Tim povodom, direktor bolnice Miroslav Knežević sa saradnicima primio je predstavnike „Rumija“, koordinatora akcije Sabriju Vulića i Zijada Pekovića, potpredsjednik IKC „Rumija“, predstavnika dijaspore iz Mrkojevića, koja je obezbijedila ovu vrijednu donaciju i sa njima potpisao ugovor.

Pozdravljajući prisutne, Knežević je istakao da Bolnica teži da pokaže kvalitet. Uvjeren je da će sa sa mladim, stručnim ljekarima i uz ovakve donacije, moći da pruže kvalitetnu zdravstvenu uslugu svim korisnicama.

„Napomenuo je i Sabrija negdje da je država ta koja treba da bude oslonac i stub razvoja svih institucija, pa tako i zdravstvenog sistema. Mi za ovih osam mjeseci imamo značajna ulaganja, više donacija. U zadnjih dva-tri dana imali smo neke društveno odgovorne firme koje će donirati, ali imamo takođe i oko milion i po eura preko HFP banke, koji će biti opredijeljeni za barsku Bolnicu. Tu je i Opština Bar koja je donirala liftove vrijednosti oko 300.000 eura. Sve to, uz ovu donaciju u opremi, koja nam je jako bitna, sve je to pomoć ljekarima koji su, ipak, stub svake zdravstvene ustanove. Bez kvalitetnog, posvećenog , dobrog ljekara, sva ta oprema bi ili stajala nekorišćena. Smatram da ste vi učinili jedan veliki gest, na kome možemo samo da se zahvalimo. Povjerenje koje ste nam ukazali znaćemo da cijenimo i da se na najbolji način odužimo tako što ćemo pacijentkinje, trudnice i porodilje koje budu dolazile u barsku bolnicu dobiti jedan novi kvalitet i odlaziti sa najradosnijim emocijama iz naše bolnice“ kazao je Knežević.

On je dodao da pomoć koju dijaspora upućuje kroz ovu donaciju pokazuje, prije svega, da vole svoju domovinu i da žele da pomognu.

Koordinator akcije, Sabrija Vulić pozdravio je okupljene u ime Ramize Vulić, koja je pokrenula ovu akciju i Senada Perazića, predsjednika IKC „Rumija“.

„Ovu akciju pokrenula je Ženska grupa Rumija u saradnji sa Rumija Islamskim i Rumija Kulturnim Centrom. Sredstva su prikupljena putem GoFundMe kampanje i zaista smo zahvalni našoj dijaspori i svima koji su donacijama podržali ovu akciju. Nadamo se da je ovo samo prva u nizu ovakvih akcija i da će podstaći i druge da pomognu Bolnici Bar i našoj zajednici. Cijeli proces donacije i kupovine opreme sproveden je kroz sve potrebne procedure, uključujući potpisivanje Ugovora o poklonu, nakon čega je oprema bila direktno naručena od strane Rumija Islamskog Centra. Veliko hvala svima koji su učestvovali u pokretanju i realizaciji ove akcije do kraja, kao i svima koji su donirali, dijelili link kampanje i pomagali na jednostavan način iza scene da se ova ideja pretvori u stvarnost. Bolnici Bar želimo puno uspjeha u radu, i nadamo se da će ova oprema koristiti ljekarima, medicinskom osoblju i svim pacijentima kojima je potrebna pomoć“ kazao je, između ostalog, Vulić.

Pošto je Peković druga generacija u dijaspori, bilo mu je lakše da govori na engleskom jeziku. Događaju su prisustvovali i predstavnici treće generacije – njegovo četvoro djece, kao i supruga i majka.

„Čast mi je što sam ovdje ispred IKC ‘Rumija’. Sa mnom su moja supruga i majka, prepoznali smo potrebu da se pomogne ženama i djeci i zato je pokrenuta naša inicijativa. Važno je da se vraćamo u svoju zemlju i to ne samo tokom odmora, već da održimo vezu sa svojom porodicom koja ovdje živi, da pomognemo lokalnu zajednicu i zdravstvo. Hvala na današnjem prijemu, nadam se da će ova donacija pomoći zdravlju žena“ kazao je Peković.

Zamjenica načelnika Ginekologije i akušerstva dr Svetlana Šćekić zahvalila je na donaciji.

„Ova donacija je od velikog značaja za naš rad. Mi smo izuzetno mlad kolektiv i trebala nam je podrška u tehničkom smislu. Dobili smo jednu kompletnu ginekološku ambulantu, porođajni sto, što je jako bitno za trudnice odnosno porodilje, što će kao finalni proizvod rezultirati time da imamo zadovoljnu majku i zdravo dijete. Sada je naš zadatak samo da opravdamo to povjerenje“ kazala je Šćekić.

Glavna sestra barske bolnice Nada Đikanović istakla je zadovoljstvo što prisustvuje ovakvom događaju u bolnici.

„Samo ću ponoviti, veliko hvala. Definitivno, nije važno koliko nas ima i kakvi smo, nego kakvo je naše srce. A ovoga puta se vidjelo da je to srce u Čikagu, mrkojevićko, ogromno, i da kuca za Bolnicu Bar i za Crnu Goru“ zaključila je Đikanović.

The post Veliko srce Mrkojevića pomaže zavičaju first appeared on BARinfo.

RB/BI: Gospođo Kuč, predstavite nam ključni motiv za pokretanje izrade ovog dokumenta.

Kuč: Država Crna Gora broji na stotine hiljada svojih građana koji žive širom svijeta, to je naša demografska i identitetska realnost koja je sa jedne strane izazovna u smislu očuvanja ljudi kao resursa, a sa druge strane može biti jedna izuzetno velika diplomatsko-razvojna šansa. Strategija za saradnju sa dijasporom i iseljenicima koja obuhvata period 2026-2030. nastala je u svijetlu novih institucionalnih okolnosti. Formirano je Ministarstvo za dijasporu sa mnogo jačim kapacitetima u odnosu na raniju Upravu za saradnju sa dijasporom i iseljenicima, sve je to nametnulo potrebu novog vida organizacije i donošenja Strategije koja definiše jasne ciljeve, jasne mehanizme za saradnju sa dijasporom.

U razgovoru o ovoj temi moramo uzeti u obzir i društveno-politički i migracioni kontekst. Crna Gora se u kontinuitetu suočava sa odlivom stanovništva sa jedne strane, sa druge strane paralelno, nažalost, imamo i negativan prirodni priraštaj. Upravo taj visok stepen emigracija, posebno među mladim i visokoobrazovnim kadrom, bio je alarm za državu da počne kreiranje proaktivnih politika koje će sačuvati ljudski kapital i koje će podstaći cirkularnu migraciju.

Drugi aspekt, svi mi često to kažemo, jeste da je dijaspora naš veliki resurs. Oni posredstvom doznaka, investicija, kulturno-obrazovnih programa, prenosom znanja, doprinose u kontinuitetu decenijama ekonomskom i sveukupnom društvenom razvoju Crne Gore. Moram istaći i da iseljenici samo preko doznaka u državu unesu preko skoro milijardu eura, to je po nekim procjenama 12% BDP-a, a ne samo preko doznaka, svi znamo da postoje i drugi kanali koji nisu mjerljivi u ovom momentu. Dakle, dijaspora u velikom procentu doprinosi ekonomskom razvoju naše zemlje i upravo je Strategija o kojoj govorimo nastala u svim tim okolnostima-država je konačno uvidjela da mora strateški upravljati odnosom sa dijasporom upravo da bi se maksimalno iskoristila ta razvojna šansa, a sa druge strane, kako bi se umanjili negativni efekti, negativne demografske tendencije.

Takođe, ova Strategija je nastala i u duhu svih onih međunarodnih obaveza koje je Crna Gora preuzela kontekstu evropskih integracija. Crna Gora je potpisnica Globalnog pakta za bezbjedne, uredne i regularne migracije, takođe strateški ciljevi usklađeni su sa Agendom održivog razvoja i okvirom Ujedinjenih nacija za održiv i razvoj od 2023. do 2027. Svi ovi međunarodni dokumenti prepoznaju dijasporu kao resurs za ulaganje u matične zemlje, kao nekog ko će doprinijeti razvoju zemalja iz koje potiče. Crna Gora je potpisnica brojnih globalnih inicijativa koje zahtijevaju da uskladimo politiku djelovanja prema dijaspori u skladu sa evropskim standardima.

RB/BI: Koje su glavne oblasti koje je strategija obuhvata? Da li su to samo kultura, identitet ili ima nekih drugih oblasti?

Kuč: Kada smo donosili ovaj strateški dokument imali smo na umu da moramo sačuvati institucionalni kontinuitet. On se umnogome nastavlja na prethodnu Strategiju koja je važila za period 2020-2023, međutim, ova strategija je sveobuhvatnija jer predstavlja vrlo integrisan i sveobuhvatan okvir za djelovanje države na polju saradnje sa dijasporom.

Ona definiše šest ključnih ciljeva koji obuhvataju unapređenje institucionalnog okvira i digitalne infrastrukture, jačanje kulturno-obrazovne saradnje, razvoj investicionog partnerstva, podršku reintegraciji povratnika i uspostavljanje održivih mehanizama, finansiranje projekata saradnje sa dijasporom. Takođe sadrži i vrlo precizan akcioni plan sa konkretnim mehanizmima i finansijskom strukturom predviđenom do 2030. godine.

RB/BI: Koliko je dijaspora bila uključena u sam proces izrade strategije i na koji način ste prikupljali njihove sugestije?

Kuč: Nakon osnivanja Ministarstva dijaspore, delegacija ministarstva konstantno je bila na terenu, ministar Mirsad Azemović sa svojim saradnicima je boravio u brojnim posjetama reprezentativnim udruženjima naše dijaspore širom svijeta. Informacije se najbolje prikupljaju u tim neposrednim direktnim kontaktima. Nekoliko krugova konsultacija sa dijasporom su održali ministar i saradnici, i to je bio izvor informacija koje su nam pomogle za kreiranje ovog strateškog dokumenta.

Pripreme su rađene i na drugim poljima, bile su uključene i lokalne uprave, naši međunarodni partneri, nevladine organizacije…

RB/BI: Crnogorska dijaspora je veoma raznolika širom svijeta. Kako Strategija odgovara na te različitosti od Evrope do Sjeverne Amerike, Južne Amerike, Australije?

Kuč: Jedan od osnovnih principa Strategije je inkluzivnost. Cilj nam je bio da se taj princip ispoštuje tako što će svi biti jednako uključeni. O svim segmentima je vođeno računa, čak i o rodnoj ravnopravnosti i učešću manjinskih zajednica u cijelu ovu priču. Implementaciju će pratiti naši strani partneri, Evropska komisija, međunarodne institucije i organizacije koje su direktno zadužene za praćenje i poštovanje ljudskih prava. Sigurni smo da ćemo ovim strateškim okvirom osigurati uključenost svih udruženja i pojedinaca koje djeluju u zemljama prijema.

RB/BI: Da li Strategija predviđa konkretne mehanizme institucionalne komunikacije države sa dijasporom, i da li su ti mehanizmi i do sada bile adekvatni?

Kuč: Strategija iz minulog perioda je bila fokusirana na očuvanje identiteta i pružanje podrške udruženjima u smislu realizacije određenih kulturnih programa fokusiranih za očuvanje identiteta. Ova strategija je uključila inoviran pristup saradnje sa dijasporom-prepoznala je tzv. digitalnu dijasporu, prije svega mlade, IT stručnjake, profesionalce u različitim oblastima. Glavna tendencija Ministarstva dijaspore je upravo potpuna digitalizacija, kako bismo osigurali sublimiranje svih podataka i unaprijedili komunikaciju sa dijasporom.

Živimo u digitalnoj eri gdje se način komunikacije značajno promijenio u odnosu na zadnjih deset godina i Ministarstvo sada raspolaže konkretnim alatima za unapređenje saradnje sa dijasporom. Formiran je Nacionalni registar dijaspore koji je aktivan, i ovo je prilika da uputimo poziv našoj dijaspori da se registruje kako bi na taj način osigurali i digitalnu knjižicu zahvaljujući kojoj dobija i određene statusne benefite. Sa druge strane, imamo i niz alata-Kancelariju za povratnike, imamo u planu osnivanje Dijasporskog investicionog fonda u saradnju sa našim investicionim fondom. Sve će to u duhu ove nove Strategije doprinijeti saradnji sa dijasporom u smislu doživljavanja dijaspore kao ravnopravnog partnera u domenu ekonomskog osnaživanja zemlje.

RB/BI: U svijetlu svega toga, kako planirate da jačate povjerenje dijaspore u crnogorske institucije?

Kuč: U razgovorima sa njima na terenu možemo da uočimo i određena njihova nezadovoljstva. Povjerenje u crnogorske institucije jača poštenim, transparentnim radom. Moramo kompletan proces implementacije strategije i svih politika koje Vlada u ovom momentu sprovodi na polju saradnje sa dijasporom učiniti transparentnim i dostupnim. Moramo našu dijasporu prije svega informisati o načinima i procesima ulaganja i uopšte participiranja u sve društvene tokove u matičnoj zemlji. To radimo najbolje na ovaj način- formiranjem digitalne platforme i unaprjeđenjem komunikacije na tom nivou.

RB/BI: Koliko Strategija prepoznaje potencijal mladih ljudi u dijaspori, posebno druge i treće generacije u očuvanju veze sa Crnom Gorom i kako tretira pitanje očuvanja jezika, kulture i nacionalnog identiteta?

Kuč: U ovom momentu je to veliki izazov za državu, jer upravo je to bio jedan od motiva za donošenje i za kreiranje ovakvog strateškog dokumenta. Strategija stavlja fokus na programe koji su namijenjeni mladima, i uopšte na razmjenu znanja. Strategija prvi put prepoznaje i studente kao dijasporu, dakle, daje nam širok okvir djelovanja u kreiranju politika i u kreiranju programa sa mladima.

Mladi u dijaspori su naš veliki resurs, prvenstveno u domenu transfera njihovog znanja. Znamo da se naša država nalazi u momentu kada kuburi sa kadrovima u brojnim oblastima, sa druge strane odlaze nam iz zemlje obrazovani mladi ljudi. Ovo je prilika da ih animiramo i da na neki način doprinosimo njihovom ostanku i povratku u zemlju.

RB/BI: Da li se razmišlja o posebnim programima za ulaganja dijaspore u Crnu Goru?

Kuč: Država planira da uđe u osnivanje investicionog fonda, ova Strategija je okvir za takav korak. Taj fond namijenjen dijaspori doprinio bi usmjeravanju njihovog kapitala prvenstveno u projekte lokalnog tipa. Naša dijaspora uglavnom potiče iz naših opština koje su najmanje razvijene i tu prepoznajemo priliku da oni kroz lokalne inicijative i kroz umrežavanje sa lokalnim upravama doprinesu razvoju, kako tih lokalnih zajednica iz kojih potiču, tako i cijele države.

Na terenu konstantno čujemo od dijaspore da oni kubure sa administrativnim barijerama u Crnoj Gori i konstantno se žale da te procese ulaganja prate određene teškoće. Dakle, uz određene poreske povlastice za osnivanje preduzeća iza kojih stoje naši ljudi iz dijaspore, uz osnivanje ovog fonda koji bi kanalisao njihov kapital, mislim da bismo ih umnogome ohrabrili, s tim da taj proces bude krajnje transparentan, da ulažu u svoju zemlju, jer to je njihov veliki motiv.

RB/BI: Gdje je tu mjesto lokalnih samouprava, koliko će one biti uključene u sprovođenje Strategije s obzirom na snažne zavičajne veze dijaspore i ovdje na jugu i gore na sjeveru?

Kuč: Lokalne uprave imaju jednu od ključnih uloga u implementaciji naše strategije. Jačamo saradnju ministarstva sa lokalnim upravama u domenu kreiranja zajedničkih aktivnosti koji se tiču saradnje sa dijasporom, lokalne uprave će formirati kancelarije ili imenovati koordinatore za saradnju sa dijasporom.

Njihov glavni zadatak je da budu u konstantnoj komunikaciji sa dijasporom i da ministarstvu pomažu u domenu registrovanja kako njih samih, tako njihovih potreba i da pozovu dijasporu i da sa njima kreiraju određene inicijative ili da im nude konkretne projekte koji se tiču unapređenja i lokalne infrastrukture, uslova u školstvu… Dijaspora je otvorena za sve te inicijative, samo traži transparentan proces koji neće da im oduzima previše vremena i energije. Kod njih je motiv za ulaganje i za pomoć matičnoj zemlji nevjerovatan, kod njih čak nije ni dominantan onaj faktor profita, više dominira patriotski faktor, to konstantno dobijamo sa terena. I nama je to motiv više da se angažujemo da u punoj mjeri realizujemo ovu strategiju u narednim godinama.

RB/BI: Osvijetili ste Strategiju iz više aspekata i to je ono što je, da kažemo-na papiru, a da li su predviđeni indikatori evaluacije njenog sprovođenja?

Kuč: Naravno, to je jedan od osnovnih principa. Ministarstvo dijaspore je glavna karika u njenoj implementaciji, sa druge strane, implementaciju ove strategije prate sva relevantna ministarstva, to je što se tiče Vlade. Ovdje će u praćenju implementacije biti uključeni i strani eksperti, i naši međunarodni partneri, odlučili smo da budemo u tom postupku krajnje korektni kako bismo našoj dijaspori pružili osjećaj sigurnosti i osjećaj da gradimo institucije koje će biti po mjeri svakog građanina, kako u ovoj zemlji, tako u zemljama prijema.

RB/BI: Šta smatrate najvećim izazovom u sprovođenju strategije?

Kuč: Neće biti jednostavno, to svi znamo. Mislim da je do sada sve aktivnosti koje su bile usmjerene prema dijaspori, otežavala činjenica da kao država nismo imali registar, niti predstavu koliko naših ljudi živi u dijaspori. Najveći izazov biće da napravimo sveobuhvatnu informaciju, da mapiramo ljude, stručnjake koji žive širom svijeta i koji mogu da odgovore zajedno sa nama na sve ove izazove koji se tiču implementacije ove strategije.

RB/BI: Na kraju našeg razgovora, koju biste poruku poslali crnogorskoj dijaspori širom svijeta povodom izrade ove strategije i njihove uloge u budućem razvoju Crne Gore?

Kuč: Ja bih i ovom prilikom izrazila duboko poštovanje prema njima i prema njihovom odnosu prema našoj zajedničkoj državi. Sa druge strane, ja bih pozvala da se aktivno uključe u kreiranje i implementaciju svih politika koje se tiču saradnje sa dijasporom. Podsjećam da je raspisan javni poziv za formiranje Savjeta za saradnju sa dijasporom koji će imati 72 člana, dobra je stvar što će dijaspora prvi put imati dominantan broj članova. Oni će direktno sve svoje inicijative moći da kroz Savjet artikulišu i pošalju Vladi, što je vrlo ohrabrujuće u ovom momentu. Pozivam relevantna udruženja da se uključe, da se prijave, na našem sajtu su detaljne informacije u kompletnom procesu koji će takođe biti krajnje transparentan.

The post Dženana Kuč: Dijaspora je naš veliki resurs first appeared on BARinfo.

Ovaj događaj iz godine u godinu okuplja sve veći broj stanovnika Šestana i Krajine, Barana i dijaspore. Kao i prethodnih šest godina, pripremljena je bogata trpeza, kao i prigodan kulturno-umjetnički program.

Kako su neki od naših sagovornika naglasili, ovo nije samo dan za okupljanje, zabavu i druženje, već prilika da se mladi upoznaju sa tradicijom, običajima i kulturnim nasljeđem ovih krajeva.

Događaju je prisustvovao i poslanik crnogorske Skupštine, Artan Čobi, koji je okupljenima predstavio projekte “koji će Krajinu učiniti zanimljivom turističkom destinacijom, ne samo u zemlji, već i šire”.

Čobi je najavio tender za put od Vladimira do Ostrosa, kao i rekonstrukciju puta od Virpazara do Murića, za koju je opredijeljeno oko 200.000 eura.

Događaj su, kao i prethodnih godina, organizovala udruženja “Murići”, na čelu sa Šabanom Hodžajem, “Kraja” koju predvodi Venera Đenašaj i “Besi”, na čelu sa Sejdinom Džaferajem. Danima je na pripremi ovog druženja radio Dževat Velja.

The post Okupljanje dijaspore u Murićima first appeared on BARinfo.

To su učinili, kako su istakli, u znak sjećanja na “njega i njegovu beskrajnu dobrotu, ali i da djeci ništa ne nedostaje, osim dragog oca” – “Dritan Alaj umro je u 38. godini. Iza sebe je ostavio oca, suprugu i dvoje djece, Dorijana i Erjonu. Riječima se ne mogu opisati Dritanova dobrota i vrline, ljubav prema porodici, ljubaznost prema društvu… Bio je brižan, vrijedan, rodoljub i aktivista među Albancima u Crnoj Gori”.

Naša dijaspora je u posljednjih mjesec dana prikupila iznos od oko pola miliona dolara, uglavnom za porodice preminulih u Vladimiru.

The post Veliko srce iseljenika – preko 120 hiljada dolara pomoći porodici Alaj first appeared on BARinfo.

***

“Država to nijesu teritorije… Država to su njeni narodi, njihova sloga, jedinstvo i rodoljublje!”

Asocijacija dijaspore Crne Gore je projektom SRCE I GLAS ZA CRNU GORU imala za cilj da pokaže da je dijaspora Crne Gore sastavni dio nje i da želi da se podjele u Crnoj Gori prevaziđu i da svi koji Crnu Goru nose u srcu, bez obzira na pripadnost i lična opredjeljenja, znaju da imaju mjesta u njoj i da je Crna Gora zvijezda koja ih vodi kroz život i koja ih uvijek vraća sebi.

Pred nama su, 30. avgusta, izbori, u poštovanju Zakona o saradnji Crne Gore sa dijasporom –iseljenicima, Zakona o biračkom spisku i Zakona o izboru odbornika i poslanika, kao i poštovanja emocije i brige za dešavanja u Crnoj Gori članovi i prijatelji Asocijacije dijaspore iz 22 države: Danske, Švedske, Belgije, Argentine, Italije, Švajcarske, Makedonije, USA, Kanade, Australije, Češke, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Norveške, Njemačke, Turske, Urugvaja, Paragvaja, Luksemburga, Francuske, Holandije, koji su samo teritorijalno odvojeni od Crne Gore, kroz naš projekat SRCE I GLAS ZA CRNU GORU, daju bezrezervnu podršku suverenističkom bloku i pozivaju sve građane da izađu na izbore i daju glas za Crnu Goru, nepodijeljenu u kojoj ima mjesta za sve koji je nose u srcu,insistirajući na toleranciji, zajedništvu i poštovanju različitosti naroda iz Crne Gore na kojima moramo i dalje graditi skladan suživot.

Zato svojim glasom podržimo one koji kroz svoje programe vode Crnu Goru ka visoko razvijenim zemljama EU i koji svojim dosadašnjim političkim djelovanjem su od Crne Gore napravili slobodnu državu svih njenih građana jednakih prava i osjećaja prema državnoj i građanskoj slobodi, prema pravu i pravdi, očekujući da će i dalje čuvati suverenitet i teritorijalni inegritet naše domovine !

Urađeni spot u projektu SRCE I GLAS ZA CRNU GORU je temeljen isključivo na našoj emociji prema Crnoj Gori i poštovanju njene suverenosti, državne zastave i himne i nosi simboličnu poruku da su to naše svetinje, đe god da smo !

“GLASAJMO ZA NAŠU LIJEPU CRNU GORU u kojoj ima mjesta za sve nas…” je poruka koju svi zajedno šaljemo i želimo da dopre do svih u Crnoj Gori.

Ovo nije politička poruka… nego mišljenje i zahtjev svih nas koji Crnu Goru nosimo u srcu , đe god da smo!

Dosta više pokušaja destabilizacije Crne Gore, zbog interesa tuđih retrogradnih politika, koje su na ovim prostorima proizvodile podjele, mržnju, strah, bratoubilaštvo, genocide. Takvim ideologijama nema mjesta među nama čiji su preci svoje živote ugradili u temelje ove današnje suverene Crne Gore koja korača jedinim ispravnim putem zajedništva, razumijevanja i tolerancije !

Zato vi koji branite naše od nas, koji podržavate svetosavski naciononal-šovinizam i koji svojim srbovanjem po Crnoj Gori i anticrnogorskom politikom koja zagovara urušavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta naše domovine, kroz njeno negiranje kao države Crnogorskog naroda, kojem pokušavate uskratiti pravo na jezik, kulturu, Crkvu, tradiciju, zaustavite mržnju, predrasude, prijetnje, kletve, vrijeđanje i negiranje svega što ne pripada “velikom” nebeskom komšijskom narodu.

Dosta više “kopanja” po istoriji i grobovima, ostavite mrtve na miru, a nama živima ne urušavajte MIR i mogućnost da u njemu živimo. Shvatite da smo mi svoji na svome, da je Crna Gora dovoljno velika za sve nas koji hoćemo da živimo u jedinstvenoj i nepodijeljenoj Crnoj Gori, da ne prihvatamo bilo kakve podjele između nas , pogotovo ne po vjerskog pripadnosti.

Okrenite se budućnosti, širite ljubav i bez obzira na koji način i đe se molite onom u kojeg vjerujete, pripadnost Crnoj Gori se mjeri našom ljubavlju prema njoj, a vi protiv toga NE MOŽETE !!!

Preci su nam vjekovima unazad Crnu Goru branili svojim životima i oružjem, naše generacije zahvaljujući hrabrosti, političkoj mudrosti i demokratskoj opredijeljenosti suverenističkog bloka na čelu sa današnjim predsjednikom države gospodinom Milom Đukanovićem, Crnoj Gori su 21. maja 2006. godine svojom ljubavlju, patriotizmom i slobodarskim duhom obnovili državnost i ugradili sve to u temelje jedne nove nezavisne , savremene , moderne građanske države! Ponovimo to i ovog 30. avgusta, dajmo GLAS onima koji će sačuvati suverenitet države koji djeluju u interesu svojih građana, štiteći njihova Ustavom i zakonima zagarantovana prava, kao što uvijek dajemo SRCE Crnoj Gori i potvrdimo da u njoj ima mjesta za sve koji je nose u srcu i koje je vide nepodijeljenu, suverenu u zajednici razvijenih svjetskih država.

NEK JE VJEČNA CRNA GORA!

The post Asocijacija dijaspore: Srce i glas za Crnu Goru! first appeared on BARinfo.

“Pozdravljam moje Barane đe god da su i sve vas u studiju LJE Radio Bar i portalu. Zahvalna sam što mi dajete mogućnost da barsku i crnogorsku javnost obavijestim o aktivnostima koje je preduzela Asocijacija dijaspore Crne Gore. Crnogorska dijaspora je kao i uvijek do sada kada je trebalo dala podršku Crnoj Gori”, istakla je Vera Kirović, predsjednica Asocijacije dijaspore Crne Gore.

“Na inicijativu članova Asocijacije dijaspore pokrenuli smo projekat  ‘Srce crnogorsko kuca po svim kontinentima’ prvenstveno iz zahvalnosti prema svim humanim ljudima iz dijaspore Crne Gore, njihovim prijateljima iz zemalja u kojima žive, kao i samim državama. Oni su pokazali solidarnost i prijateljstvo, iako su i njihovi građani ugroženi infekcijom COVID-19”, dodala je.

U spotu su objavili 58 fotografija iz 22 države prijema dijaspore Crne Gore: Danske, Njemačke, Australije, Italije, Srbije, USA, Švajcarske, Argentine, Norveške, Švedske, Turske, Urugvaja, Kanade, Luksemburga, Belgije, Paragvaja, Slovenije, Češke, Makedonije, Hrvatske, Francuske i Brazila. Na slikama se vide pripadnici dijaspore koji s ponosom ističu crnogorsku zastavu, kako je istakla Kirovićeva –  “kao simbol veze sa svojom matičnom državom, dajući bezrezervnu podršku Vladi Crne Gore i Nacionalnom kordinacionom timu u borbi da sačuvaju naše zdravlje”.

“Kao dio projekta ‘Srce crnogorsko kuca po svim kontinentima’ je pjesma ‘Crvene zastave’ koju je Asocijacija dobila na poklon od poznatog crnogorskog kompozitora i interpretatora koji je i umjetnički rukovodilac Asocijacije dijaspore Zdravka Đuranovića. Mi tu pjesmu poklanjamo u ime crnogorske dijaspore svojoj državi za Dan nezavisnosti, uz poruku da nam svima crnogorsko srce bude putokaz za dalje, da možemo živjeti bez podjela nametnutih i samoizabranih, da s ponosom ističemo Crnu Goru i njene državne simbole, jer je Crna Gora dom svih nas bez obzira đe i na koji način se molimo onom u kojeg vjerujemo.

U svoje lično ime, ali i svih članova Asocijacije dijaspore Crne Gore, iskazujem želju da nam radost i ponos koji osjećamo na današnji dan bude motivacija da izađemo kao pobjednici iz svih izazova koji su pred nama. Da svi zajedno učestvujemo u napretku i razvoju crnogorskog društva u kojem su temelj boljitka povezivanje, mir, tolerancija, ne samo nas koji zivimo u Crnoj Gori, nego i crnogorske dijaspore koja je samo prostorno udaljena od svoje matice, od svog doma, naše i njihove Crne Gore. Srećan Dan nezavisnosti! Neka je vječna Crna Gora”, istakla je u razgovoru za Radio Bar i Bar info Vera Kirović, predsjednica Asocijacije dijaspore Crne Gore.

Crnogorski kompozitor i interpretator, koji je i umjetnički rukovodilac Asocijacije dijaspore, Zdravko Đuranović, kao što je rečeno poklonio je Asocijaciji povodom 21. maja, Dana nezavisnosti spot i pjesmu “Crvene zastave”

“Crna Gora je inače moja vječita inspiracija, a to se vidi po nekom mom radu ili ako se smijem usuditi i reći, opusu. Gotovo svaki grad u Crnoj Gori, mnoga sela su dobila na taj način po neku pjesmu od mene i zaista sam srećan što će jednog dana to ipak biti crnogorska muzička zaostavština. Neko će to možda ponovo aktivirati, možda će neko upoznavati kroz te moje pjesme i sela i gradove i cijelu Crnu Goru, kazao je Đuranović za Radio Bar i Bar info i dodao:

“Što se tiče ove pjesme ona je imala takođe jednu posebnu inspiraciju. 21. maj je nešto što ja lično doživljavam vrlo emotivno, kao rođendan nekom bližnjem svome. Ideja o ovoj pjesmi je postojala malo ranije, ali je ona dobila svoj konačan oblik ovih dana, zahvaljujući mom razgovoru i prijedlogu gđe Vere Kirović. Ona je dala neke svoje sugestije, koje sam ja smatrao da su vrlo dobre i tako smo napravili jednu lijepu saradnju na ovoj pjesmi, iako je naša saradnja mnogo šira i veća, jer sam upravo ja umjetnički rukovodilac u Asocijaciji. Mislim da smo došli do jedne lijepe pjesme. Ta priča ‘crnogorsko srce kuca na svim kontinentima’, čiji je tvorac upravo gđa Vera, je nešto što zaista mislim da je jako dobro urađeno sa puno emocija, želje i ljubavi prema Crnoj Gori, ljudima koji ovdje žive i prema svim ljudima koji žive daleko od Crne Gore, ali je nose u srcu”, kazao je autor pjesme, Zdravko Đuranović.

The post Crvene zastave poklon našoj državi za Dan nezavisnosti first appeared on BARinfo.

“Poštujući Odluku Vlade Crne Gore o protivepidemijskim mjerama, uglavnom sam u Baru, sa porodicom, radim iz kuće i mnogo mi je lakše i ljepše zbog toga. Važno je da imamo internet i pristup pametnim telefonima”, kazala je Kirovićeva u razgovoru sa novinarom Ilijom Kovačevićem.

“Od osnivanja prije četiri godine, sarađujemo sa 80% iseljeničkih udruženja i Udruženja dijaspore na svim kontinentima. To je human, lijep i patriotski posao. Bilo je mnogo zacrtanih ciljeva, koji se tiču promocije crnogorske ekonomije u iseljeničkim sredinama, ili u zemljama prijema, ali nas je u ovom momentu pandemija zaustavila. Komunikacija sa dijasporom, međutim, nije prekinuta. Dostavljamo im pravovremene informacije o svim događanjima u Crnoj Gori, njihovim porodicama i slično”, kazala je Kirovićeva.

Dijaspora u ovom periodu ima izvanrednu saradnju sa Ministarstvom vanjskih poslova i Direktoratom za konzularne poslove.

“Ove institucije su odradile veliki posao, pomogle svim građanima koji su se prijavili za povratak, organizujući vanredne letove sa različitih svjetskih destinacija. To je, u odnosu na mnogo jače ekonomije, za svu pohvalu i vjerujem da će to građani Crne Gore umjeti da cijene i nakon što se sve ovo završi, cijeneći trud koji su uložili zaposleni u ovim institucijama, u cilju očuvanja našeg zdravlja. U prilog tome ide i činjenica, da me je nakon objave na društvenim mrežama da su građani Crne Gore pristigli organizovano iz Mađarske, kontaktirao naš iseljenik iz Moskve, pitajući se da li je to stvarno istina. On je izrazio nevjericu, a ja ponudila broj Ambasade Crne Gore u Moskvi, kako bi se uvjerio da mu dolazak može biti i organizovan i obezbijeđen. Nekada znamo da budemo nepovjerljivi, ili previše kritični”, objašnjava Kirovićeva.

Kirović je istakla i humanost naše dijaspore, pogotovo ljudi iz Bara koji su u Čikagu i Njujorku i koji ovih dana kontinuirano prikupljaju sredstva, o čemu je javnost već i obaviještena.

“Na kraju upućujem građanima Bara poruku da nam ovo vrijeme bude putokaz, da možemo živjeti bez podjela, nametnutih, ili samoizabranih, da na sve gledamo drugačije i sa ponosom ističemo Crnu Goru kao dom svih nas, gdje god se nalazili. Budimo savjesni prema sebi i drugima, poštujući preporuke Vlade Crne Gore i NKT o socijalnoj distanci, da bi uskoro ulice naših gradova punili pjesmom, smijehom, ljubavlju, prema svemu onome što jeste Crne Gora. Ostanimo doma!”, zaključila je.

The post Vera Kirović: Dijaspora odlično sarađuje sa crnogorskim institucijama first appeared on BARinfo.

Iz ovog udruženja ističu da donacijom žele da pomognu sugrađanima u 12 mjesnih zajednica i okolnih sela na području Opštine Bar.

Po 1.000 dolara doniralo je 26 Barana – članova ovog udruženja: Ćazim Džaferović, Bećir Džaferović, Adžija Karastanović, Bećo Karastanović, Slavko Vukić, Ahmet Spahija, Amel Spahija, Idriz Musović, Huso Bajraktarević, Ahmed Ramović, Redžo Petović, Nikola Lukolić, Zusi Đelošević, Safet Duskić, Mamo Čantić, Naima Pelinković, Camo Ivačković, Junuz Džaferović, Musa Lukolić, Fadil Lukolić, Redžep Asanović, Ćazim i Ned Muratović, Haslan Muratović, Samir Metović, Fatmir Nelaj i Duko Dreković.

Uprava za dijasporu pozdravila je humani gest članova ovog udruženja iz Njujorka, kojim se nastavlja niz donacija naše dijaspore koja ovih dana, uplatom značajnih novčanih sredstava i obezbjeđivanjem medicinske i druge potrebne opreme, daje veliku podršku naporima na suzbijanju i sprječavanju širenja virusa u Crnoj Gori.

The post Humanitarno društvo iz Njujorka doniralo barskom Crvenom krstu 26.000 dolara first appeared on BARinfo.

Raspoloživi fond koji je Uprava za dijasporu opredijelila za ovu svrhu iznosi 130.000 eura, što je povećanje od čak 30% u odnosu na 2019. godinu kada je isti konkurs raspisan po prvi put.

Javni konkurs je otvoren do 16. aprila 2020. godine, a pravo učešća na konkursu imaju organizacije dijaspore – iseljenika koje ispunjavaju uslove definisane Zakonom o saradnji Crne Gore sa  dijasporom – iseljenicima.

Organizacije dijaspore – iseljenika imaju mogućnost konkurisati sa programima odnosno projektima iz  utvrđenih i vrlo široko postavljenih oblasti saradnje, i to: očuvanja državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori;  očuvanja kulturnog identiteta; jačanja obrazovne, naučne, kulturne i sportske saradnje; –  informisanja i povezivanja; zaštite prava i položaja dijaspore – iseljenika i  unapređenja privrednog partnerstva. 

Organizacija dijaspore na Konkurs može prijaviti najviše dva projekta koji se mogu sufinansirati  do 50% iznosa ukupnih sredstava potrebnih za realizaciju, pri čemu se projekat od posebnog interesa, može sufinansirati do 70% iznosa potrebnog za njegovu realizaciju.

Ovo je važan mehanizam podrške radu i aktivnostima organizacija koje okupljaju našu dijasporu širom svijeta. Snaženjem organizacija dijaspore, jačanjem njihovih kapaciteta kroz obezbjeđivanje finansijskih sredstava za realizaciju njihovih aktivnosti,  Uprava želi da podstakne njihov doprinos u ostvarivanju i jačanju veza i saradnje Crne Gore sa svojom dijasporom na svim poljima. 

Svi detalji u vezi ovog javnog konkursa, potrebna dokumentacija i obrazac prijave mogu se naći na web sajtu Uprave za dijasporu www.uzd.gov.me .

The post Raspisan Javni konkurs za sufinansiranje projekata organizacija dijaspore first appeared on BARinfo.

“Delegacija se sastala sa predstavnicima udruženja ‘Lovćen’ iz Detroita, nekada jednim od najaktivnijih crnogorskih udruženja u SAD-u. Na sastanku je razgovarano o stanju i prilikama među našom dijasporom u Detroitu, načinima na koje matična država može da pomogne u njenom boljem organizovanju, sa posebnim akcentom na obnovu i jačanje veza ovog značajnog dijela naše dijaspore sa Crnom Gorom. Delegacija je imala i više pojedinačnih susreta među kojima je i susret sa Robertom Mijačem, okružnim komesarom u okrugu Makomb u državi Mičigen. Predstavnike naše dijaspore u Detroitu najviše je interesovalo pitanje državljanstva, mogućnosti organizovanja konzularnih dana i češćih posjeta predstavnika matične države za koje kažu da su prava rijetkost. U dijelu saradnje sa maticom naročito je iskazano interesovanje za privrednu saradnju. Naglašeno je da Crna Gora ima veliki potencijal u svojoj dijapori te da bi bilo neophodno da se osmisle posebne mjere za podsticanje i zaštitu ulaganja iz dijaspore.

Tokom posjete Detroitu pokrenuta je inicijativa za organizovanim djelovanjem naših ljudi u ovom gradu, a naročito je istaknuta važnost bliže saradnje i komunikacije udruženja sa Upravom za dijasporu, ali i njihovog povezivanja i umrežavanja sa ostalim udruženjima naše dijaspore koja djeluju na teritoriji Amerike”, kazali su iz Opštine Bar.

The post Raičević posjetio našu dijasporu u Detroitu first appeared on BARinfo.