<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Dejan Turza - BARinfo</title>
	<atom:link href="https://barinfo.me/tag/dejan-turza/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://barinfo.me</link>
	<description>Dnevne novine Bara</description>
	<lastBuildDate>Thu, 25 Dec 2025 01:20:00 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0</generator>

<image>
	<url>https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/05/barinfo-fav-icon-150x150.jpg</url>
	<title>Dejan Turza - BARinfo</title>
	<link>https://barinfo.me</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Ponoćnom misom otpočelo praznovanje katoličkog Božića</title>
		<link>https://barinfo.me/ponocnom-misom-otpocelo-praznovanje-katolickog-bozica/</link>
					<comments>https://barinfo.me/ponocnom-misom-otpocelo-praznovanje-katolickog-bozica/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Željko Milović]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 25 Dec 2025 01:19:52 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Dejan Đurović]]></category>
		<category><![CDATA[Dejan Turza]]></category>
		<category><![CDATA[Dušan Raičević]]></category>
		<category><![CDATA[Katolički Božić]]></category>
		<category><![CDATA[Rrok Gjonleshaj]]></category>
		<category><![CDATA[Simo Ljuljić]]></category>
		<category><![CDATA[Slobodan Zeković]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/?p=215842</guid>

					<description><![CDATA[<p>Svečanom misom u ponoć, u katedrali Svetog Petra apostola, počelo je praznovanje katoličkog Božića. Pred više stotina vjernika, i uz direktan prenos na prvom kanalu TV CG, tradicionalnu Ponoćku je služio nadbiskup barski Rrok Gjonleshaj, uz sasluženje generalnog vikara Barske nadbiskupije don Sima Ljuljića i župnika Sutomora i Spiča dr Dejana Turze. Svečanoj misi su [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/ponocnom-misom-otpocelo-praznovanje-katolickog-bozica/">Ponoćnom misom otpočelo praznovanje katoličkog Božića</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="has-medium-font-size wp-block-paragraph"><strong>Svečanom misom u ponoć, u katedrali Svetog Petra apostola, počelo je praznovanje katoličkog Božića.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Pred više stotina vjernika, i uz direktan prenos na prvom kanalu TV CG, tradicionalnu Ponoćku je služio nadbiskup barski <strong>Rrok Gjonleshaj</strong>, uz sasluženje generalnog vikara Barske nadbiskupije don <strong>Sima Ljuljića</strong> i župnika Sutomora i Spiča <strong>dr Dejana Turze</strong>.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Svečanoj misi su prisustvovali, pored ostalih, predsjednik Opštine Bar <strong>Dušan Raičević</strong>, protojerej-stavrofor <strong>Slobodan Zeković</strong>, šef poslaničkog kluba NSD u državnom Parlamentu <strong>Dejan Đurović</strong>, potpredsjednica Opštine <strong>mr Tanja Spičanović</strong>, menadžerka Opštine <strong>Stanislava Tanja Bardić</strong>, predsjednik partije Biram Bar <strong>Radomir Novaković Cakan</strong>&#8230;</p>



<figure class="wp-block-gallery has-nested-images columns-default is-cropped wp-block-gallery-1 is-layout-flex wp-block-gallery-is-layout-flex">
<figure class="wp-block-image size-large"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1024" height="602" data-id="215843" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ponocka-5.jpg" alt="" class="wp-image-215843" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ponocka-5.jpg 1024w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ponocka-5-300x176.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ponocka-5-768x452.jpg 768w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>
</figure>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="1024" height="602" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ponocka-6-1.jpg" alt="" class="wp-image-215845" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ponocka-6-1.jpg 1024w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ponocka-6-1-300x176.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ponocka-6-1-768x452.jpg 768w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="1024" height="602" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ponocka-1.jpg" alt="" class="wp-image-215846" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ponocka-1.jpg 1024w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ponocka-1-300x176.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ponocka-1-768x452.jpg 768w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="602" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ponocka-7.jpg" alt="" class="wp-image-215847" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ponocka-7.jpg 1024w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ponocka-7-300x176.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ponocka-7-768x452.jpg 768w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="602" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ponocka-4.jpg" alt="" class="wp-image-215848" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ponocka-4.jpg 1024w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ponocka-4-300x176.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ponocka-4-768x452.jpg 768w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="602" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ponocka-2.jpg" alt="" class="wp-image-215849" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ponocka-2.jpg 1024w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ponocka-2-300x176.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ponocka-2-768x452.jpg 768w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure><p>The post <a href="https://barinfo.me/ponocnom-misom-otpocelo-praznovanje-katolickog-bozica/">Ponoćnom misom otpočelo praznovanje katoličkog Božića</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/ponocnom-misom-otpocelo-praznovanje-katolickog-bozica/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Proslava zajedničkog Uskrsa / Vaskrsa u crkvi Svete Tekle</title>
		<link>https://barinfo.me/proslava-zajednickog-uskrsa-vaskrsa-u-crkvi-svete-tekle/</link>
					<comments>https://barinfo.me/proslava-zajednickog-uskrsa-vaskrsa-u-crkvi-svete-tekle/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dragan Marović]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 24 Apr 2025 08:29:03 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Dejan Turza]]></category>
		<category><![CDATA[dvooltarna crkva]]></category>
		<category><![CDATA[Marjan Petkovski]]></category>
		<category><![CDATA[sveta tekla]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/proslava-zajednickog-uskrsa-vaskrsa-u-crkvi-svete-tekle/</guid>

					<description><![CDATA[<p>U spičanskoj dvooltarnoj crkvi sv. Tekle, podignutoj još u XIII/XIV vijeku, katolici i pravoslavci zajednički su proslavili Vaskrs / Uskrs, 21. aprila. Jutarnju liturgiju predvodio je paroh spičansko‑mišićki jerej Marjan Petkovski, dok je odmah potom misno slavlje držao dr don Dejan Turza, desetogodišnji upravitelj župe sv. Marije u Sutomoru. Tokom mise pročitana je i uskršnja [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/proslava-zajednickog-uskrsa-vaskrsa-u-crkvi-svete-tekle/">Proslava zajedničkog Uskrsa / Vaskrsa u crkvi Svete Tekle</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph" style="font-size:18px"><strong>U spičanskoj dvooltarnoj crkvi sv. Tekle, podignutoj još u XIII/XIV vijeku, katolici i pravoslavci zajednički su proslavili Vaskrs / Uskrs, 21. aprila. </strong></p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/04/3-2504-82iq.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="901" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/04/3-2504-82iq.jpg" alt="" class="wp-image-49347" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/04/3-2504-82iq.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/04/3-2504-82iq-266x300.jpg 266w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/04/3-2504-82iq-768x865.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Jutarnju liturgiju predvodio je paroh spičansko‑mišićki jerej <strong>Marjan Petkovski</strong>, dok je odmah potom misno slavlje držao dr don <strong>Dejan Turza</strong>, desetogodišnji upravitelj župe sv. Marije u Sutomoru. Tokom mise pročitana je i uskršnja poslanica kotorskog biskupa mons. <strong>Mladena</strong> <strong>Vukšića</strong>.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/04/5-2504-08nm.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/04/5-2504-08nm.jpg" alt="" class="wp-image-49350" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/04/5-2504-08nm.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/04/5-2504-08nm-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/04/5-2504-08nm-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Nakon duhovnog slavlja, oko sedamdesetak okupljenih nastavilo je druženje oko zajedničkog stola, a mnoge žene bile su odjevene u svečane narodne nošnje.</p>



<figure class="wp-block-gallery aligncenter has-nested-images columns-default is-cropped wp-block-gallery-2 is-layout-flex wp-block-gallery-is-layout-flex">
<figure class="wp-block-image size-large"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/04/4-1-2504-01lv.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" data-id="49348" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/04/4-1-2504-01lv.jpg" alt="" class="wp-image-49348" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/04/4-1-2504-01lv.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/04/4-1-2504-01lv-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/04/4-1-2504-01lv-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<figure class="wp-block-image size-large"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/04/3-1-2504-16ef.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="901" data-id="49346" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/04/3-1-2504-16ef.jpg" alt="" class="wp-image-49346" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/04/3-1-2504-16ef.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/04/3-1-2504-16ef-266x300.jpg 266w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/04/3-1-2504-16ef-768x865.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>


</figure>



<p class="wp-block-paragraph">Tradicionalno, na zajednički Uskrs / Vaskrs, sveštenici su se okušali i u tradicionalnom kucanju uskršnjim jajima. “Simbolika nije izostala – rezultat: izjednačeno, 1:1. Jer ovdje niko nije izgubio – svi su dobili. Dobitak je bilo zajedništvo”, istakao je medijima dr Turza i dodao da “ovo slavlje nije bilo tek susret dviju vjerskih zajednica, već snažan, ali nježan znak da vjera u Uskrslog Krista ima moć povezati, iscijeliti i obnoviti ono što se možda činilo zaboravljenim. U svjetlu uskrsne zore – u Sutomoru – nada je ponovno zasjala”.</p><p>The post <a href="https://barinfo.me/proslava-zajednickog-uskrsa-vaskrsa-u-crkvi-svete-tekle/">Proslava zajedničkog Uskrsa / Vaskrsa u crkvi Svete Tekle</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/proslava-zajednickog-uskrsa-vaskrsa-u-crkvi-svete-tekle/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Proslava sv. Roka u Sutomoru, zahvalnica Tanji Sekulić za promociju dobrobiti svim živim bićima</title>
		<link>https://barinfo.me/proslava-sv-roka-u-sutomoru-zahvalnica-tanji-sekulic-za-promociju-dobrobiti-svim-zivim-bicima/</link>
					<comments>https://barinfo.me/proslava-sv-roka-u-sutomoru-zahvalnica-tanji-sekulic-za-promociju-dobrobiti-svim-zivim-bicima/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Željko Milović]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 19 Aug 2024 12:37:49 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Dejan Turza]]></category>
		<category><![CDATA[Sveti Rok]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/proslava-sv-roka-u-sutomoru-zahvalnica-tanji-sekulic-za-promociju-dobrobiti-svim-zivim-bicima/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Dan župe sv. Roka proslavljen je 16. avgusta misom u crkvi sv. Marije u Sutomoru, koju je predvodio Ivan Penava, župnik iz Vircburga u Njemačkoj. Uz njega su bili u koncelebraciji Egedi Antal &#8211; svećenik Subotičke biskupije i don dr Dejan Turza &#8211; upravitelj župe Spič i Sutomore. Penava je istakao kako je sv. Roko, [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/proslava-sv-roka-u-sutomoru-zahvalnica-tanji-sekulic-za-promociju-dobrobiti-svim-zivim-bicima/">Proslava sv. Roka u Sutomoru, zahvalnica Tanji Sekulić za promociju dobrobiti svim živim bićima</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph" style="font-size:18px"><strong>Dan župe sv. Roka proslavljen je 16. avgusta misom u crkvi sv. Marije u Sutomoru, koju je predvodio Ivan Penava, župnik iz Vircburga u Njemačkoj. Uz njega su bili u koncelebraciji Egedi Antal &#8211; svećenik Subotičke biskupije i don dr Dejan Turza &#8211; upravitelj župe Spič i Sutomore.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Penava je istakao
kako je sv. Roko, kao i Hrist, bio hodočasnik na zemlji, prolaznik koji je
širio dobrotu i ljubav prema bližnjima: „Iako nije bio učeni sveštenik, Rok je jednostavnošću
i vjerom uspio obratiti mnoge ljude, što je primjer svakom vjerniku“. </p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2024/08/sveti-roko-2-2408-73kq.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="900" height="1012" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2024/08/sveti-roko-2-2408-73kq.jpg" alt="" class="wp-image-43588" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2024/08/sveti-roko-2-2408-73kq.jpg 900w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2024/08/sveti-roko-2-2408-73kq-267x300.jpg 267w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2024/08/sveti-roko-2-2408-73kq-768x864.jpg 768w" sizes="(max-width: 900px) 100vw, 900px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">U poslijepodnevnim satima, Penava Ivan je blagoslovio kućne ljubimce ispred kipa sv. Roka u dvorištu crkve. Ove godine, u ime župskog tima „Laudato si“ <strong>Marina Zgradić</strong> je uručila prigodnu zahvalnicu <strong>Tanji Sekulić </strong>koja zbog bolesti nije mogla prisustvovati pa je umjesto nje primila <strong>Milica Đinović</strong>. Sekulić je nagrađena za svoj trud i istrajnost u promociji dobrobiti za sva živa bića i društvo u cjelini.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2024/08/sveti-roko-1-2408-77hc.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2024/08/sveti-roko-1-2408-77hc.jpg" alt="" class="wp-image-43587" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2024/08/sveti-roko-1-2408-77hc.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2024/08/sveti-roko-1-2408-77hc-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2024/08/sveti-roko-1-2408-77hc-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure><p>The post <a href="https://barinfo.me/proslava-sv-roka-u-sutomoru-zahvalnica-tanji-sekulic-za-promociju-dobrobiti-svim-zivim-bicima/">Proslava sv. Roka u Sutomoru, zahvalnica Tanji Sekulić za promociju dobrobiti svim živim bićima</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/proslava-sv-roka-u-sutomoru-zahvalnica-tanji-sekulic-za-promociju-dobrobiti-svim-zivim-bicima/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Priča za primjer kako se u Spiču njeguju iskonske vrijednosti</title>
		<link>https://barinfo.me/prica-za-primjer-kako-se-u-spicu-njeguju-iskonske-vrijednosti/</link>
					<comments>https://barinfo.me/prica-za-primjer-kako-se-u-spicu-njeguju-iskonske-vrijednosti/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vjera Kv.]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 12 May 2023 21:34:43 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Dejan Turza]]></category>
		<category><![CDATA[Marjan Petkovski]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/prica-za-primjer-kako-se-u-spicu-njeguju-iskonske-vrijednosti/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Otkako su započeli sa službama u Sutomoru, pravoslavni i katolički sveštenici, Marjan Petkovski i dr don Dejan Turza, redovno se sastaju radi druženja, uz kafu. Ipak, danas je povod bio svečanijeg karaktera. Kako danas pravoslavci slave Svetog Vasilija, a katolici Svetog Leopolda Mandića, odlučili su da jedan drugog, osim kafom, časte i poklonima. Tako je [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/prica-za-primjer-kako-se-u-spicu-njeguju-iskonske-vrijednosti/">Priča za primjer kako se u Spiču njeguju iskonske vrijednosti</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph" style="font-size:18px"><strong>Otkako su započeli sa službama u Sutomoru, pravoslavni i katolički sveštenici, Marjan Petkovski i dr don Dejan Turza, redovno se sastaju radi druženja, uz kafu. Ipak, danas je povod bio svečanijeg karaktera. Kako danas pravoslavci slave Svetog Vasilija, a katolici Svetog Leopolda Mandića, odlučili su da jedan drugog, osim kafom, časte i poklonima. Tako je don Dejan od oca Marjana na poklon dobio osveštane vunene čarape kod moštiju Svetog Vasilija, veliku brojanicu „Bogorodičine suze“, nekoliko vjerskih naslova, kao i brojanicu, ikonu i lančić sa krstom. Sa druge strane, don Dejan Turza je mlađeg kolegu darivao figuricom i životopisom sv. Leopolda, molitvenikom, magnetima, kao i deseticom krunice.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Tema za razgovor uvijek imaju, iako
je među njima više od 15 godina razlike. Kako obojica ističu, to im nije
nikakva prepreka, već prednost, jer jedan od drugoga uče.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Za mene godine ne predstavljaju
problem, uglavnom se kroz parohiju, a i van nje, družim sa starijima od sebe i
smatram da imam dosta iskustva“, objasnio je Petkovski. </p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/05/dejan-i-marjan-carape-2305-77lj.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/05/dejan-i-marjan-carape-2305-77lj.jpg" alt="" class="wp-image-30335" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/05/dejan-i-marjan-carape-2305-77lj.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/05/dejan-i-marjan-carape-2305-77lj-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/05/dejan-i-marjan-carape-2305-77lj-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Turza ističe da u benediktinskom
redu postoji pravilo da se starija braća uče pobožnosti i revnosti Bogu od
mlađih, te tako i on uči od svog kolege.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Ne predstavlja mi problem što je
on mlađi, već zadovoljstvo. Obično kad je čovjek mlađi, pun je entuzijazma,
dakle, ja od njega mogu učiti, naročito kada je u pitanju njegov neposredni pristup
prema ljudima“, naveo je Turza.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Otkako su krenuli topliji dani, druženja
su, kažu, intenzivirali.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Na inicijativu mog mlađeg kolege, češće se viđamo, uz more. Drago mi je da me je ’izvukao’ iz kuće i kada vidim kakav je njegov pristup ljudima i kako ga vole, još mi je draže što smo kolege. Pričamo o svakodnevnim stvarima. Upoznajemo bolje jedan drugoga i tradiciju koja se ovdje njeguje“, istakao je Turza. </p>



<p class="wp-block-paragraph">„S obzirom da dijelimo isti posao u
ovom značajnom mjestu, bez imalo skromnosti, poznatom po multietničkom i vjerskom
skladu, razgovaramo o našem poslu, raznim anegdotama iz parohije ili župe i događajima
iz naše crkve uopšte“, iskreno je kazao Petkovski.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Spič je uvijek služio kao primjer
sloge pravoslavaca i rimokatolika, čemu svjedoče i čak tri dvooltarske crkve &#8211; Sveta
Petka, Sveta Tekla i crkva posvećena Svetom Roku, koja se nalazi iznad tunela,
na magistralnom putu Sutomore – Petrovac.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Po predanju, crkva nikad nije
završena, napravljena je u doba kuge, sredinom XIV vijeka zajedničkim snagama
mještana katolika i pravoslavaca za jednu noć. Rimokatolici su je posvetili
svetom Roku, dok su je pravoslavci posvetili sv. Ubrusu Gospodnjem“, istakao je
Petkovski.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Kako sam čitao, u Beogradu postoje spisi o saradnji katoličke i pravoslavne crkve u bivšoj Jugoslaviji, i kako se navodi, ona je bila najistaknutija baš ovdje u Sutomoru. Spomenuo bih i to da su tokom pandemije koronavirusa, katolici i pravoslavci zajedno donirali sredstva za kip sv. Roka koji se nalazi u dvorištu crkve sv. Marije. Jednom prilikom, kada sam htio da osnujem katoličke izviđače, starješina Izviđačkog reda ’24. novembar’, <strong>Tanjo Masoničić </strong>mi je kazao da za tim nema potrebe i pozvao da budem dio izviđača, kazavši da se u Baru ljudi ne dijele po vjeri, već na dobre i loše. Zbog toga mi je još draže što služim u ovom mjestu i što sam se dobro uklopio, a mještani me srdačno prihvatili“, kazao je don Dejan.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/05/dejan-i-marjan-razgovor-2305-20yz.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/05/dejan-i-marjan-razgovor-2305-20yz.jpg" alt="" class="wp-image-30337" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/05/dejan-i-marjan-razgovor-2305-20yz.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/05/dejan-i-marjan-razgovor-2305-20yz-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/05/dejan-i-marjan-razgovor-2305-20yz-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">U njihovom društvu bilo je i više
nego prijatno, a zadovoljstvo što ih vide zajedno, moglo se vidjeti i na licima
prolaznika, koji su obojicu sa poštovanjem pozdravljali. Kako ističu, rijetko
kad se late novčanika da plate piće, jer to učine drugi za njih, iz poštovanja
i zahvalnosti što njeguju tradiciju, promovišu multietičnost i vjerski sklad.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Na sličan način nekada su se na starobarskoj pijaci družili tadašnji barski vjerski velikodostojnici &#8211; <strong>muftija Karađuzović</strong>, <strong>nadbiskup Dobrečić</strong> i <strong>pop Pavle Radunović</strong>, koji su svakog petka zajedno pili kafu.</p><p>The post <a href="https://barinfo.me/prica-za-primjer-kako-se-u-spicu-njeguju-iskonske-vrijednosti/">Priča za primjer kako se u Spiču njeguju iskonske vrijednosti</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/prica-za-primjer-kako-se-u-spicu-njeguju-iskonske-vrijednosti/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Edukativno-molitveni susret u Gospi Ratačkoj</title>
		<link>https://barinfo.me/edukativno-molitveni-susret-u-gospi-ratackoj/</link>
					<comments>https://barinfo.me/edukativno-molitveni-susret-u-gospi-ratackoj/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Željko Milović]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 08 May 2023 14:39:04 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Dejan Paladin]]></category>
		<category><![CDATA[Dejan Turza]]></category>
		<category><![CDATA[Ratačka opatija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/edukativno-molitveni-susret-u-gospi-ratackoj/</guid>

					<description><![CDATA[<p>“Laudato si” animatori, te NVO “Čisto more” iz Sutomora organizovali su u subotu edukativno-molitveni susret u svetilištu Gospe Ratačke. Profesor istorije Dejan Paladin iznio je u predavanju detaljan prikaz istorije Ratačke opatije, s posebnim osvrtom na ulogu benediktinaca koju su imali u osnivanju ovog svetilišta, ali i istoriji hrišćanstva. “Tokom mletačko-osmanskih sukoba, nastradao je Ratac. [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/edukativno-molitveni-susret-u-gospi-ratackoj/">Edukativno-molitveni susret u Gospi Ratačkoj</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph" style="font-size:18px"><strong>“Laudato si” animatori, te NVO “Čisto more” iz Sutomora organizovali su u subotu edukativno-molitveni susret u svetilištu Gospe Ratačke. </strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Profesor istorije <strong>Dejan Paladin </strong>iznio je u predavanju detaljan prikaz istorije Ratačke opatije, s posebnim osvrtom na ulogu benediktinaca koju su imali u osnivanju ovog svetilišta, ali i istoriji hrišćanstva.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/05/dejan-paladin-2305-30yf.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/05/dejan-paladin-2305-30yf.jpg" alt="" class="wp-image-30339" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/05/dejan-paladin-2305-30yf.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/05/dejan-paladin-2305-30yf-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/05/dejan-paladin-2305-30yf-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">“Tokom mletačko-osmanskih sukoba, nastradao je Ratac. Tokom
1532. godine osmanska flota opustošila je opatiju. Po legendi mještana, opati
su iz topa sa zidina ispalili đule u znak poštovanja prema osmanskoj floti koja
je prolazila, a oni su to pogrešno protumačili i gađali opatiju”, pomenuo &nbsp;je jednu od lokalnih legendi Paladin,
podsjećajući na staro predanje po kome su, svaki dan kad bi zazvonilo zvono
crkve, iz stijena ispod mora izlazile murine, jer su ih baš u to vrijeme opati
hranili.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/05/dr-dejan-turza-2305-87av.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/05/dr-dejan-turza-2305-87av.jpg" alt="" class="wp-image-30354" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/05/dr-dejan-turza-2305-87av.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/05/dr-dejan-turza-2305-87av-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/05/dr-dejan-turza-2305-87av-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Učesnici skupa su potom učestvovali u zajedničkoj molitvi povodom osme godine obajve enciklike “Laudato si”, kao i u “Putu svjetla” (Via lucis) koje je predvodio župnik Spiča i Sutomora don dr <strong>Dejan Turza</strong>. <strong>Petar Đenđinović, </strong>član NVO “Čisto more”, iz Sutomora izrazio je zadovoljstvo što “nakon trideset godina djelovanja danas nije bilo potrebno sakupljati smeće na prostoru Gospe Ratačke”. Govorio je o važnosti recikliranja i razvrstavanja otpada, te o potrebi otvaranja bližih reciklažnih dvorišta, jer najbliže je u Podgorici. </p>



<p class="wp-block-paragraph">U molitveno-edukativnom programu učestvovali su vjernici župa Šušanj, Brca i Sutomore, zatim veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori <strong>Veselko Grubišić</strong>, kao i drugi gosti.</p><p>The post <a href="https://barinfo.me/edukativno-molitveni-susret-u-gospi-ratackoj/">Edukativno-molitveni susret u Gospi Ratačkoj</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/edukativno-molitveni-susret-u-gospi-ratackoj/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>U ponedjeljak blagoslov kućnih ljubimaca, prilozi namijenjeni prihvatilištu za napuštene životinje</title>
		<link>https://barinfo.me/u-ponedjeljak-blagoslov-kucnih-ljubimaca-prilozi-namijenjeni-prihvatilistu-za-napustene-zivotinje/</link>
					<comments>https://barinfo.me/u-ponedjeljak-blagoslov-kucnih-ljubimaca-prilozi-namijenjeni-prihvatilistu-za-napustene-zivotinje/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Željko Milović]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 14 Aug 2021 09:30:11 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Dejan Turza]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/u-ponedjeljak-blagoslov-kucnih-ljubimaca-prilozi-namijenjeni-prihvatilistu-za-napustene-zivotinje/</guid>

					<description><![CDATA[<p>U ponedjeljak će, u okviru proslave Svetog Roka, kod kipa posvećenom ovom svecu, ispred katoličke crkve sv. Marije u Sutomoru, biti upriličen blagoslov kućnih ljubimaca i životinja. “Župni ured sv. Marija Sutomore i NVO ‘Šapice – Bar’ ovim događajem žele doprinijeti boljem odnosu prema prirodnoj sredini i zaštiti svih životinjskih vrsta. Svi prikupljeni prilozi namijenjeni [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/u-ponedjeljak-blagoslov-kucnih-ljubimaca-prilozi-namijenjeni-prihvatilistu-za-napustene-zivotinje/">U ponedjeljak blagoslov kućnih ljubimaca, prilozi namijenjeni prihvatilištu za napuštene životinje</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph" style="font-size:18px"><strong>U ponedjeljak će, u okviru proslave Svetog Roka, kod kipa posvećenom ovom svecu, ispred katoličke crkve sv. Marije u Sutomoru, biti upriličen blagoslov kućnih ljubimaca i životinja. </strong></p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/08/proslava-svetog-roka-2108-28zx.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/08/proslava-svetog-roka-2108-28zx.jpg" alt="" class="wp-image-14180" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/08/proslava-svetog-roka-2108-28zx.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/08/proslava-svetog-roka-2108-28zx-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/08/proslava-svetog-roka-2108-28zx-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">“Župni ured sv. Marija Sutomore i NVO ‘Šapice – Bar’ ovim događajem žele doprinijeti boljem odnosu prema prirodnoj sredini i zaštiti svih životinjskih vrsta. Svi prikupljeni prilozi namijenjeni su privatnom privremenom prihvatilištu napuštenih pasa i mačaka u Paladinima – Šušanj”, kaže se u saopštenju don Dejana Turze, upravitelja župa Sutomore, Brca i Šušanj. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Kako ističe, Sveti Roko je zaštitnik oboljelih od gube, kuge
i kolere (i uopšte od zaraznih bolesti), invalida, hirurga, protiv bolesti
životinja (naročito pasa). Obraćaju mu se ljudi kroz molitve u raznim prirodnim
katastrofama, a u vinorodnim krajevima zazivaju ga u pomoć protiv filoksere.</p><p>The post <a href="https://barinfo.me/u-ponedjeljak-blagoslov-kucnih-ljubimaca-prilozi-namijenjeni-prihvatilistu-za-napustene-zivotinje/">U ponedjeljak blagoslov kućnih ljubimaca, prilozi namijenjeni prihvatilištu za napuštene životinje</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/u-ponedjeljak-blagoslov-kucnih-ljubimaca-prilozi-namijenjeni-prihvatilistu-za-napustene-zivotinje/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Sveštenici Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije na Evropskom prvenstvu u futsalu</title>
		<link>https://barinfo.me/svestenici-barske-nadbiskupije-i-kotorske-biskupije-na-evropskom-prvenstvu-u-futsalu/</link>
					<comments>https://barinfo.me/svestenici-barske-nadbiskupije-i-kotorske-biskupije-na-evropskom-prvenstvu-u-futsalu/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Željko Milović]]></dc:creator>
		<pubDate>Tue, 18 Feb 2020 22:45:46 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Barska nadbiskupija]]></category>
		<category><![CDATA[Dejan Turza]]></category>
		<category><![CDATA[Kotorska biskupija]]></category>
		<category><![CDATA[Rrok Gjonlleshaj]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/svestenici-barske-nadbiskupije-i-kotorske-biskupije-na-evropskom-prvenstvu-u-futsalu/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Futsal reprezentacija katoličkih sveštenika Crne Gore učestvuje na XIV Evropskom šampionatu, koji se održava u Pragu od 17. do 21. februara. Među igračima su sveštena lica iz Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije. Kapiten tima je barski nadbiskup i upravitelj Kotorske biskupije RRok Gjonleshaj, a u prvoj postavi je i župnik Sutomora i Spiča dr Dejan [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/svestenici-barske-nadbiskupije-i-kotorske-biskupije-na-evropskom-prvenstvu-u-futsalu/">Sveštenici Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije na Evropskom prvenstvu u futsalu</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph" style="font-size:18px"><strong>Futsal reprezentacija katoličkih sveštenika Crne Gore učestvuje na XIV Evropskom šampionatu, koji se održava u Pragu od 17. do 21. februara.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Među igračima su sveštena lica iz Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije. Kapiten tima je barski nadbiskup i upravitelj Kotorske biskupije <strong>RRok Gjonleshaj</strong>, a u prvoj postavi je i župnik Sutomora i Spiča <strong>dr Dejan Turza</strong>. </p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2020/02/futsal-katolicki-svestenici-crne-gore-3-2002-80fw.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2020/02/futsal-katolicki-svestenici-crne-gore-3-2002-80fw.jpg" alt="" class="wp-image-5208" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2020/02/futsal-katolicki-svestenici-crne-gore-3-2002-80fw.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2020/02/futsal-katolicki-svestenici-crne-gore-3-2002-80fw-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2020/02/futsal-katolicki-svestenici-crne-gore-3-2002-80fw-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Nakon takmičenja po grupama, u konkurenciji Italije, Austrije, BiH i Kosova, crnogorski sveštenici nisu uspjeli da uđu u četvrtfinale, pa ih očekuje razigravanje za utješni plasman sa ekipom Albanije.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Na Evropskom
prvenstvu nastupa 17 reprezentacija sa oko 200 igrača. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Prošle
godine šampionat je održan u Crnoj Gori, a utakmice su se igrale u Kotoru,
Ulcinju i Baru. Prvak Evrope je postao Portugal, pobjedom nad reprezentacijom
sveštenika BiH. Upravo ove dvije reprezentacije su i najveći favoriti ove
godine. </p><p>The post <a href="https://barinfo.me/svestenici-barske-nadbiskupije-i-kotorske-biskupije-na-evropskom-prvenstvu-u-futsalu/">Sveštenici Barske nadbiskupije i Kotorske biskupije na Evropskom prvenstvu u futsalu</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/svestenici-barske-nadbiskupije-i-kotorske-biskupije-na-evropskom-prvenstvu-u-futsalu/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>U Šušanju prvi put organizovane Žive jasle</title>
		<link>https://barinfo.me/u-susanju-prvi-put-organizovane-zive-jasle/</link>
					<comments>https://barinfo.me/u-susanju-prvi-put-organizovane-zive-jasle/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Željko Milović]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 29 Dec 2019 10:30:12 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Društvo]]></category>
		<category><![CDATA[Dejan Turza]]></category>
		<category><![CDATA[Šušanj]]></category>
		<category><![CDATA[Željko Pasković]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/u-susanju-prvi-put-organizovane-zive-jasle/</guid>

					<description><![CDATA[<p>U crkvi Svete Marije u Šušanju juče su, po prvi put u ovoj župi, prikazane „žive jasle“ – Isusovo rođenje. U ovom performansu učestvovalo je preko dvadesetoro djece – prvopričesnika i krizmanika iz župa Šušanj, Brca i Sutomore, a jedino su Mariju i Josipa glumile odrasle osobe. Predstava se odigravala u fazama – prvo su [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/u-susanju-prvi-put-organizovane-zive-jasle/">U Šušanju prvi put organizovane Žive jasle</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph" style="font-size:18px"><strong>U crkvi Svete Marije u Šušanju juče su, po prvi put u ovoj župi, prikazane „žive jasle“ – Isusovo rođenje. U ovom performansu učestvovalo je preko dvadesetoro djece – prvopričesnika i krizmanika iz župa Šušanj, Brca i Sutomore, a jedino su Mariju i Josipa glumile odrasle osobe. </strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Predstava
se odigravala u fazama – prvo su prikazane jasle, nakon toga su se u njima našli
Marija i Josip, a onda su se začula zvona na crkvi koja su obilježila Isusovo
rođenje. Zatim su se ređale scene u kojima su anđeli, pastiri i na kraju tri
kralja došli da se poklone Isusu. Interesantno je bilo što su u predstavi
učestvovale i životinje – magarci, kokoške&#8230; ko je šta imao kod kuće.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/zive-jaslice-1912-45yf.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/zive-jaslice-1912-45yf.jpg" alt="" class="wp-image-4835" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/zive-jaslice-1912-45yf.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/zive-jaslice-1912-45yf-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/zive-jaslice-1912-45yf-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Na ideju o „živim jaslicama“ došao je đakon don <strong>Željko Pasković</strong> kada je jednog jutra u dvorištu crkve ugledao magarca.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Ideju
za žive jasle sam vidio dok sam studirao u Sarajevu jer smo često išli u
sjemenište &#8216;Petar Barbarić&#8217; u Travniku. Oni bi tamo svake godine organizovali
to mnogo bolje i sa mnogo više ljudi, naravno, to je mala bogoslovija i oni su
već uhodani. Razmišljao sam kako da to najbolje organizujem i uz pomoć župnika don
Dejana Turze sam i uspio. Bez njegove pomoći to bi bilo vrlo teško, a i ljudi
su se tako radosno odazvali, svi su htjeli da učestvuju. To se vidjelo kada su
došla sva ta djeca i bilo nam je žao što nemamo više bijelih haljina, jer bi
svoj djeci dali da igraju anđele. To je momenat gdje treba svi da budemo
zajedno i smatram da smo ovime na pravi način proslavili Isusovo rođenje. Želimo
da to postane lijepa tradicija i da dogodine bude još bolje organizovano. Za
prvi put smo bili odlični“, kazao je Pasković.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Žive
jaslice“ upriličene su povodom crkvenog praznika Svete porodice, a sva djeca su
od dobila prigodne poklone. Po završetku programa, druženje je, uz zakusku,
nastavljeno u župnoj kući.</p><p>The post <a href="https://barinfo.me/u-susanju-prvi-put-organizovane-zive-jasle/">U Šušanju prvi put organizovane Žive jasle</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/u-susanju-prvi-put-organizovane-zive-jasle/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Okrugli sto povodom 930 godina Barske nadbiskupije</title>
		<link>https://barinfo.me/okrugli-sto-povodom-930-godina-barske-nadbiskupije/</link>
					<comments>https://barinfo.me/okrugli-sto-povodom-930-godina-barske-nadbiskupije/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Željko Milović]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 29 Dec 2019 10:21:04 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Događaji]]></category>
		<category><![CDATA[Barska nadbiskupija]]></category>
		<category><![CDATA[Dejan Turza]]></category>
		<category><![CDATA[Ivan Jovović]]></category>
		<category><![CDATA[Rrok Gjonlleshaj]]></category>
		<category><![CDATA[Zef Gashi]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/okrugli-sto-povodom-930-godina-barske-nadbiskupije/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Povodom 930 godina Barske nadbiskupije (1089 – 2019), sinoć je u kripti konkatedrale Svetog Petra održan okrugli sto na kojem su govorili monsinjor Zef Gashi &#8211; barski nadbiskup u miru, mr Ivan Jovović i don Dejan Turza. Prisutne je pozdravio msgr. Rrok Gjonlleshaj, Nadbiskup barski, kazavši da Barska nadbiskupija postoji 930. godina, ali da je [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/okrugli-sto-povodom-930-godina-barske-nadbiskupije/">Okrugli sto povodom 930 godina Barske nadbiskupije</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph" style="font-size:18px"><strong>Povodom 930 godina Barske nadbiskupije (1089 – 2019), sinoć je u kripti konkatedrale Svetog Petra održan okrugli sto na kojem su govorili monsinjor Zef Gashi &#8211; barski nadbiskup u miru, mr Ivan Jovović i don Dejan Turza.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Prisutne je pozdravio msgr. <strong>Rrok Gjonlleshaj</strong>, Nadbiskup barski, kazavši da Barska nadbiskupija postoji 930. godina, ali da je kao biskupija djelovala i mnogo ranije.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupija-3-1912-70zx.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupija-3-1912-70zx.jpg" alt="" class="wp-image-4625" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupija-3-1912-70zx.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupija-3-1912-70zx-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupija-3-1912-70zx-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">„Računa
se da ima 16 vjekova djelovanja i to bez prestanka. Imajući u obzir istorijske
događaje, pogotovo u ovim krajevima, biti aktivna nadbiskupija u kontinuitetu
znači da je Bog volio ovo mjesto, ovaj Bar i Crnu Goru i radi toga nije
dopustio da ona nije aktivna. Barska nadbiskupija odigrala je posebnu ulogu u
ovim krajevima, pa i šire. Svaki vjernik, ali i svaki stanovnik Crne Gore
trebao bi biti ponosan na ovu najstariju instituciju“, istakao je Gjonlleshaj. </p>



<p class="wp-block-paragraph">On
je kazao da Barska nadbiskupija ima 19 župa i da se dijeli u tri dekanata – barski,
podgorički i ulcinjski. Dodao je i to da posjeduje jedno od najvrijednijih
duhovnih bogatstva, a to su mošti koje su njegovi prethodnici uspjeli obezbijediti
u razdoblju od Svetog Ivana Krstitelja, pa sve do Ivana Pavla II.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nadbiskup
barski u miru msgr. Zef Gashi u uvodnom dijelu svog obraćanja kazao je kako je
želja da se označi ovaj, skoro hiljadugodišnji jubilej Barske Nadbiskupije,
postojala još prije pet godina, ali usljed velikih radova na dva druga
projekta, završetka izgradnje konkatedrale Svetog Petra Apostola na Topolici i
privođenje kraju velike monografije Barske nadbiskupije, ovaj treći projekat je
bio izostao. On je govorio o barskim nadbiskupima u prošlosti, predstavljajući,
hronološkim redom, petoricu najznačajnijih.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupija-6-1912-75ku.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupija-6-1912-75ku.jpg" alt="" class="wp-image-4626" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupija-6-1912-75ku.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupija-6-1912-75ku-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupija-6-1912-75ku-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">„To
je veoma široka tema, jer u ovom istorijskom razdoblju od 1089. do danas je
bilo 64 nadbiskupa. Od svih 64, opredjelio sam se da govorim o njih pet koji su
po meni ostavili duboki trag u vremenu u kome su živjeli i djelu koje su
ostvarili. Oni inače pripadaju različitim vremenskim razmacima i porijeklom iz
različitih krajeva svijeta, različitih etničkih pripadnosti, što još bolje
ilustruje njihovu ličnost i njihovo pastirsko djelo. Polazeći iz činjenice da
svi relevantni istorijski izvori pokazuju da je najstarija duhovna institucija
u Crnoj Gori – Dukljansko-barska nadbiskupija, čast mi je da u kratkom vremenu prezentujem
barem nekoliko njenih stupova-prelata ove ustanove“, kazao je Gashi. </p>



<p class="wp-block-paragraph">Tako
su se u njegovom izlaganju našli Ivan II – Fra Giovanni de Carpine (1248-1252)
iz Peruđe, Italija, Ivan &#8211; Gjon Bruno (1551-1571) iz Ulcinja, Marin III Bici
(1608-1624) rođen na Rabu, Petar Bogdani (1656-1671) iz Prištine i Vicko
Zmajević (1701-1713) iz Perasta.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Mr
Ivan Jovović govorio je na temu „Aktuelna pitanja i interpretacija prošlosti Barske
nadbiskupije“, kazavši da je gotovo nemoguće izvršiti interpretaciju prošlosti
jedne duhovne institucije koja postoji skoro 1000 godina. </p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupija-8-1912-40qj.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupija-8-1912-40qj.jpg" alt="" class="wp-image-4627" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupija-8-1912-40qj.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupija-8-1912-40qj-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupija-8-1912-40qj-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">On
je podsjetio da se osnivanje Barske nadbiskupije veže za nastanak dukljanskog
kraljevstva, dinastije Voislavljevića, prije svega Mihaila, odnosno njegovog
sina, kralja Bodina 1089. godine.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Potvrdu
Bodinovog djela, osim u osnivačkoj Buli pape Klementa III imamo i 1124. godine,
kada papa Kalist II potvrđuje ista prava nad jurisdikcijom široke dukljanske
kraljevine koja je u današnjem smislu podrazumjevala nekoliko država. To je
bila najznačajnija srednjovjekovna država u 11. vijeku i tom prigodom je i
barskim nadbiskupima kao metropolitima, dodijeljena istovremeno i titula primasa,
koja je tek verifikovana pod drugim pojmom u 15. vijeku, kao primas Srbije, a u
20. vijeku iz političkih razloga zove se primas srpski. Dakle, od 1089. godine,
a ne kako je uvriježeno mišljenje od 15. vijeka, barski nadbiskup, osim titule
metropolita, ima i titulu primasa. Zbog toga je i nadbiskup Aleksandar Tokić
sjedio na vatikanskom koncilu sjedio odmah iza kardinala, a ispred svih ostalih
biskupa“, istakao je.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Jovović
je kazao da katolička crkva, nakon ulaska Duklje (Zete) u sastav Kraljevine
Srbije, više nije bila državna religija na ovom prostoru, ali da je Vukan
Nemanjić pomogao da se očuva nadbiskupska katedra u Duklji. Kao značajnu
civilizacijsku prekretnicu ovog prostora Jovović je spomenuo šesti avgust 1571.
godine, kada je Bar pao pod osmansku vlast.</p>



<p class="wp-block-paragraph">„Kada
je barski nadbiskup Antun Abroz Kapić služio u katedrali Svetog Đorđa i nakon
svoje propovijedi bio mučen, barskim nadbiskupima je zabranjeno stolovanje u
njihovom gradu. Narednih 300 godina, sve do nadbiskupa Carla Pootena, barski
nadbiskupi samo su povremeno mogli dolaziti u svoj grad. Njihovu dužnost su
uglavnom obavljali generalni vikari, koji su morali dobijati specijalnu dozvolu
turskih vlasti. Grad Bar, sve do Kandijskog rata , do 1649. godine itekako je
imao karakter katoličkog grada. Nakon toga, nakon neuspjelog pokušaja oslobađanja,
grad je prepušten na volju onih koji su njime vladali, kada je i veliki broj
građana Bara primio islam i počelo masovno iseljavanje prema Dalmaciji“,
objasnio je.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupija-2-1912-35br.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupija-2-1912-35br.jpg" alt="" class="wp-image-4624" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupija-2-1912-35br.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupija-2-1912-35br-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupija-2-1912-35br-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Jovović
je posebno podsjetio na 1886. godinu, kada je potpisan Konkordat između
Knjaževine Crne Gore i Svete stolice &#8211; prvi međunarodni dokument koji je jedna
pravoslavna država potpisala sa Vatikanom. </p>



<p class="wp-block-paragraph">„Taj
dokument je zagarantovao slobodu katoličkoj crkvi i djelatnost obavljanja
Barskoj nadbiskupiji, ponovo je sjedište vraćeno u Bar, a nakon toga,
zahvaljujući Šimunu Milinoviću, ona je počela da se oporavlja, nakon tri vijeka
osmanske vladavine. Počinje obnova klera, dolaze na čelo Barske nadbiskupije
domaći ljudi &#8211; Nikola Dobričić, Aleksandar Tokić i Petar Perkolić koji su imali
karakter i &#8216;narodnih nadbiskupa&#8217;“, istakao je Jovović i podsjetio da su Dobričić
i Tokić imali veoma značajnu antifašističku ulogu u II svjetskom ratu, zajedno
sa don Pavlom Marvulićem koji je svojim ličnim činom spasio 600 ljudi od sigurne
smrti, zbog čega je dobio orden Bratstva i jedinstva sa srebrnom zvijezdom od
strane Prezidijuma SFRJ.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupije-4-1912-08kl.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupije-4-1912-08kl.jpg" alt="" class="wp-image-4628" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupije-4-1912-08kl.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupije-4-1912-08kl-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupije-4-1912-08kl-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Jovović
je predložio tri stvari koje, kako je kazao, zahtijevaju ukupnu potporu cijele
zajednice. On je kazao da je crkva Svetog križa na Mirovici „zaslužila da
umjesto montažnog objekta bude sagrađena od materijala kakav zaslužuje prostor
oko Stare masline koju posjećuje nekoliko desetina hiljada ljudi“. Predložio je
i da Barska nadbiskupija treba da utemelji nagradu koja bi mogla da nosi naziv „Regnum
Sclavorum“ koja bi se odnosila na doprinos u oblasti nauke, kulture, prosvjete,
dobročinstva i filantropije. Njegov prijedlog je i da se otkupi bista kralja Bodina,
profesora Zlatka Glamočaka, te da se postavi osnivaču, ispred katedrale Svetog Petra.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Don
Dejan Turza govorio je na temu „Duhovnost i čovjekoljublje kroz povijest Barske
nadbiskupije“, gdje je obuhvatio najznačajnije osobe, institucije i pojedince koje
su doprinijele u tom smjeru. U obimnom izlaganju, između ostalih, govorio je o
nadbiskupu Dobrečiću, djelovanju časnih sestara kroz istoriju, zaboravljenom
humanisti don Pavlu Marvuliću&#8230; Posebno je spomenuo „velikog sveštenika grada
Bara, Isusovca oca Vasilja, koji je u doba najveće krize dijelio humanitarnu
pomoć Caritasa jednako svim ljudima“. U njegovom izlaganju bilo je riječi i o djelovanju
Caritasa u Crnoj Gori, o don Simonu Filipaju koji je zaslužan što je Biblija
prevedena na albanski jezik, o humanitarcima i dobrotvorima koji su dolazili sa
druge strane, o „barskoj majki Terezi“ &#8211; sestri Arnoldi, koja je svojim
plemenitim radom zadužila ljude, naročito nakon zemljotresa 1979. godine. „Kao
posebnu zanimljivost izdvojio bih biskupa Emilia Mila Ognjenovića koji je
zaslužan što papa Franjo zna za Crnu Goru. On je biskup u Argentini koji ima
crnogorske korijene i koji je zaredio papu Franja“, objasnio je Turza.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupije-5-1912-75oa.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupije-5-1912-75oa.jpg" alt="" class="wp-image-4629" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupije-5-1912-75oa.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupije-5-1912-75oa-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/12/okrugli-sto-nadbiskupije-5-1912-75oa-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Osim okruglog stola, priređena je i izložba predmeta vezanih za istorijat Barske nadbiskupije – posebnu pažnju su izazvale mošti sv. Ivana Krstitelja, sv. Nikole, sv Ivana Pavla Drugog, zatim Barski glagoljski misal, fototipsko izdanje „Ljetopisa Popa dukljanina“ &#8211; vatikanski prepis, liturgijske knjige stare nekoliko vjekova, vatikanski dokumenti o postavljenju barskih nadbiskupa, portreti nadbiskupa, knjige o Barskoj nadbiskupiji&#8230;</p><p>The post <a href="https://barinfo.me/okrugli-sto-povodom-930-godina-barske-nadbiskupije/">Okrugli sto povodom 930 godina Barske nadbiskupije</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/okrugli-sto-povodom-930-godina-barske-nadbiskupije/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Otpočeo ciklus predavanja Upoznaj / Zavoli svoj zavičaj</title>
		<link>https://barinfo.me/otpoceo-ciklus-predavanja-upoznaj-zavoli-svoj-zavicaj/</link>
					<comments>https://barinfo.me/otpoceo-ciklus-predavanja-upoznaj-zavoli-svoj-zavicaj/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Željko Milović]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 24 Nov 2019 00:03:50 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Događaji]]></category>
		<category><![CDATA[Dejan Paladin]]></category>
		<category><![CDATA[Dejan Turza]]></category>
		<category><![CDATA[Kotorska biskupija]]></category>
		<category><![CDATA[Tanja Spičanović]]></category>
		<category><![CDATA[Župa Šušanj]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/otpoceo-ciklus-predavanja-upoznaj-zavoli-svoj-zavicaj/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Na inicijativu vjernika šušanjske župe pri Kotorskoj biskupiji, i uz zalaganje don dr Dejana Turze i đakona don Željka Paskovića, večeras je u crkvi Svete Marije u Šušanju održano prvo u nizu predavanja &#8220;Upoznaj / Zavoli svoj zavičaj&#8221;, u organizaciji Župnog ureda Sv. Marija iz Sutomora. Predavač je bio profesor Dejan Paladin, na temu istorije [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/otpoceo-ciklus-predavanja-upoznaj-zavoli-svoj-zavicaj/">Otpočeo ciklus predavanja Upoznaj / Zavoli svoj zavičaj</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph" style="font-size:18px"><strong>Na inicijativu vjernika šušanjske župe pri Kotorskoj biskupiji, i uz zalaganje don dr Dejana Turze i đakona don Željka Paskovića, večeras je u crkvi Svete Marije u Šušanju održano prvo u nizu predavanja &#8220;Upoznaj / Zavoli svoj zavičaj&#8221;, u organizaciji Župnog ureda Sv. Marija iz Sutomora. Predavač je bio profesor Dejan Paladin, na temu istorije Šušanja i crkve u kojoj se održao večerašnji skup. </strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Predavanje prof. Paladina je upriličeno, kako je rečeno, &#8220;u susret novoj liturgijskoj godini i rođendanu našeg grada Bara&#8221;. </p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/11/don-keljmend-spaqi-1911-33td.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/11/don-keljmend-spaqi-1911-33td.jpg" alt="" class="wp-image-3730" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/11/don-keljmend-spaqi-1911-33td.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/11/don-keljmend-spaqi-1911-33td-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/11/don-keljmend-spaqi-1911-33td-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Prisutnima se najprije obratio don <strong>Kelmend Spaqi</strong>, izaslanik Nadbiskupa barskog i administratora Kotorske biskupije <strong>Rroka Gjonlleshaja</strong>, potencirajući da je &#8220;istorija majka znanja&#8221;, te da ovo predavanje osim intelektualnih donosi i obilje duhovnih plodova.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/11/predavanje-crkva-sv-marije-tanja-spicanovic-1911-63vo.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/11/predavanje-crkva-sv-marije-tanja-spicanovic-1911-63vo.jpg" alt="" class="wp-image-4022" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/11/predavanje-crkva-sv-marije-tanja-spicanovic-1911-63vo.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/11/predavanje-crkva-sv-marije-tanja-spicanovic-1911-63vo-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/11/predavanje-crkva-sv-marije-tanja-spicanovic-1911-63vo-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Potpredsjednica Opštine mr <strong>Tanja Spičanović</strong> je, pozdravljajući skup, govorila o bogatoj tradiciji ovog kraja, ali i suživotu koji je karakterisao i karakteriše Bar i čini ga posebnim mjestom za život. Naglasila je važnost poznavanja svog grada, spomenuvši kako u kvizu &#8220;Koliko poznajem svoj grad&#8221;, kojeg organizuje Opština Bar, upravo učenici prof. Dejana Paladina osvajaju prve nagrade. Istakla je važnost poznavanja Bara, njegove istorije i svega što ga čini, posebno među djecom, jer nezavisno odakle trenutni stanovnici dolaze &#8211; svi postaju Barani. </p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/11/prof-dejan-paladin-predavanjez-1911-18ci.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/11/prof-dejan-paladin-predavanjez-1911-18ci.jpg" alt="" class="wp-image-4024" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/11/prof-dejan-paladin-predavanjez-1911-18ci.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/11/prof-dejan-paladin-predavanjez-1911-18ci-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/11/prof-dejan-paladin-predavanjez-1911-18ci-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Prof. Dejan
Paladin se u nadahnutom predavanju dotakao prvih pisanih pomena Šušanja u
mletačkim poveljama, vodeći prisutne kroz nekoliko vjekova dug put istorije ove
župe i barskog distrikta, na koje su se reflektovali politički procesi karakteristični
za Balkan, od Mletaka, preko Zete, Raške, Otomanske imperije, Austro-Ugarske do
Jugoslavije. Govorio je o zaboravljenim običajima toga kraja, posebno o izlasku
na Petiljevo, ali i o ruševnim kapelicama koje pripadaju Župi Šušanj. Prezentovao
je i popise stanovništva u kraju tokom kanoničnih vizitacija, kao i malo
poznate podatke o održavanju manjih sinoda. Prisutne je naročito interesovao
period nakon Berlinskog kongresa, kada su Šušanj i Spič bili u sastavu Austro-Ugarske,
sa linijom razgraničenja sa Crnom Gorom uz rijeku Željeznicu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8220;Bečki liberali su čitav jedan dio zasijedanja tamošnjeg parlamenta posvetili Spiču kao najjužnijoj tački monarhije&#8221;, istakao je prof. Paladin.   </p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/11/dejan-paladin-1911-53wd.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/11/dejan-paladin-1911-53wd.jpg" alt="" class="wp-image-3721" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/11/dejan-paladin-1911-53wd.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/11/dejan-paladin-1911-53wd-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/11/dejan-paladin-1911-53wd-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Đakon don <strong>Željko Pasković </strong>je najavio da će se predavanja na temu istorije zavičaja održavati jednom mjesečno u župnoj crkvi Svete Marije u Šušanju, i prisutnima prezentovao novi župni list &#8220;Živa crkva&#8221; namijenjen tamošnjim vjernicima. </p>



<p class="wp-block-paragraph">U organizaciji događaja pomogli su župni animatori i saradnici <strong>Anđela Marstjepović, Aleksandra Glavanović </strong>i <strong>Božidar Vučetić</strong>, a u ime MZ Šušanj član Odbora MZ <strong>Rajko Milić</strong>, u ime odsutnog predsjednika MZ <strong>Peša Glavanovića</strong>.</p><p>The post <a href="https://barinfo.me/otpoceo-ciklus-predavanja-upoznaj-zavoli-svoj-zavicaj/">Otpočeo ciklus predavanja Upoznaj / Zavoli svoj zavičaj</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/otpoceo-ciklus-predavanja-upoznaj-zavoli-svoj-zavicaj/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
