U prohladno novembarsko predvečerje, za dva sata trajanja programa, djeca su bila u prilici da crtaju, bojaju, sklapaju oblike, igraju i druže se, uz tim animatora “Rent a party”, školicu “Educo”. Roditeljima su na raspolaganju bili ljekari iz Doma zdravlja Bar i Instituta za javno zdravlje, da odgovore na njihova pitanja i dileme.

U ime Udruženja Roditelji, okupljene je pozdravila Katarina Čarapić. Ona je naglasila da se ovaj porodični događaj organizuje svake subote gotovo tri mjeseca, širom Crne Gore. Kazala je kako je cilj projekta da se, kroz razgovor sa roditeljima, druženje sa djecom i saradnju sa lokalnim zajednicama stvaraju uslovi za optimalan rast i razvoj djece.

“Jako nam je važno da, širom Crne Gore, čujemo to što nam poručuju roditelji, lokalne zajednice”, kazala je ona. Zahvalila je Opštini Bar koja je podržala organizaciju ovog događaja.

Potpredsjednica Opštine Bar mr Tanja Spičanović zahvalila je NVO Udruženje roditelji “na ovom jako lijepom projektu i veoma korisnoj inicijativi, koja je večeras okupila i roditelje i naše najmlađe sugrađane, ono najbolje, najljepše i najradosnije što Bar ima”.

Spičanović je istakla da vjeruje da će se i u Baru osnaživati kapaciteti kada je civilni sektor u pitanju i kada su u pitanju nevladine organizacije koje mogu da realizuju projekte od značaja “kako za roditelje, tako i za djecu.”

“Kao lokalna samouprava, itekako smo upućeni na partnerstvo sa civilnim sektorom. Što se tiče onoga što grad Bar radi i nudi djeci, trudimo se da bude dosta uređenih javnih površina, gdje djeca mogu da borave na čistom i svježem vazduhu. Pored toga, trudimo se da svako dijete u Baru ima pravo na obrazovanje, u smislu dostupnosti svih usluga i svega što se nudi, a što nije striktno propisano školskim kurikulumom” kazala je Spičanović. Ona je dodala da se iz budžeta, radi smanjenja siromaštva, izdvajaju značajna sredstva za brojna nevladina udruženja i organizacije.

“Pored toga, trudimo se da sva djeca budu na pravilan i zdrav način integrisana, kroz dostupnost usluga i servisa koji se nude u gradu, kada su u pitanju školice jezika, programiranja, intelektualnih vještina, plesa, bavljenja sportom – ukoliko roditelji nemaju mogućnost da im to priušte, trudimo se da im izađemo u susret, da kreiramo programe i da ih podržimo,” kazala je Spičanović, dodajući da će i u narednom periodu podrška biti usmjerena na porodicu i na kreiranje pronatalitetnih politika, a najavila je da će se do kraja godine započeti sa realizacijom projekta “Obuka za roditeljstvo”. Podsjetila je da je kreiran Akcioni plan koji se tiče vršnjačkog i nasilja nad djecom i mladima.

“Grad Bar, kao mjesto kvalitetnog i ugodnog života za sve naše sugrađane, daje svoj kvalitetan doprinos djeci i njihovom pravilnom razvoju i integraciji u društvo,” zaključila je Spičanović.

Pedijatar Doma zdravlja Bar, dr Hadija Mujević Kurgaš govorila je o pravilnoj ishrani djece u najranijem uzrastu. Istakla je značaj dojenja, ali i naglasila da je od velikog značaja da djeci, kojoj su izrasli zubi, roditelji daju usitnjenu hranu, kako bi ona žvakala “što je od nemjerljivog značaja za razvoj mišića lica, motorike, ali i za imunitet djece”. Kazala je da, kroz redovne kontrole, ljekari i roditelji mogu da prate rast i razvoj djece i saniraju eventualne nepravilnosti “kako bi svako dijete dostiglo svoj optimalni razvoj.” Ona je naglasila značaj fizičke aktivnosti, dodavši da mobilni telefoni negativno utiču na zdravlje djece I ostavljaju brojne posljedice na razvoj.

Dr Snežana Barjaktarović Labović, specijalista Higijene sa Instituta za javno zdravlje ukazala je na važnost pravilne ishrane i očuvanja zdravlja trudnica, jer “samim planiranjem trudnoće moramo unaprijed razmišljati o zdravlju svoje djece”. Savršena namirnica za novorođenčad je majčino mlijeko, istakla je ona. Ona je istakla da roditelji više pažnje treba da obrate na ponašanje i zdravlje svoje djece, jer se to u velikoj mjeri prepliće.

“Kao dijetolog, molila bih da se djeca, od najranijeg djetinjstva, uče da piju vodu a ne sokove, jer su sokovi tečni slatkiši, da svakog dana pojedu barem nešto od sirovog povrća – makar šargarepu, jer čvrsta hrana je praktično fiskultura za njihove zubiće”, kazala je dr Labović. Ona je kazala da djeca ribu treba da jedu dva puta nedjeljno, a kada su žitarice u pitanju, prednost daje integralnim.

“Vodimo računa kako nam se djeca hrane i kako se mi hranimo, tako što ćemo obratiti pažnju na četiri ključne stvari: šta jedemo, kako jedemo, kako je pripremljeno i kada jedemo. Učite djecu da je doručak najvažniji obrok”, istakla je dr Labović, dodajući da je od nemjerljivog značaja da djeca budu fizički aktivna.

O značaju imunizacije govorio je dr Adis Martinović iz Instituta za javno zdravlje.

“Kada govorimo o vakcini – vakcinacija predstavlja jednu od najvažnijih javno zdravstvenih mjera, praktično je najjeftinija u prevenciji bolesti i zaštiti zdravlja djece. Zahvaljujući vakcinama, koje predstavljaju jedno od najvećih otkrića u medicine, godišnje se u čitavom svijetu sačuvaju milioni života,” istakao je dr Martinović. On je dodao da djeca najviše uče iz ponašanja odraslih i da usvajaju njihove modele ponašanja.

Katarina Čarapić kazala je za Radio Bar i Bar Info da je, zbog vremenskih prilika, Porodični karavan u Ulcinju danas odložen. Naredne subote biće u Herceg Novom, a potom u Podgorici i Danilovgradu.

“Na sjeveru, glavni problem je nedostatak pedijatara i funkcionisanje zdravstva, prebukiranost predškolskih ustanova, često i osnovnih škola, udaljenost škola od mjesta stanovanja djece. Od opštine do opštine je to bilo raznoliko, ali u prinicipu, na teritoriji Crne Gore problem je nedostatak pedijatara, logopeda i defektologa. Sada smo u Baru, prikupljamo informacije i nastojimo da nakon svakog karavana objavimo saopštenje, kojim informišemo javnost što je dominantno u njihovoj opštini. Sve informacije koje prikupimo, kasnije ćemo uputiti Vladi Crne Gore, ključnim donosiocima odluka i relevantnim ministarstvima da dostavimo, sa terena i iz direktnih razgovora sa roditeljima. Vjerujem da ćemo već sjutra objaviti saopštenje o tome što je važno za Bar”, najavila je Čarapić.

The post Porodični karavan održan u Baru first appeared on BARinfo.

Projekat prekogranične saradnje, finansiran iz fondova EU, “Zdrava ishrana kod djece predškolskog uzrasta”, započet u oktobru prošle godine, obuhvata niz aktivnosti.

“Organizovali smo edukativne radionice za roditelje, vaspitače i zaposlene u kuhinji. Potrudili smo se da sprovedemo obuku i među zdravstvenim radnicima, a planiramo i edukacije za medicinske sestre, uključujući i patronažne, jer želimo da promovišemo dojenje i na taj način dodatno podstičemo dobro zdravlje kod najmlađih. Takođe, biće pripremljen i edukativni materijal, koji će u najvećem dijelu biti namijenjen djeci, a predviđeni su i specijalizovani vodiči za roditelje i zaposlene u vrtiću o pravilima adekvatne ishrane, kako bismo pojasnili vezu između hrane i zdravlja, spriječili posljedice pogrešne ishrane i pojavu bolesti koje se prenose hranom”, kazala je na današnjoj pres konferenciji u Domu zdravlja, doc. dr Snežana Barjaktarović Labović, koja je naglasila da je pravilna ishrana kod djece osnov zdravlja.

“Ako hoćemo da unaprijedimo zdravlje našeg stanovništva, moramo krenuti od najmlađih, odnosno uključiti roditelje i vaspitače, jer samo tako možemo očekivati rezultate. Mnoge bolesti današnjice povezane su sa hranom, a mogu se preduprijediti zdravom ishranom, u kombinaciji sa fizičkom aktivnošću. Teškoća na tom putu je nedostatak stručnog kadra, o čemu država mora voditi računa i omasoviti tu struku”, ističe doc.dr Labović.

Zahvaljujući upravo konsultacijama sa doc. dr Barjaktarović Labović, koja je specijalizantkinja higijene i dijetoterapije, djeca u barskim vrtićima hrane se zdravo.

“Izbacili smo friteze iz pripremanja hrane, uvedena su integralna brašna, odnosno zdrave žitarice, više vodimo računa o potencijalno prisutnim alergenima u hrani, a tim koji radi u vrtiću posvećeno vodi računa o svemu. Jedino što nedostaje jeste redovni nadzor, a naš zadatak je da kontrolišemo da li u obrocima ima nutrijenata koje nalažu preporuke ili ima odstupanja, što ne očekujem”, navela je doc.dr Snežana Barjaktarović Labović.

Projekat prekogranične saradnje, vrijedan preko pola miliona eura, od čega je Domu zdravlja pripalo oko 200.000 €, smatraju dragocjenim direktorka Javne predškolske ustanove “Vukosava Ivanović Mašanović” – Tanja Bardić, poznata barska vaspitačica koja je uspješno odnjegovala brojne generacije Barana, Rujka Jelenić, sada rukovodilac privatnog vrtića “Mala bajka” i Snežana Andrović, predstavnica vrtića “Svetionik”.

“JU ‘Vukosava Ivanović Mašanović’ ima kontinuiranu saradnju sa Domom zdravlja i veoma je važno što je ovaj projekat dobio podršku i što se realizuje u našoj opštini. Značajno je jer našu ustanovu pohađa oko 1.500 mališana, a razne alergije i prateće bolesti sve su učestalije kod sve djece, a posebno moramo voditi računa o mališanima sa posebnim obrazovnim potrebama. Zato je neophodno da imamo kontinuiranu saradnju naših nutricionista sa Domom zdravlja. Unaprijed se radujemo svemu što donosi ovaj projekat”, kazala je direktorka JPU “Vukosava Ivanović Mašanović”, Tanja Bardić.

Da su se potrudili da i u privatnom vrtiću ispoštuju pravila zdrave ishrane, potvrđuje vaspitačica Rujka Jelenić, koja je kazala da su uveli HASAP standard u ishranu djece, da svakodnevno imaju konsultacije sa dijetetičarima i nutricionistima, jer, kako je navela, zdravlje djece je najvažnije.

“Ovaj projekat je odličan jer polazi od ishrane male djece i pruža priliku roditeljima da na vrijeme dobiju upute o tako važnom segmentu za zdravlje mališana”, istakla je Jelenić.

Automobil za uzorkovanje hrane koji je dobio Dom zdravlja, jedan je od benefita projekta, koji će pomoći njegovu realizaciju. “Dom zdravlja je bogatiji za službeno vozilo koje se koristi za uzorkovanje hrane, vode i briseva, a prvenstveno je namijenjen za ispitivanje kvaliteta i zdravstvene bezbjednosti hrane, u svim registrovanim vrtićima, privatnim i državnim”, kazala je menadžerka projekta, doc dr Snežana Barjaktarović Labović, koja je najavila u septembru, i završetak rekonstrukcije Savjetovališta za zdravu ishranu, u kojem će djeca, njihovi roditelji, drugi članovi porodice i zaposleni u vrtiću, a kasnije i svi građani, moći da dobiju stručne savjete o pravilnoj i zdravoj ishrani. Slijedi i nabavka laboratorijske opreme koja će omogućiti veću i efikasniju kontrolu uzoraka hrane u barskim vrtićima.

The post VIDEO: Barski Dom zdravlja dobio automobil za uzorkovanje hrane, a uskoro će početi sa radom i Savjetovalište za pravilnu ishranu first appeared on BARinfo.

Menadžer projekta je docent dr Snežana Barjaktarović Labović, specijalizantkinja higijene i uža specijalizantkinja dijetoterapije, koja je i koordinatorka Odsjeka za higijenu i zdravstvenu ekologiju u Domu zdravlja Bar.

Sa dr Barjaktarović – Labović, razgovarala je Vesna Šoškić.

Crna Gora, Hrvatska i Bosna i Hercegovina okupile su se oko zajedničkog cilja – zdravlje najmlađih, jer je problem gojaznosti kod djece veoma izražen. U sklopu programa koji bi trebalo da doprinese formiranju zdravih navika u ishrani od najranijeg djetinjstva, predviđeno je niz aktivnosti.

“One su, prije svega, preventivnog karaktera, a obuhvataju inicijative za očuvanje i unapređenje zdravlja djece, kroz rad Savjetovališta za ishranu, namijenjenog, prvenstveno, roditeljima čija djeca idu u vrtić. Takođe, biće sproveden nadzor nad obrocima koje djeca dobijaju u vrtiću, sa aspekta nutritivne i energetske vrijednosti, jer upoređivaćemo koliko obroci i da li odstupaju od preporučenih parametara za odgovarajući uzrast, ali ćemo se baviti i nadzorom nad zdravstvenom bezbjednošću namirnica i obroka. To je ogroman benefit, ne samo za naš grad, već regiju i državu”, ističe doc. dr Snežana Barjaktarović Labović, koja navodi da će sve što Dom zdravlja dobije u toku njegove realizacije ostati Domu zdravlja.

“To je dodatna i velika vrijednost ovog projekta, jer nakon njegovog završetka, našoj zdravstvenoj ustanovi ostaće Savjetovalište za pravilnu ishranu, opremljeno modernom vagom za određivanje tjelesne kompozicije, koje će moći da radi sa svim populacionim grupama, raspolagaćemo sa velikim brojem laboratorijskih instrumenata uz pomoć kojih ćemo kasnije moći da vršimo analize drugih uzoraka hrane, i na kraju, moj Odsjek za higijenu i zdravstvenu ekologiju u Domu zdravlja, kroz ovaj projekat, dobiće auto za uzorkovanje sa rashladnom transportnom kutijom, što sve veoma mnogo znači”, kazala je za Radio Bar i Bar info, doc. dr Barjaktarović Labović, koja je objasnila da je Dom zdravlja, da bi mogao aplicirati za učešće u ovom projektu, morao posjedovati sertifikat za uzorkovanje hrane.

“Barski Dom zdravlja, jedini u Crnoj Gori, uz Institut za javno zdravlje, posjeduje sertifikat izdat od Akreditacionog tijela, ne samo za uzorkovanje, već sprovodi i veliki broj metoda u našoj laboratoriji, što nam je omogućilo učešće na ovom konkursu sa tako važnom temom. Jer, danas je svuda u svijetu postavljen standard da sve laboratorije koje rade sa hranom i vodom, moraju biti sertifikovane prema standardu 17025. Vodimo računa da konstantno proširujemo obim akreditacije, uvodimo nove metode i stičemo povjerenje klijenata, a naši klijenti su svi subjekti koji rade sa hranom, bez obzira da li se radi o proizvodnji, preradi ili, pak, ugostiteljstvu”, pojasnila je doktorka, koja je pozvala sve koji rade sa hranom i koji imaju potrebu za analizom i vode i hrane da se obrate Odsjeku za higijenu i zdravstvenu ekologiju u barskom Domu zdravlja.

Doc. dr Snežana Barjaktarović Labović podsjetila je da su juče u Skupštini Crne Gore usvojene izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti, koje podrazumijevaju, između ostalog, i uzorkovanje briseva, što, kako je kazala, nije bez razloga, jer su brisevi sjajan način za efikasno sprovođenje higijene u kuhinji bilo kog objekta koji radi sa hranom.

Koliko je higijena bitna, imali smo priliku posebno da se uvjerimo od početka prošle godine kada je planetom počeo da hara koronavirus.

“Mislim da smo, kada je riječ o higijeni, zakasnili. Upravo ovo što nam se dogodilo sa Covidom19 smatram da je globalni odgovor na nipodaštavanje higijene kao nauke o zdravlju, što nije samo problem Crne Gore, već svjetski. Zato u XXI vijeku imamo zaraznu bolest od koje umire veoma veliki broj ljudi. Zaboravili smo da je higijena nauka o zdravlju, te na svakom koraku možemo primjetiti koliko se o njoj, zapravo, ne vodi računa. Ako prošetamo bilo kojim gradom u Crnoj Gori, primjetićemo to kod komunalne higijene, zatim higijene stanovanja, upravljanja otpadom, svim vodnim resursima itd… O higijeni ishrane, kod sporta i fizičke aktivnosti da ne govorimo. U bivšoj Jugoslaviji ovoj nauci je pridavana velika važnost, i danas ni ne možemo upoređivati zdravstvenu statistiku sa tim periodom. Trebalo bi mnogo raditi na tome, jer higijena se ne odnosi samo na pranje ruku, ali nadam se da smo bar taj aspekt u prethodnoj godini unaprijedili. Ja sam i kroz svoju NVO i kao higijenolog, stalno upozoravala na pravilno pranje ruku, koje je najjeftinija i najefikasnija preventivna mjera u sprječavanju svih zaraznih bolesti, pa, vidjeli smo, i kod respiratornih infekcija”, upozorava doc. dr Snežana Barjaktarović Labović.

Genetika ima uticaja na zdravlje, ali ono što građani sami moraju učiniti da bi sačuvali taj najdragocjeniji resurs, jeste, uz zdravu ishranu, adekvatno čuvanje i pripremanje hrane, fizička aktivnost, unošenje doivoljne količine vode u organizam. To je posebno važno u mjesecima koji slijede.

“Ne možemo da utičemo na genetiku, ali kako ćemo se hraniti, kako ćemo pripremati to što jedemo, koliko ćemo biti fizički aktivni, da li ćemo konzumirati alkohol, duvan, psihoaktivne supstance, to zavisi od nas. Voda je neizostavna, posebno sada kada nam predstoje visoke temperature. Deset čaša vode dnevno je obavezno, i to, naglašavam, uvijek vode sa česme, ne soka. Jer, mi smo u Crnoj Gori privilegovani što imamo sirovu vodu izuzetno dobrog kvaliteta, za koju je jedina procedura koja je potrebna – dezinfekcija. To treba iskoristiti i piti vodu sa česme što češće”, kazala je doktorka koja je odgovorila i na pitanje o infekcijama tokom ljeta.

“Upravo je ljetnje doba sa aspekta bezbjednosti hrane zbog visokih temperatura, nepravilnog čuvanja i spremanja hrane, veoma problematično. Moramo voditi računa kakvu hranu nabavljamo, gdje je čuvamo, nikako ne smijemo da ukrštamo sirovu, na primjer meso, sa spremljenom hranom. Veoma je bitno i da je termički pravilno obradimo. To znači da sve što ne pojedemo, što prije stavimo u frižider, a prilikom narednog podgrijavanja da to učinimo na visokoj temperaturi, kako bi, eventualne, patogene bakterije ubili. Jaja su namirnica sa visokim rizikom , jer salmonela može da živi na njegovoj korici”, upozorava još dr Barjaktarović Labović.

Osvrćući se na kraju, još jednom na projekat “Zdrava ishrana kod djece predškolskog uzrasta” ( Healthy eathing preschools children),vrijedan preko 650. 000 €, istakla da je pandemija prozrokovala problem obezbjeđivanja finansijskih sredstava, jer ga u iznosu od 85 posto finansira EU, a 15 procenata su dužni da obezbijede učesnici. Zajedno sa direktorkom Doma zdravlja, dr Brankom Purlijom,obratili su se Ministarstvu zdravlja i Vladi Crne Gore, koji su prepoznali njegov značaj i pružili im podršku, na čemu su, kako je kazala, neizmjerno zahvalni.

“Ministarstvo zdravlja je veoma pozitivno reagovalo, obratilo se Ministarstvu finansija, koje je, takođe, imalo razumijevanja, dalo pozitivno mišljenje, a sve je verifikovala Vlada. Odlučeno je da nam preko Fonda za zdravstvo, opredijele 100.000 €, koji će biti refundirani, a koji će nama omogućiti da realizujemo sve projektne aktivnosti. Zbog toga smo mnogo zahvalni , prvenstveno, svim mladim ljudima u Ministarstvu zdravlja koji su radili na tome i svim institucijama”, naglasila je menadžerka projekta, doc. dr Snežana Barjaktarović Labović.

On je za sada usmjeren na djecu predškolskog uzrasta, ali već je u najavi priprema za treći poziv konkursa, kada bi trebalo da bude nastavljen sa starijom populacijom, kao ciljnom grupom.

The post VIDEO: Zdrava ishrana kod djece predškolskog uzrasta, projekat prekogranične saradnje, u kojem učestvuje barski Dom zdravlja first appeared on BARinfo.

Na prvom sastanku učestvovali su načelnik Odsjeka za evropsku teritorijalnu saradnju Miodrag Račeta, pomoćnica direktora JPU „Vukosava Ivanović Mašanović“ iz Bara, stručni saradnici na projektu, predstavnici projektnih partnera i članovi projektnih timova svih partnerskih institucija.

“Cilj projekta je unapređenje navika u ishrani i ukupnog zdravlja djece kroz podizanje svijesti o potrebi sticanja zdravih životnih navika predškolaca i sistema kontrole kvaliteta i bezbjednosti hrane u predškolskim ustanovama. Pravilnom, kvalitetnom, raznovrsnom i kontrolisanom ishranom, štiti se zdravlje djece, podstiče njihov optimalni rast i razvoj i doprinosi sticanju pozitivnih navika u ishrani od najranijeg uzrasta. Planirali smo niz stručnih edukacija i radionica za medicinsko i laboratorijsko osoblje, kao i djece predškolskog uzrasta i zaposlenih u predškolskim ustanovama- najavljuje projekt menadžerka, doktorka medicinskih nauka, specijalista higijene i uži specijalista dijetoterapije, dr Snežana Barjaktarović Labović. Ona objašnjava da će se nabavkom dodatne opreme za kontrolu kvaliteta hrane, unaprijediti mogućnosti javnih zdravstvenih ustanova za kontrolu i praćenje navika u ishrani populacije predškolske djece i poređenje sa preporukama aktuelnih smjernica.

-Projektom je predviđeno osnivanje savjetovališta za pravilnu ishranu djece i porodice, kao i izrada mobilne aplikacije koja će roditeljima, zaposlenima u predškolskim ustanovama, zdravstvenim radnicima i zainteresovanoj javnosti, pružati informacije o pravilnoj ishrani mališana. Projekat “Healthy eathing preschools children“ – HEPSC (Zdrava ishrana djece predškolskog uzrasta) se sprovodi u okviru programa IPA Cross – border Cooperation Programme Croatia – Bosnia and Herzegovina – Montenegro 2014 – 2020., Prioritetna osa 1 – Unapređenje kvaliteta usluga u oblasti javnog zdravstva i socijalne zaštite- objašnjava Barjaktarović Labović.

Projekat realizuje JZU Dom zdravlja Bar, sa partnerima ZZJZ Šibensko-kninske županije, ZZJZ Federacije Bosne i Hercegovine i Ministarstvo rada, zdravstva, socijalne skrbi i prognanih Hercegbosanske županije. Kofinansiran je sredstvima EFRR i IPA II fondova Evropske unije i trajaće 24 mjeseca. Ukupna vrijednost projekta je 658.000 eura, od čega je EU kofinansiranje 560.000 eura. Realizacija projekta je započela 01.oktobra 2020, a završetak se očekuje 30. septembra 2022. godine.

The post Dom zdravlja Bar vodeći partner u projektu Zdrava ishrana djece predškolskog uzrasta first appeared on BARinfo.

Ono što je prethodilo, objašnjava dr Barjaktarović Labović, jeste razdvajanje “čistih i prljavih” puteva, odnosno puteva kojima prolaze zdravi i bolesni. Upravo ukrštena kontaminacija, ističe ona, vrlo često je način za prenošenje infekcija u zdravstvenim ustanovama.  Još prošle sedmice u Domu zdravlja su pristupili razdvajanju ovih puteva, o njima će se voditi računa i biće dezinfikovani na pravi način.

“Menadžment je obezbijedio sredstva za dezinfekciju, a mi znamo da je to, kada je u pitanju novi koronavirus, zbog njegovih karakteristika, prije svega hlor”- kazala je naša sagovornica, uz napomenu da je jako važno pažljivo upravljati hlorom, jer je riječ o veoma otrovnom dezinfekcionom sredstvu, koje mogu da koriste samo obučene osobe, uz upotrebu adekvatne opreme.

“Zaposleni u odsjeku za higijenu i zdravstvenu ekologiju, uz opremu i zaštitna sredstva koja su obezbijeđena i po protokolu koji smo razvili, redovno će vršiti dezinfekciju. Taj posao ćemo obavljati u večernjim satima, nakon zatvaranja Doma zdravlja, s jedne strane, da bi se tom dezinfekcionom sredstvu omogućilo da odradi svoj posao, a sa druge, da se niko ne dovede u rizik od tog hlornog preparata”- objašnjava dr Barjaktarović Labović.

Odjeljenje zdravstvene ekologije od početka epidemije sprovodi nadzor nad vodnim objektima i redovno uzorkovanje i analizu vode i to ne samo u našem gradu. Naime, barski Dom zdravlja je jedina ustanova primarne zdravstvene zaštite na primorju sertifikovana za analizu vode i hrane, pa kontroliše vodu iz vodovoda širom primorja. Ovo odjeljenje Doma zdravlja sprovodi i nadzor u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama i to je nešto što je sada pod posebnim nadzorom, s obzirom na kovid infekciju.

“Higijena je osnov zdravlja, a situacija koja nam se događa nas podsjeća na to. Svi smo u obavezi da vodimo računa, prije svega o ličnoj i higijeni prostora u kojem boravimo, bez obzira da li je u pitanju kuća ili radni prostor- naglašava  dr Barjaktarović Labović.

Ona je istakla da najnovije  brojke o broju novoinficiranih govore da je situacija zaista ozbiljna i to svi moramo da shvatimo. S tim u vezi, prije svega treba poštovati higijenske principe, odnosno preporuke koje su  na snazi. Svako od nas može da se uzdrži i od odlazaka u gužvu, da izbjegava velike skupove, da ih ne organizuje, da ih ne posjećuje. Podsjetila je na neophodnost držanja distance, pravilno nošenje i redovno mijenjanje maski, uz akcenat na higijenu ruku.

”Higijena ruku je jedna od najjeftinijih a najefikasnijih preventivnih mjera kada su sve zarazne bolesti u pitanju”- kategorična je naša sagovornica.

The post Dr Barjaktarović Labović: Redovna dezinfekcija prostora u kojima borave osobe inficirane koronavirusom first appeared on BARinfo.

Rezultati istraživanja objavljeni su u online monografiji “Znanje sportista o pravilnoj ishrani i suplementaciji” koja je inače planirana realizacijom projekta CEAZ-a “Sportom do zdravih stilova života” finansijski podržanog od strane Ministarstva sporta i mladih na konkursu iz 2019. godine. Monografija je postavljena na FB stranici CEAZ-a i dostupna je svim zainteresovanim.

Nosilac projekta doc. dr Snežana Barjaktarović Labović, specijalista higijene i uži specijalista dijetoterapije, kaže da je u istraživanju učestvovalo 249 ispitanika, 178 muškog i 71 ženskog pola iz pet crnogorskih gradova – Bara, Podgorice, Berana, Budve i Bijelog Polja. Najveći broj ispitanika je od 16 do 25 godina, a 19 sportista je bilo starosne dobi preko 30 godina. Više od trećine ispitivanih sportista se sportom bavi duže od deset godina. Istraživanje je potvrdilo da više problema sa težinom imaju sportistkinje.

“Poznavanje principa pravilne ishrane je od izuzetnog značaja za svakog, a posebno za sportsiste. Ohrabrujuće je da se 98% sportista izjasnilo da bi pohađali kurs o ishrani. Od ukupnog broja ispitanika 249, njih 117 (47%) sami brinu o svojoj ishrani, 62 (25 %) izjasnilo se da o njihovoj ishrani računa vode treneri, njih 31 (12% ) navodi da o tome vode računa koncioni treneri, 15 (6%) da je ljekar taj koji vodi računa, za sedam (2,8%) sportista roditelji brinu o ishrani, dok se 18 ili (7,2%) izjjasnilo da niko ne vodi računa o njihovoj ishrani”, kaže dr Barjaktarović Labović. Prema njenim rečima postoji statistički značajna razlika u odnosu na vrstu sporta koji treniraju. Odbojkaši, rukometaši i fudbaleri najviše brinu sami o ishrani, dok od košarkaša, o ishrani najviše brine trener.

“Posebno interesantno za ovo istraživanje je ponašanje sportista vezano za suplemente (dodatke ishrani). Iako je zastupljeno mišljenje da sportisti u velikoj mjeri koriste dodatke u ishrani, rezultati našeg istraživanja pokazuju da dodatke ishrani koristi 98 (39,4%), dok ne koristi 151 (60,6% ) sportista”, kaže dr Barjaktarović Labović, dodajući da suplementaciju koristi duplo više muškaraca, nego žena.

Istraživanje je pokazalo da posmatrano u odnosu na starosnu dob, suplemente najviše koriste u dobi od 16 do 20 godina, njih 71 (72,4%). Posmatrano u odnosu na rang takmičenja, suplementaciju najviše koriste oni koji učestvuju na državnim takmičenjima, njih 56, a najmanje koriste oni koji učestvuju na svjetskim takmičenjima, njih četiri, što se može povezati sa kontrolama koje postoje na raznim nivoima takmičenja, navodi dr Barjaktarović Labović ističući da među sportistima koji su se izjasnili da koriste dodatke ishrani, najveći broj njih 32 (32,7%) to čini na svoju ruku.

Istraživanja su pokazala da – kada je u pitanju unos vode, najveći broj sportista tokom dana popije sedam i više čaša vode, 141 (56,6%), dok jednu do dvije čaše vode pije njih deset (4%).

Najveći broj sportista koji su učestvovali u istraživanju, 92 (37 %) nikada ne drži dijetu.

“Svaka aktivnost je ispraćena medijski što je rezultiralo pozivima velikog broja klubova koji su htjeli da se priključe projektu. Svaku aktivnost je pratilo I predavanje sportistima o pravilnoj ishrani I suplementaciji, a i merenje tjelesne kompozicije”, kaže dr Barjaktarović Labović

Da bi sportisti dobili potrebno znanje o pravilnoj ishrani i da bi mogli da usvoje navike u ishrani važno je da ih edukuju stučnjaci iz oblasti ishrane.

The post CEAZ objavio online monografiju o pravilnoj ishrani sportista first appeared on BARinfo.

Ona je istakla da, kao higijenolog, smatra da je sve ovo što se dešava na globalnom nivou odgovor na nipodoštavanje higijene kao načina života i uopšte higijene kao nauke o zdravlju.

„Nadam se da će ovo biti dobar podsjetnik svim politikama javnog zdravlja, da ćemo se malo vratiti u istoriju i podsjetiti se šta su razlozi koji su hronične zarazne bolesti stavili na prvo mjesto kao uzrok umiranja u svijetu, a šta oni koji su sklonili zarazne bolesti kao uzročnika umiranja u velikom broju. Ako se vratimo na mjesto gdje je virus nastao, i ako znamo koja je tamo gustina naseljenosti i bliskosti između životinja i ljudi, onda ne morate biti ni virusolog, higijenolog, ni epidemiolog da zaključite da je loša higijena prouzrokovala takvu razmjenu genetskog materijala i napravila virus“, objasnila je.

Pravilno pranje ruku, ističe dr Barjaktarović Labović, jeste najjeftinija i najefikasnija preventivna mjera u spriječavanju širenja svih vrsta zaraznih bolesti.

„To podrazumijeva toplu vodu, dovoljno sapuna i dovoljno dugo trljanje ruku, pravilno ispiranje i naravno, voditi računa šta i na koji način dodirivati. Ova pandemija sve nas kao vrstu treba da podsjeti na stvari koje su nekada bile normalne, a koje smo, zbog načina i brzine života, zapostavili. Moramo se vratiti higijeni i to na pravi način“, poručila je.

Ona je mišljenja da sada i te kako ima smisla nositi maske.

„Bez obzira na to što je SZO dugo forsirala da se nose samo medicinske maske, mi higijenolozi smo bili stava da je bolje nositi bilo kakvu masku, jer je bolja bilo kakva zaštita od nikakve, samo je pitanje vremena kada i na koji način je nositi. Kada nosite masku ispod nosa, pa je svaki čas dodirujete i namještate sa spoljne strane, kada istu masku nosite više puta u više različitih vremenskih perioda, to, na neki način, predstavlja njeno obesmišljavanje. Treba je pravilno držati, redovno mijenjati, nedodirivati… Važno je da lijepo pokrije nos i da se donja ivica završi ispod brade, i naravno, odbaciti je nakon upotrebe na propisan način“, objasnila je.

Dr Barjaktarović Labović je navela da je ono što je od samog početka plaši u vezi sa koronavirusom, to što je potpuno nov i što se još uvijek ne zna mnogo o njemu.

„U pitanju je virus koji ima osobinu mutagenosti i ne znamo kako će se sve razvijati, to predstavlja najveći problem. Činjenica je da moramo da naučimo da živimo sa njim. U ovom trenutku lijeka nema, jedini način da se zaštitimo je sprovođenje preventivnih mjera i da u ovoj situaciji treba da budemo oprezniji nego u onom prvom naletu, i da slušamo šta nam se govori. Mi još uvijek nemamo ni približno kriterijume kojim bi mogli da proglasimo da imamo iole razvijenog kolekivnog imuniteta. Ne možemo reći da je virus oslabio, jer praktično i ne znamo, ali ako bude bilo tako kako neki od svjetskih virusologa predviđaju, da ima sezonski karakter i da se pojavljuje samo u određeno doba godine, može da bude nešto što će ličiti sezonskom gripu, ali se to sve svodi na nivou pretpostavki“, istakla je.

Dr Barjaktarović Labović smatra da statistička metodologija prikazivanja rezultata nije identična u cijelom svijetu, što vrlo često dovodi do zabune, te da nije ni svaki zdravstveni sistem podjednako spreman za ovu situaciju.

„Mislim da mi u Crnoj Gori imamo privilegiju, i u ovom trenutku je to vidljiva prednost što smo mala država i što smo uspjeli da se organizujemo na dobar način. I smatram da, s obzirom da smo dobro prošli u prvom talasu, tu strategiju možemo da primjenimo i na neke druge javno – zdravstvene preventivne mjere i da postignemo ne samo očuvanje zdravlja naših građana, već i da ga unaprijedimo“, naglasila je.

Dr Barjaktarović Labović navodi da testiranje odmah nakon utvrđenog kontakta sa inficiranom osobom i nema nekog smisla.

“Veliki broj država je prihvatio protokol koji se sprovodi u vezi sa testiranjem tek kada se razviju simptomi, tako da sam apsolutno ubjeđena da će naši epidemiolozi i mikrobiolozi zajedno donijeti odluku kako ćemo mi to sprovoditi. U ovom trenutku se ne zahtijeva test prilikom ulaska u našu zemlju, ali su zato sprovedene sve druge preventivne mjere kako bi došlo do što manjeg broja ulaska osoba koje mogu biti pozitivne. Najvažnije je da, svako od nas kao pojedinac, prije svega, ima građansku odgovornost prema sebi i prema društvu. Najvažnije je da se ponašamo u skladu sa preporukama i da ne razmišljamo ‘neće mene’, to je nešto što je najopasnije. Hajde da pokušamo kao nacija da zanemarimo rukovanje, jer ako nekome ne pružimo ruku, ne znači da ga ne poštujemo. Najbolja prevencija je ne pozdravljati se, ne grliti i ne ljubiti se. U ovom periodu je veoma važno voditi računa o higijeni hrane, pravilno prati povrće i voće i unositi dovoljno vode”, zaključila je dr Barjaktarović Labović.

The post Dr Barjaktarović Labović: Dobro smo prošli u prvom talasu first appeared on BARinfo.

Ovu lijepu vijest je, gostujući u programu Radio Bara, saopštila doktor medicinskih nauka iz higijene, Snežana Barjaktarović Labović – koordinator Odsjeka za higijenu i zdravstvenu ekologiju Doma zdravlja Bar.

“Svi smo u iščekivanju, ne znamo tačno kako će izgledati turistička sezona ove godine, iako je sasvim sigurno da će biti drugačija od prethodnih. Naša Služba je tokom trajanja epidemije radila stalni nadzor nad kvalitetom vode, a s obzirom da je veliki broj turističkih objekata na Crnogorskom primorju sezonskog karaktera i da pred početak svake turističke sezonu imaju obavezu da se jave Upravi za bezbjednost hrane i provjere kvalitet vode koju će koristiti, mi smo im na raspolaganju, a procedura je vrlo jednostavna. Dovoljno je da na sajtu Doma zdravlja ispune zahtjev za analizu vode.

Odsjek za higijenu i zdravstvenu ekologiju ni tokom trajanja epidemije nije gubio vrijeme. Vrijedno smo radili i na proširenju akreditacija, odnosno uvećanju broja parametara iz oblasti akreditacija koje radimo. Pored vode za piće, bazenske vode, kontrole higijenskog stanja u kuhinjama ugostiteljskih objekata metodom briseva, naše najnovije djelovanje je i oblast hrane. Dobijanje sertifikata, odnosno akreditacije za analizu uzoraka hrane, omogućava nam da u kompletu pružimo usluge svakom subjektu koji posluje sa hranom i da odgovorimo na njihov zahtjev u skladu sa zakonskim dokumentima koja važe u našoj državi”, kazala je dr Barjaktarović-Labović.

U dvije laboratorije barskog Doma zdravlja (sanitarne hemije i mikrobiologije) donose se uzorci. Akreditovani su i postupci uzorkovanja. Uzorkivači odlaze na teren, a nakon analize u laboratorijama, rezultati se dostavljaju Odsjeku za higijenu i zdravstvenu ekologiju, gdje koordinator, dr Labović, kao specijalista higijene, ima zadatak da izvrši procjenu rizika i uticaj na zdravlje. Konstatuje se ono što je laboratorija detektovala.

“Moja je obaveza da, ako postoji potreba, uradim predlog korektivnih mjera i na taj način pomognem svakom subjektu koji radi sa hranom da unaprijedi svoj rad i smanji rizik u odnosu na bezbjednost hrane. Sve to omogućava da hrana koju koristimo bude bezbjedna, što je cilj svih nas, kako zaposlenih u zdravstvenim institucijama, tako i zaposlenih u turističkim objektima, da gosti budu zadovoljni i da nam se opet vrate.

Na raspolaganju smo i inspekcijskim organima, kao i svima koji rade sa hranom širom Crne Gore, jer smo uz Institut za javno zdravlje, jedina Institucija koja može da ponudi ove vrste usluga. Izražavam zadovoljstvo što je naš menadžment prepoznao značaj takvog rada i što smo uz njihovu podršku uspjeli da dobijemo sertifikat, tako da sada zaista imamo jednu kompletnu ponudu, ne samo sa aspektovanja analize, već i edukacije i davanja stručnih savjeta.

Korisnici usluga Odsjeka za higijenu i bezbjednost hrane pored ugostiteljskih objekata su i građani, individualno, koji vrlo često, kada je u pitanju analiza vode, hoće da provjere kvalitet vode iz bunara, ili nekog izvora koji imaju na placu. Jedini uslov je da se ispuni formular – zahtjev na sajtu Doma zdravlja, ili da nas kontaktiraju telefonskim putem. Na raspolaganju smo 24 sata”, istakla je dr Labović. Po njenim riječima, kada je riječ o provjeri kvaliteta bezbjednosti hrane nema ograničenja: “Korisnici usluga mogu biti svi koji se bave proizvodnjom hrane, počev od primarne proizvodnje do finalnog proizvoda, svi koji se bave zanatskim uslugama, poput pekara, poslastičara, transportom hrane, restorani, hoteli i ostali ugostiteljskih objekti”.

The post Barski Dom zdravlja dobio Sertifikat za analizu uzoraka hrane first appeared on BARinfo.

Slogan ovogodišnjeg (2020.) Svetskog dana zdravlja je “Podržite medicinske sestre i babice”.

Slogan glasi tako jer na svjetskom nivou postoji nedostatak svih profila zdravstvenih radnika, a više od 50% trenutnog nedostatka zdravstvenih radnika čine medicinske sestre i babice. Zato “Podrška svim medicinskim sestrama i babicama!” Onima koji su na svojim radnim mjestima i onima koji su u samoizolaciji i onima koji se liječe od bolesti COVID-19!!!

Podrška svim zdravstvenim radnicima!!!

U situaciji u kojoj se nalazimo, moramo svojim ponašanjem da pomognemo svim zdravstvenim radnicima.

Pomažemo tako što poštujemo propisane preventivne mjere!!!

Situacija u kojoj smo bi trebala da, najblaže rečeno, podsjeti da “gram prevencije vrijedi koliko kilogram lečenja” i da je neophodno u tom smislu praviti planove za budućnost zdravstvene zaštite.

Situacija u kojoj smo je posljedica globalnog nipodaštavanja preventivne medicine i svega u vezi sa prevencijom!!!

U situaciji u kojoj smo nije neophodno nadmetanje između kurative i preventive!!!

Sada moramo biti jedinstveni i disciplinovani da bismo sa što manje posljedica izašli iz ove faze postojanja naše vrste i civilizacije!!!

OSTANITE U SVOJIM KUĆAMA!!!

The post NVO CEAZ: Na Svjetski dan zdravlja podrška svim zdravstvenim radnicima first appeared on BARinfo.

“To nije ništa novo, ništa nepoznato. U kalendaru zdravlja, jedino ruke imaju dva značajna datuma. Jedan je za opštu populaciju, 15. oktobar kada se obilježava Dan čistih ruku, kako bi se stavilo do znanja koliko je higijena ruku bitna preventivna mjera. Drugi datum koji je vrlo značajan je 5. maj, kada se obilježava Dan higijene ruku u zdravstvenim ustanovama, jer se zna da su ruke najčešći posrednik u prenošenju  patogenih mikroorganizama i uzročnik mnogih infekcija. Evo, sada smo u situaciji kada je opet akcenat na rukama, ali moramo voditi računa o ličnoj higijeni i higijeni prostora i na taj način se zaštititi. Svi moramo biti odgovorni do te mjere da znamo da moramo ostati u kućama. Mi, zdravstveni radnici ne možemo to sebi dozvoliti, ali svi koji to mogu treba da ostanu kući. To je prva karika koja onemogućava da se susretnemo sa virusom”, kaže dr Labović.

Moramo biti strpljivi, jer ovo neće trajati godinama, već dvije-tri nedjelje i od toga kako se budemo ponašali zavisiće sve kasnije. Dr Barjaktarović Labović preporučuje da se građani o higijeni informišu isključivo na sajtovima Instituta za javno zdravlje, Zavoda za javno zdravlje, ili drugim sajtovima, ali samo onim koji su relevantni , a ne samoprozvanih stručnjaka.

“Na zvaničnim sajtovima predstavljeni su savjeti kako vršiti dezinfekciju prostora i održavati prostorije gdje se nalaze oboljeli. Zapravo, svi koji su disciplinovani, koji nisu bili u kontaktu sa virusom, nije potrebno da se previše brinu, samo ako ostanu kod kuće. Mala je vjerovatnoća da će neko dobiti virus prostim ulaskom u prodavnicu, ako nisi masku i drži odgovarajuću distancu. Treba da održavaju uobičajenu higijenu prostora, sa preparatima koje inače koriste kod kuće. Nema potrebe da se površine prskaju sa domestosom, hlorom i drugim preparatima, jer hlor je, prije svega otrov i može da dovede do problema”, naglašava doktorka.

U njezi oboljelog, to je već jedna mnogo ozbiljnija situacija, gdje taj neko ko njeguje oboljelog, mora prije svega da zaštiti sebe i da napravi higijenske barijere između oboljelih i zdravih u jednom domaćinstvu. Svakodnevno se emituju i preporuke o tome kako se treba ponašati u izolaciji.

“Kruženje različitih poruka, koje sadrže uputsva za pravljenje različitih koncentracija, različitih hemijskih sredstava, treba oprezno posmatrati. Svako ko ima dilemu, može da pozove Odsjek za higijenu u Domu zdravlja, kako bismo im dali savjete, ali još jednom naglašavam da onaj ko ne izlazi, čuva se i ostaje kod svojih kuća, nema potrebe da sprovodi specijalne dezinfekcije”- kaže Labović.

Ono što u ovom trenutku znamo je da je virus osjetljiv osjetljiv na preparate na bazi hlora i alkohola. Hlorni preparati se koriste za podove, površinu i opremu, a za sve ono što je u neposrednom okruženju sa kožom čovjeka, preporuka je da se koristi alkohol. Za dezinfekciju ruku dovoljan je rastvor alkohola od 60%, dok za dezinfekciju predmeta i površina (telefona, daljinskih upravljača i slično), koncentracija treba da bude 70%.

“Mi smo u Domu zdravlja u Odsjeku za higijenu i zdravstvenu ekologiju nastavili sa redovnim aktivnostima koji podrazumijevaju nadzor nad hranom i vodom za piće, brisevima ali smo tu i za sve savjete koji se koriste za rad sa dezinfekcionim sredstvima. Jako je važno na higijenski način rukovati hranom, što znači prati ruke tokom rada sa hranom, naročito sirovom, o termičkoj obradi hrane, neukrštanju puteva sirove i termički obrađene hrane i temperaturi čuvanja hrane.

Savjet za odlazak u trgovinu je poštovati fizičku distancu, moja preporuka je da nosimo platnene torbe, kada se dođe iz prodavnice ruke se operu, smjeste se stvari i ponovo peru ruke. Svaki put nakon dodirivanja hrane, obavezno je pranje ruku. Treba da se što jednostavnije hranimo, vodimo računa o energiji koju osimo putem hrane, da ne bi nakon epidemije ušli u pandemiju gojaznosti. Nikako ne smijemo dozvoliti da jedemo više, nego što energetski možemo da potrošimo, ali svako od nas može vježbati i kod kuće. Hranom se jako lako unese energija, ali je potrebna duga fizička aktivnost da bi se te kalorije potrošile. Ne grickati između obroka, ne uzimati prazne kalorije, pametno birati hranu od koje imamo koristi, cijele žitarice, hleb od integralnog brašna, povrće u izobilju, voće ogranićeno… Sve to isprati pod mlazom higijenski ispravne vode, bez potrebe da se potapa ili ispira u sodi bikarboni i sirćetu, i nakon toga pojesti cijelo, bez cjeđenja, sjeckanja i gnjčenja, jer tim postupcima uništavamo prvobitni sadržaj dijetnih vlakana u biljkama. Svako od nas bi trebao popiti 8 do 10 čaša vode dnevno”, zaključuje dr Labović.

The post Dr Labović: Najbitnija je higijena ruku first appeared on BARinfo.