RB/BI: Čim Vas vidim, sjetim se korone i odmah mi se nameće pitanje svih pitanja u ono vrijeme: kakva je trenutna epidemiološka situacija u Baru? Nemam bolje pitanje ni za početak ovog razgovora.

Galić: Trenutna epidemiološka situacija na teritoriji cijele Crne Gore a i samog Bara je, po pitanju korona virusa i drugih zaraznih bolesti, stabilna. To znači da se trenutna situacija ne razlikuje od situacije koja je zabilježena prošle godine, a i nemamo veći trend porasta obolijevanja od većih bolesti u odnosu na prethodni mjesec. Međutim, s obzirom da dolaze Novogodišnji i Božićni praznici koji sami po sebi nose izvjesne epidemiološke rizike, trebalo bi obratiti pažnju na opšte i, naravno, specifične mjere prevencije, a to je vakcinacija protiv zaraznih bolesti kao što su pertusis, odnosno veliki kašalj, morbili odnosno male boginje kao i kovid 19, naročito za starije građane. Vakcinacija protiv gripa se sprovodi svake godine. Vakcine su dostupne i molio bih građane Bara, pogotovo starije životne dobi, da se vakcinišu protiv gripa.

RB/BI: Odmah da se legitimišem, ja sam 65+, a šta Vi podrazumijevate pod tim „građani starije životne dobi“?

Galić: Upravo su to građani stariji od 65 godina, koji spadaju u tu kategoriju starije životne dobi. Njihov imunitet je oslabljen u odnosu na imunitet osoba mlađe životne dobi, pa se iz tih razloga preporučuje vakcinacija protiv gripa, kovida 19 i nekih drugih zaraznih bolesti.

RB/BI: Moram malo da obratim pažnju na ono što „čaršija“ govori, pa mi se nameće pitanje: jesu li te vakcine pouzdane? Znamo da su prije dolazile iz Torlaka, referentne ustanove i bili smo bili sigurni. Ne znam otkuda nam sad stižu. Da li su te vakcine kvalitetne, da li ih Vi u potpunosti podržavate?

Galić: Vakcine su kvalitetne, bezbjedne, dostupne. To su vakcine koje su prošle testiranje na milijardama datih doza u prethodnom periodu. Dakle, vakcine koje su iste komponente, istog mehanizam nastanka kao i vakcine koje smo imali prije desetak i više godina. Vakcine su, nesumnjivo, sigurne, čak i nove vakcine protiv kovida 19, sa novim tehnologijama nastanka. Poslije, evo već, pet godina možemo sa sigurnošću da kažemo da su bezbjedne. Makar se, eto, nismo pretvorili u guštere. Nemamo, zaista, nekih značajnijih neželjenih dejstava. Cjelokupna mmedicinska javnost i veliki broj naučnika u svijetu prate vakcine. Mogu slobodno da kažem da su vakcine, što se tiče medicinskih komponenti, najpraćeniji medicinski lijek ako tako mogu da se izrazim, u odnosu na neke druge ljekove. Jako intenzivno se na nivou naučne zajednice u svijetu a i kod nas prati dejstvo i reakcija na same vakcine.

RB/BI: Zima je i kalendarski počela. Jesmo li zakasnili da se vakcinišemo protiv gripa i korone mi u“starijoj životnoj dobi“?

Galić: S obzirom da grip, a onda i kovid, koji su neka vrsta sezonskih bolesti koje nastaju najčešće u zimskom vremenskom periodu zbog niza specifičnosti samog uzročnika oboljenja, niste zakasnili sa primanjem vakcina, iako za vakcinu za grip treba tri do četiri nedelje da bi se postigao imunitet i reakcija organizma na vakcinu podigla na najveći mogući nivo. S obzirom da je najveći broj oboljelih registrovan prošle godine od januara do marta, još nije kasno za vakcinisanje.

RB/BI: Pominjali ste opšte mjere prevencije. Nije loše da nam ih još jednom predočite.

Galić: Mjere prevencije se naročito odnose na respiratorne zarazne bolesti koje su u zimskom periodu u najvišem fokusu. One su opšte poznate. Odnose se, prije svega, na nošenje maski, naročito u zatvorenom prostoru ili izbjegavanje boravka u zatvorenim prostorijama sa većim brojem ljudi. Zatim, detaljno pranje ruku i, generalno, izbjegavanje, ukoliko imate nekih simptoma, da odlazite na posao ili u prostorije gdje možete uzročnike simptoma prenijeti na ostale.

RB/BI: Nije bilo značajnije vijesti u novinama, 22. novembra 2023. godine, od one da je direktor Instituta za javno zdravlje, dr Igor Galić, podnio ostavku. Činilo se ni zbog čega. Nije to bilo tako davno, prije godinu i mjesec dana…

Galić: Za mene je bila značajnija vijest kad sam postao direktor, u decembru 2020. godine. Mediji uvijek traže neku senzacionalnost. I godinu dana prije nego što sam postao direktor, bio sam neko ko je obilazio terene po Crnoj Gori, i bio jako aktivan i na to su se nadovezale tri godine u Institutu. U međuvremenu sam imao tešku upalu pluća i ovom prilikom bih se zahvalio kolegama iz Opšte bolnice Bar, prije svega, koji su me liječili. Tako da, s ozbirom na situaciju koja je tada nastala i, s obzirom da sam već bio izmoren od rukovođenja institucijom koja je tada bila u fokusu cijelo vrijeme pandemije, smatrao sam da je bilo dosta. Sama činjenica da su se, godinu dana od moje ostavke, zamijenila tri direktora na tom mjestu, kako ja volim da kažem u mirnodobskim uslovima, možete mislite koja je veličina stresa bila za te tri „ratne godine“, kako ih mi nazivamo u epidemiologiji među kolegama.

Tako da je to bio logičan epilog, s obzirom na situaciju i s obzirom da je došlo do niza propusta za koje generalno nisam odgovoran, ali kao rukovodilac snosio sam izvjesnu moralnu odgovornost, a i htio sam da dam do znanja da ta rukovodeća funkcija nije nešto što je čovjeku Bogom dano. I ako u tom trenutku, na taj način, može da se smiri situacija i, prije svega, mišljenje o samom Institutu i svemu onome što smo mi radili svih ovih godina, to je prosto bila najmanja stvar koju sam mogao, u tom trenutku, da uradim. Vratio sam se, slobodno mogu da kažem, svom uobičajenom životu, porodici prije svega, koja je trpjela sve to vrijeme. Dok sam radio kao epidemiolog u Institutu, u prvom talasu epidemije, dva mjeseca sam bio u karantinu u Podgorici, za to vrijeme sam svoje dijete i porodicu vidio samo tri puta. To su neke stvari koje vam poslije svih tih borbi, kažu: Dosta je! Osim toga, kažu da kad ste na vrhuncu treba se odlučiti na takav potez.

RB/BI: Nije bilo lako stati pred novinare na onim redovnim pres konferencijama koje su bile pomno praćene. Svaki Vaš mig, svaka rečenica se umnožavala, distribuisala, komentarisala. Je li bilo nekih situacija na koje niste ponosni, a morali ste da ih kažete u tom trenutku?

Galić: Kao direktor Instituta imao sam jako dobru saradnju sa ministrima i sa Vladom, mogu slobodno reći i sa medijima. Svakako nije bilo jednostavno svaki dan se pojavljivati ili jednom sedmično ili kada su najteži momenti, ali prosto sama situacije je to nametala. Moram da kažem da se mi ne osjećamo baš prijatno u intervjuima i to nije neki posao za koji smo školovani, ali svakako je za očekivati da epidemiolozi u tom „ratnom stanju“ daju izjave i rukovode cijelom situacijom. Naravno, bilo je nezgodnih pitanja. Medije je interesovala neka senzacionalnost u svemu tome. Mislim da je tu moglo biti više saradnje i povjerenja u institucije, ali znajući kakva je bila društveno-politička situacija, to nije nešto što nas je iznenadilo. Mi smo se, svakako, odnosili prema ovoj situaciji na najbolji mogući način.

Sama potvrda onoga kako smo radili, nažalost, tako je kod nas u ovoj zemlji, stigla je iz inostranstva. Mi smo jako dobru saradnju uspostavili sa „Robert Koh institutom“, štaviše, imali smo posjetu Institutu Ursule fon der Lajen i cijelog diplomatskog kora i premijera i ministra zdravlja, u više navrata. Saradnja sa italijanskim nacionalnim institutom, i na kraju kao članovi takozvane „Ianfi mreže“ dobili smo organizaciju godišnjeg sastanka svih instituta za javno zdravlje u Evropi. Dakle, svi direktori instituta i njihovi zamjenici Evrope su nam došli u februaru 2023. godine u Crnu Goru. Nažalost, ja sam već tada bio podnio ostavku, tako da im nisam mogao biti domaćin iako sam organizovao taj susret. Sem toga, Institut za javno zdravlje Crne Gore je prepoznat od strane EU, koja je bila glavni finansijer, a onda i od Vlade Crne Gore, kao institucija koja je na osnovu projekta koji smo imali ranije, dobila mogućnost da izgradi jednu novu zgradu, budući Centar za vanredne situacije. Dakle, proširili smo svoje kapacitete. Sama naša laboratorija je proširila za 25 puta svoje kapacitete, tako da u tom nekom segmentu sam kao rukovodilac Instituta jako zadovoljan.  Osim toga, Institut je napredovao i kod nekih protokolarnih stvari.

RB/BI: Ako Vam što znači, ovo govorim kao lokalpatriota, milo mi je što ste u Baru i mislim da je HES barskog Doma zdravlja jedna jaka institucija.

Galić: S obzirom da je dr Ljiljana Jovićević, koja je načelnica naše službe, doktorka nauka, a ja sam za sad master menadžer u zdravstvenom sistemu i spremam doktorat, mislim da je naša služba u odnosu na sve službe drugih gradova u Crnoj Gori, makar, eto, po tim titulama, najjača.

RB/BI: I za kraj o još jednom lokalnom problemu, koji nije samo barski, nego je i na nivou države. Da li se što promijenilo kada su ujedi životinja u pitanju? Veliki novac se izdvaja za odštete, ali to, očigledno, nije glavni problem…

Galić: Veliki problem imamo sa tom činjenicom ovdje u Baru, mada ni situacija nigdje u Crnoj Gori nije bolja. Mi za 2024. godinu imamo 250 ujeda životinja, 328 je za 2023. Svakako to nisu neki podaci sa kojima Bar kao grad može da se pohvali. S obzirom da smo mi turističko mjesto, trebalo bi obratiti pažnju i zato koristim priliku da apelujem na naše lokalne komunalne službe i Opštinu da na neki način pokušamo da riješimo ovu situaciju. Mi smo iz Doma zdravlja nekoliko puta u toku ove godine (i svake godine pišemo) pokušavali da organizujemo kredibilne sastanke, ali, lično, sastanke samo zbog sastanka ne volim. Volim da daju neke rezultate. Očigledno, rezultati nisu adekvatni. Kažem još jedanput, molio bih one koji su nadležni za to da se organizuju sastanci, da se malo povede računa i da se stvar riješi na zadovoljstvo turista i samih građana Bara.

RB/BI: Je li bilo rizičnih situacija?

Galić: Kako ne. Bilo je ujeda koji su stvarno bili ozbiljni. Prije svega mislimo na ujede pasa bez vlasnika, koje svi mi možemo da primijetimo. U samom centru ih ima mnogo, a kamoli na periferiji. Kao ljubitelj životinja, smatram da im nije mjesto u centru grada i da bi trebalo da se na adekvatan način organizuje smještaj. Mi smo s kolegama iz azila razgovarali, oni imaju smanjene kapacitete, prihvataju pse, a kapaciteti su do stotinu pasa. Oni ih poslije tretiranja i medicinske njege vraćaju na ulice. Psi jesu možda zdravstveno u redu, ali svakako ostaje problem napada na građane i turiste, a samim tim i stres koji ti građani i turisti preživljavaju. Tu je i finansijski problem, s obzirom da oni dobijaju u svoju korist presude za pretrpljeni strah. Svakako bi trebalo taj novac da se iskoristi da se napravi ambijent onako kako priliči tim životinjama, a ne da žive na ulicama. To vam je na nivou prosjaka u ljudskoj populaciji. Ti psi su pod stresom i isfrustrirani, evo sad će i Nova godina, petarde…

The post Dr Igor Galić: Vakcine protiv gripa i kovida su kvalitetne, bezbjedne i dostupne first appeared on BARinfo.

U radu ovogodišnjeg kampa učestvuju eminentni ljekari, endokrinolozi, ginekolozi, medicinske sestre, psiholozi… Kroz radionice otvorenog tipa, koje će se održavati u hotelu „Princess“ 1. i 2. septembra, oni će govoriti o vrlo značajnim temama za život osoba sa dijabetesom. Pored novina u pristupu dijabetesu, teme ovogodišnjeg kampa su: ishrana kao izazov i glavni akter glikoregulacije, kako postići i održati pravilan pristup ishrani, planirati porodicu, te insulinske pumpe kao najnoviji pristup u liječenju ovog stanja…

Na početku večeri predstavljen je video-spot koji su specijalno za ovu priliku, organizatori osmislili i pripremili u saradnji sa barskom „Bubulj produkcijom“, dok su muzičku temu „Eye of the tiger“ obradile su profesorice Nikoleta Strugar i Milena Božović.

Čast da otvori kamp imala je dr Violeta Mladenović, docent Fakulteta medicinskih nauka i Načelnica odjeljenja za endokrinologiju Klinike za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Univerzitetskog kliničkog centra – Kragujevac, kazavši da dr Valentina Vujović Kalinić svojim entuzijazmom i energijom širi ljubav „ovdje među nama svih ovih godina“.

„Međunarodna dijabetes organizacija je 2021. godine procjenila da čak 537 miliona osoba oboli od dijabetesa, da u opštoj populaciji svaka deseta osoba oboli od dijabetesa, da je čak svaka deveta osoba u stanju predijabetesa, da je milion i 200 hiljada djece oboljelo od dijabetesa tipa 1 u svijetu i da je svaka šesta trudnoća obuhvaćena poremećajem glikoregulacije nivoa gestacijskog dijabetesa. Naš fokus je da se edukujemo, da neke činjenice utvrdimo, da saznamo neke nove informacije i da širimo timski duh. U fokusu našeg liječenja je pacijent i mi zdravstveni profesionalci – kako medicinske sestre i tehničari, tako i mi ljekari, već godinama radimo u timu i širimo nova znanja i novu energiju, a i ovaj kamp će proteći u tom duhu“, kazala je Mladenović, proglasivši 12. Kamp otvorenim.

Psihološkinja i psihoterapeutkinja Branka Ćalasan, kazala je da kontinuitet ovog kampa govori sam o sebi.

„Zahvaljujući sjajnoj dr Kalinić i njenom entuzijazmu, posvećenosti, on postaje tinejdžer i potrebna mu je sve veća podrška i učestvovanje u edukaciji, jer timski rad i način na koji se pristupilo ovog puta je jedini uslov da damo doprinos nekoj promjeni. Kada je riječ o mentalnom zdravlju i dijabetesu, posebno nam je zadovoljstvo što je dr Vanja prije nekoliko godina dala sve od sebe da mu da svoje mjesto i da nama, psiholozima ukaže na važnost učešća i zajedničke edukacije u sinergiji sa ljekarima i pacijentima“, poručila je Ćalasan.

Dr Sanja Medenica specijalista interne medicine, subspecijalista endokrinolog i sekretarka Udruženja endokrinologa Crne Gore zahvalila se dr Valentini Vujović Kalinić što ih je po 12. put okupila, kako bi se zajedno, kroz timski rad borili za nove ideje i gradili bolju budućnost.

„Porodica je okosnica društva, a mi jesmo jedna velika porodica i samo tako, zajedničkim snagama, udruženi endokrinolozi, nefrolozi, specijalisti higijene, psiholozi, medicinske sestre, predstavnici farmaceutskih kompanija i naši dragi pacijenti, uz pomoć i saradnju najznačajnijih institucija zdravstva – Ministarstva zdravlja i Fonda zdravstva, možemo da postignemo mnogo više i da gradimo bolju budućnost i da pomjeramo granice“, podvukla je Medenica, ističući da nije slučajno što je ishrana odabrana kao jedna od glavnih tematika ovogodišnjeg kampa.

„Svi znamo koliko je važno za dobru kontrolu dijabetesa, pored farmakoterapije i fizičke aktivnosti i koliko je teško postići balans i održati zdrav stil života. Posebno je teško ako uzmemo u obzir da nam svakodnevica stavlja pred brojne zahtjeve i izazove. Gojaznost je pandemija koja, nažalost, uzima više maha i među mlađom populacijom i pomjera granice i u postavljanju dijagnoze terapije dijabetesa. Kako je jednom to lijepo dr Vanja rekla – kao pojedinac ne možeš ništa, ali zajedno možemo mnogo toga“, podvukla je Medenica.

Glavna sestra u Kliničkom centru Crne Gore Ivana Popović navela je da zasebnim naporima – ni medicina ni pacijent ni porodica, ne mogu dati značajnije rezultate, ali da se u simbiozi svih činilaca otvara put ka koherentnom pristupu koji vodi ka ostvarenju prevencija.

„Znajući da dijabetes, nažalost, pogađa sve dobi – djecu, mlade, sredovječne i starije, neophodno je da kontinuirano radimo na osnaživanju svijesti pacijenata da nijesu sami, već da su za njih uvijek tu i doktor i medicinska sestra, porodica i šira društvena zajednica, pa samim tim možemo reći da smo učinili ozbiljan korak u efikasnom djelovanju. U tom kontekstu, medicinske sestre su vezivno tkivo. Posao medicinskih sestara je težak i izazovan, ali istovremeno i plemenit, jer od njihovog rada i posvećenosti zavise životi ljudi koji se bore protiv različitih bolesti. Zato je zahvalnost pacijenta ono zbog čega vrijedi raditi ovaj posao i što nam daje vjetar u leđa… S obzirom na to da je dijabetes jedno od najčešćih i nimalo naivnih oboljenja, jasno je da kao zajednica moramo paralelno raditi i na upoznavanju najšire javnosti sa metodama prevencije, uzrocima i njenim dalekosežnim posljedicama“, objasnila je.

Predsjednica NVO „Plavi krug“ i inicijatorka skupa dr Valentina Vujović Kalinić, zahvalila je okupljenima što su došli u velikom broju da podrže 12. Edukativni kamp.

„Smatram da ulaganje u dijabetes prevenira velike troškove. I zato mi je drago što ste ovdje, drago mi je i što podržavate grad Bar i ovu edukaciju, jer mislim da ako preveniramo, nećemo puno trošiti. A zapravo, u dijabetesu je to jako bitno. Crna Gora od 600 000 stanovnika, ima savremenu terapiju, borimo se da što više pacijenata bude na pumpi kao savremenom načinu liječenja, da dobiju senzore svi, ne samo pacijenti do 27 godina. Iz Ministarstva zdravlja su se prošle godine obratili i obećali nam da će senzore dobiti i pacijenti nakon 18. godine na teret Fonda senzore. Nadam se da će to biti za sve pacijente tipa 1, a kontrola se i te kako dobro može ostvariti, ako imate čime. Nije dovoljno da imate alat, jako je bitno da sami budete podrška, a da biste se osnažili i da bismo vas mi motivisali, zapravo pravimo kampove i pričamo ovako i svi na neki način dajemo doprinos da se taj pacijent i ta porodica sačuva“, istakla je dr Kalinić.

Direktor Instituta za javno zdravlje dr Igor Galić kazao je da je Crna Gora zemlja sa visokom zastupljenošću oboljelih od dijabetesa sa nacionalnom prevalencom oko 11% i daljom tendencijom porasta broja oboljelih. On je istakao da prevencija dijabetesa nije samo pitanje medicinske intervencije, već i promjene u našem društvenom okruženju i načinu života.

„Sprovođenje preventivnih programa zahtjeva multidisciplinarni pristup koji uključuje zdravstvene radnike, obrazovne institucije, medije, industriju hrane i cjelokupnu zajednicu. Preventivni programi imaju cili da informišu, motivišu i omoguće ljudima da preuzmu kontrolu nad svojim zdravljem. Takođe, ključno je širenje svijesti o faktorima rizika, kao što su nepravilna ishrana, nedostatak fizičke aktivnosti i gojaznost. Naravno, ne smijemo zaboraviti na važnost rane dijagnostike. Preventivni programi treba da podstaknu ljude da redovno prate svoje zdravlje i traže medicinsku pomoć na vrijeme“ objasnio je dr Galić.

On je naveo i to da se kroz sprovođenje preventivnih programa, gradi temelj za zdraviju budućnost.

„Ovi programi su dugoročna investicija u dobrobit naših zajednica. Njihov uspjeh se mjeri smanjenjem broja novih slučajeva dijabetesa i poboljsšnjem kvaliteta života onih koji su već suočeni sa ovim stanjem. Na kraju, istakao bih da se naša uloga u prevenciji diabetesa ne završava na ovom kampu. Ona traje i razvija se kroz svakodnevne odluke koje donosimo u pogledu očuvanja zdravlja građana“, zaključio je Galić.

Svoju životnu priču i borbu koju godinama vode sa dijabetesom podijelili su poznati televizijski voditelj Dejan Pantelić i njegov prijatelj, fudbalski trener Borko Marinković, ali i Ana Brajković članica NVO „Dijabetes“ Podgorica.

Podršku ovogodišnjem kampu dala je i Aneta Crnojević autorka knjige „Život kroz dijabetes“ koja je dijelila primjerke svoje knjige.

U muzičkom dijelu programa nastupili su Seka Tomičić i Omer Hodžić.

The post Timski rad u dijabetesu: Otvoren 12. Edukativni kamp za osobe sa dijabetesom first appeared on BARinfo.

On je ponovio da se zbog niskog nivoa vakcinisane djece i prvih slučajeva infekcije u Srbiji, i u Crnoj Gori uskoro mogu očekivati prvi slučajevi.

“Među djecom 2021. godište, broj vakcinisane djece sa 13 mjeseci je nizak i iznosi 3,3 odsto, a do 24 mjeseca 11,7 odsto”, rekao je Galić u emisiji Dobro jutro Crna Goro.

Kako je naveo, za 2020. godište sa 13 mjeseci je vakcinisano 3,9 odsto, a do dvije godine 23,1 odsto.

“Taj procenat dalje raste. Za 2010. godište sa prvih 13 mjeseci vakcinisano je oko 47 odsto djece, a sa dvije godine 78 odsto”, kazao je Galić prenosi portal RTCG.

Galić je naveo da je, ako se gleda predškolski uzrast, obuhvat vakcinisane djece iznad 60 odsto.

“To nije dovoljno, jer je za kolektivni imunitet neophodan obuhvat preko 95 odsto”, istakao je Galić.

On je upozorio da je epidemija malih boginja na pragu i pozvao roditelje da što prije vakcinišu svoju djecu.

Galić je naveo da se u IJZ-u nadaju da do epidemije neće doći, ali će ona, kako je dodao, podrazumijevati i restrikcije.

“Ako se pojavi u vrtiću jedna osoba, svi će ići u izolaciju tokom inkubacionog perioda od tri nedjelje”, istakao je Galić.

On je rekao da će u ponedjeljak na sastanku sa kolegama iz Ministrastva zdravlja razmatrati situaciju.

“Učinićemo sve da spriječimo epidemiju u Crnoj Gori”, kazao je Galić.

U Srbiji su prethodnih dana zabilježeni slučajevi malih boginja.

“Možemo očekivati prve slučajeve u Crnoj Gori s obzirom na komunikaciju, transport i međunarodnu trgovinu koja se obavlja posebno u regionu i s obzirom na slab obuhvat imunizacijom”, kazao je Galić.

On je objasnio da su male boginje zarazna bolest koja se prenosi prije svega respiratornim putem, kapljicama, prilikom govora, kašlja i vazdušnim putem, naročito u zatvorenim prostorijama.

“To je zarazno oboljenje i veliki broj osoba nevakcinisanih od jednog oboljelog može da se inficira. U zatvorenoj prostoriji sa deset osoba jedna inficirana zaraziće ostalih devet”, kazao je Galić.

To je, kako je naglasio, jedno od najzaraznijih oboljenja.

Galić je rekao da se ospa najprije javlja na glavi, i onda se širi tijelom.

On je objasnio da je osoba zarazna prije pojave specifičnih simptoma i to je, kako je kazao, epidemiološki opasno, jer osoba nije svjesna da boluje dok se ospe ne pojave.

“Osoba je zarazna od petog do 20 dana u odnosu na kontakt sa oboljelom osobom, a inkubacioni poeriod je od deset do 12 dana”, kazao je Galić.

The post Galić: MMR-om vakcinisano 60 odsto predškolaca, epidemija na pragu first appeared on BARinfo.

Utemeljivač kampa, internista endokrinolog dr Valentina Kalinić, poželjela je dobrodošlicu okupljenima i istakla da je za humanu misiju čiji je dio, imala divne učitelje, njene pokojne kolege, koji su joj bili podrška i putokaz – prof. dr Božidara Bojovića i dr Elzanu Čikić.

„Okupili smo zdravstvene radnike da napravimo timove. A tim je medicinska sestra, izabrani doktor, endokrinolog, farmaceuti i svi ljudi koji se nađu na putu nekome ko ne može da osvijesti svoje stanje“, kazala je Kalinić, dodajući da dijabetes nije prepreka za trudnoću, kao  što nisu ni inzulinska rezistencija, ni policistični jajnici.

Objasnila je da je prvi dan kampa posvećen edukaciji da dijabetes nije prepreka za trudnoću, a NVO „Plavi krug“ i Savez dijabetičkih društava su, u suret ovom kampu, pripremili i priručnik „Dijabetes nije prepreka za trudnoću“.  Za drugi dan predviđena je „uopštena priča o dijabetesu“, trećeg će biti riječi o inzulinskim pumpama i senzorima, dok će se četvrtog dana razgovarati o dijabetičnom stopalu, najavila je ona.

Prof. dr Snežana Vujošević kazala je da je ovo jedanaesti kamp na kome učestvuje, ali da „nikada ovoliko ljudi nije bilo na otvaranju iz različitih država i profesija“. Ona je istakla dr Kalinić ima podršku svojih kolega ljekara, medicinskog osoblja i farmaceutskih kuća, te je uvjerena „da će ova edukacija ovdje biti prava edukacija, da svako od nas nauči nešto novo“.

O radu dr Elzane Čikić i prof. Božidara Bojovića, njihovoj pomoći da ispune svoju najveću želju, da se ostvare kao majke, vrlo emotivno su govorile Danijela Žugić i Veneranda Đonaj, a nešto kasnije i Danka Kljajević. One su podvukle da, uz poštovanje preporuka ljekara i redovnu terapiju, dijabetes nije prepreka majčinstvu.

Urednik hrvatskog portala nainsulinu.com, Davor Skeledžija, kazao je da je po drugi put u Baru i da je siguran da će kamp biti vrlo uspješan.

„Mislim da je edukacija edukatora veoma važna stvar i nešto najbolje u ovom trenutku,“ smatra on, a s obzirom da mu je tehnologija velika strast, ponudio je  pomoć.

Predsjednik dijabetološkog saveza Srbije, Aleksandar Opačić čestitao je dr Kalinić i njenom timu volontera na organizaciji ovakvog kampa.

„Moram da istaknem da kad god neko nešto uradi za osobe sa dijabetesom, bilo to u Srbiji, Crnoj Gori ili bilo gdje u svijetu, to zaista treba da se pohvali i da se tim ljudima oda veliko priznanje“, dodavši da volonterizam izumire u svijetu „ali jako se uspješno održava i živi u regionu“.

Dr Igor Galić, direktor Instituta za javno zdravlje podsjetio je da oni koji su izabrali ljekarsku profesiju svakog dana svjedoče ličnim borbama velikog broja ljudi.

„Pandemija nas je samo još dodatno uvjerila da postoji veliki broj ljudi i u Crnoj Gori, okruženju i svijetu, koji se svakodnevno bore sa sličnim tegobama – da li je to stanje izazvano dijabetesom ili nešto drugo, u svakom slučaju, to su veliki borci i mi kao ljekari smo tu da im pomognemo da istraju u toj borbi i da im u tome budemo potpora, svojim profesionalnim iskustvom i znanjem“, kazao je Galić. On je dodao da sama činjenica da se kamp održava po jedanaesti put, govori o njegovoj značajnoj ulozi u borbi sa ovim stanjem. 

„Crna Gora je zemlja sa visokom zastupljenošću oboljelih od dijabetesa, sa nacionalnom prevalencijom od čak 11% i daljom tendencijom porasta broja oboljelih. Udio neotkrivenog, odnosno nedijagnostikovanog dijabetesa u prevalenciji, čini preko 20 hiljada odraslih osoba, što je prilično visoko za broj građana Crne Gore. Dijagnostikovani dijabetes ima preko 29.700 odraslih osoba u Crnoj Gori, podaci su iz Registra šećerne bolesti Instituta za javno zdravlje i zdravstvene evidencije domova zdravlja“, istakao je dr Galić. On je iznio i podatak da godišnje u Crnoj Gori 20 do 30 djece do 14 godina ispolji dijabetes, dodavši da su preventivni programi i preventivne radionice koje sprovodi NVO „Plavi krug“ polazište u prevenciji obolijevanja i komplikacija  od dijabetesa.

Dr Slađana Ćorić, generalna direktorica Direktorata za zdravstvenu zaštitu, farmakologiju i regulisane profesije u Ministarstvu zdravlja, zahvalila je dr Kalinić na pozivu da podrži ovu manifestaciju.

„Ministarstvo zdravlja je uvijek tu da da svoj doprinos u cilju očuvanja i promocije zdravlja. Svi smo večeras čuli koliko je važna edukacija, ali smo isto tako svi zaboravili da mi edukaciju počinjemo od ranog djetinjstva. Ministarstvo zdravlja će naredni period posvetiti promociji zdravlja. Preventiva je nešto što će biti u fokusu. Mi smo mali sistem koji je potrebno održati, mnogi izazovi su pred nama, a prevencija je nešto što će pomoći da održimo kontinuitet u pružanju kvalitetne zdravstvene usluge“, istakla je Ćorić.

Američko – albanska humanitarna organizacija „Naš zavičaj“ pacijentima u Ulcinju, Baru, Plavu i Gusinju donirala je senzore.

Dr Kalinić je zahvalila Ahmetu Kurmemaju na donaciji i istakla da je naša država omogućila senzore pacijentima do 18. godine.

„Nažalost, dijabetes se ne završava poslije 18. godine. A senzor je pomagalo isto tako bitno kao i inzulin. U Hrvatskoj imaju i senzor i insulinsku pumpu. Kod nas senzore omogućavamo pacijentima do punoljetstva, pa nam je to sljedeći zadatak. Kada me je Ahmet pitao šta nam je potrebno, kazala sam da treba da pokrijemo populaciju od 18 do 27 godina, kako bi Fond i Ministarstvo shvatili da su i njima potrebni“, objasnila je dr Kalinić. Ona je kazala da će imati privilegiju i čast da svi pacijenti iz ove grupe u našoj opštini, a njih je tridesetak, dobiju nakon ovoga naknadu, a predsjedniku Opštine, Dušanu Raičeviću zahvalila je na doprinosu u realizaciji ove ideje.

Nail Osmanaj, predstavnik organizacije „Naš zavičaj“ pozdravio je okupljene u ime Ahmeta Kurmemaja.

„Ahmet je dao donaciju od 100.000 dolara za prvu kategoriju dijabetičara do 30 godina, pa svakom od njih pripada po 1.300 eura, da bi mogli da kupe aparaturu potrebnu da prate svoje stanje. Ahmet nije samo to dao. On je namijenio 150.000 dolara za ambulantu u barskoj Bolnici, kao i za drugu aparaturu koja je potrebna. Mi radimo na tome i ne zaboravljamo svoj zavičaj. Ovo neće biti jedine donacije, biće ih i ubuduće“, najavio je Stanaj.

V.d. direktora Fonda za zdravstveno osiguranje, Vuk Kadić naglasio je da će „Fond za zdravstveno osiguranje, kao i do sada, raditi ono što je u njegovom opisu posla, a to je obezbjeđivanje adekvatne zdravstvene zaštite za sve osiguranike“.

„Kada govorimo o senzorima i onome što je trenutno aktuelno, Fond bez obzira što senzori nisu nešto što je obavezno u okviru zdravstvenog osiguranja, i nisu na listi medicinskih pomagala, mi smo izašli u susret, u saradnji sa nevladinim organizacijama, Društvom za dijabetes i svim osiguranicima do osamnaeste godine refundiramo troškove i za aparat i za senzore. I to 28 senzora godišnje. Ja se nadam da je ovo jedna dobra osnova i da ćemo u nekom budućem vremenu, možda već sljedeće godine, omogućiti da se troškovi za senzore i aparate refundiraju i licima starijim od 18 godina. Koja će biti starosna granica, to je nešto o čemu moramo još da razgovaramo, jer moramo obezbijediti sredstva. Oko 300 ljudi između 18 i 26 godina koristi senzore. Za njih ćemo u narednom periodu pokušati da obezbijedimo te senzore. Ta stavka je projektovana Budžetom za narednu godinu“, kazao je Kadić.

 „Ukoliko ne uspijemo, bar ćemo probati da u saradnji sa nevladinim i humanitarnim organizacijama, sa nekim fondacijama, probamo da obezbijedimo sredstva“, optimista je direktor Fonda za zdravstveno osiguranje.

Na kraju večeri zvanicama je podijeljen priručnik “Dijabetes nije prepreka za trudnoću”.

U umjetničkom dijelu programa nastupili su sopran Aleksandra Vojvodić Jovović, Omer Hodžić, Seka Tomičić i Zdravko Đuranović, kao i folklorni ansambl KUD „Jedinstvo“. Program su vodili studenti FDU, Danica Rajković i njen kolega Ognjen.

NVO „Plavi krug“ je jedna od devet nevladinih organizacija od posebnog značaja koje finansijski podržava Opština Bar.

The post Otvoren XI Edukativni kamp za osobe sa dijabetesom first appeared on BARinfo.

Direktor IJZ Igor Galić kazao je da su usljed rasta broja zaraženih i hospitalizovanih uvedene mjere, poput obaveznog nošenja zaštitnih maski u svim ustanovama javne uprave, te u prodavnicama prehrambene robe, apotekama i benzinskim stanicama.

“Obavezno nošenje zaštitnih maski u zatvorenim dijelovima aerodroma, željezničkim i autobuskim stanicama. Ako ove mjere ne dovedu do poboljšanja situacija u narednom periodu, uslijediće mjere obaveznog nošenja maski u svim zatvorenim prostorima”, rekao je Galić, apelujući da se vakcinišu svi koji to do sada nijesu učinili.

The post Nove mjere: Maske obavezne u prodavnicama i javnim ustanovama first appeared on BARinfo.

“Trenutno se nalazimo na nivou obolijevanja iz februara, kada je zapravo dolazilo do pada broja zaraženih. Sam nivo obolijevanja iz prethodnog perioda promijenjen je jer građani nijesu sprovodili aktuelne mjere, iako je pandemija još u toku. Stvorili su se i neki prirodni uslovi – povećan je broj kontakata”, naveo je direktor IJZ.

Istakao je da razlika u simptomima ne postoji.

“Dominantan je i dalje omikron soj, koji karakteriše klinička slika koja stvara probleme u gronjim disajnim putevima, za razliku od prethodnih sojeva koji su stvarali probleme u donjim disajnim putevima – upalu pluća”, dodao je direktor IJZ.

Rizičnim grupama je preporučio nošenje maski, vakcinaciju i poštovanje ostalih mjera.  Za sada, na ovom nivou obolijevanja, ostaje mjera da se maske nose u zdravstvenim ustanovama, javnom saobraćaju i kolektivnim centrima, kazao je Galić u Jutarnjem programu TVCG.

“Nadam se da ćemo svojim ponašanjem nećemo doći u situaciju da neke rigoroznije mjere sprovodimo. U svijetu nema nekih značajnih mutacija, tako da za sada imamo pozitivniju situaciju u odnosu na ljetnji period prošle godine”, dodao je on.

Galić je istakao da su vakcine i dalje efikasne u borbi protiv COVID-19.

“Vakcine su oružje sa kojima mi svoje tijelo naoružavamo prije nego virus dođe u naš organizam. To je nešto sa čim možemo spremno da dočekamo nekog ‘nezvanog gosta'”.

Dodaje da su reinfekcije moguće, pa se, kako navodi, i pored vakcinacije moramo pridržavati epidemioloških mjera.

U najboljem slučaju, koronu ćemo u nekom budućem periodu tretirati kao endemsku bolest – sezonski grip, kada bi rizične grupe primale vakcinu kako bi se zaštitile.

“Ipak, virus je pokazao veliku sposobnost prilagođavanja i niko neće dati prognozu za duži period. U skladu sa promjenama, bitno je da zdravstveni sistemi reaguju. Crnogorski sistem je i će adekvatno odgovoriti na sve izazove”, zaključio je Galić.

The post Dr Galić: Mjere će zavisiti od toka epidemije first appeared on BARinfo.

U emisiji “Dobro jutro Crna Gora”, Galić poručuje da i dalje treba da budemo oprezni i fokusirani na borbu protiv korona virusa.

“Aktivnost virusa u populaciji je niska, ali i dalje prisutna, široka je i dalje lokalna transmisija. Dnevno bilježimo određeni broj pozitivnih slučajeva, koji je u odnosu na prethodne dvije sedmice čak i za 20 odsto veći. Dakle, trend je u nekom blagom porastu, ne treba izazivati strah, ali treba biti jako opreza”, poručio je Galić.

Podsjeća da je ukinuta obaveza nošenja maski, pa je kako dodaje, zbog toga i za očekivati veći broj zaraženih.

“Za sada je pandemija u stabilnoj niskoj fazi, ali i dalje prisutna”, poručio je Galić.

Predviđanja o daljem toku pandemije su, kako kaže, i dalje nepoznanica. Za sada, ističe Galić, soj koji je u cirkulaciji, ne izaziva veliko opterećenje po zdravstveni sistem.

“Uvijek, međutim postoji mogućnost mutacija virusa, zbog toga smo još uvijek svi oprezni, a zamolio bih i građane da i oni budu oprezni, a rizične grupe da se i dalje pridržavaju mjera”, naveo je Galić.

The post Galić: Korona i dalje prisutna, budimo oprezni first appeared on BARinfo.

Ukida se, između ostalog, obaveza posjedovanja kovid potvrda za ulazak u Crnu Goru.

Uz pridržavanje osnovnih epidemioloških mjera i poštovanje dozvoljenog broja posjetilaca, kovid potvrda više nije potrebna ni za: boravak u ustanovama kulture (pozorišta, bioskopi, muzeji, galerije); boravak u ugostiteljskim objektima (restorani, kafane, kafeterije, hotelski restorani); boravak u objektima koji organizuju igre na sreću; boravak u sportskim objektima i na otvorenom i u zatvorenom prostoru; boravak u fitnes centrima i teretanama; boravak u dječijim igraonicama; kao i za prisustvo i boravak na okupljanjima na zatvorenim javnim mjestima (javne priredbe, politički i privatni skupovi, proslave, žurke, svadbe, kao i druge manifestacije).

Povećava se broj posjetilaca javnim priredbama i ostalim manifestacijama na otvorenom, sa 50 na 100.

Dozvoljava se primanje saučešća i obavljanje sahrane, uz prisustvo najviše do 100 osoba.

Dozvoljava se organizacija zabavnih, sportskih i rekreativnih aktivnosti za djecu i odrasle na otvorenim javnim mjestima (luna park, ringišpil, grupni treninzi, klizališta…) uz prisustvo najviše do 100 osoba.

Direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić naglasio je na današnjoj pres konferenciji da su posjete pacijentima u bolnicama i dalje zabranjene. Izuzetak su posjete kovid pacijentima jednom nedjeljno uz negativan PCR test koji nije stariji od 72 sata.

Sve ostale mjere ostaju na snazi.

“Broj novooboljelih u posljednje dvije sedmice manji za oko 61 odsto u odnosu na prethodne dvije nedjelje, takođe i broj preminulih u posljednje dvije sedmice je manji za oko 64 odsto u odnosu predhodne dvije nedelje. U posljednje dvije nedelje 90 odsto pacijenata koji su izgubili bitku sa ovom bolešću je bilo nevakcinisano”, dodao je Galić.

Kazao je da će Institut, kao i do sada, pratiti epidemiološku situaciju i u skladu sa dobijenim podacima predlagati nove mjere.

Galić je rekao kako pretpostavlja da će mjera nošenja maski biti posljednja koja će se ukidati.

Galić je kazao da četvrta doza za ugroženu populaciju “još uvijek nije odobrena u smislu da se obavezno predlaže”.

“Poslije treće doze za sada ne postoji period nakon kojeg bi se predlagala četvrta doza. Na osnovu iskustava sa prve dvije doze, gdje je imunitet naglo padao poslije tri do pet mjeseci, starijim osobama i hroničnim bolesnicima njima bi se savjetovalo da poslije toga prime još jednu, četvrtu dozu, naročito prije početka sljedeće sezone respiratornih virusa u septembru.”

The post Dodatno ublažene epidemiološke mjere first appeared on BARinfo.

Shodno povoljnijoj epidemiološkoj situaciji, Vlada Crne Gore usvojila je sljedeće mjere u borbi protiv novog koronavirusa, koje važe od 4. do 17. marta:
– dozvoljavaju se posjete licima koja su smještena u ustanovama socijalne i dječije zaštite, uz posjedovanje PCR testa koji nije stariji od 72 sata;
– dozvoljavaju se posjete licima u ZIKS-u, uz posjedovanje PCR testa, koji nije stariji od 72 sata/sa ili bez PCR testa, uz obezbjeđivanje fizičke pregrade i zabrane bliskog kontakta sa ovim licima;
– u zatvorenim sportskim objektima, dozvoljava se prisustvo publike do trećine broja sjedišta, uz posjedovanje COVID potvrde i uz po dva slobodna mjesta između gledalaca i poštovanje ostalih osnovnih eidemioloških mjera;
– na sportskim događajima koji se organizuju na otvorenom, dozvoljava se prisustvo publike do 50 odsto u odnosu na broj sjedišta, bez COVID potvrde, uz po jedno slobodno mjesto između gledalaca, ali, uz pridržavanje osnovnih epidemioloških mjera;
– ukida se obaveza posjedovanja COVID potvrde u vjerskim objektima, uz obavezu poštovanja epidemioloških mjera;
– ukida se obaveza zaposlenih u zdravstvenim ustanovama i ustanovama dječije i socijalne zaštite da nakon odmora poslodavcu dostavljaju negativne testove ili potvrdu o vakcinaciji.

The post Od danas nove mjere u borbi protiv koronavirusa first appeared on BARinfo.

“Bez obzira na ovaj podatak, dnevni nivo obolijevanja je i dalje visok tako da opuštanja ne treba da bude. Crna Gora i dalje sprovodi najveći broj testiranja u regionu na 1000 stanovnika, što ukazuje na dobar nadzor nad pandemijom. Kada poredimo podatke u poslednjih sedam dana o broju novooboljelih na million stanovnika Crna Gora se nalazi iza većine razvijenih zemalja Evrope kao što su Danska, Island, Holandija, Austrija, Italija, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Hrvatska i druge”, istakao je Galić na konferenciji za medija na kojoj se predstavlja trenutna epidemiološka situacija u Crnoj Gori.

On je dodao da “samo poštovanjem mjera uz adekvatno sprovedenu imunizaciju možemo uticati na smanjenje udjela smrtnosti”.

“Nažalost, preko 80 odsto pacijenata koji su izgubili bitku sa ovom bolešću je bilo nevakcinisano, dok je u posljednjih pet dana od svih osoba koje su preminule samo jedna bila vakcinisana. Zbog navedenog, još jednom apelujemo na građane da se vakcinišu ukoliko to nijesu učinili, ili ako im je prošlo šest mjeseci od posljednje doze vakcine da prime i treću buster dozu”, rekao je Galić.

On je poručio da će IJZCG kao i do sada pratiti epidemiološku situaciju i u skladu sa dobijenim podacima predlagati nove mjere.

Direktorica Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Ljiljana Radulović je kazala da se u Crnoj Gori, na bolničkom liječenju, trenutno nalaze 182 pacijenta, što je 30 odsto manje u odnosu na dvije sedmice ranije.

“U KCCG, gdje se nalaze najteži pacijenti iz cijele države, liječe se 53 COVID pacijenta. Njih 20 je životno ugroženo. Svi, osim jednog, imaju značajna prethodna oboljenja i svi su, sem jednog, nevakcinisani ili im je prošlo više od šest mjeseci od druge doze vakcine. Samo jedan od njih je mlađi od 40 godina. Dvoje pacijenata su u uzrasnoj grupi od 65 do 70 godina, a ostali su stariji”, istakla je Radulović.

Ona je dodala da je u ostalim bolnicama, na liječenju: U OB Bar 25 pacijenata, u OB Pljevlja 34 pacijenta, u OB Berane pet pacijenata, u OB Kotor 21 pacijent, u OB Nikšić 12 pacijenata, u SB Brezovik 22 pacijenta.

“Od ukupnog broja hospitalizovanih u našoj zemlji, na neinvazivnoj i mehaničkoj ventilaciji je 16 pacijenata, što je manje od 10 odsto”, kazala je Radulović.

The post Galić: Preko 80 odsto pacijenata koji su izgubili bitku je bilo nevakcinisano first appeared on BARinfo.