Nekadašnji učenik ove obrazovne ustanove i sekretar Udruženja boraca NOR-a i antifašista Bara, mr Vukan Vujačić, srednjoškolcima je govorio o socijalnim, ekonomskih i političkim prilikama uoči i tokom trajanja Drugog svjetskog rata na prostoru tadašnje Jugoslavije i Crne Gore. Opisao je događaje u noći između 23. i 24. novembra 1944. godine i istakao važnost očuvanja slobodarskih i antifašističkih vrijednosti.

“Tematske aktivnosti poput obilaska muzejske postavke, školskoj populaciji približila su dešavanja iz prošlosti. Istovremeno, shvatili su kako se uticaj određenih istorijskih događaja pronosi kroz vrijeme. Mlađim naraštajima je neophodno ukazivati na značaj kulture sjećanja i što boljeg razumijevanja o tome kako su se naša država i grad razvijali tokom određenih razdoblja”, kazao je profesor Ekonomsko ugostiteljske škole Neđeljko Đurović.

Đurovića je iznenadila činjenica da nijedan od skoro trideset prisutnih učenika, Spomen prostor Doma revolucije u Baru nije posjetio tokom osnovnoškolskog obrazovanja.

The post Učenici Ekonomsko-ugostiteljske škole obišli Dom revolucije first appeared on BARinfo.

U ime boraca I antifašista Bara povodom 80 godina od oslobođenja i Dana opštine Bar  čestitku je prisutim i svim građanima Bara iz Doma revolucije  uputio predsjednik organizacije, Đuro Marković.

Podsjetio je na  davnu 1944. godinu kada je u noći između 23. i 24. novembra  Prva Bokeška brigada nadirala prema Baru i natjerala neprijateljske trupe na povlačenje prema Skadru. Njemačke snage i dio četnika bliskih okupatoru te noći su napustili Bar, porušivši  most na rijeci Rikavac, a jedinice ove brigade  su istog dana ušle u grad bez borbe, kazao je Marković,  ističući važnost ovog datuma, ne samo kao Dana oslobođenja Bara već i kao dana kada su naša sloboda i čast obnovljene.

Istorija se, kaže Marković,  ne smije zaboraviti.

„Velike bitke i slavni junaci ostaju urezani u našem pamćenju, kako bi naredne generacije učile što znači  braniti domovinu, čast i slobodu. Brojna spomen obilježja posvećena onima koji su dali svoje živote za slobodu svjedoče toj borbi. Spomen obilježja koja se danas nalaze u našoj opštini, spomenici posvećeni našim borcima i junacima svjedoče o prošlosti i o borbama koje su vodili naši preci, koji su dali svoje živote u nastojanju da očuvaju našu slobodu. Među njima je 885 sa područja opštine Bar čija su imena uklesana na mermernim pločama oko nas, a čije su kosti i danas rasute širom Titove Jugoslavije“, podsjetio je Marković, istakavši da svako od tih imena nosi u sebi priču o borbi, patnji, ali i o nevjerovatnoj hrabrosti. Oni su dokaz da sloboda nije nešto što se stiče olako, preko noći bez borbe, već da je to vrijednost koju treba stalno svakodnevno štititi i braniti, kako u prošlim vremenima tako i u današnjim. Sloboda je uvijek opasnost. Ona mora biti stalno čuvana i borba za nju nikad ne prestaje. Njihova borba nije bila samo borba za oslobođenje, već i za čuvanje ljudskih prava,  za prava svakog čovjeka, za život u slobodi, miru i dostojanstvu“, podvukao je predsjednik UBNOR-a.

Danas, 80 godina nakon oslobođenja Bara, Marković postavlja pitanje:

„Da li živimo u skladu sa tim vrijednostima, da li smo dostojni slobode koju su nam preci izborili?”  naglasivši da aktuelna politička situacija u Crnoj Gori nažalost izaziva žaljenje i zabrinutost.

„Svjedoci smo“, tvrdi Marković, „da se ideali antifašizma, borbe i identiteta često dovode u pitanje, da se njihova važnost sve više zanemaruje u javnom životu. Ovo je ozbiljan izazov kome se moramo suprostaviti. Sloboda nije samo pravo, ona je i obaveza. Obaveza da čuvamo i branimo ono što su naši preci izgradili. Obaveza da se borimo za društvo u kome će sloboda biti na prvom mjestu a ne na margini. Naša odgovornost je da čuvamo  ove vrijednosti i prenosimo ih budućim generacijama“, kazao je Marković, zahvalivši se Opštini Bar i predsjedniku Dušanu Raičeviću na kontinuiranoj podršci njihovim aktivnostima, na razumijevanju i pomoći u očuvanju vrijednosti koje su ih oblikovale, jer bez  te podrške mnoge aktivnosti UBNOR-a i antifašista Bara ne bi bile moguće, ustvrdio je.

„Zajedno smo dokazali da je  moguće izgraditi društvo koje poštuje svoju prošlost. Ta prošlost i tradicija ne sputavaju naš kulturni i ekonomski napredak. Naprotiv, obogaćuju ga i jačaju. Naša budućnost mora biti zasnovana na temeljima tih univerzalnih vrijednosti. Naša organizacija će i dalje  kao i do sada čuvati sjećanje na borbu za slobodu i nezavisnost zajedno sa svima onima koji žele vidjeti Crnu Goru u EU zajednici ravnopravnih država i naroda.

Nadam se da će Crna Gora, koja je svenarodna, građanska i antifašistička ostati takva i da neće dozvoliti rušenje svojih spomenika niti dopustiti bilo kakve pokušaje da se prepravi naša istorija, marginalizuje naš jezik i identitet. Naša snaga leži u očuvanju tih temelja vrijednosti koji nas definišu kao narod, a naša budućnost mora biti zasnovana na jednakosti, toleranciji i solidarnosti među svim narodima i vjerskim zajednicama. Neka nam 24. novembar bude podsjetnik na to da je sloboda vrijednost koju treba  svakodnevno štiti i prenositi na buduće generacije“  poručio  je Marković

Čestitajući građankama  i građanima  Bara, uvaženim  predstavnicima UBNOR-a i antifašista veliki -Dan oslobođenja i Dan opštine 24. novembar, posebno ove godine kada  slavimo 80 godina od kada je naš grad oslobođen od zla fašizma u drugom svjetskom ratu, predsjednik Opštine Dušan Raičević je kazao da je ta pobjeda bila samo nastavak slavne slobodarske tradicije ovog kraja i Crne Gore koju naš grad nastavlja snažno da baštini do današnjeg dana.

„Zato smo danas ponosni kada kažemo da je Bar mjesto života, zajedništva i iskrenog ljudskog uvažavanja, uprkos svim razlikama koje baštinimo kao poseban pijetet našeg grada pod Rumijom. Iako smo naš grad razvijali i razvijamo kao moderan, savremen grad, metropolu i saobraćajno čvorište, grad mladih, grad u koji se dolazi  i u kojem  se ostaje, koji je mijenjao svoje lice kroz vrijeme, ovo je u svakom vremenu ostala njegova suština, bez koje Bar ne bi bio Bar“, kazao je Raičević.

„Svjesni ogromne žrtve koje su generacije položile da bi mi danas živjeli u miru, ostajemo čvrsto na braniku vrijednosti antifašizma, građanske države, slobodnog i otvorenog društva za sve ljude. Imena koja su ispisana na spomen-obilježju u ovom Domu i sjećanje na njihovu nesebičnu žrtvu obavezuju nas na to, lično i porodično, ali i kao društvo i državu.

Neka duh bratstva među ljudima i plamen slobode vječno plamti pod Rumijom i neka nam ovaj slavni dan bude inspiracija da i u godinama pred nama zajednički radimo u najboljem interesu našeg grada, njegovog razvoja i stalnog napretka“, poručio je Raičević kazavši :

„Živjeli, da je vječna Crna Gora i Bar kao njena evropska luka“!

Izviđački odred „24. novembar“ je i  ove godine  tradicionalno održao svečani stroj povodom Dana opštine, a najmlađi – poletarci su položili Zakletvu i Zavjet. Novim članovima, izviđačke marame, sa kojima su simbolično primljeni u izviđače, uručio je predsjednik Raičević.

The post U Spomen parku i u Domu revolucije položeno cvijeće first appeared on BARinfo.

Vijenac su položili potpredsjednica Opštine mr Tanja Spičanović i predsjednik UBNOR-a i antifašista Bara Đuro Marković.

Marković je podsjetio prisutne da je u Crnoj Gori u Drugom svjetskom ratu stradalo 300.000 ljudi, među kojima 30.000 vojnika. Naglasio je da njihova organizacija nastoji da okupi više mladih ljudi poput njihovog člana Vukana Vujačića, koji je pozdravio okupljene.

„Istorija nas podsjeća da moramo kao civilizacija uložiti kolektivne napore kako bismo obrazovali generacije mladih ljudi koje dolaze da ovakve ekstremističke ideologije ne vode boljitku našeg društva, već podjelama“, dodao je Vujačić.

U svoje lično, i u ime Opštine Bar, prisutnima se obratila i podpredsjednica Opštine mr Tanja Spičanović.

„9. maj, Dan pobjede, datum koji nosim u svom sentimentu, u svom povjesnom sjećanju, i 9. maj kao Dan Evrope, dan koji nas podstiče da budemo zagledani u budućnost, u naše evropske horizonte gdje nas, nadam se, iskra slobode iz naše prošlosti, vuče ka tim evropskim perspektivama i da u tom širem kontekstu evropske porodice budemo privrženi onome što zapravo jesu vrijednosti civilizacije, vrijednosti moderne Evrope. Tolerancija, građanska demokratija, vladavina prava, poštovanje ljudskih prava i nadasve antifašizam“, istakla je Spičanović.

The post Polaganjem cvijeća u Domu revolucije obilježen 9. maj first appeared on BARinfo.

Autorka, kroz životnu priču svoje babe Marije, još jednom ispisuje stranice divljenja i poštovanja prema tradicionalnoj crnogorskoj ženi, ali ukazuje i na etičke vrijednosti patrijarhalnog društva i određujući genetski kod naših predaka.

„U junakinji djela ‘Krvotokom predaka’ prepoznao sam jedan od dragulja veličanstvenog mozaika herojske antifašističke borbe crnogorske žene za našu slobodu i ljudsko dostojanstvo. Borba Crnogorke protiv fašizma počinje još od 1919. godine i traje do trinaestojulskog ustanka. Za sve to vrijeme, naše hrabre majke, sestre, žene, vodile su bespoštednu borbu za spas svoje porodice i uvijek bile na braniku tradicionalnih i najviših vrijednosti našeg društva. Babu Mariju je Velisava uvela u ‘Krvotok predaka’, i to je, svakako, obaveza potomaka, ali i sudbina onih koji su sa potomcima ubijeni ili spaljeni. Da li se njih, uopšte, sjećamo“, zapitao se predsjednik Udruženja boraca i antifašista Bar, Đuro Marković, koji je, u ime organizatora, pozdravio učesnike i goste promocije.

Baba Marija, glavni lik knjige, rodila je trinaestoro djece, od kojih je četvoro poginulo u ratu, braneći antifašističku ideju i slobodu svoje domovine. Autorka, koja je pročitala potresnu priču o hrabrom suočavanju majke sa smrću svoje djece, kazala je da je za nju baba Marija bila „skamenica“ i „dobrota“ , uzor i stub za koji se hvatala u svim teškim životnim trenucima.

„Iako sam imala majku, baba mi je bila više od toga. Puno vremena sam provodila kod nje, slušala priče o njenom životu, našoj istoriji, ali i upijala savjete koje mi je davala. Posljednja priča u ovoj knjizi govori o tome, a baba mi je bila podrška i kada sam se, kao pravoslavna Crnogorka udala za Albanca. Njenih savjeta sam se pridržavala u životu, i nikada nijesam pogriješila. Poštovala sam muža i njegovu familiju, i da nije bilo tako, ne bismo dočekali 55 godina srećnog braka“, govorila je autorka publici sa puno emocija.

Promociji je prisustvovala potpredsjednica Opštine Bar, Tanja Spičanović, koja je na kraju, iznijela svoje utiske o knjizi i tematici kojom se bavi i zahvalila se Seki Metđonaj što je izabrala Bar za predstavljanje djela, koje je, kako je kazala, vrijedno istorijsko i životno svjedočanstvo.

„Crnogorska žena je institucija, spomenik stoicizma ili kako autorka kaže, ‘skamenica’ i ‘kamenica’, koja se uvijek trudila da bude najveća podrška i utjeha, mužu, djeci i kompletnoj porodici. Hrabro je koračala kroz život, noseći teško breme, ali uvijek je ostala dostojanstvena i ponosita. Vjerovatno smo na ovom kamenitom tlu predodređeni da živimo tešku sudbinu, ali ova knjiga ima i drugi, vrlo važan aspekt, koji govori o važnosti babe i đedova u životima djece“, kazala je Spičanović, izražavajući zabrinutost što su danas, kako je apostrofirala, „duboko poremećene iskonske vrijednosti, a naše društvo, ne samo crnogorsko, doživjelo ozbiljan civilizacijski sunovrat. Atavizmi prošlosti su još uvijek veoma jaki, a fašizam opstaje kao prijeteće zlo“, zaključila je potpredsjednica Opštine Bar, mr Tanja Spičanović.

Velisava Seka Metđonaj je do sada objavila tri zbirke pjesama za djecu i mlade, tri za odrasle, a uskoro bi trebalo da izađu tri njene nove knjige sa rodoljubivom poezijom, ljubavnom i pjesmama za djecu i mlade, čime će zaokružiti književni opus, sa ukupno deset knjiga.

Nakon toga, kako je najavila, vratiće se svojoj drugoj ljubavi – slikarstvu. Od 1992. godine bila je članica Udruženja „Slikarski uranak“ i učesnica osam kolektivnih izložbi.

Nakon početka rata u Ukrajini napisala je pjesmu „Ukrajinska golgota“, koja je prevedena na ukrajinski jezik, a sa prijateljicom iz te zemlje, prevela je na crnogorski jezik zbirku poezije za djecu i mlade, koju je u ratu napisala šesnaestogodišnja Katerina Derevinska iz Kijeva.

Na promociji u Baru o Sekinoj biografiji i brojnim angažmanima, govorio je novinar Žarko Božović, koji je i pročitao recenziju za knjigu „Krvotokom predaka“, prof. dr Vesne Vukićević Janković.

Pjesmom i stihovima protiv zla fašizma, propagirajući mir i slogu, neumorno se bori pjesnik i humanista Rajko Joličić, koji je i sinoć, na književnoj večeri, uputio iste poruke.

The post Promovisana knjiga Krvotokom predaka Velisave Seke Metđonaj first appeared on BARinfo.

Sve priče su tematski uvezane, a glavni lik, koji je stožer ovog narativa, ali i autorkinog ličnog života, je baba Marija, arhetipska crnogorska žena, koja je, uprkos nevoljama, tegobnom životu i surovosti rata, u kojem je izgubila četvoro djece, ostala primjer stamene, hrabre i dosljedne heroine, čuvarke doma i tradicionalnih, iskonskih vrijednosti.

„Porodična saga data iz perspektive ženskog potomka i iskustvenog horizonta ženskog pretka, osvjedočava se kroz mikrojedinice, koje tkaju svoje sižejne niti, kroz mnemotopično oblikovane fragmente. Upravo, pred nama su probljesci sjećanja, narativne skice, posredovane kroz pričanje o epizodama iz života autorkine babe – heroine, u čiji lik su se slile sudbine nebrojenih crnogorskih žena…Iz ovih priča se iščitava antropološki pesimizam, kao i genetički utisnut stojički optimizam kamenštakinje. Kroz naglašeno ekspliciranje prava na pobunu i spremnosti na trpljenje, reflektuje se i osvjedočava ikonički i simbolički znak babe Marije, karijatide autorkinog habitusa”, zapisala je, između ostalog, jedna od recenzentkinja knjige, profesorica na Filološkom fakultetu u Nikšiću, dr Vesna Vukićević Janković.

Velisava Seka Metđonaj je rođena 1950. godine u Titogradu. Rano djetinjstvo provela je u Vojvodini – Ravno selo, Zmajevo i Petrovaradin. U trinaestoj godini se sa porodicom vraća u Titograd i vrlo brzo piše svoju prvu pjesmu posvećenu gradu rođenja, koja je objavljena u listu „Titov pionir“. Od tada intezivno piše poeziju. Objavila je više zbirki pjesama, piše i za djecu, a bavi se i slikarstvom.

Na promociji knjige „Krvotokom predaka“ Seke Metđonaj, koja je višeznačna, i ispisuje priču o patrijarhalnom crnogorskom životu u prelomnim istorijskim vremenima, sa snažnim etičkim i emocionalnim porukama, govoriće predsjednik barskog Udruženja boraca i antifašista Đuro Marković, general Špiro Niković, novinar Žarko Božović i autorka. Prigodne stihove kazivaće pjesnik i humanista Rajko Joličić, a moderatorka programa je Vesna Šoškić.

The post Promocija knjige Krvotokom predaka Velisave Seke Metđonaj first appeared on BARinfo.

Sjenima rodoljuba palih u Drugom svjetskom ratu poklonili su se, osim predstavnika opštine Resen i izaslanici Biograda na moru, gradonačelnica Krfa Meropi Idreu, predstavnici turskih gradova Adane i Kučukkuju, Živinica, Starog grada Sarajevo i grada Sarajevo iz Bosne, te članovi Udruženja Crnogoraca u Abaniji, Makedoniji i Istri.

Nakon polaganja cvijeća u Domu Revolucije, okupljenima su se obratili predsjednik Udruženja boraca NOR-a i antifašista Bara, Đuro Marković i predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević.

Upućujući čestitke povodom Dana grada, Marković je podsjetio na davnu 1944. godinu, kada je 24. novembra jedinica slavne Bokeške brigade ušla u Bar i oslobodila ga od okupatora i domaćih izdajnika.

“Vrijeme izbriše mnoge tragove, ali događaji koji su zadivili čitav svijet i uticali na istorijska kretanja zavrjeđuju dugo sjećanje i poštovanje. Istorija se ne zaboravlja. Velike bitke i stvarni junaci se pamte da se na njima uče generacije kako se treba boriti za dobrobit, slobodu i čast. Brojna spomen obilježja posvećena istaknutim junacima i bitkama, čije su kosti rasute širom Crne Gore i nekadašnje Titove Jugoslavije, a među njima i 885 sa područja opštine Bar, čija se imena nalaze na mermernim pločama oko nas, dali su dostojan doprinos. Nas to obavezuje na veliko poštovanje i vječno pamćenje.

U vjekovnoj borbi za slobodu, svaki pedalj naše domovine natopljen je krvlju njenih najboljih sinova i kćeri svih vjera i nacija. To je zalog kojim se niko ne može igrati. Ni političari, ni partije, ni popovi ni domaći vlastodršci, ni strani pomagači.

Nadam se da Crna Gora svenarodna, građanska, antifašistička neće doživjeti da se ruše spomenici, vraćaju tuđe crkve na lovćenske visine, da djeca u školi pred krstom kleče i ljube popovske skute, da pojedinci svake fele prekrajaju istoriju i otimaju naše nasleđe, crkve i manastire, da utru jezik crnogorski, koji je koliko pitanje vjere, toliko, i još više, tradicija i poštovanje predaka i vjekovnog oslonca države.

Ali, doživjeli smo da u najvišem Domu – Skupštini Crne Gore u predsjedničkoj fotelji sjedi četnički vojvoda koji ima tuđe državljanstvo, koji ne priznaje crnogorsku naciju, grb, crkvu i zastavu, a pod tom istom zastavom sjedi. Takođe, da se u Pljevljima na Dan opštine vijenci polažu i na četničkom groblju od strane opštinskih zvaničnika.

Svjesni smo činjenice da je u ovim teškim političkim dešavanjima, kada na državnom nivou vlast ne počiva na temeljima antifašizma, na našoj organizaciji velika odgovornost da čuva slobodu i nezavisnost Crne Gore sa svima onima kojima je Crna Gora na srcu”, rekao je Marković.

On se na kraju obratio mladim antifašistima i pozvao ih da se uključe u njihovu organizaciju, kako bi nastavili da njeguju uspomene na to teško vrijeme i svijetle likove, pa će, kako je kazao, i oni i njihova djela vječno živjeti.

Predsjednik Opštine, Dušan Raičević je izrazio posebnu čast i zadovoljstvo što je danas “na ovom mjestu kada proslavljamo 79 godina od oslobođenja našeg grada od zla fašizma, što predstavlja snažnu istorijsku vertikalu slobodarske tradicije Bara koja seže od Tuđemilske bitke, preko narodno-oslobodilačke borbe do današnjih dana”.

“Okupili smo se ovdje da odamo počast mnogobrojnim borkinjama i borcima iz našeg grada, koji su hrabro učestvovali u oslobođenju Bara. I ne samo Bara, već su svoje živote položili širom regiona i Evrope u borbi za slobodu i dostojanstvo čovjeka.

Oni su položili svoje živote da bi Bar bio grad slobode i zajedništva, da mi danas živimo u miru i blagostanju i zato im vječno hvala!

Danas u Baru svjedočimo ubrzanom razvoju grada, iz godine u godinu na svakom koraku vidimo kako on postaje sve atraktivnije mjesto za život, za rad, ali i prestižna turistička destinacija koja svojom bogatom hiljadugodišnjom istorijom nudi neponovljivi spoj različitih kultura, prirodnih i istorijskih bogatstava, pa ga sa punim pravom možemo nazvati draguljom Evrope na obalama Jadrana.

Ono što našem gradu daje poseban duh i na što smo ponosni, jeste međuetnički i međureligijski sklad. Bar je grad u kome živimo ne jedni pored drugih, već jedni sa drugima i jedni uz druge”, poručio je Raičević.

Naglasio je da je naša obaveza da generacijama koje dolaze prenesemo znanje o takvim vrijednostima i sjećanje o 24. novembru kao jednom od najvažnijih datuma u istoriji našeg grada, uz obavezu da to sa velikom pažnjom i nakolonošću njeguju i čuvaju.

“Na to nas obavezuje naša sadašnjost i naša budućnost. Imperativ je današnjeg vremena i naše generacije da se suprostavimo svim pokušajima urušavanja, ponižavanja i pokušaja revitalizacije vrijednosti koje predstavljaju vertikalu savremene Crne Gore.

Na to nemamo pravo niti želimo da ćutimo. Čvrsto i pažljivo ćemo njegovati kult sjećanja na naše heroje koji su nam omogućili da danas u slobodi proslavljamo Dan opštine i sa jednakim žarom nastavimo da radimo na intenzivnom i ubrzanom razvoju Bara koji mora da bude mjesto života, udobnosti i sigurnosti za sve njegove ljude i sve koji ga vole”, rekao je Raičević.

Još jednom čestitajući Dan opštine i Dan oslobođenja 24. novembar, predsjednik opštine Dušan Raičević je kazao “Da je vječna Crna Gora i da je vječan naš grad Bar!

Izviđački odred „24. novembar“ tradicionalno je održao svečani stroj povodom Dana opštine, a najmlađi – poletarci su položili Zakletvu i Zavjet. Novim članovima, izviđačke marame, sa kojima su simbolično primljeni u izviđače, uručio je predsjednik Raičević.

The post Položeno cvijeće u Spomen parku i u Domu revolucije first appeared on BARinfo.

Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević predsjednica SO Bar Milena Božović i predsjednik UBNOR-a i antifašista Bara, Đuro Marković, kao i delegacija Kragujevca, u prisustvu brojnih predstavnika kulturnog, javnog i privrednog života grada, gradova prijatelja, te porodica antifašista i izviđača Odreda “24. novembar” položili su cvijeće na spomen obilježja.

Predsjednik UNBOR- a i antifašista Bara Đuro Marković čestitao je Dan Bara svim sugrađanima, dodavši da je ovo prilika da se prisjetimo onih koji su dio naše slavne prošlosti.

“Vrijeme izbriše mnoge tragove, ali događaji koji su zadivili čitav svijet i uticali na istorijska kretanja zaslužuju naše sjećanje i postošvanej. Istorija se ne zaboravlja, velike bitke i slavni junaci se pamte, da se na njima uče generacije kako se treba boriti za domovinu, slobodu, čast i ljudske ideale. Brojna spomen obilježja posvećena su istaknutim junacima i bitkama, a njihove kosti rasute su širom Crne Gore i nekadašnje Titove Jugoslavije. Njeh 885 sa područja opštine Bar, čija su imena na mermernim pločama oko nas, dalo je dostojan doprinos slobodi. To nas obavezuje na veliko poštovanje i vječno pamćenje”, istakao je Marković.

Predsjednik Opštine Dušan Raičević kazao je da je 24. novembar jedan od najsvjetlijih događaja u istoriji grada.

“Danas još jednom, sa posebnim pijetetom, oživljavamo sjećanje na sve barske rodoljube koji su, pokazujući moralnu čvrstinu i hrabrost, prkosno i odvažno položili živote za čast svog naroda. Njima dugujemo šansu da živimo slobodno i dostojanstveno. 78 godina od tog čuvenog 24. novembra mi danas nastojimo koračati putem koji su svojim veličanstvenim primjerom trasirali naši preci. I upravo je naša obaveza da ne dopustimo da njihovu žrtvu pokrije prah zaborava. Sjećajući se njih, poštujemo sebe, naše poomke i njihovu budućnost. Sjećajući se njih, šaljemo jasnu poruku da su crnogorski slobodarski duh, ime ovoga grada i ove države, jači od bilo koje ili bilo čije ideologije, kako tada, tako i danas, kad se sve više bude i jačaju fašistički pokreti”, kazao je Raičević.

Draginja Radonjić, kustos Zavičajnog muzeja, u ime KC pozdravila je prisutne. Ona je istakla da je zavičajni muzej udahnuo novi izgled ovoj muzejskoj postavci.

“Inoviranjem postavke, ovaj period možemo približiti našim sugrađanima i turistima i dati doprinos u očuvanju ideje antifašizma i prije svega, za sjećanje na naše pretke koj su svoje živote dali za slobodu našeg lijepog i slavnog Bara”, kazala je ona.

Miodrag Tanjo Masoničić, starješina IO “24.novembar”, čestitao je svima praznik grada, ujedno i ovog odreda. Najmlađi članovi odreda položili su svečano obećanje, a malo stariji svečani zavjet. Marame izviđačima je uručio predsjednik Opštine Dušan Raičević.

The post Položeno cvijeće u Domu revolucije i na mjestu barskog logora first appeared on BARinfo.

Marković je podsjetio da je 13. jul 1941. godine datum kada je počeo prvi opštenarodni antifašistički ustanak u porobljenoj Evropi.

“Mi danas širom Crne Gore slavimo 81 godinu ustaničkog i državotvornog 13. jula. Slavimo sa ponosom, ali i sa moralnim teretom – s jedne strane, sa obavezama koje smo dužni da realizujemo ako želimo biti u Evropi i naše društvo modernizovati. A s druge strane, sa teretom koji nam nameću oni koji sa ambicijama koje ugrožavaju našu državu, nacionalni i vjerski identitet, koji nam nameću neofašističke i klerofašističke doktrine, kojima se podrivaju državni temelji i urušava naš multikulturalni, multietnički i multivjerski sklad”, kazao je Marković, dodajući da, kad istorija počne da se prekraja i revidira za potrebe nove i dnevne politike, sjećanje na istinu je jedini lijek.

“Zato smo mi ovdje i bićemo dok trajemo”, zaključio je Marković.

Potpredsjednica Opštine Bar Tanja Spičanović istakla je da je slobodarski 13. jul upisan zlatnim slovima u stranice crnogorske istorije.

“Za taj datum vežu se dva značajna događaja. Prvi se odnosi na 13. jul 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu Crna Gora priznata kao samostalna i nezavisna država, a drugi na 13. jul 1941. godine, kada je naša zemlja u porobljenoj Evropi podigla opštenarodni ustanak protiv fašističkih okupatora i zapalila baklju bespoštedne borbe za slobodu, ne zato što je ova zemlja željna ustanaka, jer ih je imala dosta, i previše u svojoj dugoj istoriji. Svaki njen krš je natopljen krvlju ustanika i branilaca njene slobode”, kazala je Spičanović.

Ona je istakla da se “zlo fašizma, za koje smo mislili da je poražen, na najperfidniji način opet rasijalo među ljude, šireći bratsku mržnju, neprijateljstvo i nespokoj”.

“Zato se danas s ponosom sjećamo svih heroja čija imena su uklesana ovdje oko nas i iskazujemo pijetet i zahvalnost za njihovu žrtvu za slobodu. Za slobodu svoje zemlje, za svijetlu budućnost svojih potomaka, oni su žrtvovali ono najvrijednije što su imali – svoj goli život”. Svoje mlade živote i slobodarske vrijednosti ugradili su u temelje ove države. Ta žrtva nas obavezuje da uvijek budemo bezrezervno odani vrijednostima antifašizma i patriotizma, da budemo ujedinjeni i složni pred svima koji nasrću na ovo parče slobode”, zaključila je Spičanović.

Pjesnik Rajko Joličić prisutnima je govorio stihove svoje pjesme “Himna dijaspori”.

Cvijeće je položeno i na spomen obilježjima u Mišićima i na Virpazaru.

The post Položeno cvijeće na spomen ploču u Domu revolucije first appeared on BARinfo.

Na značaj ovog istorijskog datuma podsjetio je predsjednik UBNOR-a, Đuro Marković, koji je kazao da je II svjetski rat trajao šest godina i da je odnio živote milion i sedamsto hiljada Jugoslovena, a da je iz barske opštine bilo  “885 žrtava čija su imena ispisana na mermernim pločama koje se nalaze u ovom spomen prostoru”.

Marković je istakao da je Crna Gora uvijek bila na strani antifašizma i slobode, ali i to da su joj danas više nego ikada potrebne evropske vrijednosti i slobode, kao što su i Evropi i svijetu, više nego ikada, potrebne vrijednosti antifašizma.

“Crna Gora je kroz svoju istoriju pokazala da je uvijek bila na strani pravde i istine, ali svjedoci smo pokušaja da se uveliko prekraja istorija, da se zaboravi ko je bio na kojoj strani u toku Drugog svjetskog rata, kao da danas i nije važno ko je bio na strani fašizma, a ko je branio slobodu svog naroda, ali i čitave Evrope. Na nama je danas da čuvamo sjećanje na sve žrtve koje je Crna Gora dala za pobjedu nad fašizmom, jer zahvaljujući njima, mi danas živimo u slobodi. Istinske vrijednosti Evropske unije i antifašizma su jedno i nerazdvojne su, zato je Evropa za Crnu Goru najispravniji put za budućnost naših građana”, poručio je Marković.

Predsjednik UBNOR-a i antifašista Bara kazao je da mladi Crne Gore moraju znati, čuti i učiti u školama kakav je zločin počinjen u Drugom svjetskom ratu.

“Dragi antifašisti, nema više ni Hitlera ni Musolinija, ali rađaju se novi fireri u Evropi, u okruženju, ali bogami i kod nas. Zato, stanimo odvažno i prkosno, dignimo glas protiv nacizma i fašizma, i ne dozvolimo radi sitnih sopstvenih interesa da izgubimo najveću vrijednost – slobodu”, podvukao je Marković.

Podsjetio je da se 9. maj slavi i kao Dan Evrope, u znak sjećanja na deklaraciju Roberta Šumana iz 1950. godine kojom je započet proces evropskih integracija i početak stvaranja današnje Evropske unije.

The post Položen vijenac povodom Dana pobjede nad fašizmom i Dana Evrope first appeared on BARinfo.

”Proces valorizacije Jugooceanije je pri kraju, nadam se da će vrlo brzo biti pred javnost. Na pitanje zašto to nije urađeno prije, to je odgovor koji morate postaviti bivšim rukovodiocima Uprave, direktorima direktorata i bivšem Ministarstvu kuture. Čini mi se da su u pitanju interesi, jer inicijativa je poslata 2015. godine. Koji interesi, prosudite sami. Slučaj Mamule, ‘Jadran Perasta’, Kostanjice i Veriga će vam najbolje odgovoriti na ovo pitanje”, rekao je Zagračanin “Vijestima”.

On je istakao i da postoji jasan plan koji su spomenici prioriteti za buduću valorizaciju, uz poštovanje i inicijativa koje je Uprava prihvatila prije njegovog mandata.

”Status kultrnog dobra će veoma brzo dobiti: austrougarsko utvrđenje Vrmac u Boki, srednjovjekovni grad Bihor, kasnoantičko i ranosrednjovjekovno utvrđenje Tumbarice u Opštini Berane, rimski lokalitet, antičko i ranosrednjovjekovno utvrđenje Samograd u Opštini Berane i ranosrednjovjekovna crkva u Zaljevu kod Bara”, rekao je Zagarčanin “Vijestima”.

Zagračanin je, na upit “Vijesti”, proslijedio i spisak drugih zgrada i objekata koje UZKD planira da stavi pod zaštitu kao kulturna dobra.

U Baru je u planu zaštita Robne kuće (1984), Doma revolucije (1983), Doma kulture (1972) i Hotela “Korali” u Sutomoru (1968).

Spomenici na teritoriji Podgorice koji su ranije još dobili pozitivno mišljenje Uprave za zaštitu su: “Blok 5” (1960), Kapela “Čepurci” (1960), Služba društvenog knjigovodstva (1981), Carinarnica sada Privredni sud (1928), Osnovna škola “Radojica Perović”, sada Mašinska škola (1963), Sportski centar “Morača” (1975-82), Izvršno vijeće, sada Zgrada predsjednika Crne Gore i druge službe (1958), Stambeno poslovna zgrada u ulici Slobode do Pošte 1 (1953), Bivša zgrada Vlade – društveno političkih organizacija (1978-79), Skaline (1971), Stambena zgrada na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog (1962), Dječiji vrtić na Koniku (1973), Stambena zgrada na uglu Ulice slobode i Novaka Miloševa (1953), Osnovna škola “Maksim Gorki” (1965), Upravna zgrada Aluminijskog kombinata (1974), Leksikografski zavod (1984-89), Zgrada dnevnog ‘lista Pobjeda’ (1974), Zgrada Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje (1969).

U Beranama će pod zaštitu biti stavljen hotel “Lokve” (1980-1986), a u Pljevljima hotel “Pljevlja”, Pljevlja (1970), u Herceg Novom Dvoranu “Park” (1987), u Danilovgradu hotel “Zeta” (1975), Mojkovcu hotel “Mojkovac” (1968-74), u Kolašinu hotel “Bjelasica” sada “Bjanka” (1977-79), Vila Nikci (1989) u Ulcinju, Duhovni centar sada Bogoslovija (1939) na Cetinju.

Ranije je prihvaćeno da se krene u proces zaštite i za hotele na Žabljaku: “Planinka” (1984), “Žabljak”, (1969) i “Jezera” (1978), kao i Poslovna zgrada (1964). Na teritoriji Budvi će biti zaštićeni hotel “Mogren” (1983) i hotel “Palas” u Petrovcu (1983).

Kada je Nikšić u pitanju, Zagarčanin otkriva da je ranije izraženo pozitivno mišljenje o zaštiti motela “Jastreb” (1976), Doma kulture (1969), ali i hotel “Onogošt”.

No, iako UZKD ove godine ima najveći budžet u odnosu na ranije godine i budžete, Zagarčanin nije siguran hoće li sve moći da bude realizovano po planu.

”Međutim, ovdje se postavlja pitanje problema sredstava koja su nam potrebna da ovaj proces započnemo i sprovedemo do kraja. Mi ove godine imamo najveći budžet u istoriji Uprave za zaštitu kulturnih dobara, ali to još uvijek nije dovoljno da sav naš program sprovedemo do kraja. Kao što znate, mi smo duboko u procesu revalorizacije i svi timovi su sastavljeni od naših zaposlenih i ponekog sa strane. Međutim, za ovako obiman posao valorizacije moramo imati i stručnjake svih profila koji ne rade u Upravi, moramo imati obezbijeđena sredstva za sve vrste troškova, tako da sve ovo što je nabrojano zavisi od finansija, u veoma velikoj mjeri. Naravno, određeni broj ćemo uspjeti da isfinaniramo iz postojećeg budžeta, ali sve, to nije moguće. Zato očekujemo da nam se izađe u susret jer štitimo nacionalno dobro, što će svima donijeti benefite u budućnosti”, ističe on.

Zagarčanin poručuje da je spisak podložan izmjenama u kontekstu da će biti dopunjen, a kriterijumi su, kaže, jasni:

”Opšte vrijednosti koje su prepoznate kao kulturno dobro, od arhitektonskih, istorijskih, umjetničkih, pa do ambijentalnih, arheoloških, istorijskih, antropoloških i drugih činioca”, objašnjava.

On zaključuje da vremenski rok za realizaciju planiranog tekuća godina, ali to ipak zavisi od “dopunskih (materijalnih sredstava”.

”Ukoliko budemo raspolagali samo sredstvima kojima sada raspolažemo, onda će veliki dio biti završen, ali ne i sve”, poručuje Zagarčanin.

Na pitanje kako planiraju da sprovedu zaštititu i šta to znači kada su zgrade u pitanju, te hoće li tako biti ograničena njihova namjena i eventualna renoviranja, direktor UZKD Mladen Zagarčanin kaže da će sve biti po Zakonu.

”Sva buduća kuturna dobra se štite na osnovu Zakona o zaštiti kulturnih dobara, i to je naša ‘Biblija’ koja se u svakom segmentu zaštite mora ispoštovati. Taj zakon ima mnogo mana, ali je aktuelni Zakon i obavezni smo da mjere zaštite sprovodimo prema njemu. Što se tiče ograničavanja upotrebe, mogu da kažem sljedeće: sve što ne ugrožava integritet kulturnog dobra moći će da se primjenjuje i mi ćemo tu namjenu pozdraviti. Gdje vidimo da kulturno dobro može biti zloupotrijebljeno, to ćemo zaustaviti. Renoviranje po uzusima i metodologiji savremene konzervatorske prakse uz poštovanje Zakona o zaštiti kulturnih dobara ćemo podržati, a sve ostalo će biti spriječeno, kao što to i sada radimo”, objasnio je Zagarčanin.

The post Više objekata u Baru u postupku dobijanja statusa kulturnog dobra first appeared on BARinfo.