RB/BI: Situacija sa pandemijom traje mjesecima, kako se sa tim nose ljudi sa hroničnim bolestima, na primjer, zapaljenjskim oboljenjima za koja im je potrebna svakodnevna terapija…

ALIGRUDIĆ: Svi pacijenti su, pogotovu na početku, u martu ove godine, bili preplašeni, zbog brojnih nepoznanica koje nosi pandemija. Naši pacijenti, dugogodišnji hroničari, se pridržavaju propisane terapije. Problem je u jednom periodu bio da nađu lijek, zato što su se u startu neki ljekovi (tipa antimalarika) davali u protokole za liječenje COVID pacijenata. Ti su protokoli rađeni prema iskustvu istočnih ili zapadnih zemalja, međutim, vremenom se pokazalo da oni nemaju posebno veliki efekat, kada su u pitanju COVID pacijenti bez reumatoloških oboljenja. Naravno, zavisi od slučaja do slučaja, sve je individualno i ima nekih pacijenata kojima to treba. Ovo sam naglasila zato što u tom period na tržištu nijesmo imali antimalarika, dosta ih je bilo povučeno, pa smo se snalazili. Da se ljudi ne bi plašili, ako je neko od naših pacijenata stabilan, ako je bolest u tzv. remisiji, onda je slobodno mogao i dozu lijeka da redukuje. Na primjer, ako je uzimao dva puta dnevno tabletu od 200 mg, a bio je stabilan, slobodno smo mogli da mu prepišemo jednu tabletu uveče. To se posebno odnosi na pacijente koji imaju neke sistemske bolesti, kao što je sistemski eritemski lupus- autoimuna bolest, ili neki Sjogren sindrom, jer ne bi bilo poželjno prekidati terapiju. Postoje pacijenti sa reumatoidnim artritisom (upalom zglobova) koji su na antimalaricima. Ako primjenjuju tu terapiju, obično su to neki blaži oblici, jer se agresivniji, ozbiljniji oblici, liječe citostaticima, metotreksatom ili nekom formom biološke terapije. Kod njih smo mogli čak da privremeno i isključimo Plaquenil, odnosno Resochin, jer se radilo o blagoj formi bolesti. Ovo govorim jer se situacija razlikuje od pacijenta do pacijenta, prema dijagnozi i stepenu aktivnosti bolesti. Ako je bolest smirena, mnogo se lakše rješava. Nema uopšte potrebe za panikom, naši pacijenti su dobro kontrolisani, naučili su da se čuvaju, da izbjegavaju gužve, drže distancu, nose masku i oni su dosta dobro.

RB/BI: Još jedan lijek, iz spektra koji se koristi u vašoj oblasti, služi i za liječenje COVID 19. To je Dexazon, koji su pominjali prvo u Engleskoj, pa su ga uključili svuda.

ALIGRUDIĆ: Dexazon je dobar, stari, oprobani i jeftini lijek, koji ima svoje mjesto u reumatologiji i spada u grupu kortikosteroida. Daje se u velikom broju reumatoloških oboljenja, kod nekih autoimunih bolesti, vaskulitisa, lupusa… To je lijek izbora. Kod nekih je lijek premoštavanja, dok prođe neka akutna faza, faza edema (otoka) itd. Dexazon se daje po protokolima, o njima neću da govorim, jer ne radim u COVID centrima, ali u kontaktu sam sa kolegama i po preporukama se preporučuje u određenim slučajevima. Ali to nijesu početni slučajevi, koji mogu da budu praćeni blagim, respiratornim tegobama, neke gastrointestinalne tegobe, nego to su oni kada dođe do izliva u plućima, posebne upale pluća. Znamo da se javljaju obostrane (izgled mliječnog stakla na rentgenu) upale pluća i to procjenjuje ordinirajući ljekar- pulmolog ili infektolog. Pacijenti Dexazon ne smiju da uzimaju na svoju ruku, ili ako im se našao u kući zbog neke alergije, reumatološkog oboljenja. Lijek nije bombona – i prekomjerno konzumiranje Kiki bombona imaće posljedice, ako to radite preko mjere. Lijek samo u ozbiljnim rukama dobrog, iskusnog doktora ima svoje mjesto. U reumatologiji se zaista daje dugi niz godina.

U protokolima se često spominje i vitamin D. Mi ga u reumatologiji dajemo najčešće za osteoporozu, za neke deficijente vitamina D (moramo ga uključiti kada dajemo Dexazon ili steroide), a daje se i kod pojedinih malignih i autoimunih oboljenja i ima uticaj na imuni sistem. Sada se pored vitamina C u protokole često uključuje vitamin D. To je ono što bi mogli, da tako kažem, slobodnije da damo. Mi, reumatolozi, u zimskom periodu, kada nema puno sunca, kada se veći dio vremena boravi u zatvorenom prostoru, dajemo vitamin D kao prevenciju, a to će imati djelimično zaštitni efekat i na ovu situaciju. Inače, pacijentima koji ne smiju na sunce zbog lupusa, kožnih promjena, nekih oboljenja štitne žlijezde, ovaj vitamin dajemo i tokom ljeta.

RB/BI: Da li Dexazona ima u dovoljnim količinama u apotekama?

ALIGRUDIĆ: Dexazona ima, nije bilo deficita, a postoje i paralele za naše pacijente. U protokole za COVID dat je baš Dexazon, ali mi imamo neki ljekovi sličnog dejstva, sa kojim možemo da ga zamijenimo. Ipak, njih zaista mora doktor da prepiše. Lijek se daje određeni period, postepeno se redukuje doza, smanjuje ili povećava, pri čemu je nužno biti pažljiv i moraju se pratiti parametri.

RB/BI: Da li Vi preporučujete vakcinu protiv sezonskog gripa?

ALIGRUDIĆ: Naši pacijenti spadaju u rizičnu grupu, obično su hroničari, koji, pored našeg, imaju i druga oboljenja, najčešće su u životnoj dobi kada imaju ili pritisak ili dijabet. Oni često primaju terapiju koja je imuno- supresivna (naprimjer, steroidi su imunosupresivna terapija). Uvijek savjetujemo da se čuvaju od infekcija i preporučujemo „mrtve vakcine“ kao dobru zaštitu. Naravno, vakcina se daje kada je čovjek dobro psihofizički, kada nema temperaturu. Prije vakcine važno je konsultovati ljekara. Vakcine protiv gripa, provjerene, savjetuju se našim pacijentima.

RB/BI: U vrijeme pandemije od svih ljekara tražimo savjet kako se ponašati, kako se zaštititi?

ALIGRUDIĆ: Ja bih prvo pacijente savjetovala da redovno uzimaju terapiju. Izostavljanje terapije može biti štetno, jer ako je bolest mirna, ako je u remisiji, onda će svaka infekcija, pa i COVID, blaže da prođe. Ako je bolest aktivna, ako se ne reguliše, (a svjesni smo činjenice da su zbog ove situacije bolnice opterećene) prave se pauze, odlažu se pacijenti koji nijesu hitni, može doći do problema. Pacijenti moraju biti u kontaktu sa svojim ordinirajućim ljekarom, bez obzira da li mogu ili ne doći na pregled, moraju biti u kontaktu sa reumatologom za svaku nedoumicu. Preporuke su redovno uzimanje terapije i opšte mjere, izbjegavanje velike gužve, nošenje maski, pravilna ishrana, po mogućnosti unošenje suplemenata D i C vitamina i ono što je jako važno- odmor. Za naše pacijente je veoma bitan pravilan ritam odmora i vježbi, uz podsjećanje da se vježbe, ako je to potrebno, mogu izvoditi i u kućnim uslovima. Nema razloga da čovjeku atrofiraju mišići, da leži, da se ne kreće, a sve dozirano u kućnim uslovima. Od koristi su i vježbe razgibavanja. Kada vremenski uslovi dozvoljavaju, preporučujem da pacijenti iskoriste jutarnje i popodnevne časove za barem pola sata kretanja. To je jednako važno kao i ishrana i ljekovi. Sve je potrebno raditi umjereno i sa oprezom.

The post Dr Aligrudić: Lijek nije bombona first appeared on BARinfo.