RB/BI: Doktore, započnimo razgovor odličnom, vrlo značajnom viješću – Opšta bolnica Bar od nedavno ima aparat za magnetnu rezonancu nove generacije. Nabavka aparata i, uopšte, obezbjeđenje svih propratnih detalja neophodnih da procedura zaživi, bili su dug i mukotrpan posao, kako finansijski, tako i organizaciono. Prisjetite se za naše slušaoce kakav je bio tok tog složenog procesa?

Dr Karišik: Taj proces je, iskren da budem, dosta potrajao. Inicijator je bila Vlada Crne Gore, koja je obezbijedila i sredstva. Riječ je o sofisticiranom aparatu koji prilično košta – skoro milion eura. Slobodno mogu da kažem da sam doživio neki otpor dijela kolega i ostalog osoblja, kada sam saopštio da ćemo dobiti taj aparat. Neću iznositi pojedinosti, ali se sa njihovim stavom nisam slagao jer, prema mom mišljenju, treba insistirati da se dobije sve što je novo, savremeno i da se uvrsti u opremu kojom bolnica raspolaže. Dosta je zahtjevno napisati tender, pripremiti prostor koji je za aparat takve vrste specifičan. Posao, koji se odvija mnogo sporije nego što bih volio, priveli smo kraju, ostali su još finalni radovi oko podova, zidova, klimatizacije… Izvinjavam se zato građanima i pacijentima. Kada počete da radite, povratka nema. Rukovodim se idejom da svi uslovi kako za pacijente, tako i za zaposlene budu ispoštovani do samog kraja, kako snimanje i dalja dijagnostika ne bi bili kompromitovani.

RB/BI: Jedan, prilično velik prostor Bolnice je u tu svrhu potpuno renoviran i prilagođen namjeni. U kom dijelu ustanove se nalazi, koje je kvadrature i kako je taj, slobodno mogu reći, mini dijagnostički centar opremljen i osmišljen?

Dr Karišik: Nalazi se između Prijemnog odjeljenja i Službe za radiološku dijagnostiku. Ideju, koja odavno postoji, ja sam inicirao. Na ovaj poduhvat sam se odlučio kada sam primijetio nešto što, možda, ni naši građani u velikom broju ne primjećuju – Dom zdravlja i Hitna pomoć nemaju ni laboratorijsku, ni ultrazvučnu, niti rendgensku dijagnostiku. To je razlog zbog kojeg se svo težište posla cijele regije, naročito za hitne pacijente, nalazi na našem Prijemnom odjeljenju koje je smješteno na svega četrdesetak kvadrata. U momentu kada smo odlučili da sagradimo prostor za magnet, ideja je bila da barem duplo proširimo i Prijemnu ambulantu, a soba za opservaciju i praćenje bolesnika da bude, eventualno, Dnevna bolnica (ona se sada nalazi na 20-ak metara od Prijemnog). U nastavku se nalazi magnetna rezonanca, slijedi širi i komforniji hodnik koji će voditi ka rendgenu, potom ultrazvučni kabinet sa dvije prostorije i „mala“ sala (namijenjena za manje hirurške intervencije). Do sada su ultrazvuk i „mala“ sala bili na potpuno drugom kraju bolnice, što nije dobro rješenje. Dobićemo funkcionalan, komforan prostor, u smislu mini-urgentnog centra, gdje će sva dijagnostika biti na jednom mjestu, što će sigurno olakšati posao i doktorkama koje rade na radiologiji i tehničarima. Raspolagaćemo Prijemnom ambulatnom uvezanom sa opservacijom, a rendgen, ultrazvuk, skener i magnet biće u jednom prostoru. To je zahtjevan projekat, jer uvijek je teže dograđivati i adaptirati, nego izgraditi iznova. Osim toga, na ovaj način će biti razdvojeni ambulantni od bolničkih pacijenata, pa neće biti „ukrštanja puteva“ što je, u epidemiološkom smislu, jako važno.

RB/BI: Na koji način će ovaj projekat promijeniti dijagnostičke usluge u Baru i susjednim gradovima, s obzirom da je poznato da je Opšta bolnica regionalni centar za primorje i koliko je važan za smanjenje odlazaka pacijenata u Podgoricu ili druge gradove?

Dr Karišik: Bar se razvija i hvala Bogu da je tako. Postoji detalj kojeg, mislim, ljudi na određenim pozicijama primjećuju: ono što je zvaničan broj građana Bara, ne odgovara realnom stanju. Dosta je ljudi iz drugih gradova Crne Gore, iz okolnih država koji ili žive ovdje ili, na neki način, gravitiraju. Opštoj bolnici pripada i Ulcinj, Ostros, Vladimir, Sutomore, pa sve do Petrovca. Dijagnostika će biti obezbijeđena u funkcionalnom prostoru i kompletna procedura će biti mnogo praktičnija i zgodnija, kako za pacijente, tako i zaposlene. Svedočimo da se pacijent zbuni: dođe na Prijemno odjeljenje, pa potom odlazi na potpuno drugu stranu gdje se nalazi rendgen, ili ultrazvuk. Sada će kompletna dijagnostika biti locirana na jednom dovoljno velikom prostoru za sve korisnike naših usluga. 

RB/BI: Koja je procedura da pacijent bude podvrgnut snimanju magnetnom rezonancom u Barskoj bolnici?

Dr Karišik: I prije samog početka rada aparata, želim da razbijem jednu famu. Imam utisak da naši ljudi ne razumiju najbolje prirodu dijagnostike ovog tipa. Magnet nije terapijsko, nego je dijagnostičko sredstvo, pa je doktor taj koji indikuje da li je potrebno uraditi snimanje ove vrste, jer ono nije najbolje i najpreciznije za sve tegobe. Za neka oboljenja dovoljan je ultrazvuk ili rendgen, dok je za druga skener, kompjuterizovana tomografija, alfa i omega i, čak za neke stvari, preciznija nego magnetna rezonanca. Naravno, magnet ima svoje mjesto, fantastična je dijagnostička metoda, ali ima svoje indikacije. Drugo, ne dolazi se na snimanje magnetnom rezonancom „sa ulice“. Pacijent poslije pregleda mora da ima rendgenske i ultrazvučne snimke, eventualno i skener u zavisnosti o čemu se radi. Tek tada se pravi procjena da li je snimanje neophodno ili ne. Sigurno će biti velikog interesovanja, pa je dobro što razgovaramo u studiju Radio Bara i imam priliku da to objasnim. I kod nas će, kao što je to praksa u drugim ustanovama, biti organizovan konzilijum za magnetnu rezonancu, koji će okupiti neurologe, radiologe, ortopeda, hirurga, tako da će za pacijente koji donesu uput, odnosno zahtjev za snimanje, stručnin tim uraditi procjenu da li je neohodno da budu podvrgnuti toj vrsti snimanja ili ne. Želim da razjasnim još jednu stvar: magnetna rezonanca nije hitnost.

RB/BI: Da li već postoji lista čekanja?

Dr Karišik: Iako je konzilijum određen, još uvijek nismo počeli sa radom. Da banalizujem: smatram da je ružno da se pacijent presvlači na betonskom podu, pa želim da prije nego otpočnemo sa snimanjima, sve dovedemo do kraja.

RB/BI: Koliko se čeka na izvještaj ljekara specijaliste?

Dr Karišik: Rezultati obično budu za nekoliko dana. Magnet je specifična dijagnostička metoda, tako da smo napravili dogovor sa doktorkama radiolozima iz Kliničkog centra koje će nam opisivati te snimke. Potrebno je da se uspostavi i internet konekcija između ustanova. Niko od radiologa ne opisuje sve, već je neko određen da opiše koštano-zglobni sistem, neko centralni nervni sistem, neko trbuh… Gdje god postoji magnet, kolege su usko specijalizovane za svoju oblast.

RB/BI: Hoće li i pacijenti iz ostalih opština moći da koriste uslugu magnetne rezonance i pod kojim uslovima?

Dr Karišik: U razgovoru sa ministrom zdravlja postoji ideja da i pacijenti iz drugih primorskih gradova mogu kod nas obaviti to snimanje.

RB/BI: U barskoj Bolnici su stvoreni uslovi i za savremenu laboratorijsku dijagnostiku. Šta ta inovacija podrazumijeva?

Dr Karišik: Drago mi je da ste me to pitali. Raspisali smo tender na osnovu kojeg smo nabavili novu aparaturu. Riječ je o integrisanom sistemu koji, i za pacijenta i za zaposlene u laboratoriji, pojednostavljuje kompletnu proceduru. Ne moraju da se, primjera radi, uzimaju četiri, pet epruveta krvi, već je dovoljna jedna, dvije. Sve ide u jedan aparat, a u funkciji su i rezervni. Dugujem zahvalnost farmaceutskoj kući sa kojom smo sklopili ugovor. Već su počeli sa radovima na renoviranju laboratorije, a po nekim procjenama mislim da će kompletan posao biti završen do kraja septembra. Ideja nije da se renovira laboratorija, već da se ona, eventualno, prilagodi i za akreditaciju.

RB/BI: Neki od najvažnijih, uspješno realizovanih projekata u proteklom periodu je i osavremenjavanje jedinica intenzivnog liječenja za neurološke i endokrinološke internističke bolesnike. Podsjetite nas na taj projekat i njegov značaj.

Dr Karišik: Ta priča datira još od prije tri godine, kada sam se u Zadru sa tamošnjim i kolegama iz Mostara dogovarao da otpočnemo zajedničke IPA projekte prekogranične saradnje. Mi smo već odradili tri takva projekta sa partnerima. Dogovoreno je da radimo projekat patohistologije koji će obuhvatiti izgradnju nove mrtvačnice i te službe, te poboljšati uslove za patohistološku dijagnostiku. Od tada datira i ideja da se počne adaptacija Jedinice intenzivnog liječenja za neruološke, endokrinološke i, uopšte, internističke bolesnike. Riječ je o jako ozbiljnim bolesnicima, sa teškim bolestima, koji zahtijevaju veliku njegu i dobre uslove. U Bolnici smo imali hiruršku, koronarnu, ali intenzivnu njegu ovog tipa i razmjera, zaista, nismo imali. Projekat je jako lijep, zahtijevaće malu adaptaciju prostora, a najbitnije je što ćemo dobiti modernu aparatura. Probaću da pojednostavim: ti uređaji će sve parametre koje mjerimo kod pacijenta sabirati i oni će posredstvom umreženog sistema biti dostupni neurolozima, anesteziolozima, endokrinolozima, internistima ne samo iz naše bolnice, nego i kolegama iz Zadra i Mostara. Na taj način će praćenje bolesnika biti na neuporedivo većem nivou i usloviti mnogo bolje uslove liječenja i zdravstvene njege.    

RB/BI: Veliku podršku i razumijevanje uživate od lokalne uprave, ali i od uspješnih privrednika, vlasnika društveno odgovornih kompanija, koji svake godine doniraju značajna sredstva za nabavku sredstava i opreme. Za koju namjenu su tokom ove godine opredijeljena ta sredstva?

Dr Karišik: Prije svega želim da se zahvalim svim privrednicima i pojedincima, kao i Opštini Bar u namjeri da podrže projekte od opšteg dobra. Ta ulaganja su značajna za sve osiguranike. Iskren da budem, svih ovih godina sam iznenađen obimom interesovanja i dobrom voljom građana da pomognu u osavremenjavanju bolnice i željom da učestvuju u stvaranju boljih uslova za pacijente i zaposlene. Što se tiče ove godine, u razgovoru sa predsjednikom Opštine Bar Dušanom Raičevićem, dobio sam čvrsto obećanje da će nam pomoći u projektu zamjene liftova koji su stari i dotrajali, a neki uopšte i ne rade, a ne mogu da se poprave. Itekako su neophodni. Stari su koliko i bolnica, pa je krajnje vrijeme da se zamijene. U sklopu te investicije je planirana i izgradnja jednog potpuno novog lifta. Nalaziće se u ambulantnom dijelu. Kao direktor osjećao sam i sramotu da, primjera radi, slabovida osoba mora da ide stepenicama na pregled. U slučajevima kada je u našu ustanovu stizala osoba sa invaliditetom, naši zaposleni su morali da je nose stepenicama do doktora na pregled.  

Dr Karišik: Jeste li zadovoljni kako ste odgovorili brojnim izazovima ljetnje turističke sezone i šta ste markirali kao propuste koje treba otkloniti do naredne?

Dr Karišik: Sjećam se perioda kada sam počinjao da radim kao hirurg. U to vrijeme nije bilo baš toliko posla mimo ljetnje sezone, a posebno ne u večernjim satima. Međutim, tokom posljednjih desetak godina, ako ne i duže, obim posla ne jenjava tokom cijele godine, pa nema neke velike razlike. Uspjeli smo da i ovu sezonu uspješno privedemo kraju. Smatram da treba raditi na povećanju kadra, prvenstveno srednjeg medicinskog kadra.

RB/BI: Imate li dovoljno ljekara specijalista i koje specijalizacije su najdeficitarnije?

Dr Karišik: U Opštoj bolnici Bar je trenutno zaposleno 75 doktora. Od toga ih je 17 na specijalizaciji. Najdeficitarnije su, što je povezano sa interesovanjem, anesteziologija i radiologija (ali, na radiologiji imamo četiri specijalizanta). Ono što je interesantno, da se požalim i građanima i vama, je da sam za četiri godine uspio da nađem samo jednu doktorku koja je prihvatila specijalizaciju anesteziologije, iako je to grana koja je veoma lijepa i izazovna. Nismo uspjeli da nađemo nikoga za hirurgiju ili ortopediju, što je jako čudno. Interesovanja su se promijenila, pa je pitanje koliko su mlađe kolege spremne da se prihvate neke, uslovno rečeno, teže specijalizacije. Stekao sam utisak da ljekari nastoje da uzmu nešto što je koliko-toliko komfornije i sa čim će elegantnije proći kroz karijeru i život uopšte. Nikada nije dovoljno doktora, iako cifra od 75 ljekara u Opštoj bolnici Bar djeluje impresivno. Značajan broj ih je na specijalizaciji, neki su tek počeli, a neki će, u međuvremenu, otići…   

RB/BI: Koliko se trenutno čeka na pregled kod najtraženijih specijalista (kardiologa, ortopeda, radiologa…)?

Dr Karišik: Ne mogu precizno da Vam kažem, zavisi od više faktora. Hitni pregledi se odmah odrade. Što se tiče zakazivanja pregleda, primijetio sam da postoji disproporcija. Liste čekanja na pregled kod kardiologa, radiologa, neurologa su duge – od tri do šest mjeseci. Medicina je danas mnogo specifičnija nego ranije, jer pacijent ište ne samo pregled interniste nego, ako je endokrinološka bolest, endokrinologa, ako je kardiološka, onda kardiologa, iako su svi oni doktori Interne medicine. Bio sam iznenađen da postoji lista čekanja na Hirurgiji, jer sam bio ubijeđen da je to nemoguće. Razgovarao sam sa nadležnima u resornom ministarstvu i, ne želeći da ulazim u detalje, moram kazati da su u pitanju, uslovno rečeno „fantom“ pacijenti, nerealno se popunjavaju te liste.

RB/BI: Kako tome stati na put, postoji li plan?

Dr Karišik: Treba prekontrolisati, a time se ja, kao direktor ustanove ne mogu baviti. To ne bih uspio, a i nemoguće je da tako nešto riješim. Nije svako za kardiologa, nije svako za ortopeda. Na drugoj strani, u barskoj Bolnici imamo jednog ortopeda koji već godinu ipo  radi sam, pa ne može sve da stigne tako ekspresno da odradi… Ali, ponavljam, kad god je neka hitnoća, uvijek se izađe u susret, pacijent bude pregledan i zbrinut.

RB/BI: Na koji način Opšta bolnica Bar prati zadovoljstvo pacijenata i da li radite na unaprjeđenju tog segmenta?

Dr Karišik: Na poziciji direktora sam već skoro četiri ipo godine. Dosta puta sam bio u prilici da se zahvalim pacijentu ili članovima familije ako su mi skrenuli pažnju na neki nedostatak ili problem. Sa ponosom mogu da kažem da me niko nije čekao, niti sam ikoga odbio što se tiče razgovora. Naravno, susretao sam se i sa nerealnim prohtjevima, svi smo ljudi.

RB/BI: Kako motivišete kadar da ostane u Baru, s obzirom na konkurenciju većih centara i privatnog sektora?

Dr Karišik: Prema analizama koje nisam ja radio, mladog čovjeka na radu u nekoj ustanovi zadržava, svakako finansijska potpora. Bitni su i uslovi rada i mogućnost stručnog usavršavanja. Nekada doktorima i medicinskim sestama nije dovoljno da budu dobro plaćeni da bi ostali u nekoj ustanovi. Tokom mog mandata, tek ove godine nisam uspio da pomognem da jedna ili dvije osobe odu na dodatnu edukaciju, a imale su želju. Što se uslova rada tiče, trudio sam se da ne zanemarim nijedan segment bolnice. Vjerovatno sam prvi direktor koji je odobrio zaposlenima da koriste godišnji odmor tokom ljetnje turističke sezone.

RB/RB: Da rezimiramo, Vi kao čelni čovjek instistucije imate „otvorene prozore“ da na neki način motivišete i stimulišete mlade ljekare i medicinske sestre?

Dr Karišik: Da, i kroz novčane nagrade, takođe. Kada je čovjek na nekoj poziciji, interesantno, vidi sve. Ništa ne može da promakne. Tačno vidite ko se trudi, ko je radio puno. 

RB/BI: Da li sa svojim timom razmatrate uvođenje novih specijalističkih usluga koje sada nedostaju?

Dr Karišik: Sve zavisi od kadra. Mislim da se polako suočavamo sa manjkom ljekara, počev od primarne zdravstvene zaštite, hitne medicinske pomoći, tako i specijalističkih službi u smislu bolnice. To se odlično vidi na primjeru da nam je, recimo, reumatolog dolazio jednom u dvije sedmice da pregleda pacijente. Bio sam raspoložen da nastavimo saradnju, ali on ima toliko posla da ne može da postigne. Dok nađete drugoga ili ga „napravite“ uz specijalizaciju ili subspecijalizaciju, to je dugotrajan, zahtjevan proces. Ipak, u ovom trenutku smo postigli zavidan nivo i što se tiče dijagnostike i terapijskih mogućnosti.

RB/BI: Jeste li zadovoljni spremnošću barske Bolnice da odgovori izazovima koje diktira digitalizacija zdravstvenih usluga (e-uputi, e- kartoni)?

Dr Karišik: Odavno smo u tom sistemu i jedna smo od prvih ustanova koja je ostvarila uslove za primjenu telemedicine. Usluga telemedicine je uvedena da se pacijent ne bi maltretirao i putovao bolničkim ili sopstvenim vozilom do Kliničkog centra. Na taj način se pregled gastroenterologa, vaskularnog hirurga, reumatologa može obaviti uz komunikaciju posredstvom telemedicine. U budućnosti vrijedi ulagati u inovacije ovog tipa.

RB/BI: Nedavno je objavljen konkurs za direktora. Ponovo ste se kandidovali. Koje rezultate smatrate svojim najvećim dostignućima u prethodnom mandatu?

Dr Karišik: Fokusirao sam se na kapitalne stvari, one od najvećeg značaja za dobrobit pacijenata. Pod broj jedan je proširenje sistematizacije i zapošljavanja u svim oblastima, napravljen je centralni kiseonik, realizovana su dva IPA projekta (vazdušne pošte za potrebe laboratorije i projekat ON TIME za ranu dijagnostiku karcinoma želuca i debelog crijeva). Pripremili smo i dobili sredstva za dva nova IPA projekta, od kojih je jedan, možda, najveći u okruženju – Patodigital i Digi Health kao Jedinica intenzivnog liječenja. Pripremili smo, a od Vlade Crne Gore nam je odobren projekat Baby Friendly. Za tu namjenu smo dobili 740.000 eura, pa je sada samo pitanje vremena kada će otpočeti. On podrazumijeva renoviranje porodilišta po mjeri majke i bebe, izgradnju operacione sale uz porodilište, kako i treba da bude, a i trend je u svijetu. U Operacioni blok smo uložili oko 700.000 eura u prethodnom periodu (novi operacioni stolovi, laporoskopski stub, oprema za ortopediju, oprema za urologiju, sterilizacija)… Potrudio sam se da ne izostavim nijedan segment Bolnice – počev od Pedijatrije, Ginekologije, Fizikalne, ORL, Očne ambulante… Ponosan sam i što sam uspio da podijelim ovoliki broj specijalizacija i da zaposlimo i gotove specijaliste. Za vrijeme mog mandata, kupili smo i novi skener. Nadam se i novim liftovima, a u povoju je izrada projekta solarne energije, uz čiju pomoć bi smanjili potrošnju električne energije za 60 posto. Izgradili smo novi parking, Prijemno odjeljenje, renovirana je laboratorija. Najveći je problem dobiti odobrenje, pripremiti i obezbijediti sredstva. Tenderi za Patodigital i Digi health su već raspisano. A, što se tiče kandidature, svakako da bih volio da dobijem priliku da započete projekte i dovedem do kraja, ali, vidjećemo šta će biti i koje ideje ima Vlada i Ministarstvo zdravlja.

RB/BI: Gdje vidite Opštu bolnicu Bar za tri godine i šta je prioritetni cilj?  

Dr Karišik: Možda sam se previše usmjerio na ove projekte, od kojih je svaki velik i komplikovan. U narednom periodu fokus treba staviti na kadar, jer će veliki problem biti deficit medicinskog, a posebno srednjeg medicinskog kadra. Mladi ljudi danas pereferiraju lakši, bolje plaćene profesije. Ipak, biću iskren, naš posao je, iako izuzetno zanimljiv i dinamičan, jako težak i zahjevan. U razgovoru sa mladim ljudima koji dolaze kod nas na praksu, pokušavam da im objasnim da je posao interesantan, da je svaki radni dan drugačiji. To će biti najveći izazov, jer ćemo opremu i prostorije obezbijediti, ali kvalitetnog radnika je mnogo teško naći.

RB/BI: Šta biste poručili građanima Bara i ostalih primorskih opština kada je u pitanju rad Opšte bolnice Bar i zdravstvena zaštita?

Dr Karišik: Reći ću jednu lijepu rečenicu koju je izgovorio brat Vašeg skoro penzionisanog kolege Milana, doktor Momo Vujović, koji je, takođe, u penziji: „Bolnica je živi organizam”. Radi tokom cijele godine 365 dana. Stalno se nešto dešava – neko se izliječi, dođe neki novi život na svjetlo dana, neko, nažalost, ne uspije da se izbori sa bolešću… Upravo mi je palo na um – kada uđete u barsku Bolnicu i pogledate lijevo, na mjestu gdje se evidentira upis i ispis bolesnika, prije godinu i nešto nije postojala nijedna fascikla, jer je sve otišlo u arhivu. Danas ih je tamo mnogo, kao svjedočanstvo koliki je rad u pitanju. Ne morate dalje ići. Kad već imam priliku da se putem talasa Radio Bara obratim javnosti, želio bih da pošaljem poruku prvenstveno mladim ljudima.  Kao hirurg se susrećem sa učestalim povredama i teškim izazovima i traumatizmima iz saobraćaja, ali i drugim vidovima povreda. Zamolio bih mlade da razmisle kad god sjednu u auto ili na motocikl, jer neke stvari se jako teško poprave, a neke, nažalost, nikako ne mogu. Budite oprezni u saobraćaju, a i u svađama budite umjereni, nemojte primjenjivati silu, jer su u nekim situacijama i ljekari nemoćni. Mislim da je glupo izgubiti život ili zdravlje, ili steći invaliditet, bilo u saobraćaju bilo kao posljedicu neke svađe.

The post Dr Karišik: U Opštoj bolnici Bar realizovani kapitalni projekti, plan je dalja modernizacija i angažovanje stručnog medicinskog kadra first appeared on BARinfo.

Investicija vrijedna 760.000 eura realizovana je iz budžetskih sredstava, a obuhvatila je nabavku opreme, instalaciju, testiranje i obuku medicinskog osoblja. Dodatnih 133.000 eura obezbijeđeno je za adaptaciju prostora u skladu sa najvišim standardima.

„Ovo nije samo ulaganje u jedan uređaj – ovo je ulaganje u pristup, viziju i posvećenost unapređenju zdravstvene zaštite na jugu zemlje“, poručio je ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun, ističući da je riječ o važnom strateškom koraku u okviru šireg plana jačanja zdravstvene infrastrukture i kadrovskih kapaciteta u Crnoj Gori.

Pored ove investicije, Opšta bolnica Bar u okviru kapitalnog budžeta realizuje i projekat izgradnje porodilišta po „Baby friendly“ standardima, vrijedan 723.000 eura, dok je Ministarstvo zdravlja ove godine odobrilo šest specijalizacija za ovu ustanovu.

„Zdravstvo više nije oblast zanemarivanja, već prostor ozbiljnih ulaganja i odgovornog upravljanja. Naš cilj je da Opšta bolnica Bar postane moderan, efikasan i regionalno važan zdravstveni centar koji će pružati kvalitetne i dostupne usluge svim građanima južne regije“, zaključio je dr Šimun.

Ova investicija predstavlja temelj za dugoročno unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite ne samo u Baru, već i u Ulcinju, Budvi, Kotoru, Tivtu i Herceg Novom, kao i doprinos stvaranju jednakog, sigurnog i profesionalnog zdravstvenog sistema u cijeloj Crnoj Gori.

Direktor Opšte bolnice Bar dr Igor Karišik, ovom prilikom je najavio i nove projekte koji će dodatno unaprijediti uslove za pacijente i osoblje: „U planu su renoviranje laboratorije, izgradnja „Baby friendly“ intenzivne jedinice, kao i niz drugih infrastrukturnih i kadrovskih ulaganja koja će omogućiti da Opšta bolnica Bar postane savremeni zdravstveni centar po uzoru na najbolje primjere u regionu.“

U sklopu posjete barskoj bolnici ministar Šimun sa saradnicima obišao je prostorije čija je adaptacija u toku i upoznao se sa dinamikom radova i planovima za naredni period u dijelu infrastrukturnog i tehničko-tehnološkog unapređenja ove primorske zdravstvene ustanove.

Uz ministra Šimuna, u delegaciji Ministarstva zdravlja bila je i državna sekretarka mr Slađana Perišić.

The post Opšta bolnica Bar dobila prvi aparat za magnetnu rezonancu na jugu Crne Gore first appeared on BARinfo.

“U skladu sa poboljšanjem epidemiološke situacije u Crnoj Gori, odobrava se posjeta pacijentima na bolničkom liječenju u periodu od 15:00 do 16:00 časova”, stoji u dopisu direktora Igora Karišika.

Zabrana posjeta uvedena je 12. februara, usljed pogoršane epidemilopke situacije.

The post Dozvoljene posjete pacijentima u bolnici first appeared on BARinfo.

U ime donatora se obratila predstavnica Humanitarnog fonda, Vjolca Lika Čobaj, koja je istakla da je petogodišnja saradnja sa ovom zdravstvenom ustanovom plodonosna, uspješna, prožeta iskrenim prijateljstvom i uzajamnim poštovanjem.

„Porodica Kurmemaj, naročito bračni par Dina i Ahmet su jedni od glavnih donatora koji su od osnivanja organizacije imali želju da doprinesu razvoju ovog podneblja, posebno u segmentu koji se tiče osavremenjavanja zdravstvenih ustanova“, podsjetila je Lika Čobaj.

Direktor Bolnice, dr Igor Karišik je izrazio zahvalnost i ukazao na značaj ovakvog vida podrške.

„Ova donacija nema samo materijalni značaj, već je i znak nesebičnosti, solidarnosti i brige za pacijente, ali i za našu zajednicu uopšte. Vrijednu donaciju smo ovom prilikom iskoristili za osnovne potrebe pacijenata – nabavku posteljine za bolesnike“, kazao je dr Karišik.

On je podsjetio da je Opšta bolnica Bar prije nekoliko godina imala privilegiju da primi veliku donaciju od „Trojet tone“.

„U ovim čudnim vremenima kada je svaka pomoć dobrodošla, zahvaljujući plemenitosti, neki ljudi pomjeraju granice“, poručio je direktor Barske bolnice uz zahvalnost osoblja i pacijenata i želju da se „donatorima dobrota višestruko vrati“.

Dina Kurmemaj je u novembru 2024. godine, u namjeri da sagleda stanje i procijeni šta je neophodno, obišla sva odjeljenja Opšte bolnice Bar. Iz fondacije su najavili da će i ubuduće donacijama podržavati funkcionisanje Opšte bolnice Bar na dobrobit pacijenata južne regije.

Tokom proteklih pet godina Fondacija „Trojet tona“ je medicinskim ustanovama u Baru donirala preko 200.000 eura.

Porodica Kurmemaj, iako dugi niz godina živi u SAD, uvijek ističe posebnu povezanost sa zemljom odakle potiče, a glavni prioritet im je da pomognu najugroženijim i najranjivijim kategorijama društva – djeci, starijima i bolesnima.

The post Dr Karišik: Donacija fonda Trojet tona nema samo materijalni značaj, već je i znak brige za pacijente first appeared on BARinfo.

Značajna sredstva su tokom godine na izmaku, između ostalog, uložena u opremu za operacioni blok, donirani su bolesnički kreveti, invalidska kolica, kolica za transport pacijenata, posteljine…

„Tokom protekle tri godine fokus smo stavili na pripremu dva IPA projekta, za koja smo dobili sredstva od Evropske Unije. U pitanju su međunarodni projekti, trilateralna saradnja između Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. Prvi projekat je izuzetno obiman, a tiče se izgradnje prostora za patohistologiju i mrtvačnicu u krugu bolnice i povezivanje sa drugim ustanovama preko digitalnih sistema, što će uticati na uspostavljanje mnogo preciznije krajnje dijagnoze patohistološkog nalaza. Drugi projekat na koji sam izuzetno ponosan je ‘DigiHealth’, odnosno osavremenjavanje Jedinica intenzivnog liječenja za neurološke i endokrinološke internističke bolesnike“, najavio je direktor Opšte bolnice Bar.

Podsjećajući da barska ustanova raspolaže hirurškom intenzivnom jedinicom i koronarnom jedinicom, objasnio je da će realizacijom tog projekta rad, kao i praćenje ovih, inače teških bolesnika, biti značajno unaprijeđeno.

„Radi se o aparatu koji povezuje sve parametre dobijene iz drugih aparata, sjedinjuje ih i obavještava tim (sestre, tehničare i doktore) o stanju pacijenta. Bolesnici će njegovim stavljanjem u funkciju imati mnogo bolji nadzor i uslove liječenja, a medicinskom osoblju će posao biti znatno olakšan. Ovaj sistem će biti jedinstven u Crnoj Gori. Sve te informacije će se putem digitalnih medija razmjenjivati sa kolegama iz Zadra i Mostara, pa vjerujem da će nam svima biti od velike koristi“, kazao je dr Karišik.

U toku naredne godine u planu je da Opšta bolnica Bar dobije i aparat za magnetnu rezonancu. Prostor gdje će biti pozicioniran se već uveliko gradi, a u toku su i radovi na proširenju Prijemnog odjeljenja. Od velikog značaja je i izgradnja prostora za radiološku dijagnostiku, što je važno imajući u vidu da Dom zdravlja i Hitna pomoć ne posjeduju ovu dijagnostiku, ali ni laboratoriju. U tim ustanovama se tako, skreće pažnju dr Karišik, ne može uraditi niti laboratorijska analiza, rendgen, a ni ultra zvuk.

Iz budžeta Opštine Bar su u proteklom periodu opredijeljena sredstva u iznosu oko 150.000 eura za kupovinu aparata za mamografiju. U Opštoj bolnici Bar očekuju da Opština raspiše tender za nabavku uređaja, a menadžment barske bolnice će, kako je objasnio njen direktor „dati usmjerenja kakav mamograf bi bio poželjan“.

„Svakako da se radi o izuzetno važnom aparatu koji mnogo preciznije može dijagnostikovati i najmanje tumorske promjene dojke. Ovaj aparat je potreban ne samo za građanke Bara, nego i čitave regije, jer naša bolnica je nadležna za ‘trougao’ od Petrovca do Ulcinja i do Virpazara“, objasnio je dr Karišik.

Kao društveno odgovorna kompanija „Bar Gradnja“ se iznova pridružila u donatorstvu vrijedne opreme za Opštu bolnicu Bar.

„Ove godine smo donirali aparat za ortopediju. Donaciju smo obezbijedili na način što je svaki od 70 zaposlenih podjednako učestvovao u akciji prikupljanja sredstava“, kazala je Anka Knežević, menadžerka u „Bar Gradnji“, uz obećanje da će se ta firma i ubuduće sa radošću odazvati svim akcijama ovog tipa koje su na dobrobit građana.

Opšta bolnica Bar konstantno opslužuje oko 100.000 stanovnika, a u sezoni je taj broj za dva do dva i po puta veći. O njihovom zdravlju brine 75 ljekara, a važno je pomenuti da je povećanje angažovanih doktora tokom posljednjih godina više nego duplo. Ipak, intencija menadžmenta je da ih bude još više, posebno u oblastima ortopedije, hirurgije, urologije, anesteziologije (trenutno ima pet anesteziologa, a šesti je na specijalizaciji). Na specijalizaciji se trenutno nalazi 18 mladih ljekara.

„Bolnica nije samo zgrada, oprema ili skup ljudi koji u njoj rade, već nešto mnogo više i značajnije. Ovdje se ljudi liječe, iscjeljuju, oporavljaju, spašavaju se ljudski životi, a tu je i najljepši dio našeg poziva – mjesto gdje novi životi dolaze na svijet. Lično zalaganje, timski rad i osjećaj zajedništva su, čini mi se, formula uspjeha u svim aspektima i aktivnostima zajednice i društva. To se najbolje vidi baš u bolnicama. Vi ste svojim trudom i lijepim željama pokazali da posjedujete taj duh zajedništva, da ste voljni da sa nama učestvujete u razvoju naše ustanove, ali i liječenju i oporavku pacijenata i svim stvarima koje se ovdje dešavaju. Osim toga, posjedujete i jedan od najljepših ljudskih kvaliteta, a to je briga za bližnjeg svog“, zaključio je dr Karišik, uz najljepše želje u Novoj godini.

Spisak donatora koji su podržali rad i nabavku opreme u Opštoj bolnici „Blažo Jošov Orlandić“:  

Bar Gradnja d.o.o.,Luka Bar d.o.o., Urion d.o.o., Glosarij d.o.o., Salus d.o.o., Evropa Lek d.o.o., Osmi red d.o.o. Jasmil Montenegro d.o.o., Sejad Čantić, dr Marija Đerković Lakićević, Rotary Club Bar, Auto kuća Šćekić d.o.o., Irma Adrović, Urion d.o.o., Crveni krst, Opština Bar, “M Wellnes Trade”, Vila “Amfora” Petrovac,Porodica Aleksandra Cvetinovića, Osmi red d.o.o., Hemosan d.o.o., “Srpsko kulturno društvo Slovo ljubve”, Kalamper d.o.o., “Albanian-American Humanitarian Found “Trojet Tona” Porodica Kurmemaj, Andrea Radonjić, Daliborka Seferović, Ćamo Lukić , Rudo Montenegro, d.o.o., S&E tehnica, d.o.o., Netmont,  d.o.o. , Komunalne djelatnosti Bar i Ambasada Japana u Crnoj Gori.

The post VIDEO – Dr Karišik: Opšta bolnica Bar dobiće prostor za patohistologiju, mrtvačnicu i mamograf first appeared on BARinfo.

Projekat je, kako je objašnjeno na današnjoj ceremoniji primopredaje donacije za nabavku medicinske opreme barskoj bolnici, dio kontinuirane podrške Vlade Japana razvoju zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori, sa fokusom na unaprjeđenje kvaliteta života građana.

„Iako skromna, Opšta bolnica se razvija i napreduje u svim aspektima djelatnosti. Imali ste priliku da vidite da se širimo i prostorno i kadrovski i da ulažemo u osavremenjavanje nabavkom nove medicinske opreme. Bolnica i ne mora da bude velika, ali treba da ima sve ono što je čovjeku potrebno – bilo da se radi o pacijentu, doktoru ili terapeutu u širem smislu“, poručio je direktor Opšte bolnice Bar dr Igor Karišik, izražavajući zahvalnost Vladi i narodu Japana jer su „prepoznali potrebe, želje i pomogli na ovako lijep način“.

„Donacija podrazumijeva nabavku sofisticiranih, modernih aparata – laparoskopskog stuba i bipolarnog resektoskopa, čime će rad u operacionoj sali biti značajno unaprijeđen. Sa ponosom želim da istaknem da su naši urolozi ovladali širokim opsegom operacija u toj oblasti a, naročito, laparoskopskim procedurama. U barskoj bolnici se izvode laparoskopske nefrektomije, kao i ostale endoskopske procedure, a bipoloarni resektoskop je odličan aparat koji umnogome doprinosi povećanoj bezbjednosti pacijenta“, naglasio je dr Karišik.

Objasnio je da se uz pomoć ovog aparata postiže preciznije i bolje kontrolisanje i zaustavljanje krvarenja, sa kojima se urolozi susreću u radu.

„Uzimajući sve ovo u obzir, donacija za mene ima mnogo veći značaj i vrijednost od one izražene cifrom koja je bila potrebna za njegovu nabavku“, podcrtao je direktor Opšte bolnice Bar.

Uz veliku zahvalnost na brizi o pacijentima u Crnoj Gori i volji da se, kako je rekao, zajedno sa medicinskim osobljem osavremeni ovdašnji medicinski sistem, dr Karišik je skrenuo pažnju da, uprkos tome što nas dijeli preko devet hiljada kilometara, narodi Japana i Crne Gore, imaju mnogo sličnosti. 

I otpravnik poslova Ambasade Japana, Tecuja Cubota je uvjeren da će ovo biti važan korak ka modernizaciji medicinske opreme i poboljšanju kvaliteta zdravstvene zaštite.

„Opšta bolnica će ubuduće moći da pruži efikasniju i bezbjedniju uslugu pacijentima, čime direktno doprinosimo poboljšanju kvaliteta života građana. Ovaj projekat je dio šireg angažmana Vlade Japana, koja više od dvije i po decenije podržava lokalne zajednice kroz projekte za osnovne potrebe stanovništva ‘POPOS’. Do sada je u Crnoj Gori realizovano skoro šezdeset projekata u oblastima zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite i komunalnih usluga čiji ukupan iznos premašuje tri miliona eura“, istakao je Cubota.

Najavio je da će Vlada Japana nastaviti da stimuliše razvojne strategije Crne Gore, jačajući prijateljske veze između dvije zemlje.

Zahvalnost Vladi Japana na doprinosu razvoju zdravstvenog sistema Crne Gore iskazala je i državna sekretarka u Ministarstvu zdravlja, Slađana Perišić.

„Zahvaljujući donacijama naroda Japana od 1998. godine u Crnoj Gori je u oblasti zdravstva realizovano 18 projekata vrijednosti više od milion eura. Ulaganje u zdravstveni sistem ima za cilj da se podigne kvalitet usluga u zdravstvenom sistemu i unaprijedi zdravstvena zaštita građana, što predstavlja strateško opredjeljenje Ministarstva zdravlja“, naglasila je Perišić.

Potpredsjednica Opštine Bar Tanja Spičanović je navela da je vrijedna oprema od velikog značaja za tretman uroloških pacijenata, ne samo sa područja barske opštine, već i čitave Južne regije, pa i šire.

„Pored praktične i upotrebne vrijednosti, ova donacija nosi i simboličnu poruku – saradnja između naroda je, baš kao što je kazao direktor Karišik, bez obzira na njihovu udaljenost, uvijek moguća kada je vođena zajedničkom željom za boljitkom“, poručila je Spičanović i apostrofirala da „ovu donaciju vidimo, ne samo kao pomoć našem zdravstvenom sistemu, već i kao izraz filantropskog duha japanskog naroda, koji svojim primjerom pokazuje da se istinska vrijednost pokazuje onda kada pomažete drugima“.

„Velikodušnost japanskih građana svjedoči o njihovoj posvećenosti jačanju prijateljskih odnosa i poboljšanju kvaliteta života ljudi širom svijeta. Stoga, današnji događaj predstavlja još jedan korak ka zajedničkom cilju – stvaranju društva koje se oslanja na solidarnost, humanost i internacionalno prijateljstvo“, podvukla je Spičanović, poručivši da će japanski partneri u Opštini Bar uvijek imati pouzdanog prijatelja za svaku buduću saradnju koja za cilj ima dobrobit građana.

Ukupan iznos japanske pomoći je, kroz projekte osnovnih potreba stanovništva POPOS „Kusanone“, u Crnoj Gori od 1998. godine dostigao preko tri miliona eura, dok je ukupna pomoć našoj državi u istom periodu premašila 43 miliona eura.

The post Vrijednom donacijom Vlade Japana značajno osavremenjeno Urološko odjeljenje Opšte bolnice Bar first appeared on BARinfo.

RB/BI: Doktore Karišik, Više državno tužilaštvo je formiralo predmet  u vezi sa okolnostima smrti 35-ogodišnje Tafe. Sudija za istragu Višeg suda je odobrio ekshumaciju tijela pokojne porodilje. Ono što je na početku bitno da pojasnimo je da Drita Tafa nije umrla u Barskoj bolnici, kako su pojedini mediji prvobitno objavili.

Dr Karišik: Prije svega želim da u ime članova kolektiva i u svoje ime izjavim saučešće porodici preminule pacijentkinje Drite Tafa. Sve nas je pogodila vijest o njenoj smrti i učestvujemo u žalosti sa njenom porodicom.

Razlog što nismo do sada davali izjave je taj što smo htjeli da provjerimo sve činjenice, uvidom u postojeću medicinsku dokumentaciju, uzmemo izjave od svih učesnika u liječenju pacijentkinja Drite Tafa i Asmire Aljošević. Nakon toga je organizovan sastanak Komisije za kontrolu kvaliteta u našoj bolnici i doneseni su zaključci i formirani izvještaji koji su poslati nadležnim institucijama. Sastanak je održan juče (5. novembra) nakon čega je donešen Zaključak Komisije za kontrolu kvaliteta vezan za tok liječenja pacijentkinje Drite Tafa.

Komisija za kontrolu kvaliteta zaključuje, na osnovu uvida u kompletnu medicinsku dokumentaciju da su u liječenju ove pacijentkinje ispoštovana sva medicinska načela i sva pravila struke u skladu sa trenutno važećim protokolima.

I pored činjenice koju smo konstatovali da je pacijentkinja tokom operacije u Opštoj bolnici Bar imala komplikaciju podvezivanja desnog uretera i zbog čega je upućena u Kliničkog centra (KCCG). S obzirom da se pacijentkinja nakon izlaska iz KCCG nije javljala u Barsku bolnicu, teško možemo da nađemo vezu odnosno racionalne i objektivne razloge zašto pacijentkinja koja je operisana carskim rezom prije mjesec i po dana odnosno šest nedjelja egzistirala u KCCG, s obzirom da nije rađena obdukcija te nemamo obdukcioni nalaz.

Ishitrene izjave od strane različitih subjekata su unijele nemir i nepovjerenje kod građana. Mi nakon ozbiljnog pristupa želimo da govorimo jezikom struke.

Sve procedure u Bolnici se sprovode stručno i  profesionalno.

Pacijentkinji Driti Tafa je nakon pregleda 13.09. indikovan i urađen hitni, treći carski rez i desna adneksektomija. Odmah sutradan je prepoznata komplikacija, sumnja na podvezivanje desnog uretera,  odrađena dijagnostika i nakon konsultacija sa kolegama iz Kliničkog centra upućena u ovu ustanovu tercijarnog nivoa radi daljeg liječenja. Nakon perioda liječenja je bila otpuštena kući, te se kasnije javila u klinički centar na zakazanu intervenciju, gdje je urađena procedura nakon koje je, nažalost, pacijentkinja preminula. U pomenutom periodu nije se javljala na preglede u Opštu bolnicu Bar.

Na ovaj način demantujem prvobitne informacije da je pacijentkinja preminula u barskoj bolnici. Naime, mjesec i po dana nakon upućivanja u Klinički centar je došlo do smrtnog ishoda.

Komplikacije su na žalost sastavni dio medicine, naročito hirurških procedura. U uvom slučaju je komplikacija brzo prepoznata i pravovremeno je reagovano. Da nije bilo prepoznavanja komplikacije, radilo bi se o ljekarskoj grešci. Da nije pravovremeno reagovano, govorili bismo o krivici. Oba elementa greške i krivice u ovom slučaju nema.

Što se tiče pacijentkinje Asmire Aljošević, ona je primljena u Opštu bolnicu Bar 10. septembra, nakon čega je indikovan i urađen hitan carski rez.

U postoperativnom periodu je primijećeno izraženije i neuobičajeno krvarenje koje se javilo dva sata nakon završene operacije, oko 15 sati i nije adekvatno reagovalo na primjenjenu terapiju. Zbog osnovane sumnje i bojazni da je koagulopatija uzrok pojačanog krvarenja, pacijentkinja je nakon konsultacija sa kolegama iz Kliničkog centra upućena u tu ustanovu oko 18 časova, gdje je nastavljeno liječenje. Od trenutka operacije do transporta, pacijentkinja se nalazila u Jedinici intenzivnog liječenja Bolnice Bar. Prema informacijama, ona se i dalje nalazi na bolničkom liječenju u KCCG i nadamo se njenom brzom oporavku.

Zaključak Komisije za kontrolu kvaliteta vezan za tok liječenja pacijentkinje Asmire Alošević (05.11.2024. godine)

Komisija za kontrolu kvaliteta na osnovu uvida u kompletnu medicinsku dokumentaciju, zaključuje da su u liječenju ove pacijentkinje ispoštovana sva medicinska načela i sva pravila struke u skladu sa tenutno važećim protokolima.

Zbog krvarenja koje se i pored odgovarajuće terapije nije stabilizovalo zbog sumnje da se radi o poremećaju koagulacije, pacijentkinja se upućuje u KCCG na dalje liječenje u pratnji dežurnog anesteziologa – dr Dragaš, dežurnog specijalizanta ginekologije-  dr Kolašinac, glavne sestre porodilišta – Ivane Prelević i pripravnog anestetičara – Šoškić Dražena. I pored prijedloga dežurnog anesteziologa da se pacijentkinja primi u jedinicu intenzivnog liječenja, pacijentkinja se prima na Odjeljenje humane reprodukcije.

Za zdravstveno stanje obje pacijentkinje su se nadležni ginekolozi interesovali i kontaktirali kolege iz Kliničkog centra. Interesovanje za zdravstveno stanje i dalji tok liječenja pacijenata koji se upute na dalje liječenje u druge ustanove je uobičajeno.

Nadležne institucije će obaviti detaljnu istragu i utvrditi istinu te se nadamo da ćemo po završenim procedurama saznati zvanične rezultate.

RB/BI: Doktore Roloviću, zamoliću Vas, kao načelnika Ginekologije, da pojasnite šta se zapravo desilo, šta se to iskomplikovalo u tolikoj mjeri da je došlo do fatalnog ishoda?

Dr Rolović: Bilo da se radi o prirodnom porođaju ili carskom rezu, kod oba može doći do komplikacija. U ovom slučaju, kod preminule pacijentkinje je urađen treći carski rez. U toku operacije desilo se da je pacijentkinja imala cistu iz koje je zakrvarila, zbog čega je odlučeno da joj se odstrani desni jajnik i jajovod. U momentu stavljanja šavova, jedan šav je zahvatio desni ureter, ali nije primijećeno da je to urađeno. To je jedna od komplikacija koja se može desiti prilikom takvih zahvata. Pacijentkinja se dobro oporavljala. Nakon nepuna 24 sata počela je da se žali na bolove po desnoj strani. Pristupili smo tada standardnim procedurama (pregledu ultra zvukom, pregledu hirurga, urađen je i skener abdomena sa urografijom) i konstatovano je da je „uhvaćen“ desni ureter, što podrazumijeva da mokraća ne otiče iz desnog bubrega, nego se sakuplja u njemu. Dijagnostika je krenula oko 12.30 sati, da bi oko 18 časova, uz prethodnu konsultaciju sa dežurnim ljekarom, upućena u Klinički centar. Iste večeri je (nakon što je utvrđeno da nema potrebe za ginekološkom reintervencijom), pozvan kolega interventni radiolog koji je uradio „nefrostomu“ – stavljanje cjevčice koja ide kroz kožu u visini bubrega, čime se bubreg rastereti mokraće koja na taj način ističe direktno iz bubrega. Pacijentkinja je 12 dana boravila u Kliničkom centru, odakle je stabilnog opšteg stanja otpuštena kući. Prije četiri dana je bila zakazana dalja medicinska intervencija, procedura od strane urologa. Desilo se nešto što treba tek da bude ispitano i pacijentkinja je, nažalost, preminula.

RB/BI: Još jedna porodilja, Asmira Aljošević, koja se 10. septembra porodila u Opštoj bolnici Bar suočila se sa komplikacijama. U njenom slučaju je došlo do krvarenja masivnijeg nego što je uobičajeno, pa je i ona, nakon što ste prepoznali opasnost, upućena na dalje zbrinjavanje u Kliničkom centru. U kakvom je Asmira Aljošević stanju?

Dr Rolović: U dnevnom smo kontaktu sa kolegama u Kliničkom centru. Skinuta je sa respiratora već duže vrijeme, ali ne smijem iznositi mnogo detalja. Ipak, mogu kazati da je u stabilnom stanju. Očekuje se da ide na bolje. Pomenuću podatak koji je vrlo bitan: mi u Baru smo od 1994. do 2024. godine imali oko 21 hiljadu porođaja. Prije 32 godine smo imali smrtni slučaj u Bolnici u Baru zbog atonije uterusa. Pacijentkinja je umrla jer se nije kontrakovala materica, pored svega što su ljekari preduzeli. Prije tri godine je jedna pacijentkinja zbog komplikacija umrla u KCCG. Raspolažem podatkom da su u Americi 2021. godine na 100.000 žena, 32 žene umrle prilikom porođaja. Ako uporedimo sa naših 10.000, odnosno 20.000, po tom standardu bi trebalo da ih bude 6,4. Za familiju je ovo nenadoknadivi gubitak. Ovakve stvari se dešavaju i moramo svaki dan da se borimo i da, čak i kada se dese, nastavimo da funkcionišemo. A, kako nam je da radimo, znamo mi. U ovakvim situacijama mi pomaže što ne pratim društvene mreže. Pokušavamo da radimo ono za šta smo školovani.

RB/BI: Porodice pokojne Tafe i mlade porodilje Aljošević, koja se još uvijek nalazi na Odjeljenju intenzivne njege u Kliničkom centru pozivaju na odgovornost. Kako vratiti povjerenje u Barsku bolnicu?

Dr Rolović: Barska bolnica je tokom COVID-a određena za Regionalni centar. Stepen smrtnosti u Barskoj bolnici od COVID-a je procentualno, bio nešto viši nego u drugim ustanovama, pa se taj problem „vuče“ još od tada. O tome direktor, možda, može dati preciznije informacije. Komplikacije koje imamo na odjeljenjima su definitivno, na nivou sa ostalim bolnicama.

RB/BI: Koji su naredni koraci menadžmenta?

Dr Karišik: Nastavićemo da radimo svoj posao maksimalno profesionalno, kao što se i inače trudimo i kada nisu ovakvi događaji u pitanju. Iskoristio bih priliku da zamolim pojedince da budu strpljivi i da puste struku da da svoje mišljenje i sud o ovom, ali i o bilo kom drugom slučaju. Ishitrene izjave mogu da nanesu samo štetu i unesu nemir kod građana cijele Crne Gore. Mi smo spremni da odgovaramo za sve što uradimo. Naš posao je itekako stresan, a najveće smo sudije sami sebi. Kao što je doktor Rolović rekao, samo onaj ko ne radi, nema komplikacija, a one su sastavni dio medicinske, naročito hirurške prakse. Niko ih ne želi, svi želimo izlječenje, da spasimo ljudski život. Samo mi znamo kako se osjećamo i kako nam je kada izgubimo pacijenta.

Dr Rolović: Najviše me boli smrt pacijentkinje, kao i komentari sa strane. Odgovorno tvrdim da je naše interesovanje za pacijenta svakodnevno, i kada ode iz bolnice. Ne želim  da neko pomisli da ga pošaljemo dalje i da na njega zaboravimo. Tako je sve dok ne dobijemo informaciju da je izašao iz krize. A što se posla tiče – nastavljamo da radimo. Juče su urađena dva carska reza, u subotu porođene dvije žene, a u nedjelju jedna. Baš se ovih dana potrefilo i više porođaja nego inače.

RB/BI: Hvala vam puno što ste odvojili vrijeme za slušaoce Radio Bara i čitaoce našeg portala i što ste, nakon nemilih događaja, bili raspoloženi da upravo za našu medijsku kuću date sve ove važne, za javnost vrijedne informacije. 

The post Dr Karišik i dr Rolović: Komisija zaključila da su u liječenju pacijentkinje Tafa ispoštovana sva medicinska načela i pravila struke first appeared on BARinfo.

Direktor Bolnice Bar dr Igor Karišik se zahvalio na donaciji, kojom se nastavlja tradicionalna saradnja Rotary kluba Bar i bolnice u cilju opremanja bolnice modernim medicinskim sredstvima kako bi svi zajednički  omogućili i unaprijedili medicinske usluge ovog važnog primorskog bolničkog centra.

Dr Marija Đerković, specijalista neurologije, zahvalila se Rotary klubu Bar ispred doktorskog tima i u ime sestara Odjeljenja za neurologiju i Internog odjeljenja na važnoj donaciji. Sigurna je da će donacija obradovati najprije njihove pacijente jer će kroz ugodan boravak i pažljivu uslugu i njegu doprinijeti, pored terapije, liječenju neuroloških pacijenata. Nada se da je ovo tek početak opremanja neurološkog odjeljenja i da će uspjeti da obezbjede i ostale nedostajuće moderne krevete, koji su veoma važni u liječenju ovako osjetljivih pacijenata.

Predsjednik Rotary kluba Bar Ćazim Alković podijelio je zadovoljstvo svih članova što su bili u prilici da opredijele sredstva za donaciju električnog bolničkog kreveta koji će pomoći liječenju građana Bara i svih drugih pacijenata na liječenju u Bolnici Bar. Potvrdio je da klub nastavlja saradnju sa gradskom bolnicom podsjetivši na posljednje donacije – aparat za anesteziju, portabilni ultrazvučni aparat i posteljinu.

“Rotary klub Bar iz godine u godinu nastavlja sa humanitarnim i donatorskih projektima u svojoj lokalnoj zajednici, zahvalan na povjerenju svojih sugrađana koji im vjeruju i pomažu u sprovođenju svih projekata”, zaključuje se u njihovom saopštenju.

The post Rotarijanci Barskoj bolnici uručili vrijednu donaciju first appeared on BARinfo.

„Zadovoljstvo je što smo uspjeli da realizujemo ovako značajnu investiciju finansiranu iz sredstava Opštine Bar, upućene Opštoj bolnici Bar, a na inicijativu menadžmenta. Izvođač radova je izabran nakon trećeg tenderskog postupka, s obzirom da smo još u julu 2023. godine pokrenuli proceduru za izbor najboljeg ponuđača. Danas smo u prilici da izrazimo zahvalnost kompaniji ‘Bajrović’ koja je vrlo uspješno posao dovela do kraja. Na ovaj način smo doprinijeli kvalitetu pružanja zdravstvenih usluga i rješavanju problematike sa kojom su se svakodnevno susretali ne samo pacijenti, već i medicinsko i nemedicinsko osoblje Barske bolnice“, istakao je predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević. Objasnio je da uspješna realizacija projekta značajna, kako za pacijente sa područja barske i ulcinjske opštine, tako i za veliki broj turista koji biraju Bar za destinaciju tokom ljetnjih mjeseci, a u potrebi su za kvalitetnim hemodijaliznim tretmanom.

Državnoj sekretarki u Ministarstvu zdravlja Mirjani Vlahović Andrijašević je, kako je podcrtala „izuzetno zadovoljstvo što je prisustvovala zvaničnom otvaranju parking prostora, kojim će značajno biti olakšan fizički pristup jednoj od najranjivijih kategorija bolesnika.

„Ova donacija je jako važna i za Bar i za Crnu Goru iz razloga što se na pravi način cjelokupnoj javnosti stavlja do znanja kako se treba baviti osjetljivim grupama stanovništva i pokazni je primjer dobre saradnje između lokalne samouprave Bar, koja je uvijek znala da prepozna potrebe sugrađana i sugrađanki, ali i turista, sa Opštom bolnicom Bar“, podvukla je Vlahović Andrijašević, izražavajući uvjerenje da će ovakvih inicijativa biti i ubuduće, jer je „divno vidjeti partnerski odnos između Opštine Bar, Barske bolnice, Ministarstva zdravlja, izvođača radova gdje su svi na istom zadatku – a to je javno dobro, zdravlje naših građanki i građana.  

„U Odjeljenje hemodijalize je i u prethodnom periodu dosta ulagano – svaka soba ima nove krevete, televizor, klima ređaj, komarnik, čime su stvoreni uslovi za prijatniji i komforniji boravak ovih pacijenata, među kojima ima i lica koja se otežano kreću i invalida. Bolnička služba pacijente na hemodijalizi, koji su u težem stanju, dovozi na tretman, a potom ih vraća kućama. U Opštini Bar su shvatili suštinu problema i izašli su nam u susret, ponudili pomoć. Zahvalnost na dobroj namjeri i ispunjenom obećanju dugujemo lokalnoj upravi i zaposlenima u građevinskoj firmi ‘Bajrović’, koji su, iako su vremenski uslovi bili zaista ekstremni, radove završili kvalitetno i u dogovorenom roku“, sa zadovoljstvom je kazao direktor Opšte bolnice Bar, dr Igor Karišik. On je objasnio da je do skoro to bio zemljani, teško pristupačni teren, često pun blata, a na prilazu su pacijenti kisnuli.

Naredni projekti su proširenje Prijemnog odjeljenja i odjeljenja za radiološku dijagnostiku, kao i izgradnja prostora za magnetnu rezonancu.

„Tenderska procedura i nabavka aparata za magnetnu rezonancu, koji bi trebao da bude instaliran do kraja godine, su završeni. Pred nama je izgradnja prostora, za šta smo već obezbijedili polovinu potrebnih sredstava. Obratili smo se nadležnima za pomoć, pa vjerujemo da ćemo i tu zamisao dovesti do kraja. Radi se o vrlo funkcionalnom, potrebnom poduhvatu, uz koji ćemo kompletnu dijagnostiku staviti u pun pogon”, kazao je dr Karišik.

Inženjerka mašinstva i računovođa u građevinskoj firmi „Bajrović“ Elifa Rašketić objašnjava da bi bila „prava šteta da se veliki prostor oko bolnice nije iskoristio na ovaj način“.

„I ranije smo razmatrali priliku da učestvujemo u ovom projektu. Cijena je bila dosta niska, s obzirom da je u pitanju veliki, zahtjevan posao. Govorila sam poslodavcu da će biti veoma teško da je previše obimno… Međutim, baš su željeli da dobiju upravo ovaj posao. Ponosna sam danas. Ne mogu reći da nisam očekivala, imamo dobrog inženjera Almu Bektešević, a i poslodavac je uložio veliki trud da sve dovedemo do ovog nivoa. Ne očekujem da ćemo ostvariti veliku dobit, troškovi su bili veliki, ali sam danas srećna i ponosna“, kazala je Rašketić.

Šef Odjeljenja hemodijalize, dr Miodrag Stanković se zahvalio u ime pacijenata i kolega.

„To su teški bolesnici koji su svakog drugog dana vezani za krevet i po četiri sata su na programu hemodijalize. Sjećamo se kakav je bio pristup. Već 25 godina sam u ovoj bolnici, a isto toliko smo kroz blato i travu prolazili do Odjeljenja. Vjerujem u nastavak ove saradnje, prvenstveno u korist bolesnika”.

Predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević je obećao da će lokalna uprava sa sličnim projektima nastaviti i u narednom periodu i podsjetio da je na početku ove godine najavljeno da će opredijeliti blizu dva miliona eura kao doprinos poboljšanju uslova boravka djece u obrazovnim institucijama, ali i smještajnim kapacitetima i nabavci opreme u zdravstvenim ustanovama.

„Najavljujem da ćemo u narednim danima raspisati tender za nabavku digitalnog mamografa, kao još jedne donacije Opštine Bar Opštoj bolnici. To će biti smjernica, iako nije naša direktna nadležnost, kako će se i ubuduće rješavati problemi u svim oblastima života u Baru. Ujedno, i jasna poruka kako ćemo se suočavati sa izazovima na dobrobit građana“, poručio je Raičević.

The post VIDEO: Novi parking prostor i nadstrešnica – dokaz snažne uvezanosti Opštine Bar i Opšte bolnice na dobrobit građana first appeared on BARinfo.

“Intencija je da se na licu mjesta uvjerimo o svemu što je aktuelno u svijetu medicine, a primjenjuje se u Crnoj Gori, prvenstveno na sekundarnom nivou. Na ovaj način dobićemo konkretnu sliku o realnom stanju stvari, jer nismo htjeli da se rukovodimo komentarima, ličnim doživljajima i percepcijama. Što se Bara tiče, lično sam, kao neko ko je dugo godina ljekar, poslije svega što se posljednjih godina dešavalo, očekivao potpuno drugačiju situaciju. Prijatno sam iznenađen kvalitetnom strukturom, prostorom, tehnološkom uređenošću i kadrom koji je na nivou zadatka. Ova ustanova ima kapacitete da bude aktivni participant razvoja zdravstvene politike u ovom dijelu Crne Gore”, kazao je u izjavi za Radio Bar i Bar Info potpredsjednik Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu dr Srđan Pavićević.

On je izrazio uvjerenje da je kadar kojim Opšta bolnica Bar raspolaže “na visini zadatka” i da “pred Barom, kada je razvoj zdravstvenog sistema u pitanju, stoji mogućnost velikog razvoja”.

“Obišli smo sve glavne punktove bolnice, nakon čega mi je jasno da, pored projekata koji su već realizovani, kao i načina na koji se uspješno prave relacije sa međunarodnim evropskim pristupnim fondovima, učinjeno iziskuje posebnu pažnju i simpatije. To je nivo sa kojim se nismo sreli u puno medicinskih ustanova u Crnoj Gori. Bar se, uz bolnice u Bijelom Polju, Beranama, Risnu pridružuje ‘galeriji’ uspješnih ustanova koje imaju viziju i potrebu da je u što skorije vrijeme ostvare kao moderni medicinski centri. Ipak, za razliku od ostalih, Bar je veoma duboko ušao u realizaciju projekata pod pokroviteljstvom međunarodnih fondova, što nas vrlo raduje”, nije štedio pohvale dr Pavićević. 

Ustvrdio je da “bez jasne vizije kojom se barska medicinska ustanova može podičiti, nema koračanja ka modernom zbrinjavanju pacijenata” i najavio da će u Ministarstvu zdravlja i Vladi imati ozbiljnog partnera i podršku.

Među najvažnijim projektima za razvoj Barske bolnice izdvojio je projekat renoviranja i proširenja prijemno-trijažnog bloka, odnosno Urgentnog bloka, kao i nabavku aparata za dijalizu i proširenje prostora za hemodijalizu, naročito kada se, kako je podsjetio, uzme u obzir reputacija Bara kao sve popularnije turističke destinacije.

I ministar zdravlja, dr Vojislav Šimun dijeli mišljenje da Bar ima značajne potencijale kao medicinski centar južne regije, sa posebnim osvrtom na “uspješnost menadžerskog tima bolnice u smislu realizacije IPA interregionalnih projekata, čime se ne mogu pohvaliti ni mnogo veći centri”.

“Nakon tri realizovana projekta, posebno raduje najava još šest koji su u zreloj fazi. Proširenja Urgentnog bloka i Prijemnog odjeljenja sa magnetnom rezonancom su poduhvati koji su od izuzetnog značaja. Kao ginekologu mi je interesantan i ‘baby friendly’ projekat i stavljanje u funkciju nove operacione sale u Ginekološkom odjeljenju”, kazao je ministar zdravlja, dr Šimun, koji je posebno apostrofirao da “nakon teškog perioda, svjedočimo vraćanju ugleda Barske bolnice”.

Direktor Opšte bolnice Bar, dr Igor Karišik je susret sa ministrom zdravlja i potpredsjednikom Vlade za rad, obrazovanje, zdravstvo i socijalu ocijenio izuzetno konstruktivnim i korisnim.

“Potrudio sam se da gostima pokažem šta smo uradili tokom proteklih godina, ali i da prezentujem ideje koji će doprinijeti razvoju Barske bolnice u narednom periodu”, kazao je dr Karišik.

Nakon posjete Opštoj bolnici Bar ministar zdravlja i potpredsjednik Vlade obići će medicinske ustanove u Nikšiću i Podgorici.

The post VIDEO – Dr Pavićević: Barska bolnica ima realne kapacitete da bude aktivni participant razvoja zdravstvene politike first appeared on BARinfo.