Svečanom otvaranju prisustvovao je veliki broj posjetilaca, koji su imali priliku da se upoznaju sa stvaralaštvom dizajnera čiji je rad ostavio neizbrisiv trag u istoriji svjetskog grafičkog dizajna. Na otvaranju je najprije govorila umjetnosti dr Anastasija Miranović, u ime Kulturnog centra Bar, ističući značaj Glejzerovog stvaralaštva, koje prevazilazi granice između umjetnosti, ilustracije i komercijalnog dizajna.

Govoreći o osobenostima njegovog izraza, naglasila je da su Glejzerov rad obilježili inventivan crtež, snažan kolorit, istorijske reference, duhovita simbolika i sposobnost da složene ideje predstavi jednostavnim vizuelnim jezikom. Prema njenim riječima, za Glejzera je vizuelno stvaralaštvo bilo neraskidivo povezano sa radoznalošću, imaginacijom i odgovornošću prema društvu.

„Glejzerov rad pokazuje da ljepota, duhovitost i jasnoća izraza i etička svijest nijesu suprotstavljene vrijednosti, već međusobno povezani činioci smislenog stvaralaštva“, istakla je Miranović.

O značaju izložbe i njenom putu do Bara govorila je i prof. dr Sarita Vujković, direktorka Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske, koja je podsjetila da je kolekcija Glejzerovih plakata dio vrijedne donacije dizajnera i ilustratora Mirka Ilića.

Vujković je objasnila da je Ilić, koji je prije dvije godine u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske imao samostalnu izložbu, tom prilikom odlučio da ovoj ustanovi, pored svojih radova, pokloni i cjelokupnu zbirku plakata svog bliskog prijatelja i jednog od najznačajnijih američkih dizajnera.

„Smatrao je da jedna ustanova kao što je naš muzej treba da posjeduje ove značajne plakate“, kazala je Vujković, ističući zahvalnost što je izložbu moguće predstaviti i u nedavno renoviranom Dvorcu kralja Nikole, čime je otvorena nova izlagačka sezona ovog prostora.

Posebno je naglasila i edukativni karakter postavke, osmišljene tako da privuče mlađu publiku i približi joj dizajn nastao u vremenu prije savremenih tehnologija. Izložba je, kako je navela, već predstavljena u Banjoj Luci, Trebinju i Mostaru, a gostovanje u Baru nastavak je regionalnog predstavljanja ove vrijedne kolekcije. Na otvaranju se obratio i Nemanja Mićević, grafički dizajner Muzeja savremene umjetnosti Republike Srpske, zadužen za vizuelni identitet i postavku izložbe.

Postavka u Dvorcu kralja Nikole obuhvata 40 Glejzerovih plakata i vizuelnih rješenja, koji svjedoče o raznovrsnosti njegovog stvaralaštva i prepoznatljivom autorskom rukopisu. Uz vizuelne radove, važan segment izložbe čine i Glejzerovi tekstovi i razmišljanja o umjetnosti, dizajnu i odgovornosti vizuelne komunikacije.

Izložba „Evo šta sam dosad naučio“ biće otvorena za sve ljubitelje umjetnosti do 28. oktobra u Dvorcu kralja Nikole.

The post Dvorac kralja Nikole otvorio vrata svijetu Miltona Glejzera first appeared on BARinfo.

Brojni posjetioci imali su priliku da se upoznaju sa opusom jednog od najznačajnijih savremenih crnogorskih slikara autentičnog izraza, prepoznatljivog po motivu konja kao simbola slobode, snage, unutrašnje energije i stalne borbeizmeđu suprotstavljenih sila. Vemić iza sebe ima 47 samostalnih i veliki broj kolektivnih izložbi u Crnoj Gori i inostranstvu, a njegova djela se nalaze u brojnim privatnim i javnim kolekcijama širom Evrope i svijeta.

Izložbu je otvorila istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka dr Anastazija Miranović, koja je istakla da naziv izložbe direktno referiše lični kontekst umjetnikovog duhovno-kreativnog buđenja i istovremeno p(r)oziva na angažovanost – buđenje iz uljuljkane letargičnosti svijeta nametnutih obrazaca ponašanja, svijeta snoviđenja, zabluda, predrasuda, stereotipa i uvriježenih mišljenja.

Motiv konja u Vemićevom stvaralačkom opusu, prema riječima Miranović, nadrasta klasičnu animalističku tematiku i postaje univerzalna metafora ljudskog uzusa, borbe i prkosa.

„Silovito njištanje đedovog Vranca zapretano u ranom dječačkom sjećanju, Vemić kontinuirano dekodira ciklusima slika čija tematika konzistentno istrajava u ‘primordijalnom kriku’ čovjeka današnjice. Zvučni i vizuelni šok iz djetinjstva na Sinjajevini postao je pokretački impuls cjelokupnog umjetnikovog stvaralačkog opusa“, navodi Miranović. 

„Onirički/košmarni motivi konja u svom stihijskom galopu, zanosu, grču, zagrljaju, nose strepnje, strahove, borbu protiv praznine savremenog, distopijskog svijeta. Virtuozni crtež nije u funkciji deskripcije realnog anatomskog fizikuma. Bilo bi suviše jednostavno baviti se isključivo estetskim. Vjekovima se motiv konjske figure eksploatisao u kulturi i istoriji umjetnosti kao simbol plemenitosti, ljepote, snage, izdržljivosti, brzine, ratnog trijumfa… Međutim, ovdje je riječ o etici, o deformitetima potaknutimunutrašnjim bilom, krikom i ekspresijom“, apostrofira dr Miranović dodajući da su Vemićeve predstave konjaprvenstveno psihološke studije, slike karaktera, stanja i svojevrsna likovna ispovijest o prolaznosti, nemoći, stradanju, neprikosnovenoj energiji divljine, njenoj silovitosti, ljepoti i snazi…

Miranović u svom kritičkom osvrtu ističe da konj kod Vemića postaje medij univerzalnog psihološkog portreta savremenog čovjeka. 

„Animalni antropomorfizam u službi je arhetipske simbolike. Konji su umjetnikov ‘alter ego’, ujedno i arhetipski simbol čovječanstva koje prolazi kroz istorijske i lične golgote. Razrogačene oči, razjapljene čeljusti, deformisane glave – uplašeni čovjek današnjice koji (sa)osjeća, pati, ali se i bori s brojnim izazovima nesigurno-neizvjesnog, ubrzanog svijeta. Ovo je umjetnost angažovanog krika/vapaja protiv otuđenja/odljuđenja, protiv svijeta simulakruma, prividnog spektakla, instant kulture i duhovne praznine, svijeta globalnog nasilja…“, kazala je Miranović ukazujući da se Vemićeva estetika krika suprotstavlja estetskom konformizmu, te da njegove slike uznemiravaju, bude i izazivaju (inter)akciju/reakciju…

„Virtuozno vladanje crtežom, uz dramatičan kolorit žustre, ekspresivne geste, determiniše/deformiše formu koja se nerijetko rastače do ivica apstrakcije. Ipak, nikad ne posustaje u ekspresivnoj snazi elementarne prepoznatljivosti. Neutralne, tamne pozadine podcrtavajukoncept središta drame/priče kojim dominiraju hiposiizmješteni iz konkretnog istorijskog konteksta. Vemićevikonji ne pripadaju ni prošlosti, ni sadašnjosti – oni su bezvremeni jahači apokalipse i svjedoci vječitog ljudskog uzusa. Čovjek koji je bačen u istorijske, društvene, političke i kulturne prekretnice svog vremena, osjeća sigurnost samo u sebi, u sjećanju, unutarnjem jeziku… gdje je pitanje identiteta prvenstveno pitanje integriteta.Kroz prividno ograničen i bezbroj puta eksploatisan motiv (konja) u istoriji umjetnosti, Vemić uspijeva da izgradi prepoznatljiv i potpuno autonoman umjetnički svijet.Njegovi radovi nose atmosferu djela velikih majstora renesanse, baroka, neku prigušenu, toplu svjetlost i duboku, naslućenu tamu, nose snagu neobuzdane žestine koja istovremeno plijeni zamamnom ljepotom i budiproročanskom, iščekivanom strahotom“, navodi Miranović.

„Ovaj svojevrsni, pikturalni ‘egzodus nostos’ galopom mahnitih konja vraća nas ‘budnim snovima’ u slikama silovite, uznemirujuće snage Miša Vemića“, zaključila je dr Anastazija Miranović.

Miomir Mišo Vemić se zahvalio ljubiteljima umjetnosti koji su prisustvovali otvaranju izložbe istakavši da mu je posebna čast što drugi put izlaže u Umjetničkoj galeriji „Velimir A. Leković“. Posebnu zahvalnost uputio je organizatorima „Barskog ljetopisa“, selektoru likovnog programa Goranu Ćetkoviću i dr Anastaziji Miranović.

„Rrijetkost je da se tekst jednog vrhunskog kritičara poklapa sa onim što je sam umjetnik htio da kaže na svojih slikama. Upravo to je uspjela Anastazija Miranović i zbog toga sam joj iskreno zahvalan. Nadam se da će ovaj tekst biti objavljen u katalogu moje naredne izložbe u Nikšiću“, kazao je Vemić uputivši poziv publici da njegovim djelima pristupi otvoreno i pažljivo. „Nije važno da li će vam se slike dopasti ili ne. Želim samo da ih pažljivo posmatrate“, poručio je umjetnik.

Izložba će biti otvorena do 16. jula. 

The post Miranović: Vemićevi konji postaju medij univerzalnog psihološkog portreta savremenog čovjeka first appeared on BARinfo.

Ovaj kulturni događaj okupio je brojne ljubitelje umjetnosti, predstavnike kulturnog i javnog života, kao i građane koji su imali priliku da uživaju u raznovrsnim likovnim izrazima umjetnika pripadnika manje brojnih naroda u Crnoj Gori.

Svoja djela predstavili su Ismet Hadžić, Aldemar Ibrahimović, Seida Belegović, Muharem Muratović, Abaz Dizdarević, Tanja Nikolić, Adela Zejnilović, Beliš Pojatić, Kaltrina Hoti, Bilal Nikezić, Edin Kaplani, Naser Hasa, Monika Dukaj i Jasna Isić.

Izložba je još jednom potvrdila značaj umjetnosti kao prostora susreta kultura, identiteta i različitih stvaralačkih senzibiliteta.

Na otvaranju izložbe govorio je upravnik Galerije dr Milun Lutovac, koji je istakao značaj ovakvih kulturnih događaja za promociju umjetnosti i multikulturalnosti u Crnoj Gori.

“Ono što je, preko svega plus, jeste to što je praktično ova izložba u susret obilježavanja programa povodom velikog jubileja – 20 godina nezavisnosti Crne Gore. Taj senzibilitet različitosti, kako i sama izložba nosi ime, govori o biću Crne Gore i njenom pravom identitetu: da moramo biti zajedno, da moramo stvarati i čuvati ono što nam je ostavljeno, te to prenijeti svojim potomcima”, istakao je dr Lutovac.

Prisutnima se obratio i direktor JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore, Gzim Hajdinaga, koji je naglasio važnost podrške umjetnicima i očuvanja kulturne raznolikosti kroz umjetničko stvaralaštvo.

“Ono što nas motiviše da budemo svakodnevno prisutni u ovim kulturnim dešavanjima jeste činjenica da smo i u Baru u multietničkom i multikulturalnom gradu, te da CEKUM nastavlja da spaja kulture i narode i kroz ovu izložbu, koja je rezultat stvaralaštva slikara pripadnika manjinskih naroda u Crnoj Gori”, kazao je Hajdinaga.

Izložbu je zvanično otvorila dr Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka, koja je svojim obraćanjem na poseban i poetski način povezala djela svih umjetnika koji su učestvovali na izložbi, dajući dodatnu umjetničku vrijednost samom događaju.

“Želim da kažem da je zaista velika stvar što se ova izložba održala u Baru, u susret našem velikom prazniku obnovi nezavisnosti Crne Gore, jer su različitosti naš identitet. U bogatstvu i ljepoti različitosti krije se ključ heterogenih identiteta Crne Gore. Kao i njena uzbudljiva, kontrastna priroda, pripadnici različitih zajednica i naroda daju joj dodatni kvalitet, snagu i moć zajedništva, stvarajući identitetsku vertikalu bez koje Crna Gora ne bi bila ono što jeste”, poručila je dr Anastazija Miranović.

Izložba „Boje različitosti“ biće otvorena za posjetioce do 18. maja.

The post  U Baru otvorena kolektivna izložba Boje različitosti first appeared on BARinfo.

Zanimljivu, moćnu kreaciju obavijenu dahom prošlih vremena a, ipak, pod plaštom savremenog izraza, predstavila je i modna kreatorka, Baranka, istoričarka umjetnosti, dr Anastazija Miranović, koja je još prije nekoliko godina uradila cijelu kolekciju posvećenu crnogorskoj princezi. Ona je, u izjavi za Radio Bar i Bar Info podsjetila da je ta kolekcija premijeru imala u ambasadi Republike Italije u Beogradu, povodom sto godina od otvaranja rezidencije u srpskoj prijestonici.

“Pozvali su tada jednog italijanskog dizajnera i mene iz Crne Gore. Zaista mi je bio izazov, zadovoljstvo i velika odgovornost da uradim kolekciju posvećenu Jeleni Velikoj, kako uobičajavam da je zovem. Tako bih je nazvala, prije nego kraljicom, jer je ona bila kraljica u svakom smislu te riječi, ne samo zbog krune od Savoja koju je nosila, nego zato što je bila, prije svega, velika dobročiniteljka, humanitarna radnica, čak i bolničarka u Prvom svjetskom ratu. Zatim, pomagala je kada je bio veliki zemljotres u Mesini 1908. godine, pomagala je siromašnima, bolesnima. Bila je ‘velika majka’, a Italijani su je tako i doživljavali, podigli joj brojne spomenike. Smatram da se Crna Gora nije dovoljno odužila ni ostalim princezama, a pogotovo Jeleni Petrović Njegoš, odnosno, Jeleni Savojskoj. Zbog toga sam željela da joj posvetim kolekciju koja može direktno da ide u muzej. Krojenje i šivenje zahtjevnih kreacija realizovao je studio ‘Stil’ i Bara. Sve kreacije su oplemenjene ručno rađenim motivima zlatoveza, čija je vještina izrade zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Crne Gore. Cijelu kolekciju od dvadeset modela sa ručno rađenim zlatovezima je uradila radionica ‘Niti od zlata’ iz Bijelog Polja”, objasnila je Miranović.

Kreacija koju je publika sinoć imala priliku da vidi na otvaranju “Blanc Fashion week Montenegra”, izrađena je od pamučnog pliša i prilično je smjela kombinacija jarko crvene i tamno ljubičaste boje, što predstavlja, kako je podvukla kreatorka “svojevrsne impute savremenosti”. Haljina plijeni modernim izrazom, donekle i u kroju, pa i danas može da se ponese, dok je plašt za neke, zaista posebne prilike.

“Lik i djelo Jelene Petrović Savojske nadilaze vrijeme, granice i uloge koje joj je istorija dodijelila. Rođena kao crnogorska princeza, a živjela kao italijanska kraljica, Jelena je bila mnogo više od titule. Bila je simbol skromnosti u svijetu raskoši, humanosti u vremenu izazova i snage žene koja je razumjela da prava veličina ne leži u moći – već u dobroti”, riječi su Srđana Lubarde, predsjednika Modne komore Crne Gore koja organizuje crnogorsku Nedjelju mode.

“Njena posvećenost humanitarnom radu, posebno u najtežim vremenima, njena briga za bolesne, siromašne i zaboravljene – čine je trajnom inspiracijom i danas. Upravo zato, večerašnja izložba nije samo omaž njenoj eleganciji, već i njenom duhu”, istakao je Lubarda, dodajući da “kreacije nisu samo modni izrazi, već interpretacija jedne ličnosti koja je znala da moda može biti dostojanstvena, ali i duboko humana”.

U izložbi su, sa izrađenim modelima učestvovale modne kreatorke Anastazija Miranović, Anđela Popović (Nyeno), Anna Mont Suevalova (Barege.fs), Bojana Čelebić, Edita Nimanbegu (Eden atelier), Ivana Murišić, Jelena Vratnica (JV Couture), Jelena Roganović Đurić (JR Moda), Lidija Burić, Marina Banović (Marina Banović Couture), Radojka Gardašević Tepavac, Sanela Đoković (Sanela Design), Senka Tujković (Senka Tujković Art) i studenti Modnog dizajna UDG.

Posebnu notu događaju dala je i humanitarna dimenzija modne manifestacije koja, pored promocije mode i kreativne industrije, nosi i snažnu društvenu dimenziju.

“U okviru ove manifestacije pružamo podršku kampanji za sigurnije djetinjstvo, sa ciljem podizanja svijesti o problemu prisilnih i maloljetničkih brakova među Romkinjama i drugim ranjivim grupama, u saradnji sa NVO Centar za romske inicijative. Kroz modu, kao univerzalni jezik, večeras šaljemo poruku solidarnosti, jednakosti i prava na slobodan izbor”, poručio je Lubarda, uputivši poziv zvanicama i gostima da podrže donatorsku inicijativu za izgradnju sigurnog skloništa za djecu.

“Baš kao što je Jelena koristila svoj položaj da pomogne drugima – i mi večeras koristimo ovu scenu da pošaljemo poruku: da ljepota ima smisla samo kada je povezana sa dobrotom”, zaključio je predsjednik Modne komore Crne Gore.

The post Upečatljivo predstavljanje modne kreatorke dr Anastazije Miranović na otvaranju Blanc Fashion Week Montenegro first appeared on BARinfo.

Izložbu je otvorila dr Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti, koja je u obraćanju istakla da ideja “svijeta bez inovacija” predstavlja svojevrstan paradoks.

“Od kada pamtimo i njegujemo kulturu sjećanja, svijet je inovativno funkcionisao. Promjene su oduvijek bile konstanta – nekad tihe i spore, nekad burne i revolucionarne. U tom civilizacijskom hodu inovacije su nas dovele do čovjeka današnjice, koji samouvjereno ulazi u prošlost kao u svoj dnevni boravak, oživljavajući je savremenim digitalnim alatima“, naglasila je Miranović.

Na izloženim fotografijama i vizuelnim rekonstrukcijama, predstavljen je nekadašnji život u Crnoj Gori – porodični portreti ispred kamenih kuća, prizori starijih bračnih parova u skromnim enterijerima, kao i okupljanje porodice oko ognjišta. Narodne nošnje, jednostavan namještaj i predmeti za svakodnevnu upotrebu svjedoče o snažnoj povezanosti ljudi sa domom, tradicijom i porodičnim vrijednostima, ali i o sporijem, tišem i istrajnijem načinu života.

Posebnu pažnju posjetilaca privukao je segment izložbe koji koristi virtuelnu realnost. Uz pomoć VR naočara, publika je imala priliku da „uđe“ u ambijent tradicionalne kuće i sagleda život nekadašnjih generacija u realnom vremenu – od ognjišta i petrolejske lampe, do svakodnevnih porodičnih rituala i kućnih poslova. Ovakav pristup omogućio je doživljaj prostora i atmosfere koji prevazilazi klasično posmatranje fotografija.

Dr Miranović je u izlaganju otvorila i pitanje savremenog čovjeka, koji uprkos tehnološkom izobilju i pomoći vještačke inteligencije, često ostaje nesiguran i zbunjen, naglašavajući da virtuelni svjetovi mogu pomoći očuvanju sjećanja, ali ne mogu zamijeniti potrebu za razumijevanjem porijekla, identiteta i smisla.

Događaju su prisustvovali i učenici Srednje ekonomsko-ugostiteljske škole iz Bara, u pratnji profesora Neđeljka Đurovića i profesorice Denise Halimić, koji su kroz fotografije i VR tehnologiju imali priliku da se neposredno upoznaju sa načinom života svojih predaka.

Izložba „Svijet bez inovacija – život prije budućnosti“ šalje snažnu poruku o važnosti povezivanja prošlosti i savremenosti, podsjećajući da tehnologija ima istinsku vrijednost tek onda kada služi očuvanju kulturnog identiteta i dubljem razumijevanju čovjeka i vremena kojem pripada.

The post Izložba Svijet bez inovacija – život prije budućnosti u Evropskoj kući first appeared on BARinfo.

Izložba spaja bogatu crnogorsku arhivsku građu sa najsavremenijom VR tehnologijom i publici nudi jedinstvenu priliku da doživi Crnu Goru sa početka 20. vijeka, u vrijeme kada su svakodnevicu određivali jednostavnost, fizički rad i strpljenje, a ne tehnološki napredak.

Kroz arhivske materijale i savremeno digitalno iskustvo, posjetioci će imati priliku da se upoznaju sa načinom života prije epohe ubrzanih inovacija koje danas oblikuju gotovo sve aspekte savremenog društva.

Savremeni život zasniva se na ideji stalnog razvoja i napretka, koji su tokom posljednjih nekoliko vjekova transformisali oblasti poput zdravlja, obrazovanja, ishrane, mobilnosti i komunikacije. Upravo zato, izložba „Svijet bez inovacija: Život prije budućnosti” podstiče na razmišljanje o odnosu prošlosti i sadašnjosti, kao i o vrijednostima koje su u savremenom dobu često potisnute u drugi plan.

The post Izložba u Evropskoj kući Bar first appeared on BARinfo.

Na završnoj večeri je dvadeset barskih stvaralaca predstavilo djela inspirisana maslinom, rađena u različitim tehnikama, od ulja na platnu i akrila, do keramike i instalacija.

Kustoskinja Zavičajnog muzeja Bar Draginja Radonjić, podsjetila je da je tema ovogodišnjih “Dana nematerijalne baštine” bila maslina, maslinovo ulje i Stara maslina, i ukazala da su izloženi radovi Barana dokaz bogatstva lokalnog stvaralaštva.

Otvarajući izložbu, istoričarka umjetnosti dr Anastazija Miranović kazala je da treće izdanje manifestacije u znaku „vremešne ljepotice“ Stare masline „kulturološki i etnološki simbolizuje mir, slobodu, majčinstvo, hraniteljstvo, spasenje i dugovječnost“. Dodala je da maslina „vjekovima inspiriše umjetnike, od antike do danas, kao centralni motiv i simbol spokoja i trajanja“, te da radovi barskih autora predstavljaju „svojevrsni pikturalni omaž njenim simboličkim vrijednostima i bogatstvu likovnih izraza“.

Miranović je čestitala etnologu Marku Srzentiću na filmu prikazanom tokom manifestacije, ističući da Bar ima talentovane mlade ljude u svim oblastima umjetnosti.

Učesnici izložbe bili su: Muharem Muratović, Dalibor Ćetković, Jasmina Ćetković, Goran Ćetković, Maja Čakalović, Marko Čakalović, Danijela Stanković Drobnjak, Jelena Jovančov, Marko Rakonjac, Irina Savić, Violeta Bolmanović, Minea Čobić, Vladimir Iličković, Milun Lutovac, Kristina Stanišić, Seada Škrijelj, Džulijan Ilić, Svetozar Dedić, Olga Kopeina i Branka Bogdanović.

The post Izložbom Likovni umjetnici Bara Staroj maslini u čast, okončani Dani nematerijalne baštine Bara first appeared on BARinfo.

Kao što su organizatori najavili, ova manifestacija donijela je nešto drugačiji koncept i modni  izraz, a posebno je to bilo iznenađenje kada je riječ o dr Miranović, kreatorki u čijim kolekcijama je do sada dominirala tematika vezana za našu kulturnu baštinu, tradiciju i istoriju. Modni hepening, u srcu Starog grada, na Pjaci od kina, otvorio je regionalno poznati kreator Igor Todorović iz Beograda, a zatvorila ga  je upravo crnogorska dizajnerka Anastazija Miranović. Predstavile su se i Sanja Bobar, Radojka Tepavac i Lidija Burić.

“Prezadovoljna sam kakve su bile reakcije publike i interesovanje za moju kolekciju. Zvučaće neskromno, ali činjenica da su mi pojedini posjetioci rekli da im se najviše dopala upravo moja revija, iako je bila najbrojnija (30 modela) zaista mi je značajna satisfakcija. Organizatori su postavili i ispunili visoke standarde prvog Fashion Bang-a, zbog čega sam, takođe, srećna, jer je to potvrda za nas učesnike, ali i da se nastavlja dobra tradicija i kontinuitet modnih dešavanja”, kazala je za Radio Bar i Bar Info Miranović.

Kolekcija dr Miranović „Statement“ predstavlja svojevrstan iskorak, inovaciju, i istovremeno, simbiozu njenog dosadašnjeg rada. Za razliku od prethodnih modnih priča, ona je spoj kulturoloških različitosti koje su formirale savremenu, modernu ženu na našim prostorima – ženu sa stavom, na ulici, poslu, izlasku, event-u… Obuhvata 30 modela, različitih materijala, tekstura i krojeva – od urbanih, casual i svakodnevno nosivih, do otmenih i elegantnih, za tzv. specijalne prilike.

Fashion Bang, čije su organizatorke nekadašnje manekenke, Milena Mačić i Jelena Kašćelan, priredile su drugog dana manifestacije i poseban ugođaj za ljubitelje mode – Showroom zamišljen kao interaktivni prostor i susret dizajnera i posjetilaca, razgovor, uz mogućnost ponovnog razgledanja modela i eventualnu kupovinu unikatnih kreacija.

Dr Anastaziju Miranović uskoro očekuju novi projekti – već u septembru, za nju veoma inspirativna kolekcija posvećena Staroj maslini i vraćanje našoj baštini i tradiciji, povodom 2.250 godina ovog svetog drveta. U septembru će učestvovati i na modnoj manifestaciji “Golub mira” u Ulcinju, a u oktobru u Sarajevu. Narednog mjeseca, sa drugim crnogorskim kreatorima, biće i dio humanitarne revije koja će biti priređena za stare smještene u Domu, u Risnu.

The post Nova kolekcija i modni izraz dr Miranović Statement na Fashion Bangu u Kotoru first appeared on BARinfo.

Teme izlaganja bile su značaj zaštite i očuvanja drvenih barki kao nematerijalnog dobra, uključivanje mladih u zanat kalafata i očuvanje pomorskog identiteta, lakši pristup EU projektima i podrška vlasnicima tradicijskih plovila, mogućnosti za subvencije, oslobađanje vezova i tehničku podršku i zajedničke inicijative Hrvatske i Crne Gore u zaštiti Jadrana.

Dr Anastazija Miranović, bivša direktorica Uprave za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore, u vrijeme čijeg je mandata podnijeta i prihvaćena inicijativa za valorizaciju/zaštitu kalafatskog zanata/drevne vještine izrade drvenih barki kao nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore smatra da je manifestacija od izuzetnog značaja prvenstveno zbog, kako je istakla “misije koja promoviše staru, drvenu brodogradnju”.

“Mislim da ako uspijemo da se sa ove manifestacije prenese glas nadležnim organima – Upravi za zaštitu kulturnih dobara, da konačno na pravi način valorizuje kalafatanje (nematerijalnu vještinu/zanat) i zaštiti ga zakonski, poslije toliko dugog niza godina, biće ispunjena njena misija”, procjenjuje dr Miranović, uz sugestiju da bi okupljanja koja promovišu kako nematerijalnu, tako i materijalnu kulturnu baštinu, trebala da se dešavaju češće.

“Ovo je divna prilika (došli su nam ljudi iz Hrvatske i Slovenije), da se organizuje regata, da se animiraju turisti, ali i sugrađani i vide koji sve potencijali i resursi postoje u barskoj opštini i Crnoj Gori i prilika je da zajedničkim snagama doprinesemo da se drevni zanat očuva”, naglasila je dr Miranović.

Angažman kalafatske radionice “Bokovac” je, smatra ona, daleko prevazišao lokalne, pa čak i državne granice.

“Stalno čekamo da nam neko iz svijeta kaže da je nešto dobro, pa da se tome okrenemo i kažemo ‘zaista jeste’. U ovom slučaju se radi o cijeloj porodici koja je decenijama posvećena vrijednom radu, a tek sada počinjemo da to prihvatamo kao nešto značajno za zajednicu i društvo”, podvukla je dr Miranović, izražavajući zahvalnost Opštini Bar i institucijama koje su dale podršku u realizaciji manifestacije. 

Učesnici panela bili su i predsjednik Udruženja “Korčulanska drvena brodogradnja” Dinko Foretić i Marko Mihalić, ljubitelj drvene brodogradnje i tradicionalnih ojedrenih barki.

Direktorica Jedriličarskog kluba “Latinsko jedro” Miroslavka Lala Bokovac se zahvalila na podršci, posebno prijateljima koji su doputovali iz Hrvatske.

“Vidjeli ste da naša misija nije jednostavna, ali ćemo se i ubuduće boriti da dopremo do institucija i ukažemo im na njen značaj, ukazivati da ne smijemo zapostaviti tradiciju, već da moramo njegovati ono što nam je ostalo od predaka”, poručila je Bokovac.

Kalafatska radionica “Bokovac” pripremila je poklone za predstavnike Ministarstva ekonomskog razvoja, Ministarstva pomorstva, “Kuću maslina”, Jedriličarski savez Crne Gore i Sanitarnu deponiju “Možura”.

Direktorica “Kuće maslina” dr Marija Markoč je istakla da se svi ozbiljni i projekti od opštedruštvene važnosti moraju bazirati na zajedništvu.

“Kuća maslina je biser u izazovnom vremenu jer prkosi svemu onome što nam pokušavaju nametnuti, a kao savremeno arhitektonsko rješenje je odlično uklopljeno u vizuru Starog Bara. Od njenog izgleda još je ljepši duh koji njeguje – duh zajedništva, pa zahvaljujem porodici Bokovac, ne samo na organizaciji ovog događaja, nego što smo u istoj misiji, vođeni ljubavi prema gradu, maslinama, brodogradnji. Tako smo jači i jednostavnije se nosimo sa problemima”, decidna je Markoč.

Podršku su dali, i ruku prijateljstva i dobre namjere pružili, Opština Bar, Marina Bar AD, Uprava pomorske sigurnosti, Ministarstvo pomorstva, Ministarstvo ekonomskog razvoja, Ministarstvo odbrane, Lučka kapetanija, Jedriličarski savez Crne Gore (na čelu sa Predragom Vukčevićem), Vodovod DOO, kompanija “Societe Huot”, Sanitarna deponija “Možura”, Kulturni centar Bar, “Kuća maslina”, Galerija “Velimir A. Leković”, Turistička organizacija Bar, Opšta bolnica Bar, Odjeljenje bezbjednosti Bar…

Gosti su prije skupa u “Kući maslina” posjetili Stari grad Bar, a nakon panela, kalafatsku radionicu “Bokovac” koja više od 60 godina njeguje umijeće izrade barki na latinsko i oglavno jedro. Vidjeli su i proces obrade drveta, alate i gotova plovila, a familija Bokovac im je objasnila i značaj očuvanja ove vještine za kulturni identitet obale.

Sjutra će se u barskom akvatorijumu održati regata na kojoj će učestvovati barke iz Crne Gore, Hrvatske i Slovenije sa latinskim i oglavnim jedrima. Završni dio manifestacije biće svečanost u Galeriji “Velimir A. Leković”, gdje će, u prisustvu zvanica iz javnog, privrednog, kulturnog života grada i države, biti dodijeljene nagrade i priznanja i otvorena izložba fotografija Gorana Grkovića, koje bilježe duh i rad majstora kalafata, kao svojevrstan omaž tradiciji drvene brodogradnje. 

The post VIDEO: Panel diskusija na početku manifestacije Jedra Jadrana – spoj tradicije i zajedništva first appeared on BARinfo.

Na početku programa obratio se Mirsad Rastoder, novinar i predsjednik Izvršnog odbora Bošnjačkog vijeća. On je u uvodnom izlaganju postavio temelj diskusije, istakavši koliko je važno približiti bošnjačku kulturu onima koji ne poznaju njenu vrijednost.

“U okviru ovog programa imali smo već tri zapažene tribine ‘Kultura je ženskog roda’. Smatram da je kultura možda najveća naša vrijednost koju možemo preporučiti i budućnosti, oslanjajući se na ono što su naši prethodnici stvarali”, kazao je Rastoder.

U nastavku tribine govorile su dr Sajma Ademović iz Tuzi, autorka više naučnih radova i profesorica na UDG, dr Anastazija Miranović iz Bara i Kenana Strujić Harbić iz Pljevalja, poslanica u crnogorskom parlamentu i članica Ženskog kluba. Ulogu moderatorke imala je Selma Rastoder Skenderović.

U skladu sa profesionalnim opredjeljenjima i djelovanjima, kako privatnim tako i poslovnim, učesnice su ukazale na važnost kulture kao ključnog oblika izražavanja identiteta i slobode. Razgovarale su o njenom segmentu koji se tiče umjetnosti, ali i onom koji obuhvata stil života, sisteme vrijednosti, tradicije i uvjerenja. Bilo je riječi i o načinima na kojima žene oblikuju društvo, ali i obratno. 

Na pitanje kako su žene predstavljene kroz istoriju umjetnosti u našim krajevima i kako se kroz umjetnost izražavala njihova društvena uloga, dr Anastazija Miranović je odgovorila da su kroz umjetnost mahom prikazivane kroz stereotipe majke, sestre, domaćice, ali i kao simboli ljepote i zabave.

“Mi smo tu da mijenjamo način prikazivanja. Prikazi žena u umjetnosti na našim prostorima najčešće su bili idealizovani ili simbolični – žene kao majke, mučenice, narodne heroine, ili pak, kao objekti ljepote i inspiracije. Rijetko su prikazivane kao stvarne individue sa sopstvenim glasom i iskustvom. Takvi prikazi često odražavaju patrijarhalni pogled na ženu i društvene uloge koje su joj bile namijenjene. Međutim, u poslednjim decenijama svjedočimo značajnom pomaku – sve je više žena koje same stvaraju, izlažu, kuriraju i teoretišu o umjetnosti. U Crnoj Gori danas postoji snažna scena savremenih umjetnica koje se bave temama identiteta, feminizma, memorije i društvene nepravde – bilo kroz vizuelne medije, performans, instalaciju ili multimedijalne forme. Ipak, još uvijek postoji potreba za većim institucionalnim priznanjem, podrškom i otvaranjem prostora za ženske perspektive – kako u muzejima, tako i u obrazovnoj i kulturnoj politici”, poručila je dr Miranović i istakla da “na današnjoj likovnoj sceni ima mnogo talentovanih i kvalitetnih ženskih rukopisa, izvanrednih umjetnica koje idu u korak s vremenom.

“Bilo gdje na svijetu da se sada pojavi neka naša umjetnica, referencama može da parira i potpuno jednako stoji na tim scenama. Jedino ostaje nepoznato koliko žene imaju uslova da se ovdje ostvare na tom polju”, kategorična je ona.

Kenana Strujić Harbić otvoreno je govorila o duboko ukorjenjenim predrasudama, koje i dalje oblikuju položaj žena u društvu.

“Nažalost, još živimo u društvu u kom kažu da nismo dovoljno jake, nismo dostojne, pametne da sjedimo za stolom za kojim se odlučuje. Vjerujte mi da nije tako. Odgovorno kažem da u jako puno zemalja u kojima su žene premijerke, predsjednice skupština, predsjednice država, mnogo bolje funkcioniše kompletan system, nego u zemljama u kojima je muškarac na čelu”, akcentovala je Strujić Harbić.

U završnom obraćanju, dr Sajma Ademović se osvrnula na svakodnevne izazove sa kojima se žene suočavaju u javnom prostoru, posebno u sferi politike, naglasivši ozbiljnost problema i potrebu za konkretnim rješenjima.

“U Crnoj Gori se žene brutalno napadaju kada ne dijele mišljenje, naročito u politici. Često se nađem u situaciji da analiziram i pokušam da pronađem rješenje, odnosno neki mehanizam kojim bismo mogli sistemski da promijenimo, da jednostavno isključimo tu praksu i time utičemo na odbranu dostojanstva svake žene”, naglasila je ona.

Organizatori su i ovom tribinom željeli da istaknu poštovanje koje imaju prema ulozi žene u očuvanju i razvoju kako bošnjačke, tako i šire građanske kulture Crne Gore, naglašavajući potrebu za njenim snažnijim pozicioniranjem u savremenom društvu i zaključujući da ne postoji oblast koja ne može nositi žensko ime.

Program je podržan od strane Fonda za zaštitu ostvarivanja manjinskih prava i Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori.

The post Kultura je ženskog roda – Tribina u okviru Dana kulture Bošnjaka u Crnoj Gori first appeared on BARinfo.