Ljubitelji književnosti bili su da prisustvuju promociji koja je na momente balansirala između filozofske rasprave o smislu života i  zanimljivo iznesenog ogleda o teoriji književnosti.

Dr Vladimir Vujošević je nadahnuto govorio o Bečanovićevom djelu, praveći paralelu sa klasicima svjetske književnosti. Kako je istakao, jedna od tema “Paragona” je zaostavština pisca, odnosno spektralni trougao koji čine živi pisac, mrtvi pisac o kome on piše i piščeva udovica.

U romanu je prisutna blumovska anksioznost, istakao je dr Vujošević. “Oni koji su silni među umrlima uvijek se vraćaju, a povratak je nemoguć bez izvjesne cijene koju plaća autor”, kazao je on.

Pišući o umrlom piscu,  autor ulazi u njegov život, na osnovu memorabilija i fragmenata. Ipak, kazao je dr Vujošević, roman nije omaž Henryju Jamesu, već je tipično, gotski narativ tajni. Suština je da i kad pisac nešto otkrije, shvata da ništa ne zna.

“U romanu su stvarnosni znakovi pretvoreni u tekstualne, te je primjetan fini prelaz iz fizičke u tekstualnu stvarnost”, kazao je Vujošević. On smatra da “naše pravo, posmrtno tijelo nije ono koje odlazi u zemlju, već ono koje ostaje iza nas”, dodajući da je u posljednjim poglavljima u tekstu “dekonstruisana razlika između živih i mrtvih”. Dr Vujošević ističe  da je roman napisan gotikom, koja kao žanr na našim prostorima gotovo da nije zastupljena, te da je pravo osvježenje pojava djela koja tretiraju ovako kompleksnu temu, sa jasnim ciljem što želi da se postigne.

Autor je istakao da je ideja za roman potekla od knjige Henry Jamesa “The real thing”, koja je sama po sebi knjiga suprotnosti. “Poenta je jednostavna, uradićete pravu stvar ako pustite mrtve na miru – ne ulazite u biblioteku mrtvog pisca, jer će se uzburkati duhovi,” kazao je Bečanović, dodajući da je roman tenzične strukture trougla – pisac koji dobija posao da napiše biografiju umrlog pisca, odlazi u kuću  i upoznaje udovicu. Pošto je veliki ljubitelj Hičkokovog rada, kao i vampira, Bečanović je udovicu opisao kao mladu plavušu, a u film stavio tragove vampira.

On je istakao da se problem originalnosti javlja oduvijek. “Prije vas je pisalo toliko ljudi i svi su  pisali bolje nego vi, kako među tolikim velikanima da nađete svoj glas? Originalnost je na jednom nivou nemoguća, jer ne možete smisliti ništa novo. Ali, ako ističete porijeklo svoje ideje, imate izvjesnu originalnost, te je obaveza pisca da kaže koje su njegove polazne tačke,” kazao je Bečanović. Roman je sastavljen iz dualnosti – dva sna, dva grada, dva pisca, kako bi se stvorila dualna tenzija, odnos između dvojnika, objasnio je autor.

Bečanović je za prethodni roman “Arcuell” dobio Evropsku nagradu sa književnost 2017. godine.

The post Paragon – roman višestruke dualnosti first appeared on BARinfo.