Skup kod Spomenika palim borcima u borbama za oslobođenje Crmnice 1943. godine, započeo je intoniranjem himne Crne Gore. Organizatori su naglasili da se radi o pokušaju brisanja crnogorskog identiteta i istorije, podsjećajući da su na SPC upisane čak i zgrada nekadašnje Osnovne škole „Jovan Tomašević“, kao i brojna groblja i crkve u Crmnici. Poruke sa skupa, biće pretočene u Proglas, u saradnji sa nevladinim sektorom i građanima, a u borbi za zaštitu crnogorske kulturne i državne imovine, oslanjaće se na evropsko zakonodavstvo i praksu, poručeno je.

Nenad Nikaljević je u ime organizatora istakao da se radi o građanskom skupu i da se on ne može poistovjećivati sa borbom protiv vjere.

Nenad Nikaljević

„Ovo je građanski skup protiv političkog djelovanja Crkve Srbije, koja se u Crnoj Gori ponaša kao politička organizacija, a ne kao vjerska zajednica i koja iznutra razvaljuje našu državu. Ona je dopustila da se otimaju groblja, škole, igrališta i spomenici. Oni pokušavaju da progutaju naš slavni identitet, da prisvoje naše znamenite ličnosti, da preprave našu istoriju, samo da bi popunili srpsku istorijsku rupu od pet stotina godina. Hristoslavlje se ne može zamijeniti svetoslavljem, a pravoslavlje izjednačiti sa srboslavljem. To je podvala”, istakao je Nikaljević.

On je upozorio da Crnoj Gori prijeti novi vid okupacije, te da će ovim skupom i naknadnim proglasom konkretizovati zahtjeve.

“Proglas ćemo napraviti zajedno sa Udruženjem Crmničana, NVU ‘Komunica NG’ i nevladinim sektorom, kao i sa svim građanima koji žele da se uključe. Pokazaćemo svima, prije svega našim vlastima, ali i Evropskoj Uniji, da se Poglavlje 23, koje sadrži temeljna ljudska prava, ne može zatvoriti tako da Crnogorci, kao najbrojniji narod, ostanu diskriminisani. Ni po pitanju Crnogorske crkve, ni po pitanju državne imovine (koja je nekada bila komunica), ni po pitanju prostora njenog najvećeg resursa i svega ostalog što su vitalni interesi Crne Gore. Pozvaćemo se na evropsko zakonodavstvo i najbolju evropsku praksu”, naglasio je Nikaljević.

Jovan Lekić iz Seoca, predsjednik Udruženja Crmničana, podsjetio je na skrnavljenje grobnice mitropolita Arsenija Plamenca i poručio da SPC decenijama sprovodi proces asimilacije Crnogoraca.

Jovan Lekić

“Poručili smo tada crkvenim velikodostojnicima da su zaigrali opasno kolo, prelili čašu i da Crnogorci neće dozvoliti bogohuljenje i skrnjavljenje svog kulturnog nasljeđa. Najavili smo da ćemo tražiti odgovore na mnoga pitanja koja ćemo ponovo postaviti danas. Dok živimo neobičan suživot sa našim komšijama, popovima Srpske pravoslavne crkve, koji nelegitimno borave u crnogorskim manastirima i rade stvari suprotne crkvenim kanonima, pitamo zašto sprovode etnofiletizam i asimilaciju Crnogoraca? Zašto vrše devastaciju crnogorskih manastira i nezakonito ih preoblikuju u svetosavske kanone, otuđene u svakom pogledu od crnogorske tradicije, vjere i kulture? Za čije interese to rade? Jer za interese onih kojih su i stvarali i gradili, nije sigurno. Pitamo, ko to uporno radi i danas, kao što je radio juče, kao što sistemski radi i proteklih 107 godina, od kada je 16. decembra 1918. prisilnom i nelegitimnom odlukom krnjeg saziva, svetog sinoda Crnogorske pravoslavne crkve, iskamčena lažna saglasnost o našoj duhovnoj eutanaziji, kao preduslovu za utapanje u Srpsku pravoslavnu crkvu?”, decidan je Lekić.

On je poručio Srpskoj pravoslavnoj crkvi da, u interesu svojih vjernika i svih ostalih građana Crne Gore, širi hrišćansku ljubav i drži se propovijedi i jevanđelja, “a mane se politike i logistike za sprovođenje ideološkog nauma zvanog ‘srpski svet’, koji Crnu Goru vidi kao razorenu kuću”.

Koordinator pravnog tima NVU “Komunica NG” Igor Gojnić, naglasio je da su crkve i groblja u Crmnici nezakonito upisani na SPC. 

Igor Gojnić

“Bratstvenička crkva Svetog Đorđa u Gojnićima, zajedno sa grobljem, prepisana je na Crkvu Srbije, iako je bratstvo Gojnića još 1937. godine izvršilo podjelu grobnih mjesta. Danas je u opštini Bar, 99 odsto crkava i grobalja upisano na SPC”, kazao je Gojnić, pojasnivši na koji je način većina imovine u Crmnici, koja se odnosi na groblja i vjerske objekte, pripala ovoj, po njegovim riječima, kvazi vjerskoj organizaciji.

“Još daleke 1988. godine kada je sprovođen popisni katastar, popisna komisija je izvršila popis imovine. Prilikom popisa postupajući kao Bog i batina, popisna komisija je popisala  i upisala svu imovinu koja se odnosi na groblja i vjerske objekte u opštini Bar, pritom falsifikujući podatke i upisujući svojinu na ovu ‘invazivnu kvazi vjersku grupu’ bez ijednog jedinog Rješenja o upisu koje je Uprava za nekretnine morala napraviti kada se vrši promjena imovinsko-pravnog statusa (a što joj do danas ne pada na pamet), ali su zato uspjeli da u saradnji sa državnim organima, koji bi trebali da štite državu Crnu Goru (Ustavni sud, Tužilaštvo, Zaštitnik imovinsko pravnih interesa), stvore centar nepotizma i korupcije na svim nivoima. Invazivno djelovanje ove kvazi vjerske grupe iskazano je i kroz aktivnosti koje se odnose na namjerno paljenje škole ‘Jovan Tomašević’ na Balšića docu kojega su isti ovi, prije paljenja otuđili od svih onih 50 generacija đaka koji su u tu školu išli, pretvarajući je u nekakav konak sa posebnom namjenom”, objašnjava Gojnić.

Dr Aleksandar Radoman iz Braćena, dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost je istakao da se radi o najtežem obliku kulturnog razaranja jer, kako je podcrtao “naše svetinje nijesu tuđe, one su naše, jer su ih naši preci mukom gradili i branili, a vlast u Podgorici ih je predala Beogradskoj patrijaršiji”.

dr Aleksandar Radoman

“Djelovanje Beogradske patrijašije u Crnoj Gori danas je ne samo anti-državno, no i duboko anti-hrišćansko. Umjesto da nas javni teror nad familijom Nikaljević zastraši i ućutka, taj je teror postao stimulus otpora i nepristajanja na poniženje. Zato smo se danas i okupili ovdje da poručimo da nas ne mogu ni zastrašiti, ni učutkati. I ne trebaju nam apel i napomensko jedinstvo, nego jasniji poziv na građansku odgovornost i solidarnost u odbrani Ustava i zakona ove države. Treba nam poziv da se zaustavi asimilacija i devastacija crnogorske kulturne baštine. Treba nam odlučnost i hrabrost da upitamo na osnovu čega to organizacija, koja je nastala prije nešto više od jednoga vijeka, a u Crnoj Gori djeluje kao ostatak okupacijske politike, polaže pravo na crkve koje su gradili naši preci i na groblja u kojima oni počivaju. Treba nam snažna poruka da se nećemo miriti s bezakonjem, niti prihvatiti progon građana koji čuvaju svoja kulturna dobra, dok se naše sakralno nasljeđe svakodnevno uništava, a kuriri ratnih zločinaca zaposijedaju manastire. Danas je naša politička i duštvena elita dužna pružiti odgovor uzurpatorima i ispraviti greške koje skupo plaćamo. Ta elita mora jasno pokazati da smo svi mi Nenad Nikaljevic, i da nećemo dozvoliti da nam bilo ko otima našu baštinu i narušava vječni mir naših predaka”, poručio je Radoman.

Mr Miloš Vukanović, istoričar iz sela Podgor, podsjetio je da crnogorska crkva ne bi postojala bez države.

mr Miloš Vukanović

„Plemenska zajednica je stvorila državu, a država je stvorila crkvu. Da nije bilo nezavisne Crne Gore četiri vijeka, ne bi bilo ni naših manastira, ni naših svetinja. Danas se u njima dešava kulturocid – sistematsko uništavanje zasebnosti crnogorskog identiteta. Ako je u vašem interesu da budu mašine za pranje para i širenje ideologije koja je izgubila tri rata, ta misija je osuđena na propast. Na Crnu Goru su pohodili mnogo moćniji od vas i preživjeli smo. Preživjet ćemo i vas. A vi nastavite da veličate ratne zločince i gubitničke ideologije i otići ćete na smetlište istorije, tamo gdje ste se uputili. Na nama je da izdržimo, da se pravno borimo, da zapišemo svaku neregularnost, svaku devastaciju, svako krečenje stogodišnjih fresaka, svako iznošenje kulturnih dobara iz Crnoj Gore, a toga ima dosta. I na nama je, ako ima onih koji cijene ono što je pravoslavlje u Crnoj Gori, da im pružimo ruku i da kažemo da je vrijeme da monaštvo i sveštenstvo kaže jasno i glasno da se protive ovome što se dešava – od uništenja crkava i manastira do veličanja Hitlerovih sluga. Ukoliko to ne uradite, i pored sve naše dobre volje, za vas nema mjesta u evropskoj i građanskoj Crnoj Gori”, poručio je Vukanović.

Obraćanja je emotivnim riječima zaključila Snežana Mijač Sekulić iz Utrga, koja je na protest došla “iz ljubavi prema svom kraju i svojoj Crnoj Gori”.

Snežana Mijač Sekulić

“Došla sam da vas podržim u namjeri da se spriječe uzurpatori veličanstvenoga oltara crnogorskog. Vidimo se! Pa koštalo, koliko koštalo, isplatiće se”, poručila je Sekulić.

Učesnici protesta su se neposredno nakon završetka skupa mirno razišli.

The post VIDEO: Nećemo dozvoliti da nam otimaju groblja, škole, igrališta i negiraju identitet – poruka sa skupa u Donjim Brčelima first appeared on BARinfo.

NIkaljević je noć proveo u policijskoj stanici u Baru, a danas je pušten da se brani sa slobode, ali je potom pritvorena njegova supruga Suzana Nikaljević, koju su sveštenici prijavili da im je prijetila smrću u hodniku barskog Suda za prekršaje.

Nenad Nikaljević je juče ispred manastira zahtijevao da mu daju na uvid dozvole za “prekopavanje zemlje u manastirskom dvorištu”, gdje su sahranjeni njegovi preci, nakon čega se verbalno obračunavao sa radnicima i sveštenicima, vrijeđajući ih, a taj dio incidenta je snimljen kamerama mobilnih telefona.

“Pošao sam da provjerim i vidio gdje kopaju kanal. Bilo je nekoliko radnika na mjestu za koje znam da je nedovoljno arheološki istraženo. Oni prekopavaju grobove naših predaka. Pitao sam kopače imaju li dozvolu za rad, na što su oni rekli da nemaju i negodovali su što im se obraćam. Rekao sam im: ‘Kosti mojih predaka, moga prađeda su ovđe i ja ovo smatram mojom teritorijom i mojim vlasništvom, ovo je kulturno dobro države Crne Gore i vi ne smijete da izvodite nikakve radove bez dozvole’. Došlo je do prepirke i bilo je teških riječi obostrano”, rekao je Nikaljević.

Dok se, kaže, raspravljao sa radnicima pojavili su se sveštenici.

“Baš tada, najkrupniji od ovih radnika, po govoru jasno je da nije odavde, uhvatio me desnom rukom za grlo. Pokušao sam da ga odgurnem, ali sam se morao vratiti korak unazad i odbio sam mu lijevom rukom napad, na što su popovi i on ustvrdili da ja udaram njega, iako sam ja micao ruku sa mojega grkljana. Nastale su tenzije, uključili su se i popovi”, navodio je medijima Nikaljević.

Priznao je da je reagovao “emotivno i vokabularno eksplodirao i monahu i ostalima sigumo uputio neke emotivne riječi sa oštrom osudom na brutalni uzurpatorski način otimanja crnogorske kulture i istorije”.

Policija je po njega došla juče oko 11.30 sati i na njihovo ponašanje nema prigovor, osim na prostoriju u kojoj je proveo noć – takozvanu “betonjerku”. Pretresli su mu kuću u selu u potrazi za oružjem, ali je potencirao da su “svi u policiji bili maksimalno korektni, predusretljivi i uzdržani”.

Dok je davao iskaz u Sudu, sutkinja je njegovoj supruzi Suzani naložila da izađe iz prostorije, a kada je završio sa iskazom, nije je zatekao u hodniku. Ispostavilo se da je i ona uhapšena.

“U hodniku je naišla na dva popa kojima je u prolazu dobacila: ‘Vidimo se’ i oni su je odmah prijavili policiji uz tvrdnju da im je prijetila da će ih pobiti. Srećom, u neposrednoj blizini bio je i policajac koji me je doveo iz ‘betonjerke’ u Sud. On je inspektorima svjedočio da nije čuo da im je prijetila i da nije vidio da je pokušala da ih udari, za što su je, isto, optužili”, objašnjavao je medijima Nikaljević.

Iguman manastira Nikon Kokotović je rekao da je Nikaljević “odmah po dolasku počeo sa uvredama i psovkama”.

“Video zapisi koje imamo samo su dio onoga što je uspjelo da se zabilježi. Očekujem da institucije konačno reaguju i da on dobije zabranu prilaska manastiru”, rekao je iguman, uz napomenu da je Nikaljević i ranije pravio incidente.

Na drugoj strani, Nikaljević tvrdi da je to i bio cilj sveštenika.  

“Prvi cilj popova je da me isprovociraju da ne pozovem inspekciju da ustanovi kakve to radove sad obavljaju u zoni kulturnog dobra, drugi je da izdejstvuju da, kao jedan od rijetkih Crnogoraca koji dolazi u manastir, dobijem zabranu prilaska, a treći im je da od države Crne Gore, ovakvim odlukama, dobiju ‘vjetar u leđa’ da mogu da rade što god hoće, a da niko ne dolazi da ih kontroliše”, istakao je medijima Nikaljević.

U policijskom zahtjevu za pokretanje prekršajnog postupka protiv Nikaljevića piše da je „u dvorištu Manastira Sveti Nikola u Virpazaru… grubo vrijeđao Lukić Miladina, čime je, prema ocjeni policije, počinio prekršaj iz člana 7. st. 2. Zakona o JRM. Policija je prekršajnu prijavu podnijela i protiv Lukića zato što je tokom incidenta “fizički napao Nikaljević Nenada na način što ga je uhvatio desnom rukom za vrat”, čime je počinio prekršaj iz člana 10. st. 2. Zakona o JRM. Međutim, terete i Nikaljevića zato što je Lukića odgurnuo tokom napada, stavljajući mu na teret da ga je fizički napao. Nikaljeviću je na teret stavljeno i da je “vrijeđao Kokotović Vitomira po osnovu vjerske pripadnosti”, pa je, kako piše u prijavi, počinio prekršaj iz člana: 19. Zakona o JRM, ali i prekršaj iz člana: 7. st. 2. Zakona o JRM. Krivičnom prijavom okrivljen je i za kršenje člana: 10. st. 2. Zakona o JRM, tako što je “fizički napao Mičević Ognjena na način što ga udara desnom rukom u predjelu desne šake”, te prekršaj iz člana: 8 Zakona o JRM, jer je “izazvao osjećanje ugroženosti kod Kokotović Vitomira i Mićević Ognjena prijetnjom da će napasti na njihov život ili tijelo”.

Nikaljević je danas bio decidan da Kokotoviću i ostalima ne prijeti nikakva opasnost od njega.

Povodom nemilog događaja reagovale su javne ličnosti, nevladine organizacije i partije.

U redakciju Radio Bara je stiglo samo saopštenje SNP-a u kome se kaže da “upućene uvrede poput ‘fašistički okupator’ i drugih pogrdnih riječi nisu samo nepristojan ispad, već otvoreni govor mržnje koji ima za cilj da ponizi instituciju kojoj vjeruje najveći broj građana Crne Gore”.

“Još je opasnije što se sličan narativ, gotovo istim riječima, može čuti i u Skupštini od strane poslanika DPS. Kada neodgovorni poslanici koriste govor mržnje i etiketiranje, oni direktno doprinose raspirivanju netrpeljivosti u društvu i produbljivanju podjela. To je apsolutno neprihvatljivo I mora se jasno osuditi. Predugo se iscrpljujemo u podjelama, a takav put ne vodi naprijed. Moramo zajedno gledati u budućnost i staviti u prvi plan teme koje zaista unapređuju život svih građana – bolji standard, kvalitetnije obrazovanje, zdravstvo i socijalna zaštita. Samo kroz zajednički rad na stvarnim problemima možemo graditi stabilnu, prosperitetnu i ujedinjenu Crnu Goru”, govori se u saopštenju SNP, kojeg potpisuje poslanik Socijalističke narodne partije Crne Gore Bogdan Božović.

The post Incident u Donjim Brčelima juče i danas bio tema broj jedan u Crnoj Gori first appeared on BARinfo.

Nakon liturgije u podgoričkom Sabornom hramu Hristovog vaskrsenja, Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije osveštao je vaskršnja jaja u Virpazaru. Nakon toga je uslijedila podjela jaja i narodno veselje sa posluženjem iz kuhinje crmničkih domaćica.

Mitropolit Joanikije je u arhipastirskoj besjedi, pored ostalog, rekao da je “Vaskrs praznik i radost koja obuhvata nebo i zemlju jer je Gospod svojom smrću na krstu, pobijedio smrt, jer je njegova smrt bila živonosna, i sišao je u donje svjetove, i prosvijetlio tamu ada i uništio je i silom svoga Božanstva uništio vladavinu đavola, uništio zakone grijeha i smrti i darovao nam zakon slobode i svojim vaskrsenjem, prelaskom iz smrti u život i nas učinio zajedničarima i sapričasnicima svoga vaskrsenja i svoje pobjede nad smrću”.

On je dodao da je “slavlje u Virpazaru postalo znamenito, na Vaskrsenje Hristovo imamo običaj da se ovdje saberemo, da se vidimo, da se obradujemo ovom prazniku, da čestitamo jedni drugima Vaskrsenje Hristovo“.

Vladikaje danas obišao i manastir Dupilo u Crmnici.

U manastiru Donji Brčeli u Crmnici, u noći subota na nedjelju, služeno je Jutrenje, a potom ponoćna Vaskršnja liturgija. Služio je iguman manastira jeromonah Nikon (Кokotović), nakon čega je uslijedila pričest i osvećenje vaskršnjih jaja.

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije služio je na Veliku subotu liturgiju u sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira u Baru. U čin čteca rukoproizveo je Marka Orlandića, studenta PBF u Beogradu.

U liturgijskoj propovijedi Mitropolit crnogorsko-primorski je, pored ostalog, rekao da je “Gospod Isus Hristos, završivši djelo spasenja roda ljudskoga, koje je zapravo novo stvaranje, uzvišenije od onoga prvoga stvaranja, počinuo primivši životvornu smrt”.

The post Na Virpazaru održan Vaskršnji sabor first appeared on BARinfo.

Osnivanje se vezuje za početak XV vijeka, i Jelenu Balšić, koja je podigla prvobitnu manastirsku crkvu “proste izrade”, na čijim je temeljima podignuta nova, većih dimenzija. Ispod poda nove crkve izgrađena je zasvedena prostorija, koja je za vrijeme Šćepana Malog služila kao tamnica. Šćepan Mali je, od kraja 1768. godine, bio stalno nastanjen u Brčelima, a u ovom manastiru je bio ubijen i sahranjen.

Crkva sv. Nikole manastira Donji Brčeli je današnji izgled dobila 1861. godine, zaslugom kralja Nikole. Pri manastiru je radila osnovna škola koja je 1868. godine iz gornjeg manastira Brčela prebačena u donji. Sa sjeverne strane se zgrada škole naslanjala na samu crkvu. Manastir je restauriran i 1891. godine, a zgrade konaka i škole srušene su u toku Drugog svjetskog rata.

Obnovljena manastirska crkva je jednobrodna građevina pravougaone osnove, zidana je pravilnim kamenim tesanicima, slaganim u horizontalne redove, dugačka oko 16,5 metara, a široka 6,5. Na zapadnoj fasadi crkve, iznad ulaznih vrata nalaza se dvije kamene ploče, jedna ispod druge, sa grbom i monogramom Kralja Nikole i godinom obnove crkve, 1861. Crkva posjeduje osobenu dekoraciju, tipičnu za arhitekturu romanike: ispod krovnog vijenca sa južne strane i krovnog vijenca apside postavljen je friz arkadica sa konzolama. Lukovi arkada su izvedeni od sige sa višestruko profilisanim konzolama od bijelog i ružičastog kamena i najvjerovatnije potiču sa hrama Jelene Balšić. Na podu je naznačena osnova starije crkve Jelene Balšić. U crkvi se nalazi veliki drveni ikonostas, sa 47 ikona različitih formi i dimenzija, čiji su autori makedonska slikarska porodica Đinovski.

The post Manastir Donji Brčeli, XV – XIX vij, Brčeli – III kat. first appeared on BARinfo.