“Posljednjih godina turističke sezone u Mrkojevićima međusobno veoma liče. Broj gostiju i smještajnih kapaciteta kontinuirano raste, posebno me raduje činjenica da je i ove godine prisutan veliki broj ljudi iz dijaspore koja inače nije samo turistički potencijal, već i važan  partner lokalnoj zajednici, jer često pomaže realizaciju različitih projekata i inicijativa. Iako se broj posjetilaca povećava, najveći dio problema koji su postojali prošle godine ostao je prisutan i ove, samo su pojedini izazovi sada izraženiji nego ranije”, kazao je Arabelović.

Govoreći o posjećenosti, ukazao je da podaci Turističke organizacije Bar potvrđuju rast broja gostiju, “što se može primijetiti i na terenu”. Arabelović ocjenjuje da su pripreme za sezonu ove godine bile kvalitetnije nego prethodne, a tu je posebno pohvalio rad DOO Komunalne djelatnosti.

“Uradili su dobar posao kako u priobalnom, tako i u kontinentalnom dijelu Mjesne zajednice-košenja zelenih površina, proširen sistem prikupljanja otpada ‘od vrata do vrata’, unaprijedili su brojne komunalne aktivnosti. Posebno bih naglasio angažovanje radnika na terenu, ali i menadžmenta preduzeća koji pravovremeno odgovara na zahtjeve Mjesne zajednice. Kao pozitivan primjer navodim prije svega uređenje vidikovca između dva tunela, mjesta koje svakodnevno privlači veliki broj turista i prolaznika. S druge strane, tu je problem manjih nelegalnih odlagališta zemlje i građevinskog materijala uz put, ali, i taj problem se postepeno rješava uz podršku opštine”, dodaje Arabelović.

Kada je riječ o otpadu, on je skrenuo pažnju na odlaganje kabastog otpada pored kontejnera.

“Podsjećam da građani mogu legalno odložiti kabasti ili zeleni otpad na deponiji Možura po vrlo povoljnoj cijeni od tri centa po kilogramu, zbog čega ne vidim opravdanje za nelegalno odlaganje otpada i rizikovanje visokih kazni i od po 500 eura”, kazao je.

Jedan od najvećih problema tokom sezone ostaje saobraćaj. Arabelović upozorava na veliki broj saobraćajnih nezgoda na potezu od tunela Ćafe do Vidikovca, uključujući i nesreće sa smrtnim ishodom, navodeći da su najčešći uzroci nestrpljenje vozača, neprilagođena brzina i rizična preticanja.

“Mjesna zajednica je zbog toga uputila zahtjeve Ministarstvu unutrašnjih poslova i lokalnoj policiji kako bi se određene raskrsnice i skretanja dodatno regulisale, problem će biti teško riješiti bez video-nadzora ili drugih sistema kontrole saobraćaja. Iako je magistrala široka i kvalitetno izgrađena, pojedine tačke predstavljaju ozbiljna uska grla, posebno skretanje prema plaži u Dubravi i prvi ulaz u Dobru Vodu, gdje se zbog velikog broja objekata, lokala i pješaka stvaraju gužve. Ipak, paradoksalno, najveći broj nezgoda ne događa se na tim mjestima, već na otvorenim dionicama gdje vozači ne poštuju punu liniju i nepropisno pretiču, a da paradoks bude još veći, najviše udesa prave vozači iz Bara i Ulcinja”, naglašava gost “Promenade četvrtkom”.

Govoreći o problemu parkiranja, Arabelović ističe da je riječ o izazovu koji pogađa gotovo cijelu Crnu Goru. Na području Utjehe postoje kapaciteti za parkiranje koji nisu dovoljno iskorišćeni, dok je situacija na Velikom Pijesku mnogo složenija zbog intenzivne gradnje i velikog broja turista. Pohvalio je rad Komunalne policije koja redovno kontroliše nepropisno parkiranje i sankcioniše prekršioce.

Kada je riječ o vodosnabdijevanju, ocjenio je da je situacija značajno poboljšana-dio mreže ispod magistrale završen je prije nekoliko godina, a očekuje da će tokom godine započeti priključenje Uvale Maslina na vodovodnu mrežu. Međutim, pitanje otpadnih voda ostaje mnogo ozbiljniji problem od samog vodosnabdijevanja.

“Iako postoje studije i projektna rješenja, konkretna realizacija kanalizacionog sistema još uvijek se čeka”.

Arabelović je ovom prilikom posebno istakao razvoj Hladne Uvale, koja je od nekada manje poznate lokacije postala izuzetno popularna turistička destinacija. Smatra da je riječ o jednom od najljepših dijelova obale, ali, upozorava da bi pretjerana popularizacija mogla dovesti do preopterećenosti prostora. On je podsjetio na raniju inicijativu Mjesne zajednice prema Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom za izgradnju šetališta “lungomare” u ovom dijelu priobalja Mrkojevića.

Za odvoz otpada tokom sezone ocijenio je da sistem funkcioniše dobro i da se otpad iz turističkih zona uklanja svakodnevno, te da nema većih problema sa prepunim kontejnerima ili stvaranjem improvizovanih deponija pored plaža. Takođe je naglasio značaj redovnog pranja ulica, koje doprinosi higijeni i ukupnom utisku čistoće destinacije.

“Što se buke  tiče, ove godine nije bilo značajnijih primjedbi građana. Potrebno je pronaći balans između turističke zabave i prava stanovnika na miran odmor, mislim da je sada takav kompromis uglavnom postignut”, objasnio je.

U osvrtu na rekonstrukciju puta kroz Mrkojeviće. Arabelović je kazao da je lokalno stanovništvo veoma zadovoljno što su radovi konačno započeti nakon dugog čekanja, te da današnja trasa već sada izgleda potpuno drugačije od stare saobraćajnice koju su generacije koristile decenijama.

“Ipak, projekat je donio i određene probleme. Bilo je primjedbi građana zbog promjene nivelete puta, otežanog pristupa pojedinim parcelama i neriješenih pitanja eksproprijacije na pojedinim lokacijama. Uprkos tome, očekujem da će svi problemi biti riješeni i da će radovi biti završeni u razumnom roku. Ovaj put nije važan samo za Mrkojeviće, već predstavlja značajnu državnu saobraćajnicu prema granici sa Albanijom. Tokom radova povećano je opterećenje lokalnih seoskih puteva, posebno u situacijama kada se saobraćaj preusmjerava zbog nezgoda na magistrali, što dodatno komplikuje svakodnevni život stanovnika”, naveo je Arabelović.

Iz ugla direktora Deponije Možura, Arabelović se osvrnuo i na dugogodišnje žalbe stanovnika i vlasnika turističkih objekata u Hladnoj Uvali i okolnim područjima zbog neprijatnih mirisa koji se šire sa deponije.

“Proces odlaganja otpada odvija se u skladu sa strogim procedurama definisanim integrisanom dozvolom, redovno se vrši prekrivanje otpada, kontrola deponijskog gasa i monitoring kvaliteta vazduha. U nadzoru učestvuju i ekološka inspekcija i Centar za ekotoksikološka ispitivanja. Ipak, u određenim meteorološkim uslovima širenje neprijatnih mirisa ne može se potpuno spriječiti. Moram reći i da građani često svaku pojavu dima ili neprijatnih mirisa automatski povezuju sa deponijom, imamo tu primjer nedavnog požara u Maloj Gorani koji je izazvao pogrešne prijave da gori deponija Možura. Očekujem da će izgradnja novih deponijskih kada, koje će biti udaljenije od naseljenih zona, dodatno smanjiti ove negativne uticaje”, napomenuo je Arabelović.

Govoreći o kulturno-zabavnom programu u ovoj MZ tokom sezone, Arabelović je potvrdio da će tradicionalne Sportske igre Mrkojevića biti održane i ove godine, ističući da su one postale važan dio identiteta kraja i da okupljaju učesnike koji “godinama dolaze i odrastaju uz ovu manifestaciju”.

“Međutim, nedostaje nam veća i prepoznatljivija turistička manifestacija koja bi imala institucionalnu podršku i dugoročnu tradiciju. Problem tu nije samo finansiranje, već i nedostatak organizacionog angažmana. Turistička organizacija pokazuje spremnost da podrži takve događaje, ali među ugostiteljima i zakupcima plaža ne postoji dovoljno inicijative da se projekti pokrenu. Što se  saradnje Mjesne zajednice sa turističkim privrednicima tiče, ona je dobra, ali, uvijek postoji prostor za napredak.  Savjet Mjesne zajednice otvoren je za sve građane i privrednike, i redovno prosljeđuje njihove zahtjeve nadležnim institucijama. Posebno bih naglasio da su plaže ove godine bile spremne znatno ranije nego prethodne, iako i dalje postoje uobičajene tenzije između zakupaca plaža, koji žele proširiti svoje kapacitete, i turista koji traže više slobodnog prostora na obali”, zaključio je Arabelović.

The post Arabelović: Turistička sezona u Mrkojevićima u skladu sa očekivanjima first appeared on BARinfo.

Građani će otpad moći da odlažu ponedjeljkom, srijedom i petkom od 08:00 do 20:00 časova. Utorkom, četvrtkom, subotom i nedjeljom prijem otpada za fizička lica biće otvoren od 08:00 do 15:30 časova.

“Ova novina predstavlja značajan korak ka unapređenju sistema upravljanja otpadom, sa posebnim fokusom na potrebe građana koji zbog poslovnih obaveza nijesu bili u mogućnosti da otpad odlažu tokom standardnog radnog vremena”, navodi se u saopštenju. Obračun usluga vršiće se na osnovu mjerenja na elektronskoj vagi.

Prema novom cjenovniku sa uračunatim PDV-om, odlaganje zemlje i kamena iz iskopa košta 0,00073€/kg, odnosno 0,73 €/t. Za građevinski otpad i otpad od rušenja, koji obuhvata ciglu, beton, pločice, keramiku i drugi inertni otpad, cijena iznosi 0,00433€/kg, odnosno 4,33 €/t.

Cijena za zeleni otpad iz hortikulture i poljoprivrede, kao i za kabasti otpad u koji spadaju namještaj, dušeci, kauči, stolovi, stolice i bijela tehnika, iznosi 0,029€/kg, odnosno 28,89 €/t. Odlaganje metala na deponiji je potpuno besplatno.

Iz Možure naglašavaju da je strogo zabranjeno odlaganje miješanog komunalnog otpada, otpada od čišćenja kanalizacije, kao i drugog biorazgradivog otpada koji nije predviđen ovim cjenovnikom.

“Pozivamo građane da iskoriste povoljne cijene odlaganja otpada, poštuju propisane termine i uslove prijema, kako bismo zajedno doprinijeli očuvanju životne sredine i efikasnom upravljanju otpadom”, zaključuje se u saopštenju.

The post Deponija Možura uvela novo radno vrijeme, na snazi izmijenjeni cjenovnik za odlaganje otpada first appeared on BARinfo.

Tokom obilaska, osnovci su se kroz praktičan prikaz upoznali sa procesima rada ovog postrojenja. Vidjeli su kako se vrši odlaganje komunalnog otpada, kao i obrada građevinskog, zelenog i kabastog materijala.

Poseban akcenat tokom edukacije stavljen je na značaj primarne selekcije i pravilnog razvrstavanja otpada u domaćinstvima. Učenicima je objašnjeno da takvo postupanje direktno doprinosi očuvanju prirode i smanjenju ukupnog zagađenja životne sredine.

Ukazano je na mogućnost reciklaže i ponovne upotrebe različitih materijala, čime se redukuje količina otpada na deponiji. Djeca su saznala da otpad može biti koristan resurs ukoliko se njime upravlja na odgovoran način.

Najveće interesovanje izazvalo je predavanje o procesu proizvodnje električne energije iz deponijskog gasa. Objašnjen je način sakupljanja gasa i njegova transformacija u energent.

Naglašeno je da je „Možura“ jedini centar na ovom dijelu Balkana koji koristi deponijski gas za proizvodnju struje. Učenicima je predočeno da ovakav sistem predstavlja vrhunac ekološkog i energetskog upravljanja otpadom.

Edukatori su podstakli djecu na odgovoran odnos prema prirodi kroz promjenu svakodnevnih navika i smanjenje nepotrebne potrošnje. Osnovci su aktivno učestvovali u razgovoru, postavljajući pitanja o zaštiti okoline u kojoj žive.

Ova posjeta dio je programa društvene odgovornosti regionalnog centra „Možura“, usmjerenog na jačanje ekološke kulture. Cilj je da najmlađi stečena znanja prenesu u svoje porodice i širu lokalnu zajednicu.

Iz „Možure“ je poručeno da čista priroda počinje od svakog pojedinca i njegovih svakodnevnih odluka. Male promjene u postupanju sa otpadom mogu donijeti značajne rezultate za budućnost čitavog društva.

The post Učenici škole Mrkojevići u posjeti regionalnoj deponiji Možura first appeared on BARinfo.

Preduzeće Možura d.o.o. Bar poziva sve građane i privredne subjekte da otpad odlože na Regionalnoj deponiji Možura, gdje je omogućeno njegovo sigurno, ekološki prihvatljivo i povoljno zbrinjavanje.

“Sa dolaskom proljeća počinje period intenzivnijih radova na renoviranju stanova i kuća, kao i uređenju dvorišta, bašti i okućnica. Tokom ovih aktivnosti nastaju različite vrste otpada poput građevinskog, zelenog i kabastog otpada, koje je potrebno odložiti na propisan i odgovoran način.

Tim povodom iz preduzeća Možura d.o.o. Bar pozivaju građane da nastali otpad odlože na Regionalnoj deponiji Možura, gdje je omogućeno njegovo kontrolisano i ekološki prihvatljivo zbrinjavanje po veoma povoljnim cijenama.

Građanima i privrednim subjektima je omogućeno odlaganje sljedećih vrsta otpada:

•   Kabasti otpad (kauči, dušeci, stolovi, stolice, veš mašine i sl.) – 0,027 € po kilogramu

•   Zeleni otpad (otpad iz hortikulture i poljoprivrede) – 0,027 € po kilogramu

•   Građevinski otpad i otpad od rušenja (cigla, beton, pločice, keramika i sl.) – 0,00405 € po kilogramu

•   Zemlja i kamen iz iskopa – 0,00068 € po kilogramu

•   Metalni otpad – besplatan prijem

*izražene cijene su bez PDV-a koji iznosi 7%

Obračun usluge vrši se na osnovu mjerenja otpada na elektronskoj vagi, čime se obezbjeđuje tačna i transparentna naplata prema stvarnoj količini odloženog otpada.

Iz preduzeća Možura apeluje se na građane i privredne subjekte da ne odlažu otpad na nepropisnim mjestima i divljim deponijama, već da iskoriste povoljne cijene i otpad predaju na regionalnoj deponiji. Na taj način građani ne samo da doprinose očuvanju životne sredine, već i izbjegavaju moguće kazne za nepropisno odlaganje otpada.

Napominjemo da nije dozvoljeno odlaganje miješanog komunalnog otpada, otpada iz čišćenja kanalizacije i drugih vrsta otpada koje nijesu predviđene cjenovnikom”, stoji u saopštenju.

Za dodatne informacije:

Regionalna deponija Možura – Bušat BB

Telefon: 030/308-099 i 030/308-109

The post Preduzeće Možura pozvalo građane da odlažu otpad po povoljnim cijenama first appeared on BARinfo.

Direktor “Možure” Senad Arabelović za “Vijesti” je kazao da je postrojenje u tehničkom smislu spremno za puštanje u rad i da dobijene potrebne saglasnosti Crngorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS).

“Elektrana je puštena u probni rad krajem prošle godine. Po završetku probnog perioda, elektrana prelazi u komercijalni rad. Naše očekivanje je da će postrojenje raditi stabilno i na punom kapacitetu, te da će crnogorskom energetskom sistemu obezbjeđivati dodatne količine stabilne električne energije, uz istovremeno ostvarenje primarnog cilja, značajno ekološko unapređenje kroz kontrolu i iskorišćenje deponijskog gasa”, kazao je Arabelović.

On je istakao da je ovo prvi ekološki projekat ove vrste u Crnoj Gori i regionu, jer pokazuje da se otpad može tretirati kao resurs, a ne kao problem.

“Za Bar to znači smanjenje emisija i uticaja deponije na okolinu, bolju kontrolu deponijskog gasa i dodatnu lokalnu proizvodnju električne energije. Za državu, projekat je važan jer donosi moderan primjer cirkularne ekonomije, dobijanje nove vrijednosti iz otpada, uz realno smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte i zaštitu životne sredine”, kazao je Arabelović.

Elektrana na Možuri, kako je pojasnio, funkcionisaće tako što prikuplja deponijski gas koji nastaje razgradnjom otpada u sanitarnim kadama. Taj gas se, kroz sistem biotrnova (biobunara) i cjevovoda (mrežu za aspiraciju), “hvata” i dovodi do postrojenja, gdje se koristi kao pogonsko gorivo za gasni motor koji dalje pogreće generator.

“Postrojenje je zasnovano na savremenoj tehnologiji brenda “Jenbacher” i u najvećoj mjeri je automatizovano, što omogućava stabilan rad, stalno praćenje parametara i visoku operativnu sigurnost. Instalisana snaga postrojenja je 0,99 megavata. Plan je da elektrana radi 95% godišnjih sati, tj. oko 8.350 sati, a procijenjena godišnja proizvodnja u punom pogonu iznosiće približno 7,5 GWh električne energije. Takav režim rada čini postrojenje pouzdanim izvorom stabilne energije, jer se deponijski gas proizvodi kontinuirano, za razliku od nekih drugih obnovljivih izvora koji zavise od vremenskih uslova”, pojasnio je Arabelović.

Ekološki i ekonomski benefiti

Prema njegovim riječima, studija izvodljivosti iz 2022. godine potvrdila je da je kvalitet deponijskog gasa dobar i da se može pravilno i dugoročno koristiti kao pogonsko gorivo za elektranu. Ključni nalaz je da zahvaljujući kvalitetnoj mreži za prikupljanje gasa u sanitarnim kadama i efikasnoj aspiraciji, postoji realna mogućnost da se “uhvati” oko 50% gasa koji nastaje u sanitarnim kadama.

“Posebno važan podatak je sastav gasa gdje metan čini oko 50%, uz konstantan kvalitet, što je bio presudan preduslov da projekat uopšte uđe u fazu realizacije. Ono što je studija predvidjela kasnije je potvrđeno i kroz izradu glavnog projekta postrojenja. Studija takođe ukazuje na to da se deponijski gas može stvarati i do 30 godina nakon zatvaranja sanitarnih kada, što znači da projekat ima dugoročnu perspektivu i stabilnu bazu “goriva” za naredne decenije”, naglasio je Arabelović.

Kada je riječ o ekološkim benefitima, sagovornik “Vijesti” ističe da riječ je o projektu koji direktno doprinosi smanjenju emisija CO2-ekvivalenta, jer se metan gas sa snažnim efektom staklene bašte, kontrolisano sakuplja i energetski iskorišćava, umjesto da nekontrolisano odlazi u atmosferu.

“Upravo zbog tog značaja, projekat je osvojio prvo mjesto u programu Energetskih skauta, u organizaciji Privredne komore Crne Gore i Njemačke, i kao takav je prezentovan u Berlinu prošle godine. Kada je riječ o ekonomskoj strani, studija i finansijske projekcije ukazuju na pozitivan efekat, uz očekivani povrat investicije u periodu od 5 do 6 godina, što je za ovakav tip infrastrukture vrlo konkurentno. Projekat je i dalje u fazi realizacije. Preostaje ugradnja SCADA sistema početkom 2026. godine, koja će dodatno unaprijediti upravljanje i nadzor. Očekivana ukupna vrijednost investicije je oko 1,8 miliona eura”, kazao je Arabelović.

Finansije

Finansiranje ovog projekata je obezbijeđeno primarno iz novca deponije “Možure” kao nosioca realizacije projekta, Eko fond Crne Gorekoji je finansirao izradu i reviziju glavnog projekta, kao i elaborat procjene uticaja na životnu sredinu i slovenački partner CMSR (Centar za međunarodnu saradnju i razvoj) učestvovao je sa donacijom od 631.800 eura, koja se odnosi na realizaciju svih faza izgradnje elektrane.

“Saradnja je uspostavljena na inicijativu Eko fonda Crne Gore, i želim da naglasim zahvalnost rukovodstvu Eko fonda, jer je upravo ta institucionalna podrška bila ključna da se partnerstvo otvori i formalizuje. Eko fond je, pored finansijske pomoći u pripremi projektne dokumentacije, pružio i podršku u uspostavljanju saradnje sa slovenačkim partnerom CMSR. ‘Možura’ je tokom 2023. godine pripremila i podnijela aplikaciju za finansiranje projekta. Nakon razmatranja i evaluacije od strane CMSR-a, dobili smo potvrdu da je projekat odobren, nakon čega je realizacija nastavila da teče u sinergiji ‘Možure’ i CMSR-a, od planiranja do izvođenja radova”, objasnio je Arabelović.

On je dodao da podrška Republike Slovenije nije samo finansijska, već je važan dio i stručna razmjena iskustava.

“U fazi izrade projektne dokumentacije, predstavnici ‘Možure’ imali su priliku da posjete slična postrojenja u Sloveniji, u Ljubljani i Celju, gdje smo iz prakse vidjeli kako se ovakvi sistemi najbolje projektuju i vode u realnim uslovima rada. Ta iskustva su značajno doprinijela da se rješenja na Možuri podignu na nivo savremenih evropskih standarda”, naveo je Arabelović.

Struje može biti dovoljno za 400 domaćinstava

Arabelović je kazao da će struja koja bude proizvedena u ovom postrojenju prvenstveno pokrivati sopstvene potrebe – rad generatora i potrošnju u okviru sistema “Možure”. Preostali dio biće plasiran u elektroenergetsku mrežu.

“Procjena je da količina energije koja se isporučuje u mrežu može biti dovoljna da se na godišnjem nivou obezbijedi snabdijevanje za do 400 domaćinstava, što projektu daje i jasnu lokalnu energetsku vrijednost”, kazao je Arabelović.

The post Možura dobila prvu elektranu na deponijski gas u regionu first appeared on BARinfo.

Pod stavkom tri usvojeno je proširenje regionalne sanitarne deponije „Možura“ vrijedno 10 miliona eura.

U obrazloženju stoji: “Zbog gotovo popunjenih kapaciteta, planirano je proširenje deponije ‘Možura’, koja ima regionalni značaj jer otpad odlažu opštine Ulcinj, Bar, Budva, Kotor i Tivat. Projekat uključuje izgradnju novih kada, sistema za prečišćavanje voda, selekciju otpada, prikupljanje deponijskog gasa i nabavku mehanizacije, čime će se obezbijediti dugoročno i ekološki prihvatljivo upravljanje otpadom.”

The post Proširenje deponije Možura uvršteno u Kapitalni budžet first appeared on BARinfo.

Takođe, Vlada je usvojila Informaciju o Predlogu liste prioritetnih kapitalnih projekata za finansiranje iz kapitalnog budžeta države u 2026. godini. Tim povodom, zaduženo je Ministarstvo finansija da u Predlogu zakona o budžetu za 2026. godinu, u kapitalni budžet uvrsti 22 projekta sa Liste prioritetnih kapitalnih projekata. Na listi je i rekonstrukcija magistralnog puta M-2, dionica Virpazar (ukrštanje sa M1.1) do kružnog toka “Obilaznica Golubovci”, Zeta;

The post Vlada planira da u Kapitalni budžet uvrsti proširenje deponije Možura first appeared on BARinfo.

Radovi su u prvoj fazi obuhvatili uklanjanje više od 830 tona komunalno-građevinskog otpada sa površine od 1000 m², njegovo odlaganje na sanitarnu deponiju “Možura”, nivelisanje i nasipanje terena. Nakon toga, pristupljeno je revitalizaciji i urbanom uređenju prostora za boravak, kroz ugradnju panoramskih klupa, stolova i prostora za roštilj, te izgradnju autentičnog guvna i parkinga, uz hortikulturno uređenje i ugradnju javne rasvjete.

Kroz uklanjanje nelegalnog odlagališta, njegovu sanaciju i remedijaciju, obezbijeđeno je značajno smanjenje negativnog uticaja na sve komponente životne sredine. Mještani, ali i brojni turisti, dobili su funkcionalan prostor sa svim elementima potrebnim za odmor i druženje. Istovremeno, ispunjen je višegodišnji zahtjev mjesne zajednice Mrkojevići za rješenje ovog problema na tom lokalitetu.

Projekat je podržan od strane Eko-fonda, na osnovu Javnog konkursa za dodjelu subvencija za realizaciju projekta uklanjanja otpada odbačenog u životnu sredinu. Ukupna vrijednost radova iznosi više od 63 hiljade eura, od čega je subvencija Eko-fonda 50 hiljada eura, dok je ostatak sredstava obezbijeđen iz budžeta Opštine Bar.

Barska lokalna uprava je u proteklom periodu, u saradnji sa Eko-fondom, uspješno realizovala i niz drugih projekata koji predstavljaju značajan korak ka očuvanju životne sredine, zaštiti prostora od devastacije, njegovom prilagođavanju potrebama građana, te približavanju evropskim standardima u oblasti životne sredine i energetske efikasnosti

The post VIDEO: Opština Bar uklonila divlju deponiju na Utjehi first appeared on BARinfo.

Kako je saopšteno iz MERS, Ćulafić je to rekao tokom radne posjete deponiji Možura, na kojoj se odlaže otpad iz više primorskih opština.

Navodi se da je na sastanku Ćulafića sa predstavnicima deponije istaknuto da je, nakon završenog Glavnog projekta pretvaranja biogasa u energiju, završen i tender i izabran izvođač radova.

Ćulafić je naglasio da deponija Možura ima ključnu ulogu u sistemu upravljanja otpadom na regionalnom nivou.

“Naša je odgovornost da obezbijedimo njeno održivo i ekološki prihvatljivo funkcionisanje”, naveo je Ćulafić.

On je kazao da će nastaviti sa unapređenjem upravljanja otpadom primjenom evropskih standarda i inovativnih tehnologija, kako bi smanjili negativan uticaj na okolinu.

“Podržaćemo sve projekte koji su usmjereni na unapređenje infrastrukture i implementaciju savremenih rješenja u cilju održivog upravljanja otpadom, a u skladu sa strateškim opredjeljenjem ka Zelenoj tranziciji”, poručio je Ćulafić.

Izvršni direktor deponije Senad Arabelović informisao je Ćulafića da su postojeći kapaciteti deponije Možura dovoljni do kraja 2026. godine.

“Sagovornici su saglasni da je što prije potrebno krenuti u izgradnju novih sanitarnih kada”, navodi se u saopštenju.

Kako se navodi u saopštenju, tema sastanka bile su i realizovane investicije od otvaranja Možure do danas, a prezentovani su planirani projekti u 2025. godini.

“Istaknuto je da je sa predstavnicima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Francuske razvojne agencije (AFD) održan niz sastanaka, sa ciljem preduzimanja aktivnosti na obezbjeđivanju finansijskih sredstava za dalji razvoj deponije Možura kroz realizaciju najvažnijih projekata”, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da se projekti odnose na izgradnju novih sanitarnih kada na Možuri, projektovanje i izgradnju centra za selekciju i kompostiranje, postrojenja za preradu otpadnih guma, postrojenja za tretman ocjednih voda za nove sanitarne kade.

Projekti se odnose i na novu gasnu elektranu u okviru novoprojektovanih kada ili povezivanje na postojeću, zatvaranje i rekultivaciju postojeće deponije i nabavku mehanizacije.

“Apostrofirano je da su predstavnici EBRD i AFD iskazali spremnost da podrže realizaciju najvažnijih projekata na deponiji Možura, ukupne vrijednosti preko 20 miliona eura, uz neophodnu podršku resornog Ministarstva i Vlade”, zaključuje se u saopštenju.

The post MERS će podržati projekte za održivo funkcionisanje deponije Možura first appeared on BARinfo.

Na primjer, ako želite da se riješite ugaone garniture i dušeka, to bi vas na Možuri koštalo negdje oko dva eura, s tim što biste sami morali da ih dovezete.

S druge strane, ako ovaj otpad ostavite pored kontejnera, što se u našem gradu prečesto dešava, najmanja kazna je 500 eura. Razlika je očigledna.

Za deponovanje tone zemlje i kamena iz iskopa Možura naplaćuje 50 centi. Tona građevinskog i otpada od rušenja naplaćuje se 3 eura, dok tona zelenog otpada (granje, lišće…) košta 20 eura. Isto toliko košta tona kabastog otpada u koji spadaju kauči, dušeci, stolovi, stolice, veš mašine…

Deponovanje metala je besplatno.

Odlaganje otpada vrši se radnim danima, od 7 do 15 sati, a više informacija možete dobiti na brojeve: 030/308-099 ili 030/308-109.

Koristeći usluge deponije Možura doprinosimo čistoći grada, manjem opterećenju komunalnih službi i kućnom budžetu.

The post Stimulativne cijene deponovanja komunalnog otpada na Možuri first appeared on BARinfo.