Srednja stručna škola je počela sa radom 13. maja 1875. godine pod nazivom „Knjaževska crnogorska zemljodjelska škola“ i bila je pod neposrednim nadzorom Prosvjetnog odjeljenja na Cetinju. Na vijek i po trajanja obrazovne ustanove koja nastavlja tradiciju prve poljoprivredne škole u Crnoj Gori podsjetio je njen direktor, Vučko Asović.

„Nastala je u teškim istorijskim vremenima, tokom kontinuirane borbe za slobodu napaćenog, ponosnog, hrabrog i slobodoljubivog naroda, slabog materijalnog stanja i kadrovskih mogućnosti. Imala je prekide u radu, ali je uvijek pronosila luču slobode, posvećenosti i obrazovne misije. Ustajala je sa novom energijom i novom snagom, kao feniks iz pepela rata, ponovo se rađala i na drugom mjestu predstavljala simbol istrajnosti i neuništivosti, sa isključivim ciljem – da pobijedi neukost, nepismenost i donese narodu nova znanja, napredniji rad i kvalitetniji život“, kazao je Asović, ističući da je period od osnivanja škole do danas, između ostalog, obilježilo i nekoliko promjena naziva škole – od Knjaževske crnogorske zemljodjelske, preko Specijalne poljoprivredne škole za južne kulture Topolica, Biotehničkog obrazovnog centra „Dušan Vlahović“, i Srednje poljoprivredne, do imena koje i danas nosi – JU Srednja stručna škola.

Brojni značajni događaji utkali su se u život jedne od najstarijih škola u Crnoj Gori, između ostalog i nagrada „Oktoih“, 1995. godine.

Škola je, po riječima direktora Asovića, opremljena savremenim nastavnim sredstvima i stručnim kadrom, a 624 učenika pohađa pet obrazovnih profila. Za III i IV stepen stručne spreme ponuđeno je više od petnaest obrazovnih programa.

Izražavajući zadovoljstvo što prisustvuje proslavi 150 godina Srednje stručne škole, ambasadorka Rajzing Rajnke naglasila je da ova obrazovna ustanova predstavlja stub znanja i napretka, te da u njoj stasavaju generacije učenika koje doprinose razvoju Crne Gore.

Osvrnula se na period nakon razornog zemljotresa koji je pogodio crnogorsko primorje 1979. godine, podsjetivši da su Sjedinjene američke države pomogle obnovu sa više od 11 miliona dinara humanitarne i razvojne pomoći. Ta podrška, naglašava Rajzing Rajnke, uključivala je i izgradnju Srednje stručne škole koja je postala simbol otpornosti i partnerstva. „Učenici i profesori oblikuju budućnost Crne Gore, a njihova postignuća nadilaze granice učenja i svjedoče o snazi i potencijalu ove ustanove“, istakla je Rajzing Rajnke.

„Naši bilateralni odnosi su i do danas složni. Nastojimo da zajedno radimo na jačanju naše bezbjednosti i unaprjeđujemo obrazovanje, ekonomski razvoj i demokratske vrijednosti. Veze između naših naroda dodatno osnažuju i produbljuju partnerstvo. Radujem se zajedništvu i partnerstvu u godinama koje dolaze“, poručila je ambasadorka.

„SSŠ predano godinama obrazuje generacije mladih ljudi“, kazao je državni sekretar u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Dragan Marković, čestitajući jubilej koji, prema njegovim riječima, nije samo simbol trajanja, već i svjedočanstvo o kontinuiranoj posvećenosti obrazovanju i pripremi mladih generacija za profesionalne i životne izazove.

„Poznata je kao primjer dobre škole sa posvećenim nastavnim kadrom koji svakodnevno ulaže napore da svakom učeniku pruži znanje, podršku i podstrek. Od svog osnivanja, bila je ključni faktor u oblikovanju obrazovnog ambijenta u Baru. Tokom proteklih 150 godina, škola je bila temelj razvoja ne samo u poljoprivredi, već i u ostalim zanimanjima, u skladu sa potrebama savremenog trenutka. Kroz obrazovni proces, u ovoj se školi ne stiče samo znanje, već i vještine koje će omogućiti razvoj zajednice i cijele države“, naglasio je Marković.

Podsjetio je da Ministarstvo preduzima konkretne korake kako bi približili naš obrazovni sistem razvijenim svjetskim zemljama. „Ostajemo posvećeni stvaranju boljih uslova za obrazovanje i razvoj djece. Ulaganje u školske objekte je ulaganje u zdravlje, budućnost i ravnopravne šanse za sve učenike“, zaključio je Marković.

Iskrene čestitke povodom impresivnog jubileja uputio je i predsjednik Opštine Bar, Dušan Raičević, naglašavajući da je vijek i po posvećenosti znanju, razvoju i edukaciji učinio ovu školu ne samo mjestom znanja, već i neizostavnim dijelom kulturnog, istorijskog i obrazovnog života u Baru. „Ovdje su stasale brojne generacije mladih ljudi koji su, ne samo kao stručnjaci, već i kao uzorni i vrijedni članovi našeg društva, dali poseban pečat razvoju našeg grada u proteklom periodu“, kazao je Raičević.

„Kao nasljednica izvorne Knjaževske crnogorske zemljodjelske škole, uprkos brojnim izazovima, stameno svjedoči o posvećenosti našeg društva znanju kao uslovu za napredak i bolju budućnost. Zato vijek i po trajanja nije samo sjećanje na dugu i bogatu prošlost, već i najbolja potvrda snage i važnosti obrazovanja koje oblikuje budućnost. Iz tog razloga, kao lokalna uprava, kroz razne programe subvencija i stipendija, kontinuirano pružamo podršku mladim sugrađanima, svjesni da je ulaganje u njihovo znanje ulaganje u prosperitet našeg grada. Mladi ljudi sa znanjem i stručnjaci u svojim oblastima jedina su garancija da će naše društvo biti u prilici da stalno unapređuje kvalitet života u našem gradu i državi. Opština Bar će i dalje biti pouzdan partner svakoj inicijativi koja jača obrazovanje i otvara nove šanse za mlade“, poručio je Raičević.

Đak generacije škole ove godine je Nikolija Đokić, koja je istakla neprocjenjiv značaj znanja koje je stekla obrazujući se na profilu Srednji farmaceutski tehničar. „Bilo je više od učenja formula, latinskih naziva, prepoznavanja lijekova; bila je škola života, mjesto gdje sam naučila kako se nositi sa odgovornošću, kako poštovati druge i sebe. Ovo nije kraj, već nastavak obrazovanja, počinjemo novu fazu života sa znanjem koje smo stekli, ali i sa vrijednostima koje su nam usađene u ovim učionicama“, zaključila je Đokić.

Tokom svečane akademije premijerno je prikazan četrdesetominutni dokumentarni film „Od Zemljodjelske do Srednje stručne škole“, u režiji profesorice Marije Šušter i Dejana Senića. Narator u filmu je Milan Vujović. U umjetničkom dijelu programa nastupili su hor i solistkinja Mihaela Jovović iz Škole za osnovno muzičko obrazovanje „Petar II Petrović Njegoš“ i Ženski kamerni ansambl „Antivari musica“, pod vođstvom mr Mira Kruščića. Program je vodila pomoćnica direktora, profesorica Nevena Sjekloća.

Proslavu jubileja Srednje stručne škole obilježile su brojne aktivnosti, između ostalog, svečane sjednice Nastavničkog vijeća i promocija školskog lista „Lider“.

The post VIDEO: Putovanje kroz vjekove: Jubilej Srednje stručne škole first appeared on BARinfo.

Kako navode u saopštenju Ministarstva, sagovornici su se saglasili da je nužno raditi na razvoju putne infrastrukture koja je preduslov ekonomskog razvoja zemlje.

“Radulović i ambasadorka Rajnke istakli su značaj razvoja Luke Bar naglasivši da postoji veliki potencijal koji treba iskoristiti.
Na sastanku je takođe bilo riječi o planiranim i tekućim projektima u oblasti putne infrastrukture, sektoru pomorstva kao i u sferi vazdušnog saobraćaja”, navode u saopštenju.

Sagovornici su takođe razgovarali o modalitetima buduće saradnje, interesovanju američkih investitora za razvojne projekte u sektoru saobraćaja.

The post Luka Bar potencijal koji treba iskoristiti first appeared on BARinfo.

Vozilo su danas Službi zaštite zajedno predali predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević i ambasadorka SAD Džudi Rajzing Rajnke u pratnji oficira Komande američkih snaga za Evropu. Ukupna vrijednost ovog projekta, koji je kreirala Opština Bar, iznosi 104.000 dolara, a podrazumijeva i svu prateću savremenu opremu za gašenje i spašavanje koja je sastavni dio vozila.

Ambasadorka Rajnke poručila je da je za građane važno da znaju da imaju obučenu i opremljenu Službu zaštite kojoj se posebno zahvalila za napore koje ulažu u svoj posao. Ona je kazala da će ovo vozilo sigurno biti od velike pomoći, naročito u sezoni požara, te da je ovo druga donacija ovakvog vozila u Crnoj Gori, nakon donacije Glavnom gradu.

Predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević zahvalio se ambasadorki SAD za razumijevanje potreba lokalne zajednice i ovu vrijednu donaciju kroz projekat i rekao da će vozilo već narednih dana biti stavljeno u funkciju. Raičević je najavio da će Opština Bar posvećeno nastaviti sa još sličnih projekata u narednom periodu kako bi se dodatno ojačali kapaciteti Službe zaštite i spašavanja koja napornim radom čuva sigurnost svih građana tokom cijele godine.

Raičević je takođe iskazao zahvalnost službenicima Službe zaštite uz želju da imaju što manje intervencija tokom sezone požara. Pripadnici ove Službe na čelu sa načelnikom Darkom Vidakovićem posebno su se zahvalili, kako Opštini Bar, tako i ambasadi SAD na prepoznavanju njihovih potreba i permanentnom ulaganju u njihove kapacitete.

The post Opština u saradnji sa ambasadom SAD obezbijedila specijalno vatrogasno vozilo first appeared on BARinfo.

Nakon razgovora sa izbjeglima iz Ukrajine, ambasadorka Rajnke je istakla da je u Baru kako bi se susrela sa predstavnicima ukrajinske zajednice koji su izbjegli u ovu opštinu, bježeći ispred svih strahota rata koji se tamo događa.

„Proteklo je sto dana od agresije. Imamo rat u srcu Evrope. Cilj moje posjete danas je da vidim kako se ovih sedam hiljada ljudi koji su došli iz Ukrajine ovdje bore sa svojim problemima i koje su konkretne potrebe da se izbore sa svojim strahovima i nedaćama sa kojima se susreću. Isto tako, imala sam priliku i da se upoznam sa svim dobročinstvima, odnosno svim onim aktivnostima koje dobri ljudi Bara preduzimaju u ovih stotinu dana agresije kako bi pomogli Ukrajincima koji su ovdje“, kazala je ambasadorka Rajnke, dodajući da je pomoć stizala i od institucija, primarno Crvenog krsta, Visokog komesarijata za izbjeglice Ujedinjenih nacija za raseljena lica, predstavnike građanskog društva.

„Svi smo ovdje na istom zadatku, da pomognemo ljudima iz Ukrajine. Ljudi koji su ovdje, oni pate. Ali pomoć je tu, ona im se ukazuje. Međutim, zbog raznih stvari kao što su povećanje cijena, nepredvidivih okolnosti, da pojedini koji su ovdje ne znaju kako da dođu do svojih prava, ipak imamo određene stvari koje pojedinim ljudima otežavaju situaciju. Obraćam se divnim ljudima, građanima Crne Gore da pomognu građanima Ukrajine, da i dalje budu ljubazni, da budu obazrivi, da im pomognu da se izbore sa svim onim užasima, kako fizičkim, mentalnim, psihičkim, da se vrate, da svi budemo opet ono što smo“, kazala je Rajnke.

Ona je uputila apel nadležnima u Crnoj Gori da im prioritet bude podršku licima iz Ukrajine, prije svega osobama koje imaju potrebu da se registruju i dobiju svoja dokumenta, jer im to kasnije omogućava da dođu do posla, da dobiju odgovarajuću medicinsku zaštitu, da njihova djeca mogu ići u obdaništa. Ona je apel uputila i Vladi Crne Gore da uloži dodatne napore kako bi se sve ovo obezbijedilo.

Iv Bušardi podsjetio je da UNHCR ima predstavništvo agencije za izbjeglice u Crnoj Gori od 1992. godine i da od tada blisko sarađuje sa Vladom Crne Gore.

„U kontekstu odgovora na ukrajinsku krizu, zajedno sa Vladom zbrinjavamo preko sedam i po hiljada izbjeglica iz Ukrajine. Kroz Vladino koordinaciono tijelo, tijesno sarađujemo i koordinišemo sve aktivnosti u osiguravanju sveobuhvatnog odgovora na potrebe ovih lica. Osoblje UNHCR-a je kontinuirano na terenu, uključujući i primorje, gdje većina izbjeglica i boravi i kontinuirano pratimo potrebe ovih lica i u skladu sa tim potrebama programiramo i naš odgovor. UNHCR je snažno posvećen odgovoru na izbjegličku krizu i u saradnji sa vlastima, kako na lokalnom, kao što je Bar, tako i na nacionalnom nivou postaraćemo se da se postignu trajna i sveobuhvatna rješenja, kako za ova, tako i za sva druga lica koja su pod mandatom UNHCR-a“, kazala je Bušardi.

Otpravnica poslova Ambasade Ukrajine Natalia Fialka istakla je da je zahvalna ambasadorki SAD-a na tome što je inicirala današnji sastanak. Osvrćući se na činjenicu da rat u Ukrajini traje preko sto dana, kazala je da je, na žalost, ljudski i prirodno da se polako zaboravlja da postoji rat usred Evrope, kao i da se u Evropi nalazi više od pet miliona ukrajinskih izbjeglica koje su pobjegle od ruske agresije.

„Od tih pet miliona, sedam i po hiljada se nalaze ovdje, u Crnoj Gori. Svi Ukrajinci su primljeni jako dobrodušno od strane Crnogoraca, prvih dana ruske agresije i te tragedije oni su otvorenih ruku primili Ukrajince. Mnogi su im ustupili svoje domove. Na žalost, mi sada razumijemo da se situacija polako mijenja iz objektivnih razloga. U Crnoj Gori počinje turistička sezona i brojni Ukrajinci se suočavaju sa problemom potrage za novim mjestom stanovanja“, istakla je Fialka, koja je pozvala Vladu Crne Gore da omogući sprovođenje programa pružanja smještaja za lica iz Ukrajine koja se nalaze pod privremenom zaštitom.

„Mi smo sigurni da ćemo zajedničkim naporima međunarodnih organizacija, Vlade Crne Gore i stranih ambasada riješiti taj problem u što kraćem roku i omogućiti tim Ukrajincima koji su izgubili sve u Ukrajini i koji više nemaju krov nad glavom i nemaju gdje da se vrate, obezbijediti smještaj u Crnoj Gori“, ubijeđena je ona.

„Crveni krst Crne Gore, od prvih dana dolazaka iz Ukrajine pruža podršku ovim licima, kroz humanitarnu pomoć, psihosocijalnu podršku i Službu traženja“, kazala je generalna sekretarka Crvenog krsta Jelena Dubak.

Ona je zahvalila lokalnim partnerima, UNHCR-u, Međunarodnoj federaciji Crvenog krsta i crvenog polumjeseca, „a danas i ambasadi SAD-a što je htjela da čuje direktno ljude kojima je podrška potrebna.“

Dubak je rekla da želi da promijeni percepciju javnosti da su svi ljudi koji su došli iz Ukrajine bogati i da im nije potrebna nikakva pomoć.

„Stavite se u poziciju nekog ko je živio jedan normalni život i u dva dana, ili jedan dan, ili preko jedne noći, otišao sa onim što ima, u tuđu zemlju, gdje ne govori taj jezik, sa djecom, sa starim osobama, i mislim da će nam svima biti sve mnogo jasnije,“ istakla je ona.

Dubak je podsjetila da kroz mrežu lokalnih organizacija Crvenog krsta, posebno na primorju i u opštini Bijelo Polje, Crveni krst Crne Gore poznaje potrebe izbjeglih i trudi se, sa međunarodnim partnerima, da se nađe način da im se pomogne.

„Svi bismo mi bili srećni da se ovo davno završilo i da su se ovi ljudi vratili kućama, međutim, moramo biti svjesni da rat i danas stane, posljedice koje ostavlja na ljude, njihove porodice i zemlju u kojoj se to dešava su neizmjerne“ kazala je.

Dubak je istakla da je Crna Gora u svojoj istoriji tri, a sada i već četvrti put primala toliki broj izbjeglica, da je dostizao trećinu ukupnog stanovništva.

„Ponosna sam na naše građane što na takav način prihvataju ove ljude, uz sve svoje poteškoće i probleme koji postoje u zemlji i svakodnevnom životu. Mi smo, zahvaljujući građanima, prije dva dana uplatili preko devedeset dvije hiljade eura ukrajinskom Crvenom krstu. Sa druge strane, pružamo pomoć i ljudima ovdje, a isto tako smo prije par mjeseci poslali pomoć Ukrajini“, zaključila je Dubak, pozvavši i izbjeglice iz Ukrajine da im budu partneri, sagovornici i volonteri.

Potpredsjednica Opštine Bar, mr Tanja Spičanović, istakla je spremnost lokalne uprave „da pruži punu podršku i pomoć izbjeglicama iz Ukrajine, koji su u našem gradu našli utočište u bijegu od brutalne ruske invazije na njihovu državu. Kontinuirano smo uključeni u sagledavanje situacije, praćenje njihovih potreba i kreiranje najboljih mogućih rješenja. I danas smo bili u prilici da čujemo neke njihove životne priče. Ljudi su usljed svih tih nemilih događaja bili primorani da bukvalno istrgnu svoj život iz jednog srećnog, sređenog okruženja. Sada je ovdje pred njima izazov kako čitav svoj život organizovati u nepoznatoj, drugačijoj sredini“.

Spičanović je kazala da će lokalna uprava pratiti potrebe izbjeglih i u saradnji sa svim drugim institucijama pokušati da im pomognemo na najbolji način.

The post Sastanak američke ambasadorke sa ukrajinskim izbjeglicama u Baru first appeared on BARinfo.

Njih petnaest u pismu ambasadorki ističu da se nadaju da će svojim uticajem i autoritetom doprinijeti rješavanju ogromnog problema:

”Sa kojim se mi kao američki građani suočavamo u Veljoj Gorani, Bar, u vezi sa eksploatacijom tehničko-građevinskog kamena u ovom selu”.

Mještani sela bore se protiv izgradnje kamenoloma.

Američki državljani u pismu objašnjavaju da probleme imaju i njihove porodice, jer u Veljoj Gorani posjeduju imovinu, zemljište i kuće – koje su direktno ugrožene zbog koncesije kamenoloma koju je Ministarstvo za kapitalne investicije dalo na 30 godina, bez njihove i dozvole mještana.

”Od prvih informacija da se u ovom selu planira izgradnja kamenoloma, mještani su, uz nas, kontinuirano izražavali nezadovoljstvo realizacijom ovog projekta, ali nažalost smatramo da su institucije u velikoj meri korumpirane i da rade u korist koncesionara. Stanovnici ovog dijela barske opštine decenijama žive od poljoprivrede i prodaje organskih proizvoda i ljekovitog bilja. Ovo selo ima ogroman potencijal za veliki eko i poljoprivredni razvoj. Eksploatacijom tehničkog građevinskog kamena biće ugrožena njihova egzistencija, direktnim i indirektnim negativnim efektima – devastacijom prirode i vađenjem kamena”, piše u obraćanju ambasadorki.

Oni u pismu navode i da su prve kuće udaljene manje od 200 metara od lokacije na kojoj je planiran kamenolom..

”Naše kuće su jedne od najbližih, a najveći deo našeg zemljišta i imovine je neposredno uz eksploataciono područje! Mi, američki građani, ulagali smo veliki novac u našu imovinu i kuće da bismo imali gdje da dođemo na odmor u Crnoj Gori, ujedno dajući donacije za izgradnju puteva i infrastrukture za ovo područje decenijama, a sada će ono potpuno postati neupotrebljivo i devastirano ovim sramnim projektom. Nećemo moći da se vratimo svojim kućama i uživamo u svježem vazduhu i netaknutoj prirodi jer će ona biti ugrožena i narušena ovim projektom. Sve naše investicije će izgubiti na vrijednosti. Direktni negativni efekti ogledaju se u zagađenju vode za piće koja se sakuplja od kišnice, zagađenju zemljišta i poljoprivrednih oranica prašinom i česticama izazvanim eksploatacijom, stalnim podrhtavanjem tla, bukom teške mehanizacije koja bi bila tik ispred naših domova i imanja za narednih 30 godina”, piše u pismu upućenom ambasadorki.

The post Mještani Velje Gorane pisali ambasadorki Džudi Rajzing Rajnke first appeared on BARinfo.

„Projekat predstavlja novi vid saradnje između nevladinog sektora, podržan od američke ambasade, kako bi pomogli siromašnima i socijalno ugroženima“, objasnili su predstavnici nevladinih organizacija „Paradigma“ i „Žene Bara“, Jovan Radnić i Ljiljana Vujović.

NVO „Paradigma“ iz Podgorice bavi se podrškom razvoja seoskog turizma u Crnoj Gori, a tokom pandemije koronavirusa, kroz projekat „Nova moba“ aktivnosti je usmjerila na pomoć ugroženima i siromašnima.

„Moba je lijep crnogorski običaj, koji podrazumijeva pomoć komšijama i prijateljima. Ovim projektom želimo da pokažemo da on nije u potpunosti izgubljen i zaboravljen“, kazao je za Radio Bar i Bar info Jovan Radnić, PR koordinator „Paradigme“, koji je istakao da su na dijelu „Plantađuna“, urbane bašte Darka Perića koji je ustupio NVU „Žene Bara“, sagradili staklenik za proizvodnju povrća.

„Projektom ‘Nova moba’ obuhvatili smo sve nevladine organizacije koje se bave borbom protiv siromaštva i gladi u Crnoj Gori, a jedna od njih je ‘Žene Bara’. Ovakvi staklenici mogu da proizvode povrće tokom cijele godine, što je izuzetno važno, jer to znači da se mogu koristiti za spremanje obroka u Narodnoj kuhinji u kontinuitetu“, istakao je Radnić.

Staklenik i Narodnu kuhinju „Žena Bara“, danas je posjetila ambasadorka SAD u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke, koja je donator finansijskih sredstava za njegovu izgradnju.

„Ambasadorki i drugim predstavnicima američke ambasade pokazali smo plodove proizvedene u stakleniku, a uspjeli smo i da jedan dio uberemo i odnesemo ga u Narodnu kuhinju. Drago mi je da je ambasadorka imala priliku da se lično uvjeri što rade ‘Žene Bara’ i koliko pomažu siromašnima. Na ovaj način zaokružili smo lijepu saradnju sa vrijednim i humanim ženama, a meni lično je izuzetna čast što sam dio ovog humanog, velikog projekta“, naglasio je Jovan Radnić, PR koordinator NVO „Paradigma“.

Predsjednica NVU „Žene Bara“, Ljiljana Vujović, istakla je da je ovaj projekat primjer kako se dobrom saradnjom nevladinog sektora, podržanom od institucija (u ovom slučaju američke ambasade) može mnogo uraditi za siromašne i nesnađene.

„Pokrenuli smo jedan novi vid pomoći nesnađenima i, zahvaljujući ‘Paradigmi’, počeli sa proizvodnjom povrća za korisnike Narodne kuhinje. U sklopu ove akcije uspjeli smo da zaposlimo i jednu siromašnu porodicu, te je inicijativa višestruko korisna. Ovo je primjer da se, kada se udruži nevladin sektor, može mnogo uraditi. Nadamo se da će i druge institucije to prepoznati, jer se samo kroz neposredan kontakt sa nesnađenima i našim sugrađanima u stanju socijalne potrebe, može pronaći rješenje za njihove složene probleme. Nažalost, iz dana u dan, posebno od početka pandemije, broj ugroženih je u ekspanziji“, kazala je Ljiljana Vujović, koja je istakla da joj je velika čast što je američka ambasadorka posjetila, kako je naglasila „malu kuhinju satkanu od srca i najljepših emocija“.

„Posjeta ambasadorke posebno nam mnogo znači kada imamo u vidu činjenicu da u njenoj zemlji- SAD-u, živi i radi naša dijaspora koja umnogome podržava rad ‘Žena Bara’ i Narodne kuhinje. Takođe, drago nam je da smo predstavili projekat koji predstavlja suštinu onoga za šta se zalažu i bore članice našeg udruženja“, naglasila je predsjednica NVU „Žene Bara“.

„Urbane bašte“ su projekat veoma popularan u Evropi i svijetu, koji osim humanitarnog aspekta, ima i turističku valorizaciju. Na primjer, u Kopenhagenu, ovakvi zasadi nalaze se na krovovima zgrada u centru grada, i turisti ih veoma rado posjećuju.

The post VIDEO: Američka ambasadorka u posjeti stakleniku Plantađun i Narodnoj kuhinji first appeared on BARinfo.