RB/BI: Vaše nevladino udruženje vodi Sklonište u Baru, a pored toga, bavi se zaštitom ljudskih prava i aktivno se zalaže za život bez nasilja. Sklonište je počelo sa radom prije godinu i po. Nudite sveobuhvatnu uslugu – imate psihologa, socijalne radnice, stručne radnice za rad sa korisnicima, pravnika. Da li ste zadovoljne onim što ste postigle?

Kadić: Mi smo u relativno kratkom periodu uspostavili stabilan i funkcionalan sistem sveobuhvatne zaštite žena i djece žrtava nasilja, koji uključuje psihološku pomoć, pedagošku i pravnu podršku, kao i savjetovanje. Zadovoljne smo postignutim rezultatima, posebno u pogledu sigurnosti i oporavka korisnica, ali smatramo da je kontinuirani razvoj nužan zbog složenosti problema nasilja i rastućih potreba u zajednici.

RB/BI: Između ostalog, proširivali ste kapacitete. Što to znači?

Kadić: Proširenje kapaciteta skloništa podrazumijeva ne samo povećanje broja smještajnih mjesta, već i unaprjeđenje prostornih i sigurnosnih uslova, kao i jačanje stručnog tima. Ovo nam omogućava da pružimo kvalitetniju i individualizovaniju podršku ženama i djeci, posebno u segmentu rada sa djecom koja su prošla kroz traumatična iskustva. Povećanjem kapaciteta odgovaramo na rastući broj prijavljenih slučajeva nasilja, a sa prvobitnih osam licenciranih mjesta danas možemo pružiti siguran smještaj za 14 korisnica i njihovu djecu sa teritorije cijele Crne Gore. Smatramo da je ovo značajan korak u jačanju naše mreže zaštite, ali i dalje pratimo potrebe zajednice kako bismo u budućnosti mogli proširiti kapacitete i usluge, u skladu sa potrebama žrtava.

RB/BI: Posao koji radite nije jednostavan, a radi se 24 časa dnevno.

Kadić: Osim toga, obuhvata timski rad i sveobuhvatnu stručnu zaštitu, tako da uspijevamo da odgovorimo svim potrebama naših korisnika.

RB/BI: Da li su kapaciteti popunjeni?

Jukić: Trenutno imamo 14 licenciranih mjesta za žrtve nasilja sa teritorije cijele Crne Gore, ali prevashodno iz Bara i sa primorja. Prvo smo i jedino žensko nevladino udruženje iz južne regije koja se bavi problemom nasilja u porodici i porodičnoj zajednici. Kapaciteti su nam uglavnom popunjeni. Međutim, u ovom trenutku imamo par slobodnih mjesta. Uvijek smo u komunikaciji sa centrima za socijalni rad i javimo im kad imamo raspoložive kapacitete. Kao što vam je poznato, smještaj bude potreban uglavnom noću, u nekim ekstremnim situacijama nasilja, tako da je jako bitno da službenici Centra za socijalni rad, posebno u Baru, uvijek znaju kada imamo mjesta.

RB/BI: Vaše udruženje je organizator ili učesnik na brojnim panel diskusijama o nasilju, bilo da je riječ o onom u porodici ili digitalnom prostoru, a sarađujete i sa drugim institucijama. Što je najbitnije kada je prevencija nasilja u pitanju?

Jukić: Prevencija nasilja počinje znanjem, ali se završava odgovornošću cijelog društva. Najbitnije je da nasilje prestane biti tabu tema i da se o njemu govori jasno, glasno i bez relativizacije. Nasilje u porodici, ali i nasilje u digitalnom prostoru, ne smije se posmatrati kao „privatna stvar” ili „internet drama”, već kao ozbiljno kršenje ljudskih prava koje ostavlja duboke posljedice, naročito po žene i djecu. Posebno danas, kada svjedočimo sve prisutnijem digitalnom nasilju – od govora mržnje, prijetnji, ucjena, do javnog linča – važno je poslati poruku da ni online prostor nije prostor bez zakona i odgovornosti. Ono što se dešava na internetu ima stvarne posljedice u stvarnom životu. Aktuelni slučajevi samo dodatno pokazuju koliko su žene često izložene brutalnim oblicima nasilja čim javno progovore ili zauzmu stav. Prevencija podrazumijeva i edukaciju od najranijeg uzrasta, ali i kontinuiranu saradnju institucija, organizacija civilnog društva, medija i zajednice. Jednako je važno osnaživati žrtve da progovore, ali i jasno poručiti počiniocima da nasilje nikada neće biti opravdano, bez obzira da li se dešava iza zatvorenih vrata ili iza ekrana. Najvažnija poruka je da žrtva nije kriva i da društvo mora stati na njenu stranu.

RB/BI: U međuvremenu, nevladina udruženja poput vašeg, onima koji su u porodičnom životu iskusili strah i nasilje omogućava da stanu na svoje noge. Ohrabrujete ih i osposobljavate da nastave život.

Jukić: Smatram da je to jako važno. Mi prije svega imamo jako dobar i skladan tim. Tu smo da pomognemo, ne samo korisnicama naših usluga, već i svim ženama koje su u potrebi. Mi smo tu i u službi povjerljivog lica. Bitno je da se zna da u Baru postoje žene koje su tu da sa vama, apsolutno besplatno, budu u smislu povjerljivog lica, kada idete u institucije, da, na primjer, prijavite nasilje. Nije svim ženama potreban samo smještaj – nekima je potrebna pomoć, osvješćivanje, razgovor, osnaživanje, da joj se konkretno kaže što i kako može da uradi. Naravno, opet dolazimo do institucija, koje, ukoliko ne odreaguju pravovremeno i represivno prema počiniocima određenih krivičnih djela poput ucjena, nasilja i sličnog, onda sve što radimo pada u vodu. Ako su nevladine organizacije prva linija odbrane, svakako su institucije te koje moraju uraditi svoj posao kako treba, da bi podnesena prijava imala smisla. Nekad se desi da smo ubijeđeni da će se situacija riješiti u korist žrtve, ali se to ne desi. Tada se i mi osjećamo kao da nas je sistem iznevjerio. Međutim, tu smo da svaku priču izguramo do kraja, da svakoj ženi pomognemo, a posebno našim korisnicama. U većini slučajeva, to su žene sa djecom i imamo aktivnosti i programe prilagođene djeci, sa ciljem da se osjećaju sigurno i prihvaćeno, bez obzira koliko će vremena ostati kod nas u skloništu.

RB/BI: Kakvi su planovi vašeg udruženja za ovu godinu?

Jukić: U ovoj godini planiramo dodatno intenzivirati naše aktivnosti, sa posebnim fokusom na prevenciju nasilja nad ženama i djecom, ali i na digitalno nasilje koje je sve prisutnije i često zanemareno. Nastavićemo sa organizacijom panel diskusija, edukativnih radionica i javnih kampanja, kako bismo otvorili prostor za dijalog i razbijanje predrasuda koje i dalje postoje. Sve aktivnosti najavljujemo preko društvenih mreža i medija, kako bi što više onih koji su u potrebi čuli za naše besplatne resurse i aktivnosti koje sprovodimo. U februaru planiramo, zajedno sa Sekretarijatom za sport i mlade Opštine Bar, aktivnost nazvanu „Roditelji u podršci – Prevencija rizičnog ponašanja adolescenata“.

Roditelji adolescenata suočavaju se s izazovima u prepoznavanju rizičnog ponašanja i prevenciji zloupotrebe droga kod svoje djece. Ova potreba je naročito izražena kod porodica koje su doživjele nasilje, gdje roditelji i djeca mogu biti emocionalno ranjivi i izolovani, što dodatno povećava rizik od problema u ponašanju i zloupotrebi supstanci. Organizovaćemo dva besplatna edukativna predavanja, koja će voditi stručno lice, psihijatrica: „Prepoznavanje znakova rizičnog ponašanja i zloupotrebe droga kod adolescenata – savjeti za podržavajuću komunikaciju i emocionalnu podršku“, a drugo je „Strategije podrške adolescentima i porodicama koje su prošle kroz nasilje – emocionalna otpornost roditelja i dostupni resursi podrške“. U narednom periodu planiramo još aktivnosti usmjerenih na mentalno zdravlje, s posebnim akcentom na psihološko nasilje i osnazivanje žena.

The post NU Lea: Prevencija nasilja počinje znanjem, a završava se odgovornošću društva first appeared on BARinfo.

“Dijalog i otvorenost su ključni mehanizmi za izgradnju povjerenja i upravo kroz ovakve aktivnosti težimo uspostavljanju sistema u kojem se glas građana neće gubiti u lavirintu administracije, već će zaista uticati na odluke koje se donose. Najznačajniji postignuti efekat vidimo u tome što su predlozi građana koji su se čuli tokom lokalnog dijaloga pretočeni u javne politike u okviru lokalnih akcionih planova i kroz Povelju o društvenoj koheziji, koja će se naći na dnevnom redu prvog narednog zasijedanja Skupštine opštine Bar”, istakla je Spičanović.

Na Konferenciji su predstavljene najbolje ideje iz Laboratorije za inovacije u oblasti društvene kohezije. Emilija Jukić iz Skloništa „LEA“ predstavila je aplikaciju „eDnevnik“ za prijavu online nasilja i besplatnu psihološku podršku, dok su mladi Barani Emir Alković i Ivan Martinović prikazali rješenje za odlaganje otpada u priobalju – „Morski čuvari“, nagrađeno na UPSHIFT takmičenju.

Skup je okupio predstavnike institucija, civilnog društva, međunarodnih organizacija i mladih, a kroz diskusije i radionice razmatrani su izazovi poput govora mržnje, vršnjačkog nasilja, nezaposlenosti i uključivanja građana u donošenje odluka.

Ovaj događaj realizovan je u okviru programa “Zajedno za opšte dobro: Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica”, koji sprovode UNDP, UNICEF i UNESCO u saradnji sa Vladom Crne Gore i uz finansijsku podršku Fonda Ujedinjenih nacija za izgradnju mira.

The post Opština Bar: Spičanović na Nacionalnom dijalogu o društvenoj koheziji first appeared on BARinfo.

Riječ je o jednoj od aktivnosti iz Lokalnog akcionog plana na postizanju rodne ravnopravnosti u Opštini Bar 2022-2025, koju sprovode NU Sklonište Lea i Opština Bar.

Moderatorka je bila Emilija Jukić iz NU Lea Bar, koje vodi jedno od dva skloništa za žene i djecu žrtve nasilja u našem gradu.

„Protokol o postupanju, prevenciji i zaštiti od nasilja nad ženama i nasilja u porodici predstavlja okvir koji definiše kako različite institucije treba da reaguju u slučajevima nasilja. Ovaj dokument propisuje postupanje svih relevantnih službi, uključujući policiju, Tužilaštvo, socijalni rad, socijalnu zaštitu, zdravstvene ustanove i pravnu pomoć, kako bi se obezbijedila efikasna zaštita i podrška žrtvama. Takođe, on definiše i koordinaciju između institucija kako bi se spriječila ponovna viktimizacija i osigurala kontinuirana pomoć“, kazala je Jukić, dodajući da će panelistkinje iz različitih uglova diskutovati o tome kako institucije primjenjuju protokol u praksi, gdje se javljaju problemi i u čemu postoje praznine.

Biljana Zeković, direktorica SOS Telefon za žene i djece žrtve nasilja Podgorica, kazala je da će se, s obzirom da su prisutne predstavnice pravosuđa, policije i Centra za socijalni rad, fokusirati na ostale institucije. Ona je podsjetila da je protokol o kojem je riječ doživio izmjenu 2019. godine.

„Tom izmjenom obuhvaćene su i druge institucije, na kojima prvobitno nije bio fokus. Osim zdravstvenih službi, vaspitno-obrazovnih institucija, Tužilaštva i institucija čije su predstavnice ovdje, ovim protokolom obuhvaćen je operativni tim koji je prošle godine, sa operativnog djelovanja na nivou Ministarstva unutrašnjih poslova, dobio novu dimenziju i sada je Vladino tijelo. Uključeni su mediji, kancelarija ombudsmana i nevladine organizacije“ objasnila je Zeković.

Ona je istakla da su instrukcije jasne kada se tiče obrazovnih ustanova, ali smatra nije baš najsrećnije rješenje to da su direktori obavezni da prijave policiji sumnju na slučajeve nasilja. „Kad zaposleni prepozna nasilje i obavijesti direktora, desi se da on ne obavijesti policiju, već sam pokuša da riješi problem razgovarajući sa vinovnicima i njihovim porodicama, te je sve svedeno na nivo svijesti rukovodilaca“. A procedura je, ističe ona, jasna – o sumnji na nasilje obavještavaju se Centar za socijalni rad i policija.

Najslabija karika su, smatra ona, zdravstvene ustanove zbog „visokog nivoa nerazumijevanja, nesenzibilnosti, nerazumijevanja i nepoznavanja protokola“. Osim što se sumnja na nasilje ne prijavljuje policiji, ne ispunjava se formular za opis povreda, koji je nekad ključan za sudski postupak.

Kada su mediji u pitanju, smatra ona da su potrebne instrukcije, kako izvještavanje ne bi bilo na štetu žrtava.

Što se tiče NVO sektora, on nudi „specijalizovane usluge, često ozbiljnije nego u samim institucijama“, smatra Zeković.

Dragana Vlahović, policijska inspektorka iz Odjeljenja bezbijednosti Bar objasnila je da “Protokol obuhvata Krivični zakonik Crne Gore, član 220, krivično djelo nasilje u porodici i porodičnoj zajednici, kao i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, odnosno Zakon o prekršajima.“

Navela je i da je izmjenama i dopunama, što se tiče Krivičnog zakonika Crne Gore, u porodicu ubrajaju supružnici, bivši supružnici, emotivni partneri ili bivši emotivni partneri. Vlahović je potom detaljno objasnila sve korake koje policija preduzima kada se prijavi nasilje, ocijenivši izuzetnom saradnju sa centrima za socijalni rad i pravosudnim organima, kao i sa dvije sigurne ženske kuće koje postoje u Baru.

Predstavnica Centra za socijalni rad, Andrijana Raković objasnila je što su obaveze institucije iz koje dolazi.

„Svaki stručni radnik u Centru za socijalni rad je u obavezi da istog momenta obavijesti policiju o svakoj sumnji na nasilje. Bilo kakva informacija, potpuna ili nepotpuna, koja ukazuje da postoji neko nasilje, obavezni smo da obavijestimo policiju, bez obzira da li smo informaciju dobili od žrtve, porodice, ili putem anonimne prijave.“ Ona ističe da se zajedničkom saradnjom dolazi do pružanja adekvatne pomoći i zaštite žrtve nasilja.

„Uloga Centra za socijalni rad je zaista značajna i mi pružamo potpuno koordiniranu zaštitu žrtve nasilja u smislu ne samo pružanja psihološke pomoći i podrške kroz savjetodavne razgovore u Centru ili u porodici, već i koordinaciju sa drugim institucijama: policije, tužilaštva, obrazovnih ili zdravstvenih institucija“ kazala je ona.

Tamara Spasojević, predsjednica Osnovnog suda u Baru smatra da je sudstvo sublimacija svega što se desi, počev od prijave nasilja u porodici, preko uključivanja Centra, sigurnih ženskih kuća. Dodala je da je znatno pooštrena kaznena politika i smatra da je od velikog značaja za žrtve da znaju da imaju kome da se obrate i da računaju na pomoć i na zaštitu.

„Što se tiče suda, mi smo krajnja instanca, na žalost, kada dođe do krivičnog djela, procesuiranja počinioca krivičnog djela, do saslušanja oštećene, bilo da je to žena, dijete, emotivna partnerka…“ Objasnila je da sve institucije koje su uključene primjenjuju protokol, o čemu se u postupku sud upoznaje u spisima. Navela je i primjer svakodnevne saradnje sa institucijama – „Prije neki dan sam sudila predmet u kome je upravo Centar za socijalni rad prijavio nasilje u porodici. Žena sa djetetom svakodnevno preživljava nasilje, što fizičko, što psihičko. To je njena svakodnevica. Ona nije našla za shodno to da prijavi, iako ranije jeste, sudila sam u tom drugom predmetu gdje je ona bila žrtva. Ali to konkretno nasilje nije prijavila. Pošto se Centar bavi njima kao porodicom, kada su dječak i ona ispričali šta su doživjeli u jednom vremenskom periodu, Centar je odmah to prijavio Upravi policije, on je procesuiran i osuđen je na dvije i po godine zatvora.“

Pooštrena kaznena politika ipak nema efekte koje je očekivala, jer se broj slučajeva nasilja ne smanjuje.  

The post Efikasnijom saradnjom do boljih rezultata u borbi protiv nasilja first appeared on BARinfo.

“U toku je globalna kampanja ’16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama i rodno zasnovanog nasilja’ koja svake godine počinje 25. novembra, na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama i traje do 10. decembra. Naše nevladino udruženje učestvovalo je u brojnim kampanjama, sa namjerom da podignemo svijest o problemu nasilja nad ženama, da osnažimo žene da prijave nasilje i da im kažemo da imaju nas, za svoje saborkinje. Organizovali smo medijske kampanje, bila sam panelistkinja na UDG-u, na diskusiji o rodno zasnovanom nasilju u Crnoj Gori. Organizovali smo i okrugli sto, koji je bio u sklopu projekta ‘Sigurna žena, jaka porodica’, podržan od Opštine Bar, gdje su sa nama bili predstavnici svih relevantnih institucija koje se bave problemom nasilja u porodici – Sud, Tužilaštvo, Centar za socijalni rad, Policija, Crveni krst, predstavnici civilnog društva i lokalne uprave” kazala je Emilija Jukić.

Ona je pozitivno ocjenila saradnju sa institucijama  “iako možemo u medijima da vidimo da postoje propusti, ja bih zaista pohvalila, posebno institucije u Baru, da su svi jako dobro uvezani i da zaista nekih većih propusta nije bilo, imamo lijepu i pozitivnu saradnju.”

“Otkad je sklonište za žene i djecu žrtve nasilja otvoreno imamo i štićenica. Rad sa korisnicama je zahtjevan, 24 sata dnevno, obezbjeđujemo zaštitu.Posao je naporan posao, ali je satisfakcija velika” ističe Milena Petrović. 

“Mi radimo na njihovom osnaživanju, na ohrabrivanju i svim aspektima. U našem timu su socijalne radnice, psihološkinja, pravnik…Kada su djeca u pitanju, posvećuje im se puna pažnja, svi smo umrežen i aktivni” objašnjava ona.

“Uglavnom nas pitaju da li nasilja ima više ili su se žene osnažile da ga prijavljuju. Ja smatram da ima i jednog i drugog, ali da su žene sada svjesnije svojih prava, svjesnije što je u stvari nasilje i edukovane kako ga prijaviti.  Ipak, žene u našem društvu su i dalje jako loše pozicionirane kada je riječ o porodici, poslu, društvu. Veliki je i mukotrpan put pred nama da i djevojčice i žene osnažimo da u nekom trenutku budu ravnopravne sa muškim polom. To je, kada je Crna Gora u pitanju, jako daleko”, kazala je Jukić. Ona dodaje da je neophodna edukacija, da se nasilje mora prevenirati najprije u porodičnom domu, kasnije vrtićima, osnovnoj i srednjoj školi, jer je inače jako teško iskorijeniti pogrešne stavove, koji se prenose iz generacije u generaciju.

Milena Petrović se osvrnula i na Grejev izvještaj, koji je nedavno objavljen. 

“Stručnjaci su naveli da su patrijarhalni stavovi prisutni u svim sektorima i da je hitno potrebna obuka svakog stručnog lica koje radi sa žrtvama nasilja i uopšte u tim sektorima. Očigledno je da negdje griješimo i da stvarno i dalje postoje ti patrijahalni stavovi” objašnjava ona. 

NVU “Lea” učestvovaće u još jednoj aktivnosti, kada je riječ o kampanji “16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama”.

“To je aktivnost koju organizuje Opština Bar, petog decembra. Održaće se u hotelu ‘Princes’ a pozvala bih građane da dođu i prisustvuju. Biće jako zanimljivo i korisno, osim predstavnica našeg udruženja, biće tu i iz Centra za socijalni rad i ostalih institucija” najavila je Jukić. 

Ona ističe da su medijske prezentacije, kampanje i javne panel diskusije veoma korisne, kako bi se žene bliže upoznale sa pravima i osnažile da prijave nasilje, da izađu iz tog začaranog kruga.

“U Crnoj Gori je od početka 2017. godine do danas ubijeno  19 žena, a počinioci su uglavnom bili supružnici, emotivni partneri, bivši partneri ili čak članovi porodice, čime se Crna Gora svrstava među zemlje sa visokom stopom femicida. Baš u ovoj nedjelji, kada je počela kampanja ’16 dana aktivizma’, u medijima svakog dana možemo da vidimo strašne scene, koje se dešavaju širom Crne Gore. Ne bih se samo bazirala na Bar, već cijelu Crnu Goru, što znači da imamo veliki sistemski problem, koji se mora mnogo represivnije rješavati”, ukazala je Jukić. 

“Naš zakonski okvir je jako dobar, međutim i dalje se, kako mi primjećujemo, više primjenjuje u korist nasilnika, nego žrtve. Previše humanosti za počinioca krivičnog djela je nehuman odnos prema žrtvi, tako da što više njemu damo vremena ili slobode, to smo uzeli ženi ili djetetu koje trpi nasilje. Moramo povesti računa o tome. Od zadnjih šest femicida koji su se desili u Crnoj Gori, četiri su bila prijavljivana. To govori da je ta žena, u tom momentu, uradila sve što je bilo do nje, ali mi je kao društvo nismo zaštitili,” ističe naša sagovornica.

Milena Petrović ukazuje da svaki novi slučaj nasilja u porodici nameće pitanja odgovornosti svake karike u sistemu, a praksa preblagih i neefikasnih kazni dovodi do zabrinjavajućeg broja povratnika, čime se stiče utisak da se u stvari ne gleda istorija i kontinuitet prethodnog nasilja.

“Nažalost, svjedoci smo da su svi počinioci već ranije imali neke incidente, koji nisu adekvatno kažnjavani. Samim tim, oni su ponovo počinili ista ili slična krivična djela. Mi smo prosto takav narod – tek kada nas kazne za pogrešno parkiranje, pazićemo na to. A kada se u porodici desi teško nasilje, koje prođe sa novčanom kaznom, koju uvijek spominjem i koja je po meni apsurd, nismo postigli svrhu kažnjavanja” kategorična je Petrović.

Ona je podvukla da se novčanom kaznom ne kažnjava samo počinilac, već cijela porodica, jer taj novac ide iz kućnog budžeta.

Vrijeme praznika nosi povećan rizik od nasilja u porodici.

“Kako kreću praznici, tako se dešavaju i veći incidenti i u našem gradu i cijeloj Crnoj Gori. Ipak, nadamo se da će ove Nove godine možda biti malo bolje. Podsjećam, tu smo za žene, nismo samo u službi skloništa i licencirane usluge, već i u službi povjerljivog lica, ukoliko im je potreban razgovor, ukoliko žele nekome da se izjadaju, a nemaju kome. Vjerujte, toliko žena iz naše opštine ima takvu situaciju da nema sa kim da podijeli svoje muke. Toliko je teških priča, stvarno smo tu za svaku od njih, da barem razgovorom, koliko je do nas, pokušamo da im olakšamo ove dane”, poručila je Jukić. 

The post NVU Lea u službi podizanja svijesti o problemu nasilja i osnaživanja žena first appeared on BARinfo.

U uvodnoj riječi, novinarka Biljana Dabić iznijela je podatke o ovom nevladinom udruženju i podsjetila na zvanične brojke o nasilju, objavljene u januaru ove godine.

Načelnica Direkcije za zaštitu od rodno zasnovanog nasilja u porodici u Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Jovana Radifiković, podsjetila je da je dug put od 1999. godine i prvog skloništa za žrtve nasilja.

“Prije svega, hvala nevladinim organizacijama koje svojim djelovanjem i aktivnim učešćem u kreiranju javnih politika i zagovaranju njihove izmjene svojim kritičkim stavom, sugestijama i preporukama, značajno doprinose uspješnoj reformi javne uprave i razvoju društva u cjelini. Crna Gora uskoro obilježava tačno deset godina od stupanja na snagu dobro poznate Istambulske konvencije. Međutim, još uvijek se suočavamo sa ustaljenim stereotipima o ulozi žene u društvu, izostaje prijavljivanje nasilja, postoji značajan stepen tolerancije na nasilje unutar porodice, sve su učestaliji primjeri mizoginije i seksizma i sve ovo ukazuje na činjenicu da je Crna Gora još uvijek patrijarhala država u kojoj je prisutna i izražena diskriminacija žena” istakla je ona.

Opština Bar je prepoznala značaj Skloništa za žene i djecu žrtve nasilja, a potpredsjednica, Tanja Spičanović, se nada da svi zajedno možemo kreirati podržavajući ambijent sa ciljem nulte tolerancije na bilo koji oblik nasilja.

“Nadam se da svi zajedno možemo kreirati podržavajući i siguran ambijent u kojem će se žene osjećati bezbjedno i u kojem će znati, ukoliko su žrtve bilo koje vrste nasilja da ga na adekvatan način prepoznaju, da reaguju, da znaju kome da se obrate za pomoć. Potrebno je povećati stepen informisanosti, kako bi znale koji su im sve resursi na raspolaganju i da na taj način promovišemo ono što nam je zapravo cilj – nulta tolerancija na bilo koji oblik nasilja. Opština Bar kontinuirano radi da izgradi jednu mrežu usluga podrške, koje bi bile dostupne svima kojima su potrebne, posebno organizacijama koje pružaju ovu vrstu usluga” istakla je Spičanović.

Centar za ženska prava na prezentaciji je predstavljala Maja Raičević, koja je istakla da su do sada nevladine organizacije zbrinule hiljade žena i djece, pomažući na taj način državi da ispuni sve obaveze koje je prihvatila.

“Sa velikom radošću učestvujem u ovom divnom događaju koji smo dugo čekali, s obzirom da u ovom dijelu naše zemlje nije bilo ne samo skloništa, nego niti jednog autonomnog ženskog servisa za žene sa iskustvom nasilja. Zahvalila bih Emiliji i Anđeli na hrabrosti, na inicijativi i onome što će raditi ubuduće, ne samo za žene Crne Gore, nego za cijelo naše društvo. Naime, skloništa su se pokazala kao najveći izvor podrške za žene i djecu sa iskustvom nasilja. Njihov način rada je nastajao decenijama, na osnovu prakse i principa koji su se pokazali da su važni da bi se ženama pružila podrška, a to su prije svega autonomija u radu, povjerljivost, vjerovanje u iskaz žrtve, bezuslovna podrška bez osude. Zbog toga nije ni neobično da nevladine organizacije u ovom trenutku zaista uživaju veliko povjerenje osoba koje su iskusile nasilje. One su Crnoj Gori do sada zbrinule hiljade žena i djece I podigle svijest o tome koliko su nasilje nad ženama i nasilje u porodici razorni društveni problemi, koji utiču na sve društvene procese i koče razvoj društva” smatra Raičević.

Menadžerka Sigurne ženske kuće u Podgorici, Jovana Mirković saopštila je da su za 25 godina zbrinuli više od 15.000 žena i djece, a da je 20 odsto ove brojke bilo sa primorja.

“Razmišljajući o ovoj temi i o skloništu koje je otvoreno u Baru, sjetila sam se Ljilje, koja je prije četrnaest godina, kada sam počinjala da radim, željela da se pojavi neko ko bi radio ovaj težak posao i na primorju. Konačno smo to dočekali” zadovoljna je Jovana.

NU Lea Bar nudi sveobuhvatnu uslugu – imaju psihologa, pedagoga, pravnika… Lokacija skloništa je tajna, objasnila je Emilija Jukić. Ona je najavila da će ovo nevladino udruženje već od septembra organizovati brojne edukativne radionice.

“NU Lea iz Bara osnovano je sa ciljem i idejom o sveobuhvatnoj pomoći žrtvama porodičnog nasilja. Cilj udruženja je obezbijediti podršku ženama i djeci, žrtvama nasilja u porodici kroz uslugu skloništa, savjetovanja, psihološke i pravne pomoći. Osim toga, cilj je iniciranje izmjena u zakonu, poboljšanje pravnog okvira I praćenje njegove implementacije, kao i promjena kulturne percepcije nasilja nad ženama i rodno zasnovanog nasilja” istakla je Jukić.

The post Počelo sa radom sklonište za žene i djecu žrtve nasilja first appeared on BARinfo.