Gošća rubrike “Doktor preporučuje” koju Radio Bar svakog utorka realizuje u sklopu emisije “Sunčanom stranom ulice” bila je doktorka Maja Miročević Rotolo, kardiološkinja. Prenosimo drugi segment intervjua.

RB/BI: Šta podrazumijeva koronarna angiografija i kada se ona izvodi?

Miročević Rotolo: Koronarna angiografija je invanzivna metoda. To je interventna procedura. Njena prednost je što omogućava ljekaru da direktno vizuelizuje krvne sudove srca. Procedura se izvodi u angio sali i transkateterska je, pri čemu se kroz arteriju ruke (rijetko kroz arterije koje su u predjelu prepone) postavljaju te tanke, fleksibilne cjevčice kojima se dolazi do srca i pomoću kontrasta i iks zraka se snimaju krvni sudovi srca. Na taj način kardiolog direktno i potpuno jasno može da sagleda stanje na krvnim sudovima srca i procijeni da li postoje suženja ili neka druga vrsta anomalija samih krvnih sudova srca.

RB/BI: CT angiografija je neinvanzivna procedura. Šta se uz pomoć nje otkriva i kako se sprovodi?

Miročević Rotolo: Tokom te procedure koristimo skener i kontrast. I ona je od velike pomoći prilikom vizuelizacije i uvida u anatomiju krvnih sudova srca, daje sliku da li ima anomalija, suženja.

RB/BI: EHO kardiografija, odnosno ultrazvuk srca je, takođe, metoda koja se često primjenjuje kod kardioloških pacijenata. Na koji način ona pomaže kardiologu?

Miročević Rotolo: Upravo ova metoda nam je bazična (uz pregled kardiologa), jer nam ultrazvuk srca daje izuzetno važne informacije. Na ovaj način možemo sagledati kakvo je stanje srčanog mišića, kakva je njegova snaga, ali i veličina srčanih šupljina, pretkomora, komora, uz njenu pomoć možemo da doplerima procijenimo stanje na zaliscima, brzinu protoka na zaliscima, da li zalisci propuštaju, da li su, eventualno, suženi… Takođe, možemo da vidimo da li u srčanoj maramici ima tečnosti.

RB/BI: Elektrokardiografija, odnosno EKG, očitava i bilježi električnu aktivnost srca. To je metoda koja se primjenjuje odavno, a još uvijek je jedna od onih u koje kardiolozi imaju najviše povjerenja. Zbog čega je važna i šta EKG srca otkriva?

Miročević Rotolo: To jeste, kako ste rekli, jedna od najstarijih metoda, ali će uvijek ostati sastavni dio pregleda. Uz pomoć nje vidimo električnu aktivnost srca i možemo da očitamo jako puno podataka – ritam srčane frekvence, da li, eventualno, postoji suženje na krvnim sudovima, da li je srčani mišić zadebljan, ima li na njemu ožiljaka, vidimo različite vrste poremećaja ritma…

RB/BI: U kojoj mjeri analiza krvi može da bude od pomoći prilikom uspostavljanja dijagnoze?

Miročević Rotolo: Laboratorijske analize krvi su nešto što tražimo da nam pacijenti donesu prilikom dolaska na pregled. Ukoliko ih nemaju pripremljene, indukujemo da se urade određene laboratorijske analize. Naravno da postoje laboratorijski parametri usko specifični za srce. Vjerujem da je pacijentima poznato zbog čega su važne vrijednosti troponina, D – dimer, i DMP ali, osim tih specifičkih kardioloških markera, nama su bitni i krvna slika i drugi biohemijski parametri. Recimo, ako je hemoglobin nizak, ako postoji anemija, sve to ima reperkusije na kardio-vaskularni sistem i na simptome koji mogu da se preklapaju sa onim karakterističnim za srčana oboljenja. Ne volimo ni kada je hemoglobin visok, jer je onda krv gušća, pa je sklona zgrušavanju… Ovo je smo primjer koliko postoji laboratorijskih analiza koje su nam važne i mogu na ukazuju na eventualne probleme sa srcem i krvnim sudovima. Osim toga, tu je i čitav spektar biohemijskih analiza, pri čemu je bitno da znamo kakav je nivo šećera u krvi pacijenta, da bi na vrijeme otkrili, recimo, dijabet, jer su srce i krvni sudovi usko povezani. Moramo biti upoznati i sa funkcijom bubrega, jetre, vrijednostima elektrolita, profilom masnoća (ukupni holesterol – loša, dobra frakcija, trigliceridi), hormonima štitaste žlijezde koji su, takođe, usko povezani sa funkcionisanjem kardio-vaskularnog sistema. U zavisnosti od stanja pacijenta, tražimo da uradi i dodatne analize.

RB/BI: Nakon uspostavljanja dijagnoze, slijedi praćenje pacijenta. Koliko često preporučujete odlazak kod kardiologa, rekla bih da je uobičajeno da se pacijenti nakon poboljšanja, malo opuste i zanemare tegobe koje su ih dovele ljekaru?

Miročević Rotolo: U pravu ste, i to se dešava. Sve zavisi od toga o kakvom se stanju radi. Ako govorimo o zdravoj populaciji koja se bavi  sportom, rekreatvno ili profesionalno, obično je indikovano da rade preglede godišnje. Što se tiče pacijenata koji imaju neku vrstu srčanog oboljenja, pregledi moraju da budu učestaliji, nekad kod novodijagnostikovanih stanja kažemo da na kontrolu dođu za 15 dana, ili se sa pacijentima čujemo telefonom, pa nam referišu svoje stanje, parametre koje želimo da pratimo. U pojedinim slučajevima zakazujemo preglede na tri, šest mjeseci, sve zavisi od pacijenta do pacijenta. Za kardiološka oboljenja je jako važno da pacijenti redovno dolaze na kontrole, da terapiju na svakoj kontroli revidiramo, jer organizam nije stacionaran, različiti parametri se mijenjaju u zavisnosti od stanja drugih organskih sistema, tako da je bitno da pacijenta pratimo, korigujemo terapiju, radimo EKG, izmjerimo krvni pritisak, poslušamo ga, što nam pomaže da, eventualno, indukujemo neku drugu metodu liječenja, ako se pokaže da je potrebna. 

SPONZORISANI SADRŽAJ

The post Doktor preporučuje – dr Maja Miročević Rotolo: Brojne su metode i procedure prilikom kontrole zdravlja srca (2) first appeared on BARinfo.

Gošća rubrike „Doktor preporučuje“ koju Radio Bar svakog utorka realizuje u sklopu emisije „Sunčanom stranom ulice“ bila je doktorka Maja Miročević Rotolo, kardiološkinja.

RB/BI: Jedna od važnih dijagnostičkih procedura prilikom kardioloških pregleda je test opterećenja srca. Koje tegobe indukuju da je potrebno izvesti ergo test?

Dr Miročević Rotolo: Test fizičkim opterećenjem ili ergometrijski test je metoda koju koristimo u slučajevima kada se pacijent žali na bol u grudima. To je najčešća indikacija. Osim toga, sprovodimo ga i kada je prisutno brzo zamaranje, otežano disanje, osjećaj gušenja. Primjenjuje se i kada pacijenti koji imaju visok krvni pritisak uđu u fazu stabilizacije, a ova metoda se koristi i kod bolesnika koji imaju određenu vrstu aritmija, jer je suština ergometrijskog testa da vidimo kako se pacijenti ponašaju u naporu.

RB/BI: Ko, osim pacijenata koji osjećaju tegobe koje ste nabrojali, treba da izvodi ergometrijski test?

Dr Miročević Rotolo: Preporučuje se i zdravim osobama, pri čemu je posebno značajna kategorija ljudi koji su redovno fizički aktivni – od onih koji se sportom bave rekreativno, do profesionalnih sportista. Izuzetno je bitno da u okviru sportskog kardiološkog skrininga prođu ovaj test, da podrobno ispratimo sve parametre koji su nam važni tokom napora. Dakle, od samih promjena na EKG-a, eventualnih pojava aritmija, kako se kreće krvni pritisak u miru, kakav je u naporu… Još jedna faza, koju pratimo u toku ergometrijskog testa, je i faza odmora – znači, kako se pacijenti oporavljaju od napora.

RB/BI: Šta podrazumijeva priprema za izvođenje ergo testa?

Dr Miročević Rotolo: Kod ergometrijskog testa priprema nije posebno zahtjevna. Obično preferiramo da osam sati prije testa isključimo ljekove iz grupe beta blokatora, kao i da pacijenti dva sata prije testa ne uzimaju bilo kakvu hranu. Uz to, vrlo je bitno da dođu naspavani, odmorni i, što nije nevažno, da su adekvatno odjeveni (u sportskoj odjeći, da imaju udobnu obuću) jer se test radi na trakama poput one u fitnes centrima.

RB/BI: Zamoliću Vas da objasnite i kakav je tok testa i koliko traje?

Dr Miročević Rotolo: Trajanje testa zavisi od nekoliko okolnosti. Recimo da je prosjek šest do 12 minuta, ali ne mora nužno biti tako. Vrijeme potrebno za njegovo izvođenje određuje mnogo faktora – stanje pacijenta, karakteristike organizma, godine, pol, visina, težina, da li postoje udružena oboljenja… Tokom trajanja testa radimo monitoring EKG-a, pa su sve vrijeme na tijelu pacijenta zakačene elektrode posredstvom kojih imamo uvid u EKG u miru, pratimo ga i tokom napora, pritom imamo više nivoa opterećenja koji obično traju po tri minuta. Međutim, i to je individualno, a zavisi od dužine trajanja kompletnog testa. Na kraju slijedi faza odmora tokom koje, takođe, pratimo promjene. Promjene na EKG-u mogu da nam ukažu i da li ima, eventualno, nekih promjena i na samim srčanim krvnim sudovima. Tu mislim na koronarne arterije koje mogu imati suženja, što dovodi do angine pektoris ili do infarkta miokarda. Sve ovo objašnjava koliko je kardiolozima, u smislu indikacije, ergometrijski test izuzetno važan. Pratimo i da li ima bilo kakve vrste poremećaja ritma, jer postoji čitav spektar aritmija, kako u miru, tako i prilikom opterećenja. Iznova potenciram da nam je prilikom uspostavljanja dijagnoze vrlo bitna i faza odmora. Napominjem da tokom cijelog procesa kontinuirano pratimo i krvni pritisak. Fiziološki je da se pritisak do određene granice poveća, ali to mora da bude u nekim očekivanim vrijednostima.

RB/BI: Bitna metoda prilikom uspostavljanja dijagnoze je i EHO kardiografski test. Koji je cilj sprovođenja ovog testa i kako se izvodi?

Dr Miročević Rotolo: I to je odlično pitanje, jer je stres EHO test metoda koja vrlo često radimo. On nam, u odnosu na ergometrijski, daje podatke više, jer je senzitivniji. Osim svega što sam navela pod karakteristikama i značajem ergometrijskog, kod ovog testa imamo i praćenje srca ultrazvukom. To podrazumijeva snimanje ultrazvukom prije nego što počne test, dok je pacijent u miru. Tom metodom ostvarujemo uvid kako izgleda srčani mišić, kakvi su zalisci, kakva je snaga srčanog mišića, kakav je protok krvi kroz srčane šupljine… Pacijent zatim stane na traku, odradi svoj test opterećenja u mjeri zadatoj u odnosu na njegove karakteristike. Važno je da odmah nakon testa pacijentu ponovo uradimo ultrazvuk i pritom posmatramo sve parametre dok je u naporu, dok je srce pod najvećim stepenom opterećenja. Tako ostvarujemo uvid kakva je snaga srčanog mišića u trenutku dok je srce pod najvećim opterećenjem, da li svi djelovi srčanog mišića rade podjednako dobro i propratimo kakvo je stanje na zaliscima. Priprema za ovaj test je identična kao i za ergometrijski test.

RB/BI: Jedna od najučestalijih metoda koje se primjenjuju prilikom procjene kardiovaskularnog rizika su i višednevni holteri. Koji su indikatori za praćenje rada srca na ovaj način i šta se njome otkriva?

Dr Miročević Rotolo: Da, holteri su nam vrlo dragocjena metoda u dijagnostici i praćenju kardiovaskularnih oboljenja. Koristimo holter EKG koji može da se nosi 24, 48 i, u rijetkim slučajevima, 72 sata. Holter EKG prati srčani ritam. Dakle, pacijentu se stavi mali aparat (veličine, otprilike, mobilnog telefona), nekoliko elektroda se zakači i fiksira za zid grudnog koša, nakon čega pacijent sa aparatom odlazi kući. Ono što uvijek naglasimo jeste da nam je važno da pacijent, dok ima holter, tih 24 sata provede u skladu sa uobičajenom rutinom, da sve aktivnosti koje inače ima, upražnjava i dok nosi holter.

RB/BI: Znači da „zaboravi“ da ima holter?

Dr Miročević Rotolo: Tako je, upravo to. Važno nam je da vidimo kako srce reaguje, da li postoje poremećaji srčanog ritma u toku tih 24 sata uz uobičajene dnevne aktivnosti. Vrlo je bitno i da ima neku fizičku aktivnost, ne treba da miruje. Uvijek kažemo „otiđite u brzu šetnju, popnite se do trećeg-četvrtog sprata ako možete, da vidimo kako srce reaguje i pod opterećenjem“. Osim holtera EKG-a, drugi važni holter je onaj krvnog pritiska. Smatra se da je to i najpouzdanija metoda kada je u pitanju postavljanje dijagnoze hipertenzije (povišenog krvnog pritiska), zato što se tokom 24 sata mjeri krvni pritisak pacijentu. Na taj način pratimo sve oscilacije tokom dana i noći, što nam značajno olakšava davanje dijagnoze i daje smjernice kada je u pitanju određivanje terapije.

RB/BI: Kako se bolesnik priprema za holter EKG monitoring?

Dr Miročević Rotolo: Za holtere nema posebne pripreme. Ljekar koji indikuje, objasni pacijentu o čemu se radi. Postoji, ipak, praktični detalj koji medicinskim sestrama zna da bude otežavajuća okolnost i može da bude problem u čitanju zapisa. Elem, jako je važno da muškarci koji su maljavi, djelove tijela gdje se stavljaju elektrode, depiliraju. Stavljanje elektroda je tada lakše, a zapis je adekvatan, jer u suprotnom elektrode spadaju, s obzirom da se ne mogu fiksirati.

RB/BI: Da bi se dobila jasna slika koja podrazumijeva procjenu rizika, dijagnostiku, prevenciju i liječenje, radi se kardio i cerebrovaskularni skrining. Koje preglede skrining obuhvata i kada je neophodan?

Dr Miročević Rotolo: Skrining je vrlo važan i to u svim životnim dobima. Sve, naravno, zavisi od različitih faktora rizika koje pacijent ima – što ih je više, to je važnije da se kontrolni pregledi češće obavljaju. Skrining, prije svega, obuhvata pregled kardiologa koji podrazumijeva razgovor sa ljekarom, oskultaciju srca, pluća, mjerenje krvnog pritiska. Uz to, ultrazvuk srca, eho-kardiografija nam je takođe značajna. Pregled i eho-kardiografija uvijek idu zajedno, zato što dobijamo dragocjene podatke o stanju srca, srčanog mišića i zalistaka. Osim toga, skrining bi morao da obuhvati i neku treću metodu, gdje možemo da na neki način, direktno ili indirektno, vidimo kakvo je stanje na krvnim sudovima srca. To su najčešće testovi, dakle, ergometrijski test ili stres EHO test (koje smo već pomenuli), ili farmakološki test na ishemiju (dobutaminski test koji se radi kod pacijenata koji iz nekog razloga na mogu da hodaju na traci). Tim pacijentima dajemo lijek u venu koji ubrzava rad srca i učini da se stvore uslovi kao da je srce pod opterećenjem izazvano fizičkim naporom. Osim toga, imamo i druge metode poput skener-koronarografije.

SPONZORISANI SADRŽAJ

The post Doktor preporučuje – dr Maja Miročević Rotolo: Brojne su metode i procedure prilikom kontrole zdravlja srca (1) first appeared on BARinfo.