Đurović je istakao da je želja „Media centra“ da ukažu građanima i predstavnicima nevladinih organizacija kakva je procedura za podnošenje prigovora.

„Želimo da ukažemo da taj postupak zapravo nije komplikovan i da ga treba sprovoditi zato što smatramo da građani treba da štite svoj javni interes na način što će se žaliti kada uoče nepravilnost u radu elektronskih medija. ‘Media centar’ već neko vrijeme pokušava da animira građane da se organizuju na sličan način kao što brane rijeke, životnu sredinu ili neki drugi javni interes, da to isto rade kada je u pitanju rad medija, jer smo uvjereni da samo kroz bolju kontrolu onoga što rade mediji, možemo doći do nekog kvalitetnijeg javnog informisanja“, kazao je Đurović.

Ukoliko se javno informisanje samo ostavi vlasnicima primata privatnih i komercijalnih medija ili javnim emiterima koji nijesu kontrolisani, iz „Media centra“ strahuju da će javnost u Crnoj Gori biti uskraćena za pravovremene, tačne i profesionalno plasirane inforamacije.

„To, naravno, može dovesti do formiranja pogrešnih stavova u odnosu na određena pitanja što, opet, posredno utiče na kvalitet života građana. Vjerujemo da će i ove naše radionice podstaći medije sa druge strane, kada se bude pojavio veći broj prigovora na rad elektronskih medija, da formiraju svoja samoregulatorna tijela. Kada imate veći priliv prigovora, nadamo se da će vlasnici medija razmisliti o tome kako da uspostave neki oblik samoregulacije u svojim medijima. To je krajni cilj, da samoregulacija postane nešto što je praksa u svim medijima, ne samo, kao što je to danas slučaj, u svega nekoliko komercijalnih medija i javnih emitera“, istakao je Đurović.

On je, sa druge strane, naveo da ne očekuju da će građani brzo prepoznati važnost svog aktivnog uključivanja u ono što je zaštita javnog interesa u oblasti javnog informisanja.

„Nadamo se da će, ipak, nakon nekog vremena shvatiti i razumjeti da se moraju i oko ovog pitanja sami boriti i ne ostavljati nikome da nešto radi umjesto njih“, istakao je.

„Media centar“ pruža besplatne savjete svima koji hoće da podnesu prigovore.

„Mi smo u okviru ovog projekta, koji se finansira od strane Evropske Unije, a preko projekta koji realizuje Centar za građansko obrazovanje sa svojim partnerima u Crnoj Gori, već pripremili vodič za podnošenje prigovora kako bi svima olakšali sam postupak“, kazao je Đurović.

On je istakao da je do sada podnijeto 25 prigovora, ali da očekuju da će se taj broj, nakon radionica, povećati.

„Ljudi se interesuju, ne u onom obimu kako bi ‘Media centar’ to želio, ali svakako ih zanima kako da reaguju na ono što je neprofesionalan rad u medijima. Jedan od osnovnih problema koji su povod za podnošenje prigovora je pitanje objektivnosti u izvještavanju“, objašnjava Đurović.

On je naveo da u predstavljanju informacija često nedostaje tzv. druga ili treća strana.

„Nedostaje pogled nekih zainteresovanih aktera u odnosu na određenu temu koja se samo prikazuje iz jednog ugla, što je vrlo često povezano sa partijskim interesima onih koji imaju poziciju da utiču na rad ili komercijalnih ili javnih emitera. Jedan broj prigovora je takođe vezan za pitanje tačnosti u izvještavanju, tako da se, nažalost, i to dešava. Još uvijek u nekom obimu koji možda nije zabrinjavajuć, ali je prisutno plasiranje potpuno netačnih informacija od strane medija, što je jedna od osnovnih zamjerki i potpuno je kontradiktorno sa onim što je uloga medija“, podvukao je.

Prigovori se mogu podnijeti komisiji ili ombudsmanu, ako takva tijela postoje u samom mediju. Ukoliko pak ne postoji samoregulatorno tijelo, onda se prigovor na rad elektronskog medija može podnijeti Agenciji za elektronske medije koja je nadležna da razmotri prigovor i da, u odnosu na to da li je prigovor osnovan ili nije, upozori medij, iskazujući tzv. mjeru upozorenja za medij koji krši programske standarde.

„Nažalost, Zakon o elektronskim medijima danas ne predviđa novčanu kaznu za medij, već postoji mehanizam koji je mnogo radikalniji, a to je da ukoliko medij u jednoj godini dobije dvije mjere upozorenja, da je moguće čak i oduzeti odobrenje za emitovanjem. To do sada nikad nije preduzeto, jer na žalost Agencija ne koristi zakonske mogućnosti, pa nam se dešava da neki mediji imaju po više prigovora kada je u pitanju kršenje profesionalnih standarda. Sve dok to ne bude slučaj, dokle god se ne bude primjenjivao zakon zaista maksimalno prema onim medijima koji krše profesionalne standarde, ‘Media centar’ smatra da nećemo imati kvalitetnije informisanje“, smatra naš sagovornik.

Đurović je naveo da je ovaj projekat usmjeren i prema regulatoru i prema medijima i prema javnosti.

„Vjerujujemo da svi zajedno- i regulator koji ima zakonska ovlašćenja, i građani koji treba da budu aktivniji, ali i sami mediji koji treba da preispituju svoj profesionalni rad, mogu da doprinesu da imamo kvalitetnije javno informisanje“, zaključio je Đurović.

Radionice se realizuju u sklopu projekta “OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika-M’BASE”, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), Centrom za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mrežom, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave, digitalnog društva i medija i Kancelarijom za evropske integracije Vlade Crne Gore. Projekat finansira Evropska unija.

Radionice su organizovane još u Podgorici, Cetinju, Niksiću, Danilovgradu, Bijelom Polju, Pljevljima, Rožajama, Beranama, Herceg Novom, Ulcinju, Tivtu, Budvi i Kotoru.

The post Radionica o podnošenju prigovora na rad elektronskih medija first appeared on BARinfo.