Okupljene je pozdravila moderatorka prvog dijela panela Tamara Đurković, poručivši da ovaj događaj nije organizovan samo radi obilježavanja jednog datuma, već i podsjećanja na dug istorijski put Crne Gore kroz borbu za opstanak, dostojanstvo, državnost i pravo da sama odlučuje o svojoj budućnosti.

„Obnova nezavisnosti 2006. godine nije nastala u jednom političkom trenutku, niti je bila izdvojeni događaj. Ona predstavlja završetak jednog složenog istorijskog procesa koji je oblikovao generacije Crnogoraca“, kazala je Đurković, ističući da pitanje nezavisnosti nikada nije bilo samo pravno ili političko, već i pitanje identiteta, trajanja i istorijskog kontinuiteta.

U prvom dijelu programa, kojim je moderirala Đurković, o istorijskim procesima koji su oblikovali savremenu Crnu Goru, identitetu i kulturi sjećanja govorili su diplomirana istoričarka Draginja Radonjić i doktorand Alek Barović, dok je ustavno-pravna pitanja otvorio mr Neđeljko Đurović. U ovom dijelu panela učestvovala je i proslavljena odbojkašica Tanja Bokan, koja je govorila o značaju sporta u društvu i ulozi nacionalnog dresa u oblikovanju osjećaja pripadnosti.

Govoreći o Nikoljdanskom ustavu iz 1905. godine, Radonjić je kazala da je upravo njegovo donošenje predstavljalo poslednji korak u zakonodavnoj i državničkoj strukturi tadašnje Knjaževine Crne Gore.

„Ustav je donio pravila ponašanja i strukturu jedne moderne evropske države, ali je istovremeno počeo da mijenja dotadašnji apsolutistički položaj knjaza. Donošenjem Ustava formira se Skupština, počinju politička organizovanja i stvaraju se uslovi koji će kasnije dovesti do događaja iz 1918. godine“, istakla je Radonjić.

Naglasila je i da problemi sa kojima se Crna Gora suočavala nijesu nastali isključivo donošenjem Ustava, već da korijene imaju i u različitim spoljnim uticajima tokom druge polovine 19. vijeka, koji su postepeno narušavali unutrašnju stabilnost države.

Govoreći o savremenim izazovima ustavnog sistema, Đurović je ukazao na potrebu organizovanja ozbiljne stručne rasprave o crnogorskom Ustavu i funkcionisanju institucija.

„Mi 20 godina nemamo zakon o Skupštini i zakon o Vladi. Da ne pominjem da neke države imaju čak i zakon o ministarstvima, kojim se jasno precizira šta je čija nadležnost, kako institucije treba da funkcionišu, pa čak i u kakvom stručnom sastavu treba da rade pojedine komisije“, rekao je Đurović dodajući da je neophodno ozbiljno otvoriti pitanja institucionalnog razvoja kako bi pravni sistem bio efikasniji i stabilniji.

Govoreći o sportu i osjećaju pripadnosti državi, nekadašnja kapitenka ženske odbojkaške reprezentacije Tanja Bokan podsjetila je da je pravo glasa stekla upravo 2006. godine, navodeći da je to za nju bio poseban trenutak. „Bila sam jako ponosna što sam stekla pravo da glasam baš te godine. Igrati za reprezentaciju je nevjerovatna čast, a biti njen kapiten 17 godina za mene je posebna privilegija“, kazala je Bokan, ističući da je više od polovine života nosila nacionalni grb na dresu.

„Pola svog života nosila sam nacionalni grb na dresu, a drugu polovinu ga nosim u srcu. To je nešto uz šta smo odrastali. Onog trenutka kada čujete himnu Crne Gore sve staje. Nastupati za državni dres nije igra i nije posao, to je prije svega čast. Branite svoju zemlju i nemate pravo da budete slabi“, poručila je Bokan.

Drugi dio panela, kojim je moderirala Marija Blažević, bio je posvećen međunarodnom položaju Crne Gore, njenom NATO članstvu, evropskom putu i ulozi male države u savremenim globalnim procesima.

„Dvadeset godina kasnije pitamo šta smo ostvarili, gdje je danas Crna Gora, da li smo bliži onome što smo željeli biti ili smo usput izgubili dio energije, zajedništva i vizije“, kazala je Blažević, otvarajući razgovor sa dr Mladenom Grgićem, dr Nemanjom Stankovim i dr Jovanom Marović.

Govoreći o političkim prilikama nakon obnove nezavisnosti, Stankov je ocijenio da se 2006. godina iz današnje perspektive može posmatrati ili kao vrhunac tadašnjih podjela, ili kao početak novih društvenih lomova.

„Podjele koje su tada postojale kroz pitanje obnove nezavisnosti, kasnije su dobijale različite pojavne oblike, nekada kroz pitanje jezika, nekada nacionalnosti, a nekada religijskih razloga. Rekao bih da su one i dalje veoma žive, iako se možda manje potenciraju u javnom diskursu nego ranije“, kazao je Stankov.

Prema njegovim riječima, u posljednjih nekoliko godina dio političkog fokusa preusmjeren je na ekonomske teme.

„U neku ruku, Pokret Evropa sad uspio je da nametne ekonomska pitanja kao centralnu temu političkog života, ono oko čega se danas najčešće vode političke rasprave i ‘lome politička koplja’“, naveo je Stankov.

Govoreći o referendumu iz ličnog iskustva, dr Mladen Grgić prisjetio se da je 2006. godine studirao u inostranstvu, te da je doputovao u Crnu Goru kako bi učestvovao u glasanju.

„Meni je asocijacija na referendum trajekt, jer sam te godine studirao u inostranstvu i vraćao sam se trajektom kako bih glasao. Konačni rezultati stigli su nakon ponoći, a tada se na trajektu gubio signal, ali manje-više smo znali da je referendum dobijen. Bilo je interesantno vidjeti reakcije različitih tipova ljudi koji su tada čekali rezultate“, kazao je Grgić.

Osvrćući se na međunarodni položaj države dvije decenije kasnije, ocijenio je da je pozicija Crne Gore danas znatno povoljnija nego u periodu obnove nezavisnosti.

„Međunarodna pozicija Crne Gore, kada je uporedimo sa 2006. godinom, naravno da je mnogo bolja. Kada kažemo 20 godina, zaista je to mali vremenski period da bismo pravili neke velike retrospektive“, istakao je Grgić.

Sportski panel pod nazivom „Ambasadori vremena“, koji je vodila Dalida Hodžić, bio je posvećen ulozi sporta u promociji države i društvenog identiteta.

Gost panela bio je rukometaš Mirko Radović, koji je prije dva dana zvanično završio reprezentativnu karijeru. Govoreći o odluci da se povuče iz nacionalnog tima, Radović je kazao da je riječ o jednoj od najtežih odluka u njegovom životu.

„Kad nešto volite, kao što sam ja volio da igram za reprezentaciju, najteže je reći da je došao kraj. Svakako mi je čast što sam tako lijepo ispraćen i što sam uspio da se pozdravim i oprostim pred svojom publikom. Mislim da je bio pravi trenutak da se povučem i dam šansu mlađim igračima da grade svoju reprezentativnu priču“, rekao je Radović.

Mladima koji žele da se bave sportom, poručio je da budu spremni na odricanja, ali i da ne zanemare obrazovanje.

„Karijera je kratka, zato je važno imati i obrazovanje i jasan plan za ono što dolazi nakon sporta“, zaključio je Radović.

The post Panel Dvadeset godina pod svojim nebom – od sna do stvarnosti, podsjetnik na dugi istorijski put Crne Gore first appeared on BARinfo.

Upravnik Galerije dr Milun Lutovac kazao je da mu je posebno zadovoljstvo što je imao priliku da ugosti umjetnika „oštrih zapažanja i izraženog senzibiliteta“. Istakao je da Džingov rad pokazuje kako i ono što je naizgled malo i neprimjetno može biti izvučeno iz „nevidljivog krajolika naše svijesti“ i predstavljeno u galerijskom prostoru na upečatljiv način.

Lutovac je pojasnio da su krstići koje je autor fotografisao veličine svega centimetar ili dva, ali da na fotografijama djeluju monumentalno. Prema njegovim riječima, Džingo je mjesecima u ateljeu stvarao posebnu atmosferu kako bi „isprovocirao“ ove predmete da dobiju puni izražaj na fotografiji.

„Mislim da je u tome uspio. To je njegov dar, da kao umjetnik pronađe način da nadogradi ono što već postoji“, naveo je Lutovac.

Istoričarka umjetnosti Draginja Radonjić, autorka kataloga izložbe, ukazala je na složenu simboliku krsta kroz istoriju.

„Krst je tiha forma u kojoj se ogleda istorija čovječanstva. Mnogo prije nego što je postao znak hrišćanstva, bio je kosmički i solarni simbol, znak orijentacije i života, ali i instrument smrti. U njegovoj jednostavnoj formi sadržani su nebo i zemlja, duh i materija, vrijeme i vječnost“, kazala je Radonjić.

Ona je podsjetila da se krst javlja još u praistorijskim ornamentima kao simbol sunca i prirodnog ritma, dok u starom Egiptu predstavlja znak života i besmrtnosti. U antičkom Rimu dobija mračnije značenje, da bi u hrišćanstvu postao simbol žrtve, nade i vaskrsenja.

Radonjić je ocijenila da Džingove fotografije na autentičan način svjedoče o krstu kao religijskom i kulturnom simbolu, ali i o kontinuitetu hrišćanske tradicije i njenom uticaju na identitet i nasljeđe Makedonije.

„Raznolikost prikazanih krstova u obliku, simbolima, načinu upotrebe i kontekstu svjedoči o protoku vremena i promjenama na ovom prostoru. Fotografije nas vode na svojevrsno putovanje dugo dva milenijuma“, navela je ona.

Autor izložbe Milan Džingo kazao je da mu je posebno zadovoljstvo što svoju postavku predstavlja u Baru, ističući da je ovo drugo njeno gostovanje van Makedonije, nakon Pule prošle godine.

Govoreći o nastanku projekta, Džingo je podsjetio da su mu prije 26 godina povjereni krstovi prikupljeni širom Makedonije, njih oko 200, s ciljem izrade monografije povodom 2000 godina hrišćanstva.

„Bio je to veliki napor, ali sam stvorio umjetničko djelo koje ostaje“, kazao je Džingo, dodajući da knjiga simbolički povezuje katoličanstvo i pravoslavlje kroz univerzalni znak krsta.

Okupljenima se obratio i Nebojša Vojvodić, dugogodišnji prijatelj autora, koji je evocirao uspomene na njihovo poznanstvo iz Bitolja i prijateljstvo dugo više od četiri decenije.

Program je upotpunio nastup ženskog ansambla hora „Zima“, pod dirigentskom palicom Varvare Lojko, koji je izveo nekoliko duhovnih kompozicija.

The post Svjetlost krsta u oku Milana Džinga first appeared on BARinfo.

Kroz pažljivo odabrane umjetničke fotografije, autor nas vodi na vizuelno i simboličko putovanje kroz bogato duhovno i kulturno nasljeđe Sjeverne Makedonije. Motiv krsta, prikazan kroz različite forme, kontekste i vremenske slojeve, otkriva svoju slojevitu prirodu – od drevnog kosmičkog simbola do savremenog znaka identiteta i duhovnosti.

Kako u tekstu kataloga ističe Draginja Radonjić, krst je „tiha forma u kojoj se ogleda istorija čovječanstva“ – simbol koji u svojoj jednostavnosti objedinjuje suprotnosti: nebo i zemlju, život i smrt, prolaznost i vječnost. Upravo kroz objektiv Milana Džinga, ovaj univerzalni znak dobija novo čitanje, svjedočeći o kontinuitetu hrišćanske tradicije, ali i o njegovom širem kulturnom i umjetničkom značaju.

Izložba „Krst na tlu Makedonije“ ne posmatra krst isključivo kao religijski simbol, već kao univerzalni izraz čovjekove potrebe da razumije svijet i sopstveno postojanje. Raznovrsnost prikazanih motiva, njihova estetska vrijednost i dokumentarna snaga, podstiču publiku na promišljanje o vremenu, identitetu i nasljeđu.

Izložba se realizuje pod pokroviteljstvom JU Kulturni centar Bar, a u saradnji Umjetničke galerije “Velimir A. Leković”  i  Zavičajnog muzeja Bar, potvrđujući kontinuitet zajedničkog djelovanja na afirmaciji kulturne i umjetničke scene.

JU Kulturni centar Bar poziva sve ljubitelje umjetnosti da prisustvuju otvaranju izložbe i budu dio jedinstvenog umjetničkog doživljaja.

The post Krst kao univerzalni simbol: Izložba Milana Džinga u Baru first appeared on BARinfo.

Premijera filma predstavlja jedan od završnih činova višemjesečnog projekta „Izrada monografije i dokumentarnog filma o potonuloj jahti Rumija“, koji je priveden kraju u decembru prošle godine. Iz projekta su proistekla tri zasebna proizvoda – dokumentarni film, knjiga „Potapanje kraljeve jahte Rumija“ autora istoričara Milana Šćekića i reljefni prikaz boka jahte Rumija, rad vajara Ivana Kapičića.

U dokumentarnom filmu narator je autor Goran Pajović, dok o jahti Rumija i njenom istorijskom i kulturnom značaju govore arheološkinje Petra Zdravković i Marija Jabučanin, kustoskinja i istoričarka Draginja Radonjić, publicista Željko Milović, istoričari Miloš Vukanović i Milan Šćekić, kao i Vukan Ražnatović, rukovodilac Muzeja kralja Nikole.

Prije prikazivanja filma, profesor harmonike Safet Drljan izveo je numeru „Tajne mora“, koja je posebno i namjenski pisana za ovaj dokumentarni film, čime je publika simbolično uvedena u priču o jednom od najznačajnijih podvodnih lokaliteta crnogorske obale.

Autor filma Goran Pajović, obratio se publici nakon projekcije, istakavši da ostvarenje predstavlja samo dio mnogo šire i slojevitije priče.

„Večeras ste imali priliku da vidite dokumentarni film o jahti ‘Rumija’, koji je u stvari dio mnogo većeg projekta podržanog od strane Turističke organizacije Bar, kojoj se ovom prilikom srdačno zahvaljujem. Pored filma, zamislili smo i da publikujemo knjigu našeg dragog Baranina Milana Šćekića, kao još jedan proizvod izašao iz cijele ove priče, i kao zaseban umjetnički rad, jedan plitki reljef koji imate priliku da vidite na ulazu u bioskopsku salu“, kazao je Pajović.

Najavio je i da je u planu izlivanje tri ili četiri kopije reljefa. One će biti poslate u institucije koje se na različite načine bave jahtom Rumija ili pomorstvom u Crnoj Gori.

Govoreći o suštini projekta, autor je naglasio da film ne tretira samo sudbinu potonule jahte.

„Ovo nije bila samo priča o jahti koja je na nekoliko stotina metara od naše obale. Ovo je bila priča o Balkanskim ratovima, o Prvom svjetskom ratu, o crnogorskoj vojsci, o našim podvodnim lokalitetima, ali i o nekom trajanju koje svi možemo da doživimo i da živimo zajedno sa našim podvodnim lokalitetima, u ovom slučaju, za dobar dio nas nedostupnim“, rekao je Pajović.

The post Jahta Rumija kroz vrijeme i prostor first appeared on BARinfo.

Na završnoj večeri je dvadeset barskih stvaralaca predstavilo djela inspirisana maslinom, rađena u različitim tehnikama, od ulja na platnu i akrila, do keramike i instalacija.

Kustoskinja Zavičajnog muzeja Bar Draginja Radonjić, podsjetila je da je tema ovogodišnjih “Dana nematerijalne baštine” bila maslina, maslinovo ulje i Stara maslina, i ukazala da su izloženi radovi Barana dokaz bogatstva lokalnog stvaralaštva.

Otvarajući izložbu, istoričarka umjetnosti dr Anastazija Miranović kazala je da treće izdanje manifestacije u znaku „vremešne ljepotice“ Stare masline „kulturološki i etnološki simbolizuje mir, slobodu, majčinstvo, hraniteljstvo, spasenje i dugovječnost“. Dodala je da maslina „vjekovima inspiriše umjetnike, od antike do danas, kao centralni motiv i simbol spokoja i trajanja“, te da radovi barskih autora predstavljaju „svojevrsni pikturalni omaž njenim simboličkim vrijednostima i bogatstvu likovnih izraza“.

Miranović je čestitala etnologu Marku Srzentiću na filmu prikazanom tokom manifestacije, ističući da Bar ima talentovane mlade ljude u svim oblastima umjetnosti.

Učesnici izložbe bili su: Muharem Muratović, Dalibor Ćetković, Jasmina Ćetković, Goran Ćetković, Maja Čakalović, Marko Čakalović, Danijela Stanković Drobnjak, Jelena Jovančov, Marko Rakonjac, Irina Savić, Violeta Bolmanović, Minea Čobić, Vladimir Iličković, Milun Lutovac, Kristina Stanišić, Seada Škrijelj, Džulijan Ilić, Svetozar Dedić, Olga Kopeina i Branka Bogdanović.

The post Izložbom Likovni umjetnici Bara Staroj maslini u čast, okončani Dani nematerijalne baštine Bara first appeared on BARinfo.

“Zahvaljujući književniku, publicisti i novinaru Željku Miloviću, srednjoškolci su bili u prilici da tokom proteklih dana odgledaju i kratkometražne dokumentarne filmove posvećene urbanom razvoju Bara.

Višednevne učeničke aktivnosti okončane su jučerašnjim obilaskom dvorskog kompleksa Nikole I Petrovića u Baru i predavanjem kustoskinje Zavičajnog muzeja Draginje Radonjić o bogatom materijalnom kulturnom nasljeđu grada pod Rumijom.

Radonjićka je istakla da arhitektonsko nasljedstvo barskog područja sa svojim lokalnim varijantama ispoljava raznolikost kulturnih uticaja, običaja i tradicija, kao i da je njegova spomenička baština među najslojevitijim u Evropi”, naveo je profesor Neđeljko Đurović.

„Dan Evropske baštine“ ustanovljen je odlukom Savjeta Evrope 1991. godine i njegovim obilježavanje krajem septembra i početkom oktobra, promoviše se kulturološka raznolikost i jedinstvo Starog kontinentna. Sadržajnim programima, koji se svake godine odvijaju sa drugačijom tematikom, nastoji se širom auditorijumu ukazati na značaj kojeg svaka kultura ima kao dio zajedničke baštine evropskih naroda. Obrazovni aspekt ove manifestacije, koja se održava u preko 50 zemalja, podstiče razumijavanje kulturne baštine, toleranciju i uvažavanje različitosti.

The post U SEUŠ obilježeni Dani evropske baštine first appeared on BARinfo.

Na prezentaciji će govoriti Olja Fatić, koordinatorka projekta i predsjednica NVU Edukativni centar Bar i Draginja Radonjić, stručna saradnica na projektu.

Biće predstavljeni ključni rezultati projekta, dat osvrt na aktivnosti realizovane tokom desetomjesečnog trajanja projekta, prikazani fotografski materijali, kao i novoobjavljena online publikacija nastala u okviru rada na projektu.

Publikacija je jedinstveno stručno-popularno izdanje koje sažima podatke o raznolikosti i bogatstvu barskih narodnih nošnji, njihovoj simbolici i istorijskom značaju, kao i o običajima vezanim za njihovo nošenje i očuvanje. Osim tekstualnih opisa, publikacija sadrži i fotografije autentičnih nošnji prikupljenih tokom istraživanja, kao i dragocjene lokalne izraze koji oslikavaju važnost narodnog nasljeđa ovog kraja.

“Projekat je finansijski podržalo Ministarstvo kulture Crne Gore, dok je tehničku i logističku podršku pružio Kulturni centar Bar. Detaljnije informacije o projektu možete pronaći na vebsajtu i društvenim mrežama” saopštili su iz NVU Edukativni centar Bar.

The post Najavljena finalna prezentacija projekta Narodne nošnje Bara, nasljeđe u pokretu first appeared on BARinfo.

Promociju je realizovalo NVO „Manoveki“ kao dio projekta „Promocija svih barskih tradicionalnih nošnji kroz dokumentarni film, monografiju i replike odjevnih predmeta“, podržanog od strane Turističke organizacije Bar i uz veliku pomoć i logistiku Kulturnog centra Bar. Dok im je muzejsku građu srdačno ustupio Narodni muzej Crne Gore/Muzej kralja Nikole.

Glavni saradnici projekta su Draginja Radonjić, Neđeljko Necko Đurović, a autor i nosilac projekta je Goran Pajović.

U razgovoru za Radio Bar i Bar info, Pajović je kazao da ovaj film reflektuje jedan mali krug, jer posjetioci su imali priliku da vide da je cijela priča krenula iz Šestana, preko Crmnice, Spiča, Bara, Zubaca i, na kraju, film je završen sa Mrkojevićima.

„Film je svojevrsno podijeljen u nekoliko segmenata i svi prikazani krajevi imaju sličnu minutažu, a svaki se segment završava bez naracije, ali ga prati izuzetno jaka muzika našeg profesora harmonike Safeta Drljana iz Bara, čija je muzika izuzetno važna za pun utisak,“ objasnio je Pajović.

Profesor Neđeljko Necko Đurović smatra da je film na teorijski prikladan način reprezentovao nematerijalnu i kulturnu baštinu našeg grada i okoline koja se odnosi na rukotvorenje, odnosno na ženske narodne nošnje.

„Kada uzmemo u obzir sve ostale istorijske i civilizacijske inpute, ovo je veoma interesantno obilježje našeg podneblja. Reakcije publike su bile na zadovoljavajućem nivou, imajući u vidu da smo za projekat odvojili samo osam mjeseci i imali limitirane uslove za rad, a samim tim i manje mogućnosti za neko dublje terensko istraživanje“, istakao je Đurović.

The post Barske narodne niti vjerodostojno prikazale bezvremenu ljepotu ovdašnje narodne nošnje first appeared on BARinfo.

Film pod nazivom “Barske narodne niti” je dio projekta “Promocija svih barskih tradicionalnih nošnji kroz dokumentarni film, monografiju i replike odjevnih predmeta”, podržanog od strane Turističke organizacije Bar, početkom 2024. godine. Veliku pomoć pri realizaciji mnogih aktivnosti, pružio je Kulturni centar Bar. Glavni saradnici na cjelokupnom projektu su Draginja Radonjić i Neđeljko Necko Đurović, a autor i nosilac projekta Goran Pajović.

“Glavni cilj projekta je stvaranje nekoliko proizvoda koji će na različite načine pokazati raznovrsnosti, specifičnosti, rasprostranjenost ali i kulturno prožimanje narodnih nošnji, koje potiču sa raznih krajeva barske opštine. Višemjesečno istraživanje i dokumentovanje ovog dijela naše materijalne i nematerijalne kulturne baštine, djelimično je pokazalo koliko je tradicionalnih nošnji danas prisutno među našim savremenicima, kako se ona percipira i koje su specifičnosti za njih ostale upamćene od starijih generacija. U savremenom periodu naglog tehnološkog napretka, koji jednim dijelom snažno oblikuje i kulturu makro i mikro zajednice, može se primjetiti da i taj odnos prema narodnm odjevanju izrazito gubi fokus, koji je imao do prije nekoliko decenija unazad, i polako nestaju mnogi detaji koje smo imali prilike da slušamo ili vidimo par generacija unazad. Takvi su nas razlozi naveli da se upustimo u jedan slojevit proces rada koji je za cilj imao, primarno da se napravi jedan presjek stanja radi sagledavanja situacije koja se dotiče ovog dijela našeg kulturnog kruga”, ističe Goran Pajović.

Po njegovim riječima, segment izrade replika narodnih nošnji donosi aspekt koji može pomoći u budućem vremenu, da valorizacija i očuvanje vještine izrade tradicionalih kostima, može biti moguća.

“Naravno, to se danas odnosi na izrazito drugačiji pristup od nekadašnjeg, jer savremena izrada uključuje današnje tehnike vezenja, savremene materijale i zanatska pomagala. To je pokazatelj da se stari izgled tekstilnih tvorevina može reprodukovati, ali je nužno da tome prethodi dobro istraživanje i pronalazak izvođača koji na adekvatan način mogu savremenim tehnikama da približe mnoge detalje koji su utkani i u svečane i u svakodnevne djelove tekstila, koji su naši preci nosili, njegovali i nerijetko njima se ponosili. Publikacija koja je nastala iz ovog rada sublimira barske nošnje na jednom mjestu i donosi nekoliko različitih radova koji se iz različitih aspekata bave konceptima barskih nošnji. Prikazan je veliki broj fotografija koji se odnose na konkretne djelove nošnji, ali i određeni broj starih reprodukcija fotografija, koje svjedoče o izgledima i različitim upotrebama tih odjevnih predmeta u periodu s kraja 19. i početka 20. vijeka.

Dokumentarni film ima za cilj da prikaže neke od raritetnih situacija koje su neizostavni dio antropomornfnih figura koje su se ikada pojavljivale u narodnim nošnjama na ovim prostorima. Sa ciljem da se, kroz jednu slobodnu formu, makar jednim dijelom prikaže izraziti broj unikatnih mikro kulturoloških osobenosti koje u velikoj mjeri krase barski kraj i njegovu demografsku i vjersku raznolikost. Za film je namjenski snimljena muzika koju je aranžirao i izveo profesor harmonike Safet Drljan. Film donosi nekoliko stotina snimaka koji prikazuje barske narodne niti u različitim bojama, stanjima, starim i savremnim situacijama.

Daleko smo od zaključka da je ovako zaokružen projekat, jedan u potpunosti završen rad na ovu i na teme koje se sa njom prožimaju, već prije samo jedan iskorak u sferu koja može mnogo da ponudi ali se po prirodi stvari polako gasi i odumire”, objašnjava Pajović.

Promocija filma biće u sali Doma kulture, u utorak, u 19 sati.

The post U utorak premijera filma o barskim narodnim nošnjama first appeared on BARinfo.

„Barske narodne niti“ je dokumentarni film nastao kao dio projekta „Promocija svih barskih tradicionalnih nošnji kroz dokumentarni film, monografiju i replike odjevnih predmeta.“ Projekat je podržan od strane Turističke organizacije Bar.

U proteklih osam mjeseci sprovedeno je opsežno istraživanje koje je rezultiralo publikovanjem knjige i objavljivanjem dokumentarnog filma na temu barskih narodnih nošnji. NVU Manoveki je tokom rada na projektu, sa najbližim saradnicima Draginjom Radonjić i Neđeljkom Neckom Đurovićem, obradio veliki broj tekstilnih predmeta, upoznao se sa raznim lokalnim običajima, te i zabilježio mnogo varijacija barskih narodnih odjevnih kostima. Višemjesečni rad se kruniše publikovanjem monografije, promocijom filma i izradom replika nekih odjevnih predmeta. Mali tim koji je okupljen oko ovog složenog istraživanja, veliku zahvalnost duguje Turističkoj organizaciji Bar, Kulturnom centru Bar, Narodnom muzeju Crne Gore i velikom broju Šestana, Crmničana, Spičana, Zupčana, Barana, Mrkojevića, na volji i spremnosti da pomognu da barske narodne niti budu zabilježene i, jednim dijelom, sačuvane od zaborava.

The post U utorak premijera filma Barske narodne niti first appeared on BARinfo.