Komentarišući svakodnevne pritužbe stanovnika pojedinih naselja da imaju slab pritisak ili da u određenim periodima ostaju bez vode-Čanj, Brca, Šušanj, Polje i Čeluga najvećim dijelom, Đuričić je istakao da se ovo preduzeće trenutno suočava sa “veoma zahtjevnom situacijom”.

“Visoke temperature, izuzetno loša hidrološka situacija, veliki broj turista i povećana potrošnja vode dolaze u trenutku kada je izdašnost lokalnih izvorišta na veoma niskom nivou. Posebno je važno istaći stanje na većim izvorištima kao što su Zaljevo, Kajnak, Brca i Sustaš, čija je trenutna izdašnost praktično na samom minimumu. Moramo objektivno sagledati situaciju – ljeti je sistem tradicionalno najopterećeniji, posebno u visočijim kotama turističkih naselja, gdje svaki dodatni porast potrošnje otežava održavanje stabilnog pritiska u mreži. U ovakvim uslovima maksimalno koristimo sve raspoložive kapacitete i nastojimo da postojeće količine vode ravnomjerno distribuiramo. Važno mi je da istaknem da sistem u ovom trenutku funkcioniše i da je vodosnabdijevanje stabilno, a naš cilj i, zapravo, svakodnevni zadatak je da činimo sve da tako i ostane. Redovno pratimo stanje svih izvorišta, pumpnih postrojenja i svih ključnih tačaka sistema, kako bismo pravovremeno reagovali i maksimalno iskoristili sve raspoložive količine vode”, istakao je Đuričić.

On je naglasio da ViK ima punu odgovornost da na najbolji način upravlja onim što mu je dato na korišćenje i upravljanje, međutim, “odgovornost nije samo na nama”.

“Kada su raspoložive količine vode ograničene, potrošnja vode nije samo preporuka, već je imperativ. Voda mora biti korišćena racionalno i savjesno, jer svaka neracionalna potrošnja direktno utiče na mogućnost da vodu obezbijedimo korisnicima na visočijim kotama. Zato je važno da svi zajedno budemo negdje svjesni situacije i da vodu koristimo odgovorno kako bismo raspoloživi resurs sačuvali i obezbijedili stabilno vodosnabdijevanje za sve građane”, ukazao je direktor ViK Bar.

RB/BI: Šta je konkretan uzrok problema u pomenutim naseljima?

Đuričić: Problemi u Čanju, naseljima Brca i Šušanj, kombinacija su više okolnosti-smanjena izdašnost lokalnih izvorišta, povećana potrošnja, konfiguracija terena i kapacitet postojeće distributivne mreže. Poseban problem predstavljaju viša područja. Kada je potrošnja velika, a raspoložive količine vode ograničene, problemi sa pritiskom najprije se javljaju upravo na tim kotama. Čanj je dodatno specifičan jer se trenutno oslanja, pored izvorišta Vrelo, i na dva bunara kako bi obezbijedili dovoljne količine vode svim korisnicima. Putem sredstava javnog informisanja mi smo preporučili na osnovu urađenih analiza, da se za sada voda u Čanju ne koristi za piće. Vršimo stalni nadzor kvaliteta vode i o svim promjenama ćemo, kao i uvijek, na vrijeme informisati naše korisnike. Zbog značajno smanjene izdašnosti izvorišta Brca, uveli smo režim planske isporuke vode u dijelu naselja koje se snabdijeva sa ovog izvorišta, a to su Gornja Brca, Zelen, Mogilica, Ratac i Zeleni pojas. Ova mjera je bila neophodna kako bi se raspoložive količine vode ravnomjerno rasporedile i obezbijedilo što urednije vodosnabdijevanje svih korisnika u uslovima izrazito nepovoljne hidrološke situacije. Dakle, treba sagledati cijeli sistem od svakog izvorišta pojedinačno, preko pumpnih stanica, rezervoara, do distributivne mreže i krajnjeg korisnika. U uslovima kakve imamo ovog ljeta, svi ti segmenti su dodatno opterećeni, pa se sistem prati slobodno mogu reći iz časa u čas kako bi na sve okolnosti imali adekvatan i pravovremeni odgovor.

RB/BI: Imate li podatke koliko se potrošnja vode povećava tokom jula i avgusta u odnosu na ostatak godine?

Đuričić: Ljetnja sezona je potpuno drugačiji režim rada cijelog sistema. Nemamo samo veći broj ljudi na teritoriji opštine, već istovremeno imamo i najveću potrošnju vode, i to u periodu kada su lokalna izvorišta zbog suše na najmanjoj izdašnosti. Najbolji pokazatelj su upravo podaci o potrošnji. Tokom 2025. godine potrošnja od juna do septembra činila je čak 48% ukupne potrošnje vode na godišnjem nivou, dakle, praktično gotovo polovina godišnje potrošnje ostvaruje se u samo četiri ljetnja mjeseca. I u ovoj godini već imamo vrlo izražen sezonski trend. Prema polugodišnjem pregledu, potrošnja ostvarena samo u junu i julu čini oko 40% ukupne dosadašnje potrošnje u 2026. godini. Broj stalnih korisnika u 2026. godini povećan je za 6%. Kada tome dodate veliki broj turista i sezonskih korisnika, jasno je koliko je dodatno opterećenje sistema.

RB/BI: Koliko trenutno Bar zavisi od vode iz Regionalnog vodovoda?

Đuričić: Prema ugovorenim obavezama za jul je planirana minimalna količina od 75 sekundnih litara, a za avgust 95. Međutim, trenutno već preuzimamo oko 130 litara tokom dana samo za područje Šušanja, uz dodatne količine koje se preuzimaju na odvojcima za Dubravu i za Zaljevo, što je dodatnih nekih 50 sekundnih litara. To znači da na današnji dan preuzimamo 180 litara u sekundi, odnosno količinu koja je značajno veća od ugovorenih za ovaj period. Da pojasnim jednu stvar koja se često ne vidi kad se govori o dodatnoj količini vode-nije dovoljno obezbijediti vodu, već morate imati odgovarajuću komunalnu infrastrukturu koja tu vodu može prihvatiti i dovesti do krajnjeg korisnika. Zato dugoročno rješenje ne vidim samo u lokalnim količinama vode, već i u izgradnji i unapređenju infrastrukture koja će omogućiti da raspoloživa voda bude i pravilno distribuirana do potrošača.

RB/BI: Kako je u priobalnom dijelu Mrkojevića-Dubrava, Veliki Pijesak, Utjeha, Hladna Uvala, riješen prihvat vode iz Regionalnog vodovoda?

Đuričić: Za područje Svetog Ivana podsjećam da je 2020. godine realizovana faza izgradnje vodovodne mreže u naselju, što je bio značajan iskorak u rješavanju vodosnabdijevanja tog kompletnog područja. Međutim, razvoj naselja i rast potrošnje zahtijevaju kontinuirano unapređenje i proširenje sistema. U saradnji sa Opštinom posebno smo usmjereni na rješavanje problema u bezvodnim područjima. To su veoma važna pitanja i moramo ponuditi kvalitetna i dugoročno održiva rješenja, kako u pogledu vodosnabdijevanja, tako i u pogledu odvođenja otpadnih voda. Nadam se da će to biti prioritet i lokalne samouprave u narednom periodu. Kada je riječ o Utjehi, trenutno tamo nema izgrađene distributivne mreže. Zbog toga smo već ušli u proceduru pripreme odvojka na sistem Regionalnog vodovoda. Takođe, na ovu temu imali smo sastanke sa predstavnicima Regionalnog vodovoda i trenutno se rade potrebne tehničke pripreme i dokumentacija. Dakle, da se shvatimo: nije cilj samo da obezbijedimo dodatnu količinu vode u trenutku kada je potrošnja najveća, već da izgradimo infrastrukturu koja će omogućiti da ta voda dugoročno i pouzdano stigne do korisnika ili potrošača, nazovite kako god.

RB/BI: Koliko su danas lokalna izvorišta sposobna, imajući u vidu ove zaista ekstremne vremenske uslove, da odgovore potrebama Bara?

Đuričić: Naš vodovodni sistem je veoma kompleksan. Čini ga 11 izvorišta sa 19 vodozahvatnih objekata, 17 crpnih stanica na izvorištima i 13 prepumpnih stanica za visočije zone vodosnabdijevanja, sa ukupno 52 ugrađene pumpe i 14 distributivnih rezervoara. Taj sistem karakterišu kombinacija novih i dotrajalih dionica, izražene sezonske oscilacije, konfiguracija terena koja dodatno komplikuje distribuciju vode. Ono što trenutno osjećamo jeste direktna posljedica veoma nepovoljne hidrološke situacije, dugog perioda bez padavina i ekstremno visokih temperatura. Više od dva i po mjeseca nije palo kapi kiše. Trenutno je izdašnost lokalnih izvorišta na samom minimumu, što je posebno izraženo kod velikih izvorišta kao što su Zaljevo, Kajnak, Brca i Sustaš. Vodoizvorište Velje oko je totalno presušilo, tako da je to ogroman problem. Međutim, bilo bi pogrešno ovo posmatrati samo kao problem jedne ljetnje sezone. Klimatske promjene i sve češći ekstremni vremenski uslovi pokazuju da moramo planirati dugoročno. Zato smo u poslednjoj godini intenzivno radili na rekonstrukciji kritičnih dijelova mreže. Napomenuću rekonstrukciju vodovodne mreže u Ulici Save Kovačevića u Sutomoru, Podgoričkoj, Ulici partizanski put u naselju Rutke. Tu su izvršene zamjene dotrajalog azbestno-cementnog cjevovoda polietilenskim cjevovodom u dužini od 250 metara, izmještanje 30 kućnih priključaka… To naselje je prošle godine konstantno bilo u problemima, gdje smo imali mnogo kvarova, vjerujte na nedjeljnom nivou po dva kvara. Što se tiče Šušanja, u Zelenom pojasu realizovano je trajno izmještanje i polaganje novih cijevi promjera 355 i 450 milimetara u dužini od po 100 metara uz magistralni put. Izvedeni su radovi na cjevovodu prečnika 400 milimetara u zonama Črvanj i Zeleni pojas, a sada su u toku značajni radovi u Zelenom pojasu i naselju Ratac koji su sinoć kasno završeni, a koji imaju za cilj poboljšanje vodosnabdijevanja u tim naseljima.

U prethodnoj godini, evo sam podatak da smo imali preko 1.000 intervencija na vodovodnoj i kanalizacionoj mreži govori o kompleksnom sistemu i o samoj težini održavanja kompletne mreže. Da napomenem da je u saradnji sa Opštinom Bar izgrađen i magistralni cjevovod od naselja Popovići do naselja Mirovica, što će omogućiti bolje vodosnabdijevanje niza naselja na tom području i bolju preraspodjelu vode u sistemu. Takođe, velika sredstva uložena su u digitalizaciju sistema kroz implementaciju SCADA sistema u dvije faze, koji je značajno unaprijedio način na koji upravljamo vodovodnom mrežom, jer danas imamo mnogo bolju kontrolu i brže reagujemo u realnom vremenu. Ove godine smo takođe pustili u rad i senzorsku mrežu za praćenje stanja pritiska i protoka vode u glavnim i tranzitnim cjevovodima i pojedinim objektima, što će i te kako olakšati rad na upravljanju i održavanju sistema, a značajna sredstva smo uložili i u obnovu pumpnih postrojenja.

Ipak, pored svih ovih aktivnosti, uvijek je cilj dugoročno poboljšanje sistema i u tom pravcu smo ka Opštini Bar delegirali projekte za koje smo preuzeli obavezu za izradu projektno-tehničke dokumentacije, a koje je neophodno realizovati u narednom periodu.

The post Đuričić: Barski vodovodni sistem u uslovima izuzetno sušnog ljeta daje svoj maksimum first appeared on BARinfo.

„Mještani se mole da tokom trajanja radova koriste alternativni put preko Sustaša. Pored toga, vozila po potrebi mogu parkirati na platou iznad rezervoara ‘Stari Bar’.

Privremena obustava saobraćaja neophodna je kako bi naše ekipe mogle nesmetano izvesti sanacione radove na vodovodnoj mreži, i time što prije uspostavili uredno vodosnabdijevanje”, zaključuje se u saopštenju iz DOO Vodovod i kanalizacija.

The post Zbog hitnih radova na vodovodu obustava saobraćaja u naselju Gretva first appeared on BARinfo.

Iz ovog preduzeća podsjećaju da ovo, nažalost, nije izolovan slučaj:

„U prethodnom periodu zabilježeno je više sličnih oštećenja na javnim česmama, zbog čega smo i ranije apelovali na odgovorno ponašanje i savjestan odnos prema javnoj infrastrukturi. Javne česme sa pijaćom vodom predstavljaju zajedničko dobro i namijenjene su svim građanima i posjetiocima, a naročito su korisne tokom turističke sezone i visokih temperatura. Svako namjerno oštećenje dovodi do nepotrebnog rasipanja vode, dodatnih troškova sanacije i privremenog uskraćivanja usluge ostalim korisnicima“, navode iz Vodovoda.

The post Brza reakcija: Popravljena javna česma kod SD Topolica first appeared on BARinfo.

Građanima su na raspolaganju naplatni punktovi u Šušanju (pored Pošte), Sutomoru, Sportskoj dvorani Topolica, na Zelenoj pijaci i u Upravnoj zgradi Vodovoda

Na svim naplatnim punktovima korisnici mogu platiti račune bez provizije, izvršiti provjeru stanja na računu, prijaviti stanje vodomjera, dobiti servisne informacije i ostvariti druge usluge iz nadležnosti ovog preduzeća.

Rasprostranjena mreža naplatnih punktova omogućava građanima da usluge obavljaju na lokaciji koja im je najbliža, čime se skraćuje vrijeme čekanja i olakšava svakodnevna komunikacija sa Društvom. Ovakva organizacija rada posebno je značajna tokom ljetnje turističke sezone, kada su povećane saobraćajne gužve i veća frekvencija korisnika.

Ujedno, podsjećamo korisnike da su im na raspolaganju i dvije mobilne aplikacije dostupne za Android i Apple uređaje. Jedna aplikacija namijenjena je jednostavnoj prijavi kvarova, dok druga omogućava pristup brojnim uslugama DOO “Vodovod i kanalizacija” Bar, uključujući pregled i plaćanje računa, uvid u stanje potrošnje, podnošenje reklamacija i korišćenje drugih korisničkih servisa.

Korišćenje mobilnih aplikacija posebno je korisno tokom ljetnje turističke sezone, kada veliki broj usluga korisnici mogu završiti brzo i jednostavno putem mobilnog telefona, bez potrebe za dolaskom na šalter.

Unapređenjem mreže naplatnih punktova i razvojem digitalnih servisa, DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar nastavlja da podiže kvalitet korisničkog servisa i čini svoje usluge dostupnijim svim korisnicima, ističu iz oovog preduzeća.

The post Naplatni punktovi DOO Vodovod i kanalizacija Bar dostupni građanima na više lokacija first appeared on BARinfo.

RB/BI: Kako biste ocijenili trenutno stanje u Vodovodu i koji su najveći izazovi sa kojima se suočavate?

Đuričić: Trenutno stanje u Vodovodu Bar može se ocijeniti kao stabilno, kada je riječ o urednom vodosnabdijevanju građana i kvalitetu vode koji je u skladu sa propisanim standardima. Neki od ključnih izazova su sezonska neravnomjernost potrošnje vode, sušni periodi kada dolazi do dodatnog opterećenja sistema, uz potrebu oslanjanja na regionalne izvore vodosnabdijevanja, gubici vode na mreži, zbog čega su neophodna velika finansijska ulaganja. Uz sve ovo, prisutan je i izazov finansijske održivosti, jer otežavajuća okolnost je to što cijena komunalnih usluga ne prati realne troškove poslovanja, već bilježi tendenciju pada, dok su ukupni troškovi održavanja u konstantnom porastu. Ovaj nesklad između prihoda i rashoda predstavlja značajan izazov za stabilno i dugoročno održivo funkcionisanje preduzeća. Ukratko, sistem u svojoj osnovi funkcioniše stabilno i pouzdano, sa jasno definisanim prioritetima razvoja, ali ambijent u kojem poslujemo je izazovan, što zahtijeva od nas proaktivan pristup u radu, kontinuirana ulaganja i modernizaciju.

RB/BI: Koji djelovi opštine imaju najveće probleme sa redovnim snabdijevanjem?

Đuričić: Složenost vodovodnog sistema opštine Bar je posljedica razuđenosti područja potrošnje po visinskim zonama, kao i značajnih odstupanja u potrebnim količinama vode u toku godine. Najveći izazovi kada je riječ o redovnom snabdijevanju, prisutni su u prigradskim i visočijim zonama opštine, gdje je konfiguracija terena složenija, a razvoj infrastrukture u pojedinim periodima nije u potpunosti pratio širenje naselja. U tim djelovima često imamo kombinaciju faktora koji utiču na stabilnost sistema, od starosti i tehničkih karakteristika mreže, nepostojanja detaljnih urbanističkih planova, do povećanog broja korisnika u odnosu na kapacitete za koje je mreža prvobitno projektovana. Tokom turističke sezone, kada dolazi do naglog rasta potrošnje, ti izazovi postaju dodatno izraženi i tada je sistem pod najvećim opterećenjem. Zbog toga smo i u 2026. godini, ali i tokom 2025. godine, fokusirali najveći dio aktivnosti upravo u tim zonama, kroz rekonstrukciju mreže, tehnička unapređenja i bolje upravljanje sistemom, sa ciljem da obezbijedimo stabilnije i ravnomjernije snabdijevanje na cijeloj teritoriji opštine.

RB/BI: U kakvom je stanju vodovodna mreža?

Đuričić: Vodovodni sistem se prostire na području tri gradska i četrnaest prigradskih naselja opštine Bar. Ukupni vodovodni sistem čine 11 izvorišta sa 19 vodozahvatnih objekata, 17 crpnih stanica na izvorištima i 13 prepumpnih stanica za više zone vodosnabdijevanja, sa ukupno 52 ugrađene pumpe. Sistem raspolaže sa 14 distributivnih rezervoara, a vodovodna mreža ima ukupnu dužinu od oko 480 km. Dakle, vodovodna mreža na teritioriji Opštine Bar je, iako kompleksna, funkcionalna i stabilna, ali svakako sa izraženim infrastrukturnim izazovima. Sistem karakteriše kombinacija novih i dotrajalih dionica mreže, sezonska oscilacija potrošnje, kao i zavisnost pojedinih djelova mreže od elektroenergetskog napajanja. Ipak, važno je istaći da Društvo raspolaže kvalitetnim izvorištima, razvijenom infrastrukturom, savremenim informacionim sistemima i stručnim kadrom, što predstavlja dobru osnovu za dalje unapređenje stabilnog, efikasnog i odživog sistema vodosnabdijevanja.

RB/BI: Šta biste izdvojili kao najveći uspjeh u prethodnom periodu?

Đuričić: Kada govorimo o prethodnom periodu, rekao bih da je najveći uspjeh to što smo postavili jasne temelje za dalji razvoj sistema. To se prije svega odnosi na uvođenje SCADA sistema u dvije faze, koji je značajno unaprijedio način na koji upravljamo vodovodnom mrežom, jer danas imamo mnogo bolju kontrolu i brže reagujemo u realnom vremenu. Ove godine će biti formirana i puštena u rad senzorska mreža za praćenje stanja pritiska i protoka vode u glavnim tranzitnim cjevovodima i pojedinim objektima, što će i te kako olakšati rad na upravljanju i održavanju sistema. Takođe, u prethodnom periodu uložena su značajna finansijska sredstva u obnovu pumpi, koje su na nekim stanicama bile u lošem stanju, kao i za nabavku neophodne mehanizacije. Paralelno s tim, napravili smo iskorak i u digitalizaciji kroz uvođenje mobilnih aplikacija i unapređenje komunikacije sa korisnicima, što je značajno podiglo nivo usluge i transparentnosti. Važno je istaći da, u trenutnim ekonomskim okolnostima u kojem djeluju komunalna preduzeća, uspjehom smatramo i činjenicu da je poslovanje stabilno i da je ostvaren pozitivan finansijski rezultat u prethodnoj godini.

RB/BI: Koji su najvažniji infrastrukturni projekti u planu i kakvi su planovi Vodovoda u vezi sa najizazovnijim periodom godine – ljetnjom sezonom?

Đuričić: Najvažniji infrastrukturni projekti koje ćemo realizovati u 2026. godini, direktno su usmjereni na ono što su i najveći izazovi sistema. U tom smislu, fokus je na zamjeni dotrajalih cjevovoda u kritičnim zonama, modernizaciji pumpnih stanica i unapređenju upravljanja sistemom kroz dalje širenje SCADA sistema, koji omogućava praćenje i kontrolu rada mreže u realnom vremenu. Posebno je važno istaći da se ne radi samo o planovima na papiru, već i o konkretnim realizovanim projektima. Zahvaljujući uzajamnoj saradnji sa Opštinom Bar, izgrađen je magistralni cjevovod od naselja Popovići do naselja Mirovica, što će omogućiti bolje vodosnabdijevanje niza naselja na tom području, kao i bolju preraspodjelu vode u sistemu. Takođe, u toku je izgradnja kanalizacione mreže u Ulici Božidara Perazića u Starom Baru (po projektu koji je potekao iz ovog privrednog društva). Do kraja godine, planirane su i najznačanije aktivnosti u dijelu izrade projektno-tehničke dokumentacije za kapitalne projekte, što se konkretno odnosi na projekat rekonstrukcije vodovodne mreže i izgradnje kanalizacione mreže od Veljeg mosta do naselja Sveti Ivan, projekat izgradnje kanalizacione mreže u Tabijskoj i Željezničkoj ulici, Glavni projekat vodovodne mreže za naselja Vitići i Peranovići, Glavni projekat vodovodne i kanalizacione mreže u Tršanjskoj, Burtaiškoj i 192. Ulici, zatim Glavni projekat kolektora fekalne kanalizacione mreže u Ulici vojvode Maše Vrbice, Glavni projekat pumpne stanice za naselje Mandarići, kao i glavne projekte odvojaka na regionalni vodovodni sistem za naselja Gluhi Do i Utjeha. Ovi projekti predstavljaju osnov, odnosno polaznu tačku, za infrastrukturne investicije, i mi smo preuzeli obavezu da svaki od njih pripremimo do kraja 2026. godine. Danas mogu da konstatujem da su neki od ovih projekata zapravo pri završnoj fazi realizacije, a kod nekih, što je i očekivano, imamo situaciju oko rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, ali se radi punom parom. Prioritete smo jasno definisali i sada djelujemo u skladu sa time, svakako u saradnji sa Opštinom Bar, poštujući sve zakonske procedure. Uporedo, u kontinuitetu izvodimo radove, odnosno rekonstrukcije na mreži u više naselja, uključujući i intervencije i rekonstrukcije u prigradskim naseljima, gdje se kroz unapređenje pumpnih stanica i hidrotehničkih instalacija dodatno stabilizuje sistem. U prethodnom periodu uspješno su rekonstruisani djelovi vodovodne mreže u Čanju, na više lokacija u Sutomoru, u Gornjem Zaljevu, u Bjelišima, a sve u cilju stvaranja boljih uslova za stabilno vodosnabdijevanje uopšte, a naročito u ljetnjoj sezoni, kada je to najizazovnije. Kada je riječ o turističkoj sezoni, ona je za nas najzahtjevniji dio godine i zato joj pristupamo planski i odgovorno. Već unaprijed obezbjeđujemo dodatne količine vode iz Regionalnog vodovoda, optimizujemo rad sistema i pojačavamo nadzor nad mrežom i pumpnim postrojenjima, kako bismo izbjegli poremećaje u snabdijevanju. Poseban fokus je na zonama koje su ranijih godina imale probleme, gdje sada kroz rekonstrukcije i bolje upravljanje sistemom želimo da izbjegnemo eventualne poremećaje u snabdijevanju. Posla ima na pretek, kao što vidite. Ipak, naš cilj je da građani i privreda, posebno turistički sektor, imaju stabilno i uredno vodosnabdijevanje tokom cijele sezone, jer je to jedan od ključnih preduslova za funkcionisanje grada i njegov dalji razvoj.

RB/BI: Koliko često dolazi do kvarova na mreži i raspolažete li sa dovoljno stručne radne snage angažovane na njihovom otklanjanju?

Đuričić: Kvarovi su neminovni u svakom vodovodnom sistemu, posebno u prigradskim zonama gdje imamo dotrajalu vodovodnu mrežu. Međutim, ono što je važno jeste da smo organizaciono i kadrovski osposobljeni da na njih reagujemo brzo i efikasno. Raspolažemo stručnim timovima koji su dostupni na terenu, a zahvaljujući savremenim sistemima za prijavu i nadzor, vrijeme reakcije je značajno skraćeno. Naš cilj nije samo da saniramo kvarove, već da kroz plansku rekonstrukciju smanjimo njihovu učestalost. Rekonstrukcije vodovodne mreže su izuzetno obiman posao, koji zahtijeva i velika ulaganja i značajna planiranja, pa otuda ni rezultati ne mogu odmah biti evidentni. Ipak, čini mi se da smo u prethodnom periodu uspjeli da primijetimo i uspješno djelujemo na terenu i saniramo najkritičnije dionice. To je posao koji ne staje i ne prestaje, i koji se nastavlja.

RB/BI:  Koliki su gubici vode u sistemu i na koji način se oni smanjuju?

Đuričić: Gubici vode predstavljaju jedan od ključnih izazova svakog vodovodnog sistema, pa tako i našeg, bilo da je riječ o tehničkim ili komercijalnim gubicima. Iako se tačan procenat gubitaka može razlikovati po zonama mreže, kontinuirano radimo na njihovom smanjenju. U tom cilju primjenjujemo više mjera: zoniranje vodovodne mreže (DMA zone) radi lakšeg praćenja potrošnje i curenja, kontinuirano praćenje i brza detekcija kvarova, zamjena dotrajalih i starijih cjevovoda, kontrola nelegalne i neovlašćene potrošnje, kao i moderni nadzor putem SCADA sistema. Ovakav pristup zahtijeva stalna ulaganja i vrijeme, ali već daje vidljive rezultate u smanjenju gubitaka i poboljšanju efikasnosti sistema.

RB/BI: Koristite li savremenu tehnologiju za detekciju kvarova?

Đuričić: Većina kvarova na sistemu je uočljiva. Osim zaposlenih u tehničkom sektoru, veliki broj kvarova je evidentiran i od naših korisnika, naročito putem nove mobilne aplikacije koju smo uveli. Svakako, ovo Društvo koristi i savremenu tehnologiju za detekciju kvarova u vodovodnoj mreži. U toku ove godine na glavnim tranzitnim cjevovodima biće montirani senzori za mjerenje i praćenje vrijednosti protoka i pritiska u mreži. Ova mreža senzora će neprestano slati izmjerene podatke u bazu gdje će se isti analizirati i na osnovu bilo kakvih odstupanja biće moguće evidentirati kritične zone u kojima je došlo do curenja vode. Slično ovoj senzorskoj mreži, DOO “Vodovod i kanalizacija” Bar u poslednje dvije godine radi na formiranju i razvoju već pomenutog SCADA sistema koji omogućuje nadzor nad stanjem protoka, pritisaka, nivoa vode, rada pumpi, hlorne opreme na izvorištima, rezervoarima i pumpnim stanicama. Pored toga, svakodnevno koristimo specijalizovanu opremu za preciznu detekciju kvarova, odnosno geofon, logere šuma i druge vrste korelatora za lociranje kvarova. Sva oprema i dalji razvoj tehnologije na kojem intenzivno radimo značajno će olakšati evidentiranje problema, i time smanjiti vrijeme reagovanja i rješavanja problema.

RB/BI: Koliko košta kubik vode u Baru i šta najviše utiče na formiranje cijene?

Đuričić: Cijena kubika vode u Baru se formira u skladu sa Metodologijom i sastoji se od fiksnog i varijabilnog dijela. Prema važećem cjenovniku za 2026. godinu, varijabilni dio cijene isporučene vode iznosi 0,93 eura po kubiku, dok se na to dodaju ostale komunalne usluge, pa ukupna cijena zavisi od potrošnje i strukture računa (1,00 euro bez kanalizacije, a 1,27eura sa kanalizacijom po kubiku). Važno je istaći da cijene i dalje bilježe tendenciju pada i niže su u odnosu na pojedine prethodne periode. Na formiranje cijene utiču troškovi održavanja i razvoja vodovodne i kanalizacione mreže, operativni troškovi, investiciono održavanje sistema, kao i potreba da se obezbijedi stabilno i kontinuirano vodosnabdijevanje. Naš cilj je da cijena bude socijalno prihvatljiva za građane, a istovremeno održiva za funkcionisanje i dalji razvoj sistema.

RB/BI: Kako balansirate između održivosti sistema i standarda građana?

Đuričić: Balans između održivosti sistema i standarda građana je jedno od ključnih pitanja u svakodnevnom radu. Sa jedne strane, imamo kontinuiran rast svih troškova i inflatornih pritisaka, dok je sa druge strane, prisutna činjenica da je standard građana slabiji, uz smanjenu platežnu moć. U takvim okolnostima, naš pristup je da se vodi odgovorna i realna politika, kako bi se sačuvala stabilnost sistema, ali bez dodatnog opterećenja građana. Zato je cijena komunalnih usluga i niža u odnosu na prethodne godine. Naš cilj je da kroz racionalizaciju troškova, unapređenje efikasnosti i dobro upravljanje sistemom obezbijedimo finansijsku održivost, ali uz punu socijalnu osjetljivost i razumijevanje ekonomskog trenutka u kojem se građani nalaze.

RB/BI: Ima li prostora za subvencije ili olakšice za socijalno ugrožene?

Đuričić: Naravno. Društvo posebnu pažnju posvećuje socijalno osjetljivim kategorijama stanovništva, kroz jasno definisane programe podrške koji obuhvataju slijepa i slabovida lica, korisnike materijalnog obezbjeđenja, onkološke pacijente, paraplegičare, kao i oboljele od multiple skleroze. Ove mjere predstavljaju izraz odgovornog i humanog odnosa prema građanima, uz razumijevanje realnih životnih okolnosti u kojima se nalaze. Istovremeno, od marta 2026. godine uveden je i novi reprogram – Kap po kap za novi start!, za sve korisnike, koji omogućava povoljnije i fleksibilnije uslove izmirenja obaveza. Reprogramom smo obuhvatili fizička i pravna lica, a formirali smo i posebne programe za turističku privredu, kao i za penzionere, pa možemo reći da se povelo računa o svim kategorijama naših korisnika.

RB/BI: Da li su građani sigurni kada je u pitanju kvalitet vode koju piju i koliko često se kontroliše ispravnost vode?

Đuričić: Građani mogu biti potpuno sigurni kada je u pitanju kvalitet vode za piće, jer se ispravnost vode redovno i kontinuirano kontroliše u skladu sa važećim standardima i propisima. DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar za potrebe ispitivanja ispravnosti vode za piće unajmljuje treće lice, odnosno akreditovanu labaratoriju Doma zdravlja Bar, dok je za kontolu otpadnih voda zadužen i analize vrši Institut za javno zdravlje Crne Gore. Redovne kontrole se vrše četiri puta mjesečno, uzimajući po sedam uzoraka sa jasno definisanih lokacija. Naše društvo svakodnevno vrši kontrole rezidualnog hlora, a tokom kišnih perioda svakodnevno ispitujemo vrijednost mutnoće vode. Ovako definisan sistem nadzora je uspostavljen tako da obezbjeđuje stalnu kontrolu i brzu reakciju u slučaju bilo kakvih odstupanja, čime se garantuje visok nivo bezbjednosti i zdravstvene ispravnosti vode koja se isporučuje građanima.

RB/BI: Kako građani mogu najlakše prijaviti problem i koliko je brz odgovor službi na prijave građana?

Đuričić: Građanima je na raspolaganju više modernih i efikasnih kanala za prijavu problema i komunikaciju sa službama, čime je obezbijeđen visok nivo dostupnosti i brzine u rješavanju zahtjeva. U okviru sistema postoje dvije mobilne aplikacije. Prva je namijenjena za prijavu kvarova na mreži i omogućava da svako može vrlo je jednostavno i brzo da prijavi kvar koji se uoči na terenu, dok druga funkcioniše kao korisnički portal koji građanima pruža niz usluga: prijavu stanja, preuzimanje i uvid u sve račune, podnošenje prigovora, kao i online plaćanja. Pored mobilnih aplikacija, dostupan je i call centar koji omogućava direktnu komunikaciju sa zaposlenima i rješavanje problema u realnom vremenu, što dodatno ubrzava reakciju službi i povećava efikasnost. Komunikacija se odvija i putem društvenih mreža, gdje se zahtjevi i upiti građana aktivno prate, kao i preko zvaničnog web sajta društva.

RB/BI: Pratite savremene tokove i unaprijedili ste sistem za prijavu kvarova, aplikacije, online servise. Jeste li zadovoljni rezultatima?

Đuričić: Da, možemo reći da smo u potpunosti zadovoljni dosadašnjim rezultatima, posebno imajući u vidu da je riječ o značajnom iskoraku u digitalizaciji usluga. Posebno je važno istaći da su ovi sistemi doveli do veće transparentnosti i bolje kontrole prijava, kao i do smanjenja administrativnih procedura. Povratne informacije korisnika su uglavnom veoma pozitivne, što potvrđuje da je pravac razvoja ispravan.

RB/BI: Koliko se vodi računa o zaštiti izvorišta?

Đuričić: Zaštiti izvorišta se posvećuje izuzetna pažnja, s posebnim akcentom na zone neposredne zaštite, jer je to osnovni preduslov za kvalitetno i sigurno vodosnabdijevanje. Kontinuirano se sprovode redovne kontrole i obilasci zona zaštite, uz redovno održavanje kompletnog prostora. Na izvorištima su 24/7 prisutna lica koja vode brigu o stanju prostora, objekta i opreme, a na najznačajnijim objektima je postavljem i sistem video nadzora, kako bi se svi eventualni rizici sveli na minimum. Ovakvim pristupom, koji je prije svega odgovoran i preventivan, cilj nam je da se potencijalni problemi preduprijede, a ne da se kasnije saniraju posljedice. Time se obezbjeđuje stabilan kvalitet vode i sigurnost za sve korisnike.

RB/BI: Kako Vodovod doprinosi očuvanju životne sredine?

Đuričić: Posebna pažnja posvećena je upravo zaštiti životne sredine kroz sve aktivnosti koje sprovodimo, a koje su usmjerene na dodatno jačanje kontrole kvaliteta vode, zaštitu izvorišta i modernizaciji infrastrukture kako bi se spriječilo zagađenje zemljišta i vodotokova. Zaštita izvorišta, odnosno održavanje zona zaštite, dezinfekcija vode čime obezbjeđujemo da voda bude bezbjedna za ljude i time smanjujemo potrebu za flaširanom vodom u plastičnim ambalažama, kao jednim od većih izvora mikroplastike koja ozbiljno narušava zdravlje čovjeka, svakodnevno održavanje mreže i sanacija kvarova kako se ne bi gubile velike količine vode kao osnovnog resursa, redovno održavanje i intervencije na kanalizacionoj mreži, apeli na racionalno korištenje vode iz gradskog sistema, naročito u toku ljetnjeg perioda, bezbjedno skladištenje hemikalija, postrojenja za neutralizaciju hlora koja smo obezbijedili u prethodnom periodu i čime smo smanjili rizik od zagađenja u slučaju nekog ozbiljnijeg kvara na opremi za hlorisanje ili na samim spremnicima za hlor, deratizacija kanalizacione mreže u saradnji sa nadležnim insititucijama… Sve ovo su aktivnosti koje sprovodimo na dnevnom nivou sa značajnom pažnjom, a koje na direktan način daju doprinos očuvanju prirodnih resursa, odnosno životne sredine i time održivom razvoju lokalne zajednice kojoj pripadamo.

RB/BI: Kakvo je stanje kanalizacione mreže u Baru?

Đuričić: Stanje kanalizacione mreže u Baru može se ocijeniti kao djelimično razvijeno, ali i dalje infrastrukturno izazovno. Naime, u gradu postoje više odvojenih sistema (Bar, Sutomore, Čanj, Virpazar), ali mreža još uvijek nije u potpunosti zaokružena, niti ravnomjerno razvijena na svim područjima. S druge strane, u kontinuitetu se radi na proširenju i rekonstrukciji mreže, posebno u urbanim i prigradskim zonama, gdje se izvode novi kolektori i priključci, kako bi se poboljšalo sanitarno stanje i spriječilo izlivanje otpadnih voda. Ukratko, sistem funkcioniše i u stalnom je unapređenju, ali je jasno da je riječ o procesu koji zahtijeva velika finansijska ulaganja i fazni razvoj, kako bi se u potpunosti zadovoljile potrebe savremenog grada i turističke opštine kao što je Bar.

RB/BI: Postoje li projekti koje realizujete u saradnji sa međunarodnim organizacijama i dobijate li sredstva iz međunarodnih fondova?

Đuričić: Trenutni fokus je na obukama zaposlenih i unapređenju internih procedura, kako bismo bili u potpunosti spremni za kvalitetnu pripremu i realizaciju projekata koji se finansiraju iz međunarodnih izvora. Naš cilj je da u narednom periodu intenziviramo učešće u ovim programima i ostvarimo konkretne projekte u saradnji sa međunarodnim partnerima, čime bismo dodatno unaprijedili kvalitet usluga i razvoj sistema u cjelini.

RB/BI: Kako ocjenjujete podršku državne i lokalne zajednice?

Đuričić: Svakako da najveći doprinos našem radu ima saradnja sa lokalnom zajednicom, odnosno Opštinom Bar. Ona je kontinuirana, otvorena i zasnovana na svakodnevnoj komunikaciji i razmjeni informacija, što nam omogućava brže reagovanje na potrebe građana i efikasnije rješavanje konkretnih problema. Vjerujem da ste upoznati da je Opština Bar u prethodnom periodu intenzivno radila na pripremi Nacrta Strateškog plana Opštine Bar za naredne četiri godine, i naše privredno društvo je bilo uključeno u dijelu prioriteta koji se odnose na vodovodnu i kanalizacionu mrežu. Strateškim planom za period 2026-2030. godin je obuhvaćeno oko 25 projekata i to govori o ozbiljnosti prisupa poslu i dugoročnom planiranju unapređenja cjelokupnog sistema. Zahvaljujući takvoj saradnji, konstantno se unapređuje operativnost samog sistema, kao i kvalitet usluga koje pružamo korisnicima. Taman ću ovu priliku iskoristiti i da pomenem jedan od najznačajnijih projekata, koji je bilo neophodno pažljivo planirati, i koji smo predložili u Strateški plan Opštine Bar 2026-2030 – Generalno rješenje razvoja sistema za odvođenje otpadnih voda. Riječ je o jednoj od najvećih i najvažnijih investicija i tu priču smo mi morali već sad pokrenuti. Prvi korak je realizovan, Generalno rješenje postrojenja PPOV je stavljeno kao prioritet u Strateškom planu, krovnom dokumentu razvoja grada za naredni period. Međutim, govorimo o izuzetno kompleksnom i zahtjevnom projektu koji podrazumijeva obimne pripremne aktivnosti i obuhvata širi sistem: Bar, Čanj, Sutomore, Veliki Pijesak/Utjehu i Virpazar. Imajući u vidu značaj i veličinu ove investicije, biće neophodno da sa nivoa ovog Privrednog društva i, svakako, Opštine Bar, kao nosioca aktivnosti, uspostavimo intenzivnu saradnju sa državom, odnosno Vladom Crne Gore, koji će, nadamo se, prepoznati značaj ovog projekta i pružiti institucionalnu i finansijsku podršku za zajedničku realizaciju.

RB/BI: Koliko su građani informisani o radu Vodovoda i kakve su povratne informacije?

Đuričić: Možemo reći da je nivo informisanosti građana na visokom nivou, uz kontinuiran trend rasta povjerenja i zadovoljstva korisnika. Putem mobilnih aplikacija koje smo implementirali, korisničkog portala na web sajtu, call centra, kao i aktivnog prisustva na društvenim mrežama, omogućena je stalna i transparentna komunikacija sa korisnicima. Informacije o radu, planiranim aktivnostima, kvarovima i svim važnim obavještenjima dostupne su u realnom vremenu, što je značajno povećalo nivo informisanosti građana i transparentnosti rada. Povratne informacije korisnika su u najvećoj mjeri pozitivne, posebno kada je riječ o brzini reakcije službi i dostupnosti različitih kanala za prijavu problema i dobijanje informacija. Građani posebno prepoznaju unaprijeđen sistem prijave kvarova i mogućnost da većinu usluga obave online, bez dolaska na šalter.

RB/BI: Koliko je zahtjevno upravljati ovako važnim sistemom i kako reagujete na kritike građana?

Đuričić: Upravljanje sistemom vodosnabdijevanja je izuzetno odgovoran i zahtjevan posao, jer se radi o osnovnoj životnoj potrebi građana i sistemu koji mora funkcionisati 24 sata dnevno. To podrazumijeva stalnu dostupnost, brzu reakciju na terenu i dobru koordinaciju svih službi, kako bi se obezbijedila stabilnost sistema. Kritike građana u potpunosti prihvatam kao legitimne i korisne, jer one često ukazuju na probleme na terenu i pomažu da sistem unaprijedimo. Naš princip rada je da se svaka prijava evidentira, analizira i u skladu sa prioritetima i mogućnostima, što brže rješava. Istovremeno, važno je naglasiti da vodovodni sistem zahtijeva kontinuirana ulaganja i planiranje, pa rješavanje određenih izazova ne može uvijek biti trenutno, ali je uvijek usmjereno ka dugoročnom poboljšanju. Moj pristup je otvoren, odgovoran i usmjeren na rezultate uz stalnu komunikaciju sa građanima i jasnu namjeru da se kvalitet usluge kontinuirano unapređuje.

RB/BI: Koji je najteži, a koji najljepši dio Vašeg posla i kako se, u svojstvu direktora privrednog društva, nosite sa pritiskom javnosti?

Đuričić: Najteži dio posla je odgovornost koja dolazi sa vođenjem sistema koji mora funkcionisati neprekidno, svakog dana i u svakoj situaciji. Posebno je izazovno kada dođe do kvarova ili neplaniranih problema, koji zahtijevaju brzu reakciju i dobru organizaciju na više nivoa. S druge strane, najljepši dio posla je kada se vidi konkretan rezultat zajedničkog rada, kada se problem riješi brzo, kada su građani zadovoljni uslugom i kada se unapređenja koja uvodimo zaista osjete u praksi. U tom kontekstu uvijek ističem da najveća snaga sistema dolazi od zaposlenih, koji svakodnevno, na terenu i u operativi, nose najveći dio posla. Pritisak javnosti je sastavni dio ove funkcije i prihvatam ga kao dio odgovornosti. Ključno je zadržati fokus na rješavanju konkretnih problema i održavati dobru komunikaciju kako sa građanima, tako i unutar Društva. Na taj način se pritisak ne doživljava kao opterećenje, već kao dodatni podsticaj da se usluge stalno unapređuju i da se opravda povjerenje koje građani imaju u nas.

RB/BI:  Zamoliću Vas, na kraju, za poruku građanima.

Đuričić: Građanima želim da poručim da je naš prioritet stabilno, sigurno i kvalitetno pružanje usluga, kao i stalno unapređenje sistema u skladu sa njihovim potrebama. DOO „Vodovod i kanalizacija“ Bar ima jasan plan razvoja i već se realizuju konkretni projekti koji će dati rezultate.

The post Đuričić: Prioriteti Vodovoda stabilno i kvalitetno snabdijevanje i kontinuirano unapređenje sistema first appeared on BARinfo.

Ovogodišnja tema ”Voda i rodna jednakost” nas podsjeća da voda nije samo resurs, već i osnovno ljudsko pravo koje treba da bude dostupno svima pod jednakim uslovima. Pravedan i održiv pristup vodi podrazumijeva uključivanje svih zaposlenih, bez obzira na pol, u donošenje odluka i upravljanje vodnim resursima.

“Rodna jednakost u sektoru voda znači jednake prilike, uvažavanje i stvaranje prostora da svi doprinesu, kako u zajednici, tako i unutar naših institucija. Posebno želimo da istaknemo i izrazimo zahvalnost ženama u našem privrednom društvu. Njihova posvećenost, stručnost i odgovornost predstavljaju važan stub u izgradnji pozdanog i održivog sistema koji obezbjeđuje kvalitetnu i sigurnu uslugu za sve građane Bara. One su dokaz da sektor voda pripada svima i da raznolikost doprinosi jačanju i uspješnosti svakog sistema.

Vođeni vrijednostima jednakosti i solidarnosti, nastavićemo da unapređujemo naše usluge i razvijamo radno okruženje u kojem svi imaju jednake prilike da doprinesu i napreduju. Na taj način, zajedno gradimo pravednije društvo i razvijamo odgovorniji odnos prema vodi kao jednom od najvažnijih resursa za život” ističu iz DOO ViK.

The post DOO Vodovod i kanalizacija – voda nije samo resurs već i osnovno ljudsko pravo first appeared on BARinfo.

„Napominjemo korisnike koji se snabdijevaju sa izvorišta Kajnak da voda i dalje nije za piće. Sa ovog izvorišta se snabdijevaju korisnici užeg centra grada, naselja Bjeliši, Ahmetov brijeg, Marovići, Polje, dio Čeluge, dio Starog Bara, Rena, Ronkula, Ilino i dio Šušanja. Više uputstava o korišćenju ovakve vode možete naći na sajtu Instituta za javno zdravlje Crne Gore, www.ijzcg.me“, navode iz ovog preduzeća.

The post Dio izvorišta se izbistrio, voda sa Kajnaka i dalje mutna first appeared on BARinfo.

„Vrijednosti mutnoće na svim mjernim mjestima su u dozvoljenim granicama, tako da je sada voda sa svih izvorišta zdravstveno bezbjedna za piće. Kao i do sada, naše Društvo će vršiti stalni nadzor kvaliteta vode i o svim promjenama blagovremeno informisati korisnike“, naveli su iz ovog preduzeća.

The post Voda ponovo dobra za piće first appeared on BARinfo.

„DOO ‘Vodovod i kanalizacija’ Bar preporučuje korisnicima da vodu ne koriste za piće. Više uputstava o korišćenju ovakve vode možete naći na sajtu Instituta za javno zdravlje Crne Gore, www.ijzcg.me.

Naše društvo će vršiti pojačano praćenje svih parametara vode za piće i o eventualnim promjenama blagovremeno informisati javnost ”, kaže se u saopštenju.

The post Zamutila se voda u Čanju first appeared on BARinfo.

Pored zamjene glavnog cjevovoda, izvršeno je i izmještanje 15 individualnih priključaka na novu mrežu, što je omogućilo kvalitetnije i stabilnije snabdijevanje vodom za domaćinstva u ovom dijelu grada.

Modernizacijom mreže i ugradnjom nove PE infrastrukture obezbijeđen je dugotrajan i efikasan rad sistema, uz znatno smanjene gubitke vode. Radovi su izvedeni u skladu s planiranom dinamikom i uz minimalne smetnje za građane, kojima se ovom prilikom zahvaljujemo na razumijevanju i saradnji.

Kako je saopšteno iz preduzeća Vodovod i kanalizacija Bar, ova aktivnost predstavlja dio šireg plana modernizacije komunalne infrastrukture na teritoriji opštine Bar.

The post Modernizacija vodovodne mreže u Sutomoru first appeared on BARinfo.