Gošća rubrike „Doktor preporučuje“, koju Radio Bar svakog utorka realizuje u sklopu emisije „Sunčanom stranom ulice“, bila je dr Milena Perošević, pedijatrica.

RB/BI: U Domu zdravlja Bar je počela vakcinacija djece protiv velikog kašlja. Treba li da budemo zabrinuti?

Dr Perošević: Svakako imamo razloga za brigu, jer se odjedanput pojavio pertussis (veliki kašalj), infektivno oboljenje koje smo gotovo bili zaboravili. Razlog tome je izostajanje vakcinacije djece posljednjih pet do sedam godina, a posebno od pojave koronavirusa. Rezultat toga je epidemija velikog kašlja u školskom uzrastu.

RB/BI: Da li ste posljednjih sedmica imali slučajeva da je neki Vaš mali pacijent obolio od velikog kašlja?

Dr Perošević: Ne. Bilo je respiratornih infekcija, ima ih i sada. U pitanju su uglavnom adeno virusi raznih tipova, pa se, na sreću, sve završavalo infekcijom gornjih disajnih puteva, a bilo je i nalaza sa pneumoničnim infekcijama.

RB/BI: Šta je veliki kašalj i u kojoj životnoj dobi su pacijenti najpodložniji toj bolesti?

Dr Perošević: Veliki kašalj je infektivno oboljenje koje se prenosi sa čovjeka na čovjeka. Izaziva ga gram negativna bakterija Bordetela pertussis. Vakcinacijom koja je prije desetak, petnaest, pa i dvadeset godina bila adekvatna, gotovo da i nismo velikog kašlja. Izostankom ili samo djelimičnim obavljanjem vakcinacije, sada je Bordetela pertussis ponovo „isplivala“ na površinu kao ozbiljno infektivno oboljenje gornjih respiratornih puteva i pluća.

RB/BI: Kako se veliki kašalj manifestije, a kako se prenosi?

Dr Perošević: Direktnim kontaktom i kapljičnim putem. Upravo zato se Berdetela brzo širi u školskom uzrastu, u učionicama, prostoru koji se ne može adekvatno izventilirati i gdje je gustina i kontakt između osoba veliki. Ona je ta koja počinje tako da to u početku budu znaci samo blage respiratorne infekcije, sa curenjem nosa, kijavicom, hunjaviciom, a kada se bakterija namnoži i razvije svoj toksin, nastaju ozbiljne promjene na plućnom parenhimu.

RB/BI: Koliko vremena je potrebno da prođe od infekcije do ispoljavanja prvih simptoma?

Dr Perošević: Inkubacija je dosta duga – osam do 14 dana. To su, uglavnom, opšti respiratorni simptomi koji se dešavaju i kod drugih infekcija. U drugom stadijumu, nakon nedjelju dana, nastupa zacjenjivajući kašalj, kašalj koji je intenzivniji noću. U toj kliničkoj slici najviše stradaju mala djeca uzrasta jedne do pet godina. Starija djeca imaju lakše forme ovog oboljenja.

RB/BI: Da li postoji način da se prevenira obolijevanje od velikog kašlja?

Dr Perošević: Jedina prava prevencija jesu higijenske mjere i vakcinacija. Vakcinacija je ta koja mora ponovo da zaživi, da ne bi došli u situaciju da nam ovo infektivno oboljenje napravi ozbiljan problem kod mlade populacije, jer je klinička slika kod 25 posto vrlo ozbiljna i ostavlja veoma ozbiljne sekvele.

RB/BI: Znači, to je ujedno i poziv roditeljima da budu odgovorni i da odvedu djecu na vakcinaciju.

Dr Perošević: Jeste. Molim vas, uvaženi roditelji, vakcinišite djecu, zanemarite preporuke i savjete sa društvenih mreža, slušajte svog ljekara. 

SPONZORISANI SADRŽAJ

The post Doktor preporučuje – dr Milena Perošević: Roditelji, zanemarite savjete sa društvenih mreža, vakcinišite djecu first appeared on BARinfo.

RB/BI: Početak školske godine je uvijek stresan, jer taman što su se djeca oporavila od ljetnjih viroza, počinje sezona prehlada i gripa. Kako se zaštititi?

Dr Perošević: Septembar i prva polovina oktobra je period kada je još uvijek toplo i kada su djeca pomalo iscrpljena od ljeta. Stresan je, koliko god da tu ima i radosti, i početak školske godine, što sve zajedno donekle obara imunitet. U ovom periodu već počinju virusi koji se dovode u vezu sa infekcijama respiratornog trakta. Da bi se zaštitili, valja primjenjivati preporuke o kojima smo, zbog pandemije koronavirusa, slušali proteklih tri godine – pranje ruku, maska i distanca. Međutim, jednostavno, uvijek se pitamo da li je to moguće obezbijediti u učionici i u školskom uzrastu. Djeca čiji je imunološki sistem slabiji, biće ti koji će „primiti“ respiratorne viruse, koji se stravično brzo šire kapljičnim putem, kao i preko ruku. To što bih mogla savjetovati je da taj čuveni probiotik, koji utiče na podizanje imuniteta, dajemo djeci u kontinuitetu neki duži period, recimo, dva do tri mjeseca. Tu praksu treba povezati sa ljetnjim periodom, kada smo ga inače savjetovali. Djeca koja su imunokompromitovana treba da uzimaju jednu tabletu probiotika dnevno, a ostala je dovoljno alternativno tri puta nedjeljno.

RB/BI: Koje bolesti su kod školske populacije najučestalije, a koje najopasnije?

Dr Perošević: To su respiratorne infekcije koje nose komplikacije, a najčešća je upala uha. Ponavljane upale uha, više od dva do tri puta godišnje, treba da zabrinu i roditelje i ljekare. Problem uvijek počinje sa zapušenim nosom, curenjem nosa, neodređenim simptomom da nešto „šušti“ u uhu, što se dešava da potraje i po nekoliko dana, a za to vrijeme može da se razvije ozbiljna upala koja oštećuje sluh. U pozadini svega nam je, u tom ranom školskom uzrastu, treći krajnik (Vegetationes adenoidea), pri čemu roditelji baš nisu voljni da se pribjegne trajnom rješavanju problema, a to je operativno uklanjanje trećeg krajnika.

RB/BI: Vi preporučujete operaciju?

Dr Perošević: Svakako.

RB/BI: Kojim infekcijama su djeca najčešće podložna?

Dr Perošević: Djecu vreba virusna infekcija koja se prenosi kapljično i vazduhom, a neizbježne su i bakterijske infekcije. Djeca su osjetljiva populacija, pa začas „pokupe“ infekciju, bilo da je ona virusna, bilo bakterijska, pa su njihove reakcije pomptno sa visokom temperaturom. Ako se radi o virusnim infekcijama, obično su visoke temperature kratkotrajne (dan, dva, eventualno tri), a ako su bakterijske infekcije u pitanju, febrilno stanje traje duže. Svaka visoka temperatura, iznad 39 stepeni, treba da zabrine roditelja, pa se sa djetetom što prije treba javiti na pregled pedijatru.

RB/BI: Šta možete podvesti pod najčešće probleme sa kojima se savremeni roditelji ne znaju izboriti? Nerijetko ne umiju da prepoznaju neke elementarne simptome ozbiljnih bolesti, iako u svakoj prilici koriste internet pretraživače?

Dr Perošević: To su znaci dehidracije koji mogu da ugroze svaku osobu, a prvenstveno dijete. U slučaju jake dehidracije, kada misle da će se izboriti sami, dovedu život do ugroženosti. U  ljetnjem periodu se mora uzimati dvostruki unos tečnosti nego što je uobičajeno organizmu potrebno. U slučaju gubitka tečnosti, to što se od simptoma javlja su solmolentnost, pospanost, vrlo često povraćanje, ako je u pitanju virusna infekcija ili intoksikacija, javlja se dijareja i gubitak tečnosti dovodi do izuzetne klonulosti organizma.

RB/BI: S obzirom da imate višedecenijsko kliničko iskustvo, korisno bi bilo da roditeljima date stručni savjet – u kojim slučajevima ne treba čekati, kada dijete moramo odvesti ljekaru?

Dr Perošević: Ako visoka temperatura, iznad 39 stepeni, traje duže od 24 sata i ne uspijeva da se obori ispod 38 sa 5, alarm je da se dijete mora odvesti pedijatru. Isto tako, ako dijete povraća više od tri puta i ima pet ili više stolica dnevno, to je, takođe, alarm za hitan odlazak ljekaru.

RB/BI: Da li posljednjih godina pedijatri registruju neka oboljenja koja ranije nisu uzimala toliko maha i koja nisu bila toliko česta da bi izazivala veću brigu?

Dr Perošević: Ranije nismo imali Covid infekcije koje su nam zadale veliku brigu. Sada se, nakon Covida, javljaju novi virusi, čija će klinička slika biti isto toliko teška, koliko i njegova. Na sreću, ona je kod djece bila blaža nego kod odraslih, izuzev kod imunokompromitovane djece. Njih treba posebno zaštititi.

RB/BI: Koje zarazne bolesti su najčešće i kakve su preporuke?

Dr Perošević: Osim virusnih infekcija, moramo spomenuti i parazite i pedikulozu. Nažalost, u školskom uzrastu to nismo uspjeli da iskorijenimo, jer blizina djece uslovljava lak prelazak pedikula (vaši) koje se nalaze u kosi. To naročito važi za djevojčice koje, gotovo sve, imaju gustu, dugu kosu. Jako se lako šire, a dosta se teško   uništavaju. Tretman preparatima i šamponima ne uništava jajašca (gnjide) koje ostaju na dlakama, pa dolazi do novog kruga razvoja tih parazita. Imamo i parazitozu digestivnog trakta koja se, takođe, često javlja – Enterobius vermicularis (Dječja glista) a prenosi se preko ruku i hrane.  

RB/BI: Medicina je nauka koja se iz dana u dan mijenja, napreduje, pa tako i savremena pedijatrija ne podržava uvijek one principe liječenja koji su nekada bili aktuelni i smatrani učinkovitima. Šta se danas koristi od klasičnih metoda, a koje novine preporučujete i primjenjujete u Vašoj praksi?

Dr Perošević: Kada govorimo o klasičnim metodama, ono što je ostalo je uvijek dobro uzeta anamneza, jer smo tokom studiranja naučili da je dobro uzeta anamneza 90% dijagnoze. Uz to, naravno, u pomoć nam pritiču i laboratorijski nalazi, rentgen pluća. Istovremeno, za neke ozbiljnije povrede postoji radiološka metoda magnetna rezonanca sa kojom možemo riješiti problem povrede glave, a uz sve postoji i terapijski tretman djece, adekvatna prva pomoć.    

The post Doktor preporučuje – Dr Perošević: Higijena je osnovna preventiva djece od zaraznih bolesti first appeared on BARinfo.