Organizator promocije Darko Perić pozdravio je okupljene, a poseban pozdrav uputio je generalnoj konzulici Hrvatske u Kotoru mr Jasminki Lončarević, ministru savjetniku u Ambasadi Hrvatske u Crnoj Gori Ivu Vidojeviću, zatim dr Stipu Kljajiću i predsjedniku Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimiru Dekoviću.

Deković je pozdravio “skup barskih Hrvata koji su u zadnjih godinu dana pokazali otvorenost prema svima u Crnoj Gori, kao narod koji želi da živi sa svima u miru, ali i da živi u svoj svojoj punini svoj nacionalni i vjerski identitet”. Zadovoljan je, kako je istakao “na nacionalnom buđenju, jer je prema popisu na ovom području 12 Hrvata više nego 2011. godine”.

Prof. dr Slobodan Prosperov Novak dobar dio svog izlaganja posvetio je aktuelnoj ideološko-političkoj problematici u Crnoj Gori i šire, dodavši da se knjigu Domagoja Vidovića čekalo dosta dugo.

“Kad kažem da čekamo mislim na činjenicu da su se 1975. godine pojavile dvije vrlo bitne knjige u ediciji ‘Luča’. Za one koji su mlađi, to je vrlo važna edicija koja je izlazila u Titogradu, današnjoj Podgorici. To su dvije knjige koje su uredili naši najbolji znalci Miloš Milošević i don Gracija Brajković, i obilježile su bokeljsko-barsku i budvansku slavistiku. Kad su se one pojavile, bilo je potpuno jasno da postoji cijela jedna struka koja u Hrvatskoj nije poznata. Ja sam bio jedan od onih koji je krenuo to proučavati. U ta dva izdanja, ćirilicom otisnuta, mi i danas imamo sukus onoga što se odnosi na bokešku i onu baštinu koju vi imate. Postojale su i neke druge knjige, poput one Slavka Mijuškovića ‘Prednjegoševska Boka”. Već po naslovu vidite da to nije moglo zadovoljiti zapadnu vizuru ove literature. Čak i u knjigama koje sam pomenuo, Miloša Miloševića i don Gracije Brajkovića, bilo je tekstova koji su pripadali i crnogorskoj baštini”, kazao je Prosperov Novak.

Recenziju ovih knjiga, na deset strana, napisao je Novak po molbi urednika jednog hrvatskog radija, čitao ih je glumac, a kaseta sa snimkom slušala se u Boki. Tada je, kaže, shvatio da je neophodno jačati hrvatski identitet na ovim prostorima.

Autor knjige, dr Domagoj Vidović, kazao je da je za Bar čuo prvi put kao dijete – “bio je mjesto u koje se udala moja susjeda sa Brača, iz njezinih i priča njene djece”. Desetak godina kasnije, gledao je film Boža Vodopije o Baru kao prostoru na kome živi i hrvatsko stanovništvo.

“Moram priznati da sam bio prilično iznenađen. U hrvatskoj javnosti nedovoljno se zna o našim zajednicama izvan domovine, a posebno o rubnim zajednicama, a opet mi se čini da je taj rub nevjerovatno važan”, kazao je Vidović.

Pažnju na ovo područje ipak mu je najviše skrenuo tekst Baranina Vlada Marvučića “o Baru i Baranima, Hrvatima u Baru. Zvučao je kao da je srednjevjekovni tekst o društvu koje ima nevjerovatno bogatstvo, kulturu, baštinu, o kojoj se niko ne skrbi. To je početni impuls od kojega sam krenuo”.

“Kad sam prvi put došao u Bar, bila je 2018. godina. Vlado me dočekao kraj Gospe od Ratca, proveo me preko Ratca” prisjećao se se autor. Ubrzo je krug prijatelja iz Bara postao mnogo širi, istakao je Vidović.

On je objasnio da je izraz “Svebarje” skovao za potrebe istraživanja hrvatskog stanovništva u Baru, Zupcima, Šestanima i Spiču, a smatra da na ovom području ima materijala za još knjiga.

Promocija je bila interaktivna, pa su Vidović i Prosperov Novak odgovarali na pitanja koja su se ticala iseljeništva, istorijskih izvora, toponima, prezimena i slično.

The post Promovisan zbornik dr Domagoja Vidovića – Bokeljske studije i ogledi first appeared on BARinfo.