CdM: Ima li pomorska industrija budućnost, a ako ima, gdje i kako konkretno?

Radulović: Pomorska industrija ima budućnost, ali njen opstanak i razvoj zavise od prilagođavanja savremenim globalnim trendovima i strateškog djelovanja na nacionalnom nivou. Crna Gora, kao pomorska zemlja s bogatom tradicijom, ima značajan potencijal. Prioritet je modernizacija flote, ulaganje u zelene tehnologije i digitalizaciju kako bismo se uskladili sa ekološkim standardima Evropske unije.

Investicije u modernizaciju infrastrukture i povećanje konkurentnosti naših luka na regionalnom tržištu su od ključnog značaja. Crna Gora može dodatno razvijati nautički turizam, unaprijediti infrastrukturu za marine i pružiti vrhunske usluge na ovom tržištu. Veoma je važno staviti akcenat na obuci stručnog kadra, saradnji s međunarodnim kompanijama i povećanju zapošljivosti naših pomoraca.

CdM: Kako da Luka Bar bude evropsko čvorište i iskoristi njen puni potencijal?

Radulović: Da bi Luka Bar imala veći razvojni potencijal, a samim tim i značajnije doprinijela ekonomiji Crne Gore, neophodno je objediniti sa kompanijom “Port of Adria” kojom trenutno upravlja turska kompanija “Global ports”. Mišljenja sam da je razdvajanje ove dvije kompanije bio pogrešan potez koji je štetio ekonomskom interesu Crne Gore. Mi smo spremni da kupimo “Port of Adria” ali isključivo uz fer cijenu i ukoliko se postigne saglasnost oko vrijednosti akcija.

Kompanija “Hamburg port Consulting”, trenutno sprovodi detaljnu analizu poslovanja kompanije “Port of Adria” nakon čega ćemo dobiti pravo stanje u toj kompaniji. Vjerujem da će analiza kompanije “Hamburg port Consulting” biti završena do kraja februara, nakon čega će se preći u fazu pregovora sa sadašnjim vlasnicima kako bi se definisali uslovi eventualne kupovine i spajanja. Objedinjavanje ove dvije kompanije je od strateškog značaja za državu Crnu Goru i jedan od prioriteta Ministarstva pomorstva.

CdM: Šta se događa sa projektom spajanja Barske i Crnogorske plovidbe, da li nešto koči taj projekat i šta?

Radulović: Oba brodarska društva su suočena sa nizom izazova, počevši od značajne fluktuacije vozarina na globalnom pomorskom tržištu, uslijed koje su kompanije bile suočene sa nemogućnošću otplate kredita prema Exim banci sopstvenim sredstvima. Ova brodarska društva nisu održiva na način na koji su do sada funkcionisala, posebno kada se imaju u vidu predstojeće obaveze koje se odnose na povraćaj neusklađene državne pomoći, a koje će dodatno opteretiti poslovanje oba privredna društva. Vjerujem da je restrukturiranje jedini način da pokušamo da sačuvamo brodove i kompanije. Restrukturiranje bi trebalo da dovede do umanjenja poslovnih rashoda u poređenju sa ukupnim prihodima.

CdM: Koji su ključni benefiti novog Zakona o sigurnosti pomorske plovidbe?

Radulović: Novi Zakon o sigurnosti plovidbe će urediti oblasti koje važećim Zakonom nisu mogle da budu uređene na valjan način. To se prevashodno odnosi na samu sigurnost plovidbe u smislu učesnika u pomorskom saobraćaju kao i vrsti plovnih objekata. Svjedoci smo ugrožene sigurnosti na moru u akvatorijumu Bokoktorskog zaliva kao i Skadarskog jezera zbog povećanog saobraćaja plovila za privrednu djelatnost – prevoz putnika. Jedna od ideja je da se AIS (Automatic Identification System) uvede kao obaveza za takvu vrstu plovila, kako zbog sigurnosti samih putnika tako i zbog učinkovitijeg nadzora nad saobraćajem kada su ta plovila u pitanju.

Novi zakon predviđa i bliže uređenje djelatnosti iznajmljivanja plovila kao i veoma stroge kazne za nepoštovanje propisa. Jedna od stvari koja će biti regulisana je i saobraćaj tender plovila sa kruzera koji u ovom trenutku zauzimaju značajno mjesto kada je u pitanju intenzitet saobraćaja u mjesecima ljetnje turističke sezone. Takođe predviđene su i novine kada su u pitanju jahte kao i unutrašnja plovidba.

CdM: Koje ćemo sve pomorske linije imati narednog ljeta?

Radulović: Vlada Crne Gore posvećena je širenju pomorske mreže i povezivanju sa susjednim zemljama. Ono na čemu sam posebno ponosan jeste što smo uspjeli da obnovimo pomorsku liniju Bar-Bari, koja će saobraćati od kraja juna pa sve do kraja septembra naredne godine.

Takođe, nova linija koja će biti u funkciji naredne ljetnje turističke sezone biće Kotor – Dubrovnik. U funkciji će biti i linija Budva-Dubrovnik koja je saobraćala i tokom prošlje ljetnje turističke sezone, a koja je u potpunosti opravdala očekivanja. Obnavljanjem i uspostavljanjem novih pomorskijh linija potvrđujemo našu posvećenost razvoju pomorske infrastrukture i povezivanju Crne Gore s regionom i šire.

Svaka nova linija doprinosi jačanju naše ekonomije, razvoju turizma i otvaranju novih mogućnosti za građane i privredu. Ove inicijative su korak bliže ka tome da Crnu Goru pozicioniramo kao ključnu tačku na pomorskoj karti Jadrana.

CdM: Ima li Crna Gora novca za kupovinu brodova za povezivanje morskim putem? Koliko bi novca trebalo izdvojiti za takav projekat?

Radulović: Mislim da ovdje nije dilema da li imamo novca za kupovinu novog broda već se postavlja pitanje da li je kupovina tog broda ili brodova ekonomski isplativa. Sve analize koje su urađene ukazuju da je održavanje pomorske linije sa Italijom sa današnjim obimom očekivanih putnika, automobila i kamiona ekonomski neisplativo za bilo koje preduzeće koje bi upravljalo tim brodom.

Sa druge strane ukupni efekti povezivanja morskim putem sa Italijom bi bili pozitivni sa aspekta uticaja na turističku privredu i indirektne efekte od takve linije. Imamo primjer hrvatske Jadrolinije koja održava više linija ka Italiji iz Hrvatske i tek na taj način ulazi u zonu pozitivnog rezultata. Nijedno preduzeće koje vozi isključivo jednu liniju sa izraženo sezonskim karakterom ne može poslovati pozitivno. Veliki brodovi koji bi mogli da voze Bar-Bari liniju koštaju cca. 20 miliona eura i to 25-30 godina starosti. O novima ne trebamo ni razmišljati jer su to cijene koje idu i do 80 miliona.

The post Radulović: Potrebno spojiti Luku Bar i Port of Adria, kupovina feribota nesplativa first appeared on BARinfo.

“Nakon premijerskog sata konačno ćemo dobiti priliku da saznamo da li će nakon godinu dana, inertnošću ili svjesnim opstruiranjem od strane bivše Vlade prekinuta linija na relaciji Bar – Bari, biti obnovljena.

To je suština pitanja koje sam postavio predsjedniku Vlade.

Takođe, očekujem da sve nadležne institucije ispitaju proces donošenja odluke o kupovini famoznog, pola vijeka starog feribota Frančeska, kojom se potencijalno napravila šteta u iznosu većem od milion eura “Barskoj plovidbi”.

Na kraju svega, feribota nema, linija ugašena, naplata manjinskih akcija u najavi, a konkurencija zadovoljno trlja ruke”, zaključio je Nenezić.

The post Nenezić: Feribota nema, a šteta dvostruka! first appeared on BARinfo.

Radio Bar i Bar Info su kontaktirali Barsku plovidbu, gdje su nam precizirali ovu informaciju.

“Naša kompanija razmatra više brodova. Feribot Dubrovnik je samo jedan od njih. Ipak, mala je vjerovatnoća da ćemo se odlučiti baš za njega, jer mu klasa ističe u martu naredne godine. To bi iziskivalo ogromna ulaganja i bilo bi neisplativo”, rečeno iz ove kompanije.

Kako su objavile današnje Vijesti, Barskoj plovidbi je za nabavku feribota potrebna pomoć države, jer nemaju svoj novac, a banke neće da im odobre kredit zbog kreditne zaduženosti kod kineske Eksim banke za kupovinu dva broda Bar i Budva.

Dubrovnik se potencijalnim kupcima nudi po početnoj cijeni od 2,85 miliona EUR. Prvi rok za prikupljanje pronuda za kupovinu tog broda, koji je istekao krajem oktobra, nije rezultirao nalaskom kupca, pa je Jadrolinija produžila rok do marta.

”Upoznati smo sa odlukom kompanije Jadrolinija da proda trajekt Dubrovnik. Sve brodove koji se nude na tržištu, a koji ispunjavaju određene kriterijume, uzimamo u razmatranje. S obzirom na to da se radi o starom brodu, provjeravamo da li Dubrovnik dugoročno može da ispuni standarde plovidbe, jer to bi mogao da bude jedan od razloga zbog kojeg ga i Jadrolinija prodaje“, rekli su Vijestima predstavnici menadžmenta Barske plovidbe.

Dubrovnik je sagrađen 1979. godine u Irskoj, a validnost sertifikata o sposobnosti za plovidbu, takozvana klasa, koju mu je izdao čuveni Bureau Veritas, tom brodu ističe 28. marta naredne godine. Od toga u kakvom je brod stanju i koliko u njega treba uložiti da bi mu klasa bila produžena, zavisi i koliko će biti atraktivan za potencijalne kupce i da li će nastaviti karijeru u floti nekog drugog prevoznika ili će ga na kraju, Jadrolinija morati prodati u staro željezo.

Brod ima klasu za korišćenje u takozvanoj velikoj obalnoj plovidbi, a u Jadrolinijinoj službi u koju je ovaj trajekt ušao u oktobru 1996. redovno je korišćen na transjadranskim rutama, povezujući luke u Hrvatskoj sa lukama na jadranskoj obali Italije. Broj je kapaciteta 1,3 hiljade putnika, ima 473 ležaja u 156 kabina, a može ukrcati 280 putničkih automobila i 26 kamiona-tegljača.

Od sadržaja na brodu, Dubrovnik ima dva restorana, bioskop, dječju igraonicu, više salona i barova, te bescarinsku prodavnicu. Svojim tehničkim karakteristikama Dubrovnik upada u kriterijume koje je Barska plovidba postavila za izbor i eventualnu kupovinu polovnog trajekta, kojim bi se onda obnovilo cjelogodišnje funkcionisanje trajektne linije između Crne Gore i Italije prekinuto 2017. godine, ali i možda uveo saobraćaj i prema nekim drugim lukama u Albaniji i Grčkoj.

Iz menadžmenta barske kompanije rekli su da konstantno prate tržište polovnih brodova u cilju nalaženja broda koji bi svojim tehničkim karakteristikama i kapacitetim odgovarao potrebama linije Bar-Bari.

The post Barska plovidba: Razmatramo više opcija za kupovinu feribota first appeared on BARinfo.

“Na današnji dan, 18. juna 1965. godine, iz naše luke ka Italiji, ka Bariju, na svoje prvo linijsko putovanje, isplovio je trajekt „Sveti Stefan“. Bio je to poseban događaj za Bar i Barane, za Crnu Goru i Jugoslaviju.

Od prvog isplovljenja popularnog „Sveca“ za Bari je prošlo tačno 57 godina, i bilo je za očekivati da će naša država, tadašnja „Prekookeanska“ i današnja „Barska plovidba“ na ovoj izuzetnoj liniji izmijenjati više generacija modernih brodova, a da ćemo danas imati funkcionalan, moderan i siguran trajekt kojim bi se Barani ponosili. Međutim, mi, nakon više od pola vijeka, već više od pet godina nemamo naš trajekt koji plovi za Bari. Kažu, treba da budemo zadovoljni što će brod „Dubrovnik“, hrvatske „Jadrolinije“ tokom sezone ploviti jednom nedjeljno za Bari.

Ne, ja nisam zadovoljan, i ovog 18. juna neću brodom „Jadrolinije“ zaploviti za Bari, ne zato što nemam povjerenja u ovu kompaniju (sa njima rado i sa uživanjem plovim do hrvatskih ostrva), već, jednostavno, na 57. godišnjicu od prvog „Svečevog“ putovanja – neću.

U znak podsjećanja na to da smo prije pola vijeka imali naš, barski trajekt ili kako bi mi to nekada rekli „feribot“, ja ću sa svojim petnaestogodišnjim sinom Emirom za Bari večeras krenuti biciklom, uz grančicu Stare masline. Vozićemo preko Albanije i grančicom Stare masline širiti prijateljstva i usput ljudima pričati o našem lijepom Baru i Staroj maslini i vrhunskom maslinovom ulju koje daje ova drevna biljka. U Bari ćemo iz Drača doploviti albanskim trajektom, a nakon obilaska regiona Pulje i njihovih maslinjaka, Jadran ćemo preploviti „Jadrolinijom“, ali ne do Bara već do Dubrovnika, odakle ćemo se laganom vožnjom bicikala vratiti kući.

Srećan sam da je moj pokojni otac imao čast da te 1965. godine prvim „vijađom“ Sveca plovi za Bari, ali sam nesrećan što moj sin, njegov unuk, nakon pola vijeka nema priliku da barskim, crnogorskim brodom ponosno plovi za Italiju.

Kao Baranin čiji su preci na ovim prostorima uzgajali masline i plovili našim morem, kao menadžer Opštine Bar, kao politički direktor partije „Biram Bar“, ali prije svega kao građanin Bara, osjetio sam jaku unutrašnju potrebu i obavezu da podsjetim sve nas, i vlast i opoziciju, i stare i mlade, i sve one koji vole našu zemlju i žele joj napredak da mi nakon pola vijeka nemamo naš trajekt i da moramo da se ujedinimo, bez obzira na bilo koje razlike, i stvorimo preduslove da nam se „Svetac“ vrati. Moj potez je znak ličnog protesta protiv današnje situacije u prekojadranskom pomorstvu i nikako ga ne treba shvatiti kao politički akt, već isključivo kao glas pojedinca u želji za opšti boljitak, ako hoćete i kao akt lokalpatiotizma.     

Trajektna linija Bar-Bari-Bar nije običan transport roba i prevoz putnika, ona je mnogo više od toga za one koji znaju, koji vole i osjećaju ovaj grad. „Feribot“ nam je bio prozor u svijet, njime se odlazilom i dolazilo, ali nam je isto tako donosio svjetsku modu, kulturu, duh Mediterana čiji smo mi dio. Siguran sam da onaj ko kaže da je ovaj trajekt samo prevozno sredstvo ne poznaje Bar i Barane i ne osjeća Mediteran.

I zato, moj sin i ja ćemo u znak podsjećanja na „feribot“, učiniti naš mali korak i biciklima preći nekoliko stotina kilometara, kako bi skrenuli pažnju na nasušnu potrebu ponovnog otvaranja ovog barskog prozora u svijet.”

The post Alkovići – Biciklom i maslinom za feribot first appeared on BARinfo.