih u zaštićenim zonama”, naveo je Đurović.

Predloženo je da troškove pregleda stanja bespravnog objekta na licu mjesta snosi vlasnik bespravnog objekta, posebno jer je odredbom člana 12 stav 10 Zakona o legalizaciji bespravnih objekata propisano da troškove legalizacije bespravnog objekta snosi vlasnik objekta.

“Zahtjev da se obezbijede sredstva za isplatu naknade članovima komisije za legalizaciju iznijele su opštine jer većina nema način niti obezbijedena sredstva za isplatu ove naknade. Postoji bojazan da članovi komisije neće obavljati povjerene im poslove ako se ne obezbijedi pravična naknada za rad, što će u konačnom uticati na sprovođenje postupka legalizacije kako sa stanovišta efikasnosti tako i sa stanovišta kvaliteta”, istakao je Đurović.

Zakon o legalizaciji bespravnih objekata stupio je na snagu u avgustu 2025. godine, a tekst je mijenjan i dopunjavan u februaru ove godine. Stupanjem na snagu Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata 2017. godine započet je proces legalizacije bespravnih objekata. Tokom njegove primjene podnijeto je preko 59.500 zahtjeva za legalizaciju, a donijeto je 3.217 rješenja o legalizaciji.

The post Još godinu za upis nelegalnih objekata u katastar – predložene izmjene Zakona o legalizaciji first appeared on BARinfo.

Članovi ovog odbora biće: Vasilije Čarapić (PES), Duško Stjepović iz Demokratske Crne Gore, Slađana Kaluđerović (SNP), Nikola Camaj (Albanski forum) i Radinka Ćinćur iz Posebnog kluba poslanika.

Predlog za formiranje Anketnog odbora potpisala su 43 poslanika, iz PES, NSD, Demokrata i SNP CIVIS.

Razlozi otvaranja parlamentarne istrage i obrazovanja Odbora sadržani su u činjenici da se radi o jednoj velikoj međunarodnoj korupcionaškoj aferi čiji kraci vode do Crne Gore i posla u vezi sa davanjem u zakup, izgradnjom i radom vjetroelektrane na Možuri.

The post Đurović i Ćinćur u Anketnom odboru za istraživanje afere Možura first appeared on BARinfo.

Pred više stotina vjernika, i uz direktan prenos na prvom kanalu TV CG, tradicionalnu Ponoćku je služio nadbiskup barski Rrok Gjonleshaj, uz sasluženje generalnog vikara Barske nadbiskupije don Sima Ljuljića i župnika Sutomora i Spiča dr Dejana Turze.

Svečanoj misi su prisustvovali, pored ostalih, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, protojerej-stavrofor Slobodan Zeković, šef poslaničkog kluba NSD u državnom Parlamentu Dejan Đurović, potpredsjednica Opštine mr Tanja Spičanović, menadžerka Opštine Stanislava Tanja Bardić, predsjednik partije Biram Bar Radomir Novaković Cakan…

The post Ponoćnom misom otpočelo praznovanje katoličkog Božića first appeared on BARinfo.

Za njegov izbor na ovu visoku međunarodnu funkciju glasali su predstavnici Srbije, Španije, Italije, Turske, Rumunije, Bosne i Hercegovine Sjeverne Makedonije, Monaka, San Marina, Maroka.

“Ovo je istorijski uspjeh Crne Gore i veliki poduhvat aktuelne parlamentarne većine. Posebno zadovoljstvo mi čini što će naša zemlja biti domaćin jubilarne 20. sjednice PAM-a, tokom koje će biti organizovana i konferencija predsjednika parlamenata zemalja članica, čiji će domaćin biti predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić“, istakao je u Rimu potpredsjednik PAM-a Dejan Đurović.

The post Dejan Đurović izabran za potpredsjednika Parlamentarne skupštine Mediterana first appeared on BARinfo.

“Na današnji dan prije skoro vijek i po (147 god.) grad Bar je nakon  107 godina Osmanske vladavine postao dio crnogorske države. Osvajanje Bara je bila jedna od ključnih ako ne i najvažnije kota u ‘Veljem ratu’.  Upravo 9. januara Knjaz Nikola je prvi put ugazio u Bar – a koliko je ovo  Crnoj Gori i samom Knjazu značilo govori i patriotska oda ‘Moru’ koju je sam spjevao”, poručio je dr Dejan Đurović, šef poslaničkog kluba Nove srpske demokratije.

On je podsjetio da je operacija oslobođenja Bara počela  grupisanjem praktično čitave crnogorske vojske u Virpazaru odakle kreću na utvrđenje Sutorman, nakon čega oslobađaju i Volujicu i utvrđenje Haj Nehaj.

“Sva turska vojska se grupisala u grad kojeg da bi osvojila naša vojska je morala minirala akvadukt i na taj način osim gubitka nade za pomoć koja nije stizala primorala neprijatelja na predaju. Predalo se ukupno 2337 vojnika. Velji rat koji je počeo 28 juna 1876 kada su Srbija i Crna Gora objavile rat Turskoj  okončan  je  4 dana nakon oslobođenja Bara. Bitka za Bar nakon bitke na Vučjem Dolu se smatra najznačajnijih bitaka u ratu gdje oslobođena većina današnje Crne Gore”, podsjetio je Đurović i dodao:

“U znak velike zahvalnost oslobodiocima moramo pomenuti Vojvodu Iliju Plamenca ministra odbrane koji je bio glavnokomandujući  vojske i junaka bez premca vojvodu Maša Ðurovića koji je predvodio vojsku. Slava oslobodiocima i junacima.”

Opelo oslobodiocima Bara održao je paroh barski Jovan Plamenac.

“Okupili smo se da se prisjetimo nadasve žrtve ljudima kojima smo danas služili pomen. Žrtvi onih koji su živote položili u borbi za oslobođenje Bara. To je ista ona žrtva koje se prisjećamo svake godine na Vidovdan kada se u svim crkvama SPC služi parastos svima onima koji su položili život u odbrani otačastva i vjere pravoslavne od Kosova pa do današnjih dana. Tome su živote položili i ovi ljudi koji su oslobađali Bar nakon viševjekovnog turskog ropstva. To je žrtva koja je utemeljena na Jevanđelskom vrednosnom sistemu, koje proističe iz Hristovog učenja, i koja je utemeljena na njegovoj krsnoj žrtvi. Sveti oci kažu da nema veće žrtve od one kada se polaže život u odbrani bližnjeg svoga. Upravo su to uradili oslobodioci Bara”, rekao je Plamenac.

On je naglasio i da se “rane međusobica u prošlosti ne zacjeljuju političkom korektnošću. Političkom korektnošću se maskiraju. Iscjeljuju samo pokajanjem i praštanjem”.

The post Nova srpska demokratija: Đurović položio vijenac, a Plamenac održao pomen first appeared on BARinfo.

Moderator večeri, publicista Dragan Mitrov Đurović je istakao da je “Smiljana uputila poruku da ovaj život nije proba, nego svirka uživo i da nema ponavljanja”

“Tu svirku uživo, te note života lijepe ili one manje lijepe, zapisuje Smiljana ostavljajući nama i kao pomenik jednog vremena i kao opomenu mnogima. U ovoj knjizi se naslućuje ono što pobjeđuje – ljepota ljubavi, trajanja, življenja, ali i pobjeda nad onim što nije dobro i što nije baš najbolje “, nadahnuto je publiku uveo u veče Đurović.

“Decenijama naša Smiljana”, ustvrdio je, “živi, radi, pati, piše, veseli se, zapisuje, i u tom već pomenutom tragu, ostavlja roman ’Miris novca’ i najnoviji, koji nas je večeras okupio ’Haljina po mjeri vjere’. Glavni moto, i u ovoj knjizi, bez obzira na bol, jeste ljubav. Jedino ljubav prema ljudima, životu, prema svitanju, prema zalasku sunca, vođena moru, može pobijediti. Kada budete čitali ovu knjigu, vidjećete svijet oko sebe“, dao je smjernice Đurović.

Mr Dejan Đurović je za roman imao isključivo riječi hvale. Komplimente nije štedio ni govoreći o autorki, naglašavajući da je “Smiljana žena lav koja se nikad nije predala, uprkos tome što u najtežim trenucima nije imala posao, ostala je sama, uz obavezu podizanja sopstvene djece i obavezu podučavanja tuđe“.

“U vremenu u kome stanuje droga, prostitucija, kriminal, trafiking, trebalo je podići dvoje djece, izvesti ih na pravi put. Tu dolazimo do poente oba romana (’Miris novca’ i ’Haljina po mjeri vjere’) moje prijateljice Smilje, a to je očuvanje i formiranje zdrave porodice, što je svojevrsni uspjeh, ne samo te porodice, nego i društva uopšte“, kazao je Đurović, uz naglasak da je “bilo lakše obrađivati neke opuštenije teme, nego ulaziti pisanjem u srž problema društva u našoj zemlji i regiona“ i da “roman ipak obiluje nadom, jer pokazivanjem emocija daje vjeru u bolje sjutra”.

Izvode iz recenzije uglednog književnika, romanopisca, pjesnika, esejiste, Veselina Mišnića, pročitala je Vanja Todorović: “Roman ’Haljina po mjeri vjere’ je svakako osoben i originalan po temi ili temama kojima se bavi. Živimo u vremenu terora, gdje se ekstremizam svake vrste umnožava i prijeti da uništi sve ljepote života u kom god obliku one nastajale. Zlo ne miruje i spremno je da bilo koga obrlati i prigrli u moćno naručje tame“.

U ime izdavača, govorila je pjesnikinja i profesorica Slavka Klikovac, rukovoditeljka Udruženja umjetnika “Vizija”, koja je, rekla je, Smiljanu upozoravala da “teme koje obrađuje nisu popularne za jednu ženu, majku“. Međutim, naglašava da nije mogla da ne bude iskrena i ne prizna da je svojim stavom i istrajnošću, spisateljica, zaista, na pravom putu.

“Roman odaje crtu savremenosti, odiše savremenim pisanjem i moderno je štivo, pa svi ljubitelji čitanja treba da budu u dosluhu sa sadržajem djela. Smiljani čestitam na hrabrosti i istrajnosti. Nadam se da će ubuduće odabrati neke ’lakše’ teme, sa punim pravom to tražim od nje, jer, bez obzira na kvalitet, sazrela je za nešto drugačije“, istakla je Klikovac.

I prof. dr Rade Vučićević smatra da je sadržaj romana “izuzetno plodonosan, uspješan, a spisateljica nadarena”.

“Mislim da niko nije opisao takve izlaske i zalaske sunca. Ovo je izvanredna ljubavna priča između Leni i Denija. Odavno niko nije do takvog savršenstva doveo epizodne likove u ovom kontekstu, u ovoj temi, na ovaj način. Smiljanin stil je razigran, ali izbrušen, kao da je napisala već dvadeset romana. Ovo je u pravom smislu bestseler“, kazao je Vučićević, istakavši da “niko do sada nije konkretnije, stručnije, realnije, niti objektivnije opisao probleme trgovine bijelim robljem, trafiking, prostituciju, ekstremizam i još puno toga zanimljivog, a bolnog istovremeno“.

U emotivnom obraćanju autorka “Haljine po mjeri vjere“ je u izrazila nadu da će “ostaviti trag za života”.

“Došla sam na ideju da napišem ovaj roman, takođe da iznesem jednu istinitu priču u nadi da ću pokrenuti mlade ljude da pozitivnije razmišljaju i da se ne truju nikakvim zlom. Nadam se da sam u tome uspjela. Možda će upravo neko među mladima koji su večeras prisutni, poželjeti da postane književnik i da prenosi istinite priče u interesu boljitka svih nas – svih naroda i nacija, da više nikada ne bude mržnje na našim prostorima, jer mržnja se ne rađa, ona se stvara. Ovo što ja osjećam trenutno – ovakvu sreću, radost i zadovoljstvo, željela bih da svi osjetite“, zaključila je Vukićević.

Moderator večeri, Dragan Mitov Đurović je na kraju poručio da smatra da je “ovo roman po mjeri naših dama koji nas budi i opominje”. Skrenuo je pažnju da “možda u našoj užoj ili široj porodici stasava neki Deni, a isto tako, da možda u našoj porodici ili šire, živi neka dobra Lena koju čeka neki slični put“. “Ako vas nekada putevi iz južne strane odvedu, nemojte Smiljanu i njenu knjigu mimoići i razminuti, trebaće vam, to nije voda, to je knjiga života”, zaključio je Đurović.

Vukićević je svima koji su došli na promociju poklonila roman. Veče su nastupom dodatno oplemenili mladi muzičari – Đorđe Bajramović i Kristina Vševcova.

The post U Domu kulture promovisana Haljina po mjeri vjere – knjiga o ljubavi koja prkosi bolu first appeared on BARinfo.

Branislav Nenezić (SD) je istakao da jačanje uvozne zavisnosti od gasa ne treba da bude budućnost Luke Bar i Crne Gore.

Na početku Nenezić je citirao izjave ljudi koji su radili na izradi prostornog plana Crne Gore, a one glase:

“Mi ne podržavamo LNG terminal, Crna Gora nema razvijenu infrastrukturu, a to je investicija od milijardu eura, Crna Gora ima druge prioritete: turizam, saobraćaj itd…”.

Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović rekao je da njegovo ministarstvo nije u nadležnosti da koncipira politiku u oblasti energetike, već je u nadležnosti Ministarstvo energetike i rudarstva.

“Ono što MDUP radi je sprovođenje te politike, odnosno da omogući njeno sprovođenje kao i iscrtavanje prostornog plana. Zbog toga ne želim da govorim o štetnosti ili ne štetnosti ovih terminala”, kazao je Odović.

Prilikom planiranja gdje će se nalaziti terminali ispoštovani su svi EU standardi, rekao je Odović.

“Moram misliti, kao ministar, na interese građana i tako sprovoditi projekte”, objašnjava Odović.

Vlada je kolektivni organ i konačnu odluku neće donijeti samo premijer Milojko Spajić.

Predsjednik Odbora Dejan Đurović upitao je ministra Odovića da li je potpisani memorandum bio u projektnom planu za Prostorni plan Crne Gore.

Odović je odgovorio kako taj prostorni plan nije bio dio programskog zadatka, ističući da se nije desila promjena avgusta 2020. godine, građani Crne Gore bi već sada imali LNG terminal.

Ministar Saša Mujović (PES) istakao je da je odgovornost i na ministarstvo na čijem je čelu Odović, te da ne treba prebacivati lopticu na Ministarstvo energetike i rudarstva.

“Svi zajedno treba da nađemo najbolje rješenje. Lično nijesam pristalica prepisivačke škole ‘čuo sam da je LNG dobar u Grčkoj, pa će to biti i za Bar’, nema toga. U memorandumu je istaknuto da priča o LNG terminalu može zaživjeti samo kada te kompanije dostave studiju o analizi o uticaju na životnu sredinu”, kazao je Mujović.

Mujović dodaje da je situacija oko LNG terminala slična onoj koja je bila u procesu izgradnje podvodnog kabla, a sada taj kabal mnogo znači za Crnu Goru.

“Nemojte oštricu napada imati na bilo koga, oni su detektovali i rekli imamo mogućnost da se gradi, i ministarstvo Odovića je odradilo sjajan posao. Smatram da se LNG mora podržati”, kazao je Mujović.

Predsjednik Odbora Dejan Đurović komentarisao je izlaganje Mujovića navodeći kako Crna Gora od 2002. godine nema robne rezerve, a da skladištenja energenata nema unazad 15 godina.

Nakon izlaganje predstavnika ministarstava za riječ se javio poslanik Oskar Huter (DPS).

Huter navodi da je blizu trideset NVO organizacija pokrenulo peticiju protiv izgradnje LNG terminala.

“Moramo da znamo da su se u Evropi svi zabavili planskim i strateškim aktivnostima u pravcu gašenja gasnih elektrana”, rekao je Huter.

Branislav Nenezić rekao je ministru Odoviću da nema potrebe za spočitavanjem o radu bilo koje vlade.

“Nađite mi jedan turistički grad u kom je izgrađen LNG terminal. Ne može terminal biti izgrađen ni na kilometrima udaljenim naseljenim mjestima”, istakao je Nenezić.

Nenezić je dalje odgovorio i Mujoviću kazavši da je ćutanje o njegovoj posjeti Luci Bar izazvalo burnu reakciju javnosti.

Predsjednik Odbora Đurović komentarisao je izlaganje Mujovića navodeći kako Crna Gora od 2002. godine nema robne rezerve, a da skladištenja energenata nema unazad 15 godina.

Nakon izlaganje predstavnika ministarstava za riječ se javio poslanik Oskar Huter (DPS).

Huter navodi da je blizu trideset NVO organizacija pokrenulo peticiju protiv izgradnje LNG terminala.

“Moramo da znamo da su se u Evropi svi zabavili planskim i strateškim aktivnostima u pravcu gašenja gasnih elektrana”, rekao je Huter.

Branislav Nenezić rekao je ministru Odoviću da nema potrebe za spočitavanjem o radu bilo koje vlade.

“Nađite mi jedan turistički grad u kom je izgrađen LNG terminal. Ne može terminal biti izgrađen ni na kilometrima udaljenim naseljenim mjestima”, istakao je Nenezić.

Nenezić je dalje odgovorio i Mujoviću kazavši da je ćutanje o njegovoj posjeti Luci Bar izazvalo burnu reakciju javnosti.

Član Odbora Momčilo Leković kazao je kako mu smetaju dvostruki aršini koji se pojavljuju, te da je nekadašnja ministarka ekonomije Dragica Sekulić 2022. godine rekla da će Luka Bar biti baza za distribuciju tečnog gasa.

“Grad Bar je značajno ugrožen imamo pet ili šest kamenoloma i čini mi se da predstavnici opozicije i vlast na lokalnom nivou rijetko problematizuju ove probleme”, rekao je Leković.

“Da su DNP ili SNP protiv LNG terminala bilo bi da su pod ruskim uticajem”

Odbornik Vladislav Bojović naveo je zbog nekih zapažanja iznenađen i uvrijeđen.

“Nevjerovatno je da smo mi iz DNP-a ili SNP-a nastupili protiv realizacije investicije u Baru odmah bi nas optužili da smo pod malignim ruskim uticajem i da smo saradnici ruskih obavještajnih službi, međutim predstavnici SD-a, a to nije nova partija, se protive takvoj američkoj investiciji”, rekao je Bojović.

Predsjednik Odbora Đurović naglasio je da ono što su benefiti Bara se ne smije zanemariti.

“Moramo voditi računa. Bar se ne može bazirati isključivo na turizmu, moramo vratiti ono kako je Bar predviđen a to je da bude centar Crne Gore. On mora biti i medicinski centar Crne Gore”, istakao je Đurović.

Saša Mujović je odgovorio Huteru navodeći da ne zna da li će LNG terminal biti sagrađen do 2030. godine.

“Ako me pitate da li je LNG dobro gorivo – nije. Teško je naći dobro i isplativo rješenje”, rekao je Mujović.

The post Oštra rasprava o LNG terminalu u Baru na sjednici skupštinskog Odbora first appeared on BARinfo.

„Naime, preduzimajući mjere i radnje iz svoje nadležnosti, pripadnici policije su došli do sumnje da je pomenuto krivično djelo izvršio A.N. tako što je 14. februara 2022. godine, oko 6:20 časova u naselju Topolica, zapaljivom tečnošću polio parkirano vozilo i zapalio ga upaljačem.

A.N. se trenutno nalazi u UIKS-u na izdržavanju kazne zatvora zbog drugih krivičnih djela izvršenih na teritoriji Bara“, navodi se u saopštenju Uprave policije.

The post Rasvijetljeno podmetanje požara na automobilu Dejana Đurovića first appeared on BARinfo.

Dejan Đurović, poslanik u crnogorskoj Skupštini, predsjednik Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport i član Odbora za ekonomiju i finansije i Odbora za prostorno planiranje i ekologiju, ali i nekadašnji odbornik u barskom parlamentu smatra da novinari željom za “bum” informacijama, bespotrebno podižu tenzije u situaciji kad je to najmanje potrebno.

“Zabilježen rekordni negativni prirodni priraštaj u januaru”:

“Loši demografski trendovi iz prethodne, koji se nastavljaju i u ovoj godini, za Đurovića su problem kojem treba posvetiti mnogo pažnje i koji zahtijeva temeljitu analizu. On smatra da, kao društvo, ne djelujemo afirmativno na mlade ljude, pa dolazi do negativnog priraštaja, što je, po njegovim riječima, problem ne samo za Vladu nego za društvo u cjelini.

“EPCG sa 10 miliona spasava CEDIS od stečaja”

EPCG je, po riječima Đurovića, od jednog osrednjeg društva, zahvaljujući novom menadžmentu,   dostigla nivo stabilne javne firme. Činjenica je da su joj pomogle i posljednje kiše ali, u svakom slučaju, odluka da se ne ulaže u KAP bila je pravi potez jer bi “oživljavanje privrednog mrtvaca” zasigurno doprinijelo urušavanju energetskog  sistema.

“Prijetnje bombama ugrožavaju bezbjednost i zdravlje djece”

Komentarišući izjavu profesora Neđeljka Đurovića da se moraju poboljšati bezbjednosne mjere u školama, Dejan Đurović najavljuje današnji sastanak Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport na kojem će upravo to biti glavna tema, uz napomenu da podržava angažovanje policajaca u školama.

“Za rušenje mosta optuženi direktor, izvođač i podizvođač”

Zbog incidenta na gradilištu kod Rožaja, u kojem su teško povrijeđena tri radnika, podnesen je optužni predlog protiv direktora, izvođača i podizvođača radova. Čini se, po Đurovićevim riječima, da ovdje mora doći do izmjene zakona, regulativa je slaba u smislu što je u ovom slučaju, u stvari, najbitniji nadzor, a on je zakazao.

The post Dejan Đurović: Novinari željom za bum informacijama bespotrebno podižu tenzije first appeared on BARinfo.

Skupu su, pored ostalih, prisustvovali poslanici u crnogorskom parlamentu koalicije “Za budućnost Crne Gore” Dejan Đurović i Maja Vukićević, kao i predsjednik Opštinskog odbora Nove Srpske demokratije u Baru Lazar Macanović.

Đurović je poručio da je ovaj skup samo opomena njihovim dosadašnjim koalicionim partnerima da se ne igraju sa izbornom voljom građana, jer, kako je kazao, to neće dozvoliti.

„Mi smo spremni, ne samo u Baru, već u svim gradovima i ova prva akcija je akcija opomene, a nakon toga će slijediti radikalizacija društvenih prilika u Crnoj Gori. To će biti vaninstitucionalna i institucionalna borba u kojoj nećemo dozvoliti da se prekraja izborna volja građana. Znate da je Demokratski front, što se tiče protesta, bez dileme lider i nećemo dozvoliti da parlamentarna većina ne bude većina, niti da se dozvoli bilo kakvo prekrajanje izbornih rezultata. Ovo je večeras početak, ukoliko za par dana ne napravimo dogovor unutar parlamentarne većine, sigurno ćemo krenuti sa radikalnim mjerama”, istakao je Đurović.

I Vukićević je podvukla da je ovo blokada upozorenja za njihove kolege iz parlamentarne većine koje su namjerile da prave manjinsku vladu uz podršku Demokratske partije socijalista.

“Niko od nas nije dobio mandat da bi svega godinu i po nakon izbora vratio DPS na vlast, a posebno to nijesu dobile naše kolege iz SNP-a, koje su bile na našoj izbornoj listi. Njihov program je bio jasan- nema saradnje sa DPS-om. Mi se nadamo da će oni odustati od te namjere, inače ćemo mi biti prinuđeni da radikalizujemo naše proteste i da koristimo sve mehanizme koji nam stoje na raspolaganju da spriječimo prekrajanje izborne volje”, poručila je Vukićević.

Macanović je kazao da su se večeras okupili kako bi još jednom apelovali na sve tri pobjedničke koalicije da se dogovore, kako ne bi izigrali narodnu volju od 30. avgusta.

“Ovo je samo štrajk upozorenja, odnosno blokada protiv izdaje. Računamo da će, ako se ne dogovore pobjedničke koalicije, protesti biti mnogo masovniji”, naveo je Macanović.

Okupljeni su propustili vozilo sa hitnim medicinskim slučajem za Podgoricu, a na kratko su se mogli čuti i povici “izdaja” i “uzeo si pare Dritane”.

Protest je protekao mirno, bez incidenata, a obezbjeđivalo ga je oko 20 policajaca.

Blokade su održane u 15 gradova Crne Gore na kojima je blokirano 17 saobraćajnica.

The post FOTO: Blokada saobraćajnice i u Baru first appeared on BARinfo.