“Jednokratna pomoć penzionerima biće isplaćena uz novembarsku penziju. Znači 20. decembra biće isplaćena i ova jednokratna pomoć za penzionere”, kazao je Aligrudić u emisiji Link, Radija CG.

Navodi da će pomoć dobiti 115.000 penzionera, ali ne u istom iznosu.

Aligrudić je podsjetio da je raspodjela planirana po nekim parametrima, tako da će po 200 eura pomoći primiti oni čija je penzija do visine prosječne penzije (359,31 eura).

Sto eura pomoći primiće oni čije su penzije u rasponu od 359,32 eura do 450 eura, a 50 eura pomoći oni čije su penzije od 450 eura do visine potrošačke korpe koja je iznosi oko 793 eura.

Aligrudić kaže da će Fond inicirati izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju.

“Svi korisnici srazmjernih penzija, koji imaju prebivalište ili državljanstvo u Crnoj Gori, kako odluči zakonodavac u Crnoj Gori, a čiji zbir penzija ne prelazi iznos od 253 eura, da Fond PIO dotira taj dio i da im se isplaćuje ta razlika”, naveo je Aligrudić.

I za te penzionere su, kako kaže, određeni limiti za pomoć.

“Oni čiji iznos penzije iz Crne Gore za novembar ne prelazi 359,31 dobiće po 100 eura pomoći. Svi oni penzioneri u intervalu od 359,32 do potrošačke korpe za novembara (793) primiće po 50 eura. Radi se o preko 13.500 korisnika penzija i za ove svrhe je opredijeljeni 1,5 miliona eura”, naveo je Aligrudić.

Još uvijek nema zvaničnih statističkih podataka o inflaciji, pa Aligrudić kaže da sada ne može reći koliko će iznositi januarsko usklađivanje penzija sa inflacijom.

“Ali svakako od 1. januara očekujemo naredno usklađivanje”, naveo je Aligrudić i dodao da se i u narednoj godini očekuju tri usklađivanja penzija sa inflacijom.

Zbog najavljenog rasta plata u javnom sektoru, Aligrudić kaže da se i u maju očekuje, kako je kazao, “malo veće usklađivanje penzija” po osnovu rasta plata.

On navodi i da su u Fondu PIO više nego zadovoljni predviđenim budžetom za narednu godinu.

“Mi smo dobili 537 miliona 35 miliona više u odnosu na ovu godinu”, naveo je Aligrudić.

Iz uplata po osnovu doprinosa Fond PIO, još uvijek ne može da finansira isplatu penzija, ali kako ističe Aligrudić, ohrabruje pad deficita Fonda.

“Bio je mali deficit za prošlu godinu, mnogo manji u odnosu na planirani biće i za ovu godinu. Za 11 mjeseci ove godine deficit Fonda PIO je 20,95% što je više nego dobro, to je oko 120 miliona, ranije je taj deficit bio oko 30%”, kazao je Aligrudić.

Aligurudić je i kanditad za direktora Fonda PIO.

Kaže da je bilo šest prijava na tu funkciju, na testiranju se pojavilo njeh pet, a kako navodi, prvorangirana na testovima je bivša direktorica Jadranka Milošević, drugorangirani je Jovo Pajović, a on i Damir Gutić (BS) su na trećem mjestu.

The post Aligrudić: Penzionerima 20. decembra isplata jednokratne pomoći first appeared on BARinfo.

Na sjednici Upravnog odbora Fonda PIO je odlučeno da se raspiše konkurs za izbor direktora, a da on ostane vršilac dužnosti do završetka procedure izbora, kazao je Aligrudić za Televiziju Crne Gore.

The post Aligrudić ostaje v.d. direktora Fonda PIO first appeared on BARinfo.

RB/BI: Kako žive crnogorski penzioneri, da li je to život koji možemo okarakterisati kao dostojanstven?

Aligrudić: Volio bih da na ovo pitanje odgovorim krajnje pozitivno, da kažem „kako da ne“, međutim, nažalost vrlo često opominjem da su penzije danas u Crnoj Gori socijalna kategorija, što nikako ne bi smjele da budu. Ovo automatski znači da ne možemo govoriti o dobrom standardu penzionera. Potkrijepiću to podatkom da prosječnu penziju u Crnoj Gori, koja iznosi 299 eura, prima preko 63.000 penzionera, od 128.000, koliko ima korisnika tog prava.

RB/BI: Sa kojim se problemima, osim onih koji se tiču niskih primanja, penzioneri još bore?

RB/BI: Treba imati u vidu da je penzionerska, najranjivija kategorija stanovništva, zbog godina starosti, bolesti koje se podrazumijevaju u tom dobu, da imaju i velikih problema kada su u pitanju i nabavka ljekova, liječenje, oporavak, sticanje određenih prava… Fond PIO nastoji da pomogne, a mislim da je jedan od njegovih ciljeva da, pored redovnog servisiranja prava iz penzijsko- invalidskog osiguranja, nastoji da im poboljša životni standard. Ono što mora biti intencija svih institucija (Vlade, nadležnih ministarstava, Opštine) je da standard penzionera bude što bolji i da imaju više zanimacija, više mogućnosti da  starost provode u aktivnom stanju.

RB/BI: Ministar finansija i socijalnog staranja Milojko Spajić je najavio da penzioneri od maja mogu očekivati povećanje penzije oko deset odsto. To je jedno od najvećih povećanja primanja za tu populaciju, a vijest koja je dodatno obradovala penzionere je da se na tome neće zaustaviti i, prema njegovim riječima, valja ponovo očekivati neko povećanje i u avgustu. Kako to komentarišete i postoji li bojazan da će ti najavljeni benefiti biti kratkog daha, ima li crnogorska ekonomija potencijal da to izdrži?

Aligrudić: Lično mislim da ima. Ovu tvrdnju zasnivam na tome da smo u prethodnoj godini imali deficit Fonda u smanjenom iznosu. Ranijih godina on je bio u nekih 30%, u prošloj godini  je bio 21,7%, što znači da je, pored ne baš sjajne privredne aktivnosti, Fond PIO ipak uspijevao da servisira isplate za svoje penzionere od izvornih prihoda, a to znači od plaćenih doprinosa u faktički 78%. To je, procjenjujem, vrlo ohrabrujuća vijest i na tome zasnivam optimizam. Kada je u pitanju usklađivanje penzija od 1. maja, koje je ministar najavio, treba reći da su prošle godine usvojene izmjene Zakona. To usklađivanje je zakonska kategorija i ona se ranije svodila na usklađivanje penzija svakog 1. januara u godini. Način usklađivanja je podrazumijevao da se ona određuje na osnovu indeksa rasta zarada i indeksa rasta potrošačkih cijena iz prethodne godine, a te podatke je objavljivao Monstat. Kako je prošle godine usvojen projekat „Evropa sad“, koji je automatski podrazumijevao povećanje plata za više od 17%, bilo je sasvim  očekivano da se to odrazi na kategoriju penzionera. Međutim, usklađivanje je bilo 1. januara za 2,13%, na osnovu podataka koje je Monstat objavio, što ne zadovoljava kriterijume penzionera, naročito nakon vijesti o povećanju plata u datom iznosu. Prošle godine je takođe Skupština usvojila izmjene Zakona o penzijskom gdje je utvrdila da usklađivanje nije više 1. januara, nego i 1. maja i 1. septembra, što znači tri puta u toku godine. Nas sljedeće usklađivanje očekuje 1. maja. Po nezvaničnim podacima, i ministar je to nagovijestio, to povećanje neće biti manje od deset posto. Ranijih godina povećanja nijesu bila veća od jedan ili dva procenta. Hoće li to zadovoljiti interes penzionera, to će sve zavisiti od kretanja inflacije i kakav će biti rast potrošačkih cijena. Ja bih volio da vidim zadovoljne penzionere, jer 1. septembra će takođe da bude novo povećanje. S obzirom da uporedni period nije više prethodna godina, nego prethodni kvartal, sada će usklađivanje penzija pratiti promjene u mnogo kraćem vremenskom roku. Moramo biti svjesni da imamo jako puno korisnika penzija sa najnižim primanjima, koja se, koliko god da ih povećamo, drastično ne povećavaju, pa se zato i daju ova vandredna usklađivanja, Naglašavam stoga da će od 1. septembra sa retroaktivnom primjenom od 1. januara, najniža penzija biti uvećana na 200 eura. Svi korisnici koji sada imaju penziju nižu od 200 eura, primaće razliku od 1. janura (zajedno sa penzijom za septembar). To znači da če im 20. oktobra biti isplaćena razlika, a penzija dovedena na iznos od 200 eura.

RB/BI: Ko ima pravo na invalidsku penziju, koliko ona iznosi i kako se to pravo ostvaruje?

Aligrudić: Pravo na invalidsku penziju ima osoba koja zbog bolesti nije mogla da odradi svoj radni vijek i tada je potrebno da ispuni nekoliko uslova. Jedan je da ljekarska komisija to lice oglasi nesposobnim za rad. Međutim, postoji i druga kategorija- djelimična invalidska penzija. To znači da ljekarska komisija osobu oglasi djelimično nesposobnom za rad, pri čemu bi ona imala 75% pravo na penziju, a 25% (dva sata dnevno) treba da radi. Ljekarska komisija Fonda PIO, nakon što osiguranik podnese zahtjev za penziju, procjenjuje njegovo zdravstveno stanje. Potrebno je, takođe, da toj osobi radni staž pokriva najmanje 1/3 radnog vijeka. Radni vijek se računa zavisno od toga koju školsku spremu ima- ako je osoba sa osnovnom školom, onda od njegove 20-te godine do godina života kada je na komisiji oglase nesposobnim, ako je završila srednju školu, to je od 23 godine života, a ako ima diplomu fakulteta, to je od 26-te godine. Te penzije se automatski usklađuju. Način određivanja visine invalidske penzije je isti kao za ona lica koja ostvare pravo na starosnu, s tom razlikom što se, ako je osoba mlađa od 60 godina, smatra da nije mogla da odradi svoj radni vijek, pa mu se „dodaju“ određene godine staža.  

RB/BI: U Baru je održana Skupština Udruženja penzionera na kojoj su usvojeni izvještaji o radu, Finansijski izvještaj za prošlu, kao i Plan rada za tekuću godinu. Koji su zaključci sa tog sastanka?

Aligrudić: Nije bilo neke velike rasprave, nažalost, penzioneri nijesu naučili da raspravljaju o svojim aktivnostima na način kako sam ja očekivao. Bilo mi je krivo kad sam vidio da je to u Baru toliko izraženo. Da li su se ustručavali, ili je nešto drugo u pitanju, ne znam… Očekivao sam da mi postavljaju pitanja, da se interesuju za sve u vezi sa drugačijom metodologijom rada u Fondu PIO (koju ja pokušavam svojim saradnicima malo da nametnem), da promijenimo dosadašnji način rada i ustaljene prakse kad su penzioneri u pitanju. Penzioneri imaju bukvalno četiri značajne aktivnosti na nivou Saveza i Udruženja penzionera Crne Gore. To su NVO organizacije koje nijesu shvatile da su skinute sa državnog budžeta, pa bi sada trebalo da promijene i svoj način rada. Konkretno Bar je četvrti po broju stanovnika, ima 7.530 penzionera (što nije nimalo zanemarljiv broj- čini 6,63% ukupnog broja penzionera u Crnoj Gori). Prosječna penzija u Baru je 284,50 eura, što je za 4,94% manje od prosječne penzije u državi, a ovaj grad, ipak, spada u bogatije opštine u Crnoj Gori. Očekivao sam da će biti više rasprave, jer je svrha mog dolaska bila upravo ta- da ih malo isprovociram i da vidimo gdje mi sa nivoa Fonda PIO možemo da poboljšamo neke prakse. Naravno, ono što je do sada bilo dobro u radu Udruženja penzionera, Saveza penzionera, nećemo da prekidamo, ali želimo da unaprijedimo rad i otvorimo neke nove mogućnosti. Želim da podcrtam da je budžet u prošloj godini, rashodna strana i prihodna strana, bila skoro oko milion eura. Radi se zgrada u Baru za penzionere, što je vrlo značajno. Oni to ističu kao nešto ekstra, a ja bih to shvatio kao nešto što će u budućnosti da bude sasvim normalno. To je predivna, humana akcija, pokušaj da se penzionerima koji su stvarno u stanju socijalne i stambene potrebe, riješi pitanje krova nad glavom… Penzionerima organizujemo odmor i rekreaciju po povoljnim uslovima, bez kamate, u više rata u našim odmaralištima u Ulcinju i na Žabljaku („Gorske oči“), te u Institutu u Igalu. Naše odmaralište u Ulcinju je na nivou četiri zvijezdice, renovirano, sa bazenom, dvije saune, dvije hidromazažne kade, a radiće preko cijele godine. Objekat na Žabljaku takođe pripremimo, renoviramo, u nastojanju da omogućimo što više sadržaja za penzionere. Obezbjeđujemo i zimnicu- jagnjad i suhomesnate proizvode. To smo prošle godine obezbijedili u saradnji sa Savezom i Udruženjem penzionera, Ministarstvom poljoprivrede, Investiciono- razvojnim Fondom, na način što participiramo u cijeni tih proizvoda. Pokušavamo da ostvarimo dva cilja- da penzioneri dobiju jeftinu zimnicu po povoljnim uslovima i da otkupimo viškove proizvoda. Međutim u protekloj godini tog viška nije bilo, jer je turistička sezona „pojela“ grla stoke… Nama je bio cilj da proizvode otkupimo od naših proizvođača, ali smo prošle godine na taj način mogli da obezbijedimo svega polovinu potrebnih grla. Organizujemo i socio-humanitarnu pomoć koju je Vlada programom utvrdila preko Ministarstva finansija i socijalnog staranja i Fonda PIO prema penzionerima sa najnižim primanjima. Od prošle godine je promijenjena metodologija, pa je Fond PIO u saradnji sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja isplatio jednokratne pomoći za penzionere koji su primali najniže ili prosječne penzije. Jednokratne pomoći su opredijeljene u decembru prošle godine i prije nekoliko dana. Nije moja zasluga, ne želim time da se kitim, zaslužni su Upravni odbor Fonda PIO, nadležno Ministarstvo finansija i socijalnog staranja i menadžment Fonda PIO. U decembru 2021. godine za 4.271 korisnika penzije iz Bara isplaćena je jednokratna pomoć, na način što je za one sa najnižim penzijama (tada je bila 147 eura), isplaćeno po 100 eura, a za penzionere koji su primali od najniže do prosječne (tada je bila 293 eura), isplaćeno je 30 eura. Dakle, od ukupnog broja penzionera u Baru za 56,72% je isplaćena jednokratna humanitarna  pomoć. Ranije je to bilo u jako malom broju, a od iznosa koje su dobijali od Saveza, korisnicima penzija su isplaćivali po 30-tak eura. U ovoj godini, u martu je isplaćeno po 50 eura za 4.712 korisnika do prosječne penzije (sada je prosječna 299 eura), odnosno 62,57% ukupnog broja penzionera u Baru. Mislim da je ovo pravedniji i bolji način, jer je mnogo veći broj korisnika dobio jednokratnu pomoć. Na Skupštini sam rekao da je bolje i da damo onome ko ima neka druga primanja, pa mu ovo ne bi pripadalo po tom socijalnom uslovu, nego da ne dobije ogroman broj onih koji su u stanju socijalne potrebe. Mislim da je čisto pravedniji odnos i da je ovo objektivnije, jer sada nemamo subjektivno pravo da mi to „dijelimo“. Na osnovu objektivnog parametra dobijaju oni čija penzija ne prelazi prosječnu. Naravno, ja to uvijek kažem, taj ljudski momenat treba da prevlada, pa onaj kome nije potrebno može te pare uvijek da pokloni onome kome jeste.

RB/BI: Ima li takvih slučajeva?

Aligrudić: Za sada ne, možda ima i ljudi koji ne žele da se to javno publikuje. Naš narod je vrlo solidaran, a to se vidi kad se pokrenu neke akcije tog tipa. Neophodno i pravilno je da država preko svojih institucija brine o socijalnim kategorijama, pa apelujem sa pozicije direktora Fonda, da je socijalni fond dužan da se napravi razlika između ljudi koji su u stanju stvarne potrebe i onih koji faktički imaju niske penzije, ali ostvaruju primanja po drugim osnovama.

RB/BI: Vratimo se na, kada su barski penzioneri u pitanju, najvažniju aktivnost- rješavanje stambene problematike.

Aligrudić: Javno sam pohvalio inicijativu izgradnje stambene zgrade u Baru i baš mi je drago da će nekoliko barskih penzionera da riješi stambeno pitanje upravo preko tog projekta. Međutim, i na Skupštini u Baru sam pomenuo slučaj Desanke Kandić, koja je bila na rang listi za dobijanje stana. Ona nije imala sredstava, ili nije mogla da obezbijedi sredstva za participaciju koja je nužna, iako se ti stanovi dobijaju po povoljnim uslovima. Ti stanovi se daju ljudima u otkup, opština je dala plac i obezbijedila komunalije, na čemu sam u ime Fonda PIO vrlo zahvalan. Fond PIO, Ministarstvo i Vlada su dali pozamašna sredstva, sklopili su ugovor sa izvođačem da se napravi ta zgrada. Kao što to kod nas obično biva, bila su potrebna dodatna sredstva da se finansijska konstrukcija zaokruži, pa su se radili aneksi i aneksi… Ta gospođa je bila na rang listi, očekivala je stan, ali nije imala sredstava da uplati ratu. Nakon što su je komisija i UO Udruženja penzionera Bara skinuli sa rang liste, uputila je meni, kao direktoru Fonda i UO Fonda predstavku da se žalila na tu odluku. Ja sam taj slučaj uzeo kao paradigmu da nijesmo pogodili suštinu ove akcije- jako je lijepo da se penzionerima pri kraju životnog vijeka, koji se nalaze se u stanju socijalne riješi stambeno pitanje, ali nije dobro što nijesu sve kategorije uzete u obzir. Bilo je važno da mi obezbijedimo za sve, a ne samo onima koji imaju sredstava za učešće u participaciji.

RB/BI: Kako to riješiti?

Aligrudić: Promjenom metodologije prilikom realizacije ovakvih projekata. Mi faktički to preuzimamo, usaglašavamo se sa UO Fonda PIO i nadležnim ministarstvima da promijenimo metodologiju izgradnje tih stanova. To više ne smiju da rade NVO organizacije kao što su savezi Udruženja penzionera. To mora da radi ili Fond PIO kao državni organ, ili Ministarstvo, Vlada ili opština, ili svo troje.

RB/BI: Šta će biti sa gospođom Desankom?

Aligrudić: Mi smo zadužili naš pravni tim da prouči pravnu situaciju u vezi sa tim slučajem. Meni je rečeno da stanova više nema, da je stan koji je njoj bio namijenjen dat nekom drugom, taj neko drugi koji je takođe bio na listi oslobodio je taj stan, i onda je taj stan dat kao kompezacija izvođaču radova za izmirenje tih sredstava. Pitanje je pravne problematike kako i na koji način, je li tu preskočeno nešto u samom postupku. Ona je faktički svojom stambenom situacijom zasluživala da dobije taj stan, nije imala sredstava da učestvuje, nije mogla da obezbijedi za participaciju… Mi moramo da kažemo da stanove nećemo davati u otkup, nego na korišćenje- da ih oni koriste dok su živi. Na taj način bi stan, kada penzioner završi životni vijek, bio vraćen Fondu PIO ili opštini, ili državi. Onda bi ga dobio novi penzioner.

RB/BI: Kakve su povratne informacije na taj predlog?

Aligrudić: Mislim da su povoljne. Ja sam bio na nekoliko skupština i ono što je već recimo praksa u Bijelom Polju jeste da je tamošnje Udruženje penzionera upravo tako radilo- davali su stanove u zakup. To se pokazalo kao vrlo dobar model. Htio bih da sugerišem, ne samo penzionerima i Fondu PIO i Udruženjima, nego i Opštini Bar, da prave stanove za socijalne slučajeve, za penzionere, za neke mlade ljude koji će da dobijaju stanove po povoljnim uslovima u zakup. Plaćali bi minimalnu zakupninu, pa ukoliko stvore uslove da kupe stan na tržištu i oslobode sebe i porodicu plaćanja zakupa, a do tada da znaju da imaju sigurnost i krov nad glavom. Mislim da je Bar idealan za upravo taj način raspodjele. Bar svakim danom ima sve veći broj stanovnika, investitori grade i zarađuju, zakupnine su jako velike, cijena stana je u Baru poprilična. Mi smo imali puno primjedbi u Podgorici u vezi sa izgradnjom stanova. Po nezvaničnim podacima 38% stanova je prije useljenja dato na prodaju, jer su ih dobijali ljudi koji su faktički imali stanove. Oni su zarađivali. Zamislite da dobijete stan po cijeni od recimo 350 eura po metru kvadratnom, a ovdje je cijena stana preko 1.000 eura. Ako taj stan preprodate po cijeni od 800- 900 eura po metru kvadratnom, ogromna je zarada, a suština nije pogođena. Mi moramo da mijenjamo metodologiju i ovo je upravo jedan od načina i tu ćemo sigurno istrajati.

RB/BI: Iako je tome teško stati na put, Vi procjenjujete da nije neizvodljivo?

Aligrudić:  Apsolutno nije neizvodljivo. Najteže je promijeniti neke navike. Na skupštinama penzionera, osjećam određeni otpor prema nekim promijenama i novitetima koje želimo da unesemo. Ovo je 21. vijek, mi nastojimo da što više ljudi ostane na tržištu rada, da što duže ljudi koji su u penzijama budu aktivni, da mogu da se uključe. Mislim da je uzaludna priča ako nemamo aktivnosti, prateće institucije koje će sve ovo da podrže. U Udruženju penzionera, u penzionerskoj populaciji imamo profesore, doktore, ljude koji bi bili spremni da vode državu, pa mi je prosto žao da se ti ljudi malo više ne uključuju upravo u ove institucije. Ovo sada jeste NVO organizacija, promijenjen joj je status, nema više monopol koji je ranije imala. Bilo je sasvim normalno da se Savez penzionera i Udruženje penzionera povežu sa Fondom PIO i obrnuto. Međutim, mi sada moramo da brinemo i o penzionerima koji nijesu članovi Saveza i Udruženja, koji ne plaćaju članarinu. Imamo i Udruženje vojnih penzionera, a mi kao Fond PIO moramo da brinemo o svima njima i kad sklapamo ugovore, sporazume, sklapamo ih u ime svih. O svima vodimo računa, s tim što su članovi Udruženja i Saveza najbrojniji i oni po tom osnovu faktički crpe i najviša prava i sredstava. Ipak, pokušavamo da im malo promijenimo metodologiju. Pitanje je zašto se, recimo, u Baru ne bi radio Dom starih u korelaciji privatno- javnog partnerstva, gdje bi participirali Fond PIO, Vlada, Ministarstvo finansija i Socijalnog staranja, Opština Bar i neko od privatnika koji bi to gradio? Mislim da nam se primiče vrijeme kada mladi o starijoj populaciji ne mogu ili nemaju vremena da vode brigu. Na drugoj strani, starija populacija hoće društvo, aktivnu starost, druženje, pravilan tretman. Penzioneri su najodgovornija kategorija stanovništva, država mora da ima poseban respekt prema njima, oni su prvi u izmirenju obaveza uprkos niskim penzijama. Fond PIO će nastojati da vodi računa o poboljšanju životnog standarda penzionera, i mi to radimo na sve moguće načine.

RB/BI: Kada se po Zakonu odlazi u penziju, koji uslovi se moraju ispuniti?

Aligrudić: Ima nekoliko uslova za penzionisanje- osnovni za žene i za muškarce Za žene je 64 godine života, i najmanje 15 godina staža, odnosno 66 godina života i najmanje 15 godina staža za muškarce. Za žene drugi uslov u ovoj godini jer je klizni, pa se povećava svake godine za po tri mjeseca. Najmanje 37 godina i tri mjeseca staža, i najmanje 57 godina i tri mjeseca života. Za muškarca ima prije vremena starosna penzija- 62 godine i tri mjeseca života, i najmanje 15 godina staža.

RB/BI:  Da li se isplati poći u penziju kada je samo jedan od uslova ispunjen?

Aligrudić: Sve zavisi od toga kolika vam je bila zarada i koliko imate staža. Za obračun visine penzije su u ovoj formuli neophodna tri parametra. Dužina staža, gdje se svaka godina staža računa kao jedan (mi smo nekad računali da je puni staž 40 godina), sad možete poći i sa 60 godina (ko ima benificirani, ko je rano počeo da radi i sa 15 godina staža, što više staža to je bolje za vašu visinu penzije. Lični koeficijent- to je vaša prosiječna plata u odnosu na prosječnu platu na nivou Crne Gore. Od 2020 godine je faktički uvedeno da se ¼ najnepovoljnijih godina izuzima, što je, mislim u zadnjih 10-12 godina najbolje vrijeme za odlazak u penziju. Do kraja 2030. godine važiće ovaj uslov da se jedna  ¼  najnepovoljnijih godina izuzima. Lični koeficijent se dobija tako sto se za svaku godinu koja se uzima za penzijski osnov vaša zarada upoređuje sa prosječnom zaradom na nivou Crne Gore iz te godine- što bolji prosjek to je bolje za vašu penziju. Treći parametar je vrijednost penzije za jedan lični bod koji donosi Upravni odbor Fonda PIO. Objavljujemo ga kao zvanični podatak i on je jednak za sve. Ova tri parametra- što više staža, što bolji lični koeficijent i vrijednost penzije za jedan lični bod, određuju vašu penziju. Penzije nažalost nijesu tako sjajne, to moram da priznam, penzija u Crnoj Gori, sa ovolikim brojem niskih, je socijalna kategorija sto nikako ne bi smijelo da bude. Penzije bi morale da budu odraz vašeg ulaganja u Fond PIO- koliko ste ulagali tokom svog radnog vijeka da toliko dobijate. Nažalost ne može da bude uvijek tako, pojavi se nešto što se zove „lex specialis“, što znači da se za neke kategorije omogućava odlazak u penziju mimo opštih propisa. To nam malo kvari nivo, upravo iz razloga što se tim kategorijama ljudi, za koje zakonodavac i država procijene da su bili od posebne važnosti za državu, omogućava da mogu mlađi da pođu u penziju, pod povoljnijim uslovima, da im se daje jednogodišnji prosjek, startno uvećanje od 20 ili 30% na penziju… To je nešto na šta što zakonodavac ima pravo i možda malo mijenja ustaljeni način kako mi doživljavamo sistem penzijsko-invalidskog osiguranja.

RB/BI: Šta se dešava ako je, recimo, zaposleni dobio otkaz nekoliko godina pred penzijom?

Aligrudić: Fond PIO priznaje samo onaj staž za koji postoje uredni dokazi da je plaćen doprinos. Što se tiče Fonda PIO tu moramo da budemo jasni- Zakon nam ne omogućava bilo kakvu pomoć. Prestanak radnog odnosa zbog stečaja nema veze sa Fondom PIO, osim ako to nije regulisano sa našim propisima da im je to neka povoljnost za odlazak u penziju prije opštih uslova za penzionisanje.

RB/BI: Kakva je praksa, da li firme u Crnoj Gori poštuju Zakon, da li uplaćuju poreze i doprinose? Šta se dešava kada osoba koje ispunila oba uslova sazna da joj nisu bili uplaćeni doprinosi recimo za cijelokupan radni staž, da ima nekih rupa?

Aligrudić: U Fondu PIO imali smo, nažalost duge periode krize, inflacije, gašenja firmi, pa je bilo teško rješavati socijalne slučajeve i tu kategoriju nezaposlenih, tako da je jako puno ljudi bilo na Biroima rada. Vlada je povezivala nekima staž tamo gdje je uslov za penziju da Fond rada izmiri te obaveze. Jedna od varijanti jeste da firmama koje ne mogu da izmiruju za sve zaposlene, preko agencije za mirno rešavanje radnih sporova, bude omogućeno da pojedinačno rješavaju za one koji su podnijeli zahtjev za penziju, a nijesu im isplaćeni porezi i doprinosi za određene godine.

RB/BI: Na kraju ću Vas zamoliti da uputite poruku penzionerima u Crnog Gori i u Baru.

Aligrudić: Ja ću svima da poželim dobro zdravlje. Kad je u pitanju Udruženje penzionera i penzionerska populacija u Baru, volio bih da ovo bude jedno od najboljih udruženja u Crnoj Gori i da pokušamo da pomognemo koliko se može. Sugerišem da moraju da nađu mnogo bolju kopču sa predstavnicima Opštine, pokušaju da unaprijede svoj život, da se što više ljudi uključi u aktivnosti Udruženja penzionera i, naravno da im, u saradnji sa Fondom PIO omogućimo što ljepšu starost.

The post Aligrudić: Penzioneri imaju pravo na aktivan i dostojanstven život first appeared on BARinfo.

“Prosječna penzija iznosi 292,75 eura a ukupna sredstva potrebna za isplatu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja su 35,80 miliona eura”, navodi se u saopštenju.

Iz Fonda dodaju da će uporedo sa isplatom redovnih mjesečnih primanja, u saradnji sa Ministarstvom finansija i socijalnog staranja izvršiti i isplatu jednokratne pomoći za 64.525 penzionera u Crnoj Gori čija primanja ne prelaze iznos prosječe penzije, isplaćene u novembru tekuće godine.

“Za 16.894 penzionera koji primaju minimalnu penziju isplatiće se pomoć u iznosu od 100 eura, dok će 47.631 penzionera čija se penzija kreće u iznosu od minimalne do prosječne penzije, primiti pomoć u iznosu od 30 eura”, precizirali su iz Fonda PIO.

The post Sjutra penzije, uz najniže i jednokratna pomoć first appeared on BARinfo.

Iz Fonda je saopšteno da je za tu namjenu izdvojeno oko 3,1 milion EUR.

“Penzionerima koji primaju minimalnu penziju biće isplaćena pomoć od 100 EUR, dok će penzioneri čija se penzija kreće u iznosu od minimalne do prosječne penzije, uključujući i ovaj iznos, primiti pomoć u iznosu od 30 EUR”, navodi se u saopštenju Fonda PIO.

Navedena aktivnost je, kako su kazali, rezultat zajedničke inicijative Fonda i Ministarstva finansija i socijalnog staranja i sprovodi se u cilju poboljšanja materijalnog položaja penzionera čiji iznos penzije nije veći od prosječne penzije u Crnoj Gori.

“Odluka o isplati jednokratne pomoći donijeta je na osnovu modaliteta utvrđenog analizom relevantnih statističkih podataka i raspoloživih sredstava Fonda ostvarenih uštedama u budžetu za ovu godinu, sa naročitim fokusom na intenciju Fonda i resornog ministarstva da se obezbijedi najveći mogući obim njenog sprovodenja”, rekli su iz Fonda PIO.

Prema statističkim podacima za oktobar, Fond PIO isplaćuje prava za 118,32 hiljade korisnika u Crnoj Gori, od kojih je 113,76 hiljada penzionera.

“Prosječna penzija u Crnoj Gori iznosi 292,91 EUR, dok je iznos najniže penzije propisan Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju i iznosi 147,08 EUR, a prima je 16,7 hiljada korisnika ovog prava. Kako je broj penzionera čija se penzija kreće u intervalu od minimalne do prosječne 47,67 hiljada, jednokratnu pomoć će primiti ukupno 64,37 hiljada penzionera, što čini 56,58 odsto ukupnog broja penzionera u Crnoj Gori”, navodi se u saopštenju.

Tokom ove godine, uključujući i ovu odluku, isplaćeno je oko 5,53 miliona EUR za jednokratne pomoći penzionerima, što je šest puta više u odnosu na prethodnu godinu, kada je isplaćeno 930 hiljada EUR za tu namjenu.

The post Jednokratna pomoć za penzionere first appeared on BARinfo.

Aligrudić dolazi iz Bara, gdje je u područnoj jedinici Fonda PIO bio na mjestu samostalnog savjetnika za obradu podataka matične evidencije.

Aligrudić je član Pokreta za promjene i funkcioner Demokratskog fronta.

Nakon odlaska u penziju Dušana Perovića, direktorsku funkciju je od septembra prošle godine obavljala Jadranka Milošević, koja je dugo godina prije toga bila pomoćnica direktora. Ovu funkciju obavljala je kao vršilac dužnosti.

The post Ranko Aligrudić, novi direktor Fonda PIO first appeared on BARinfo.

“Donošenjem izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju kreiran je penzijski sistem koji će obezbijediti balans između dva osnovna cilja -penzijske politike, a to su finansijska održivost penzijskog sistema i adekvatnost penzija. Ova dva cilja su međusobno suprotstavljena, jer adekvatne penzije mogu da se obezbijede samo nauštrb održivosti penzijskog sistema, a uštede koje doprinose održivosti penzijskog sistema dovode u pitanje adekvatnost penzija. Adekvatnost penzija podrazumijeva da osiguranik po osnovu rada, zavisno od dužine ulaganja i visine osnovice na koju je plaćen doprinos za PIO, obezbijedi adekvatan prihod u starosti, odnosno penziju koja će pokriti svakodnevne egzistencijalne potrebe penzionera i spriječiti širenje siromaštva na ovu populaciju. Znači, osnovni cilj donošenja ovog Zakona je veća pravednost i adekvatnost penzijskih davanja, uz, istovremeno, stvaranje pretpostavki za stabilnost i održivost penzijskog sistema. Novi Zakon o PIO možemo da posmatramo po više osnova – normi koje su ovim Zakonom predviđene, a saopštiću najvažnije.

Promijenjena je formula za usklađivanje penzija. Ova formula se odnosi na sve penzionere, kako postojeće tako i buduće. Usklađivanje se vrši svake godine, u januaru, nakon dobijanja statističkih podataka od strane Zavoda za statistiku. Umjesto dosadašnjeg usklađivanja sa 75% kretanja potrošačkih cijena i 25% kretanja zarada, uvodi se usklađivanje po tzv. rotacionoj formuli, sa 75% parametara potrošačkih cijena ili zarada, koji je veći, i 25% potrošačkih cijena ili zarada, koji je manji. Ova formula, u odnosu na postojeću, je značajno povoljnija i ona će, u smislu usaglašavanja sadašnjih penzija, popravljati stanje svih penzionera, s tim što novim zakonskim rješenjem, ukoliko i ovi podaci budu pokazivali negativna kretanja, Zakon predviđa da ne smije i ne može doći do smanjivanja penzija”, objašnjava Perović.

Norma koja je predviđena novim Zakonom je povećanje nominalnog iznosa za najniže penzije, sa 128,60 na 145,77 eura, putem vanrednog usklađivanja i to retroaktivno, od 1. januara 2020. godine.

“Ova norma je već primijenjena i mi smo u Fondu PIO, 20. avgusta, sa redovnom penzijom, uz julski ček, isplatili svim penzionerima sa najnižim penzijama, po 247 eura. Penzionerima koji su imali penziju od 128 do 145,77 eura, zavisno od visine penzija, razlika od 1. januara stigla je sa julskim čekom penzije”, kazao je direktor Fonda PIO.

Iz obračunskog perioda biće isključena jedna četvrtina staža osiguranja, koji je najnepovoljniji za osiguranika, što omogućava osiguraniku koji je po prvi put ostvario pravo na penziju, po zahtjevu koji je podnio od 1. januara do 31. decembra 2020, ima pravo da mu se ponovo odredi penzija, u skladu sa Zakonom. Svi korisnici koji su od 1. januara do početka primjene Zakona ostvarili pravo na penziju obavezni su da podnesu zahtjev Fondu PIO, odnosno našim područnim jedinicama, kako bi se utvrdio novi iznos penzije od dana ostvarivanja prava. Ova norma je ograničenog karaktera i važiće do 31.12. 2030. godine.

Novi zakon donosi i druge povoljnosti – smanjenje starosne granice za ostvarivanje prava na starosnu penziju na 66 godina života za muškarce i 64 za žene i najmanje 15 godina staža osiguranja. Prelazne odredbe za žene za postepeno povećanje od po tri mjeseca godišnje se primjenjuju do 2029. godine, s obzirom da su žene i po starom zakonu mogle ranije da idu u penziju.

“Muškarci sa 66 i žene sa 64 godine života i najmanje 15 godina staža, mogu da ostvare pravo na punu penziju, ali isto tako, mogu i da rade do navršene 67-me godine života, zavisno od njihovih sposobnosti, mogućnosti i njihove potrebe. Odluka je na građaninu da odluči hoće li da radi do 67-me godine ili hoće da ostvari pravo na punu penziju sa navršenih 66 ili 64 godine, zavisno od pola”, objašnjava naš sagovornik.

Perović je naglasio da žene i ove godine mogu da ostvare pravo na punu penziju sa 56 godina i 9 mjeseci života i 36 godina i 9 mjeseci staža osiguranja. Riječ je o normi iz starog zakona. Ove godine, po tim odredbama, žena sa 61. godinom i 9 mjeseci života i 15 godina staža osiguranja može da ostvari pravo na punu penziju. Naredne godine taj broj se povećava za tri mjeseca, sve do 2029. godine, kada će biti u punoj primjeni norma da žene sa 64 godine idu u penziju.

Dalje imamo, objašnjava sagovornik, normu koja omogućava da se ide u punu penziju sa 61. godinom života i 40 godina staža osiguranja. Ova norma je predviđena novim Zakonom, s tim što ona važi za penzionere koji imaju beneficirani radni staž, tako da oni koji rade na radnim mjestima za koja je predviđen beneficirani radni staž, ukoliko imaju 40 godina staža mogu da idu u punu penziju najranije sa navršenih 55 godina života. Postoje tri kategorije razvrstanih radnih mjesta na beneficiranim radnim poslovima, tako da je ovo jedna od mjera koju novi zakon predviđa za njih.

Starosna granica za prijevremenu starosnu penziju je podignuta – po starom zakonu bila je 62, sad je podignuta na 63 godine života i 15 godina staža. I ova norma će se postupno primjenjivati do 2024. godine. Ona se uglavnom odnosi na muškarce, s obzirom da žene mogu u penziju sa 61. godinom. Muškarac koji ove godine ima 62. godine i 2 mjeseca i 15 godina staža može da ide u prijevremenu penziju, s tim što se iznos penzije za svaku godinu prijevremenog odlaska umanjuje za 4,25%.

Kao vrlo važnu, direktor Fonda PIO ističe normu koja se odnosi na porodične penzionere – djeca koja navrše 19 godina života do završetka školovanja ostvaruju to pravo, najkasnije do navršene 25-te godine života, umjesto 24-te, kako je ranije bilo određeno.

“I ovdje se vodilo računa da se omogući da to pravo produži onima koji studiraju, odnosno i ovo je jedna od mjera podrške, itekako se vodilo računa da se zadovolje potrebe građana u maksimalnoj mogućoj mjeri”, kazao je on.

“Našim projekcijama predvidjeli smo tri do četiri hiljade novih penzionera, s obzirom na povoljniju formulu i povoljnije ostvarivanje prava i utvrđivanje visine penzije. Ova formula, da naglasim, urađena je tako da će biti najpovoljnija za one građane koji su imali manja primanja. Oni koji su imali veća primanja, čak moguće u pojedinim slučajevima, za njih neće biti nikakvih povoljnosti. Tu se pokazuje princip pravednosti, socijalne odgovornosti i brige o onima kojima je to najpotrebnije”, ističe Perović.

“Svjesni smo deficita Fonda, znamo u kakvoj situaciji se nalazimo, ali i pored svih problema, kada je ekonomska situacija u pitanju, briga o najstarijima se nijednog trenutka ne dovodi u pitanje, a to potvrđuju i norme novog zakonskog rješenja. Što se tiče izvornih prihoda, za prvih šest mjeseci, u uslovima privređivanja i situacije u kojoj se nalazimo, imamo jednu povoljnu situaciju, da su izvorni prihodi ostvareni na nivou prošlogodišnjih, s tim što moram da naglasim da prihodi u Fondu PIO su cikličnog karaktera i oni su mnogo niži u prvom periodu godine, a mnogo veći prihodi se ostvaruju u trećem i četvrtom kvartalu. Vidjećemo kakva će biti situacija, ali ukoliko se nastavi ovaj trend i izvorni prihodi ostvare na nivou prošlogodišnjih, bićemo zadovoljni i biće mogućnosti da se nešto više zahvati iz Budžeta, što je i očekivano i što se predviđa projekcijama, ali svjesni činjenice i potrebe da se podigne standard jednog značajnog broja građana, to je na ovaj način i urađeno i to potvrđuju sve ove činjenice o kojima sam govorio, a koje su ugrađene u novi zakon”, zaključio je direktor Fonda PIO, Dušan Perović.

The post Dušan Perović: Fond PIO sve više radi na poboljšanju materijalnog položaja penzionerske populacije (drugi dio) first appeared on BARinfo.

„Briga o poboljšanju materijalnog položaja penzionerske populacije ogleda se kroz dugogodišnju realizaciju socijalnog programa Vlade CG, kroz subvencioniranje odmora i oporavka penzionera, subvencioniranja stambene izgradnje za socijalno najugroženije korisnike. Razlog mog današnjeg boravka u Baru je postavljanje kamena temeljca za zgradu za potrebe penzionera u Opštini Bar. Praktično, danas je započela izgradnja stambene zgrade sa 70 stambenih jedinica, jednosobnih stanova i garsonjera za penzionere, koji će za godinu i po dobiti ključeve. Konstrukcija finansiranja je zatvorena, sredstva obezbijeđena. Fond PIO je u ime Vlade CG obezbijedio sopstveno učešće, koje, na osnovu sporazuma, čini 50% cijene koštanja stambene jedinice, 50% će obezbijediti penzioneri, a razlika će se obezbijediti kroz privatno – javno partnerstvo. Sa zadovoljstvom smo danas imali priliku da postavimo ovaj kamen-temeljac sa vašim predsjednikom opštine Dušanom Raičevićem, predsjednikom Saveza penzionera Brankom Vešovićem i predsjednikom Udruženja penzionera Bara, Đedom Begzićem i ostalim sugrađanima koji su prisustvovali ovom događaju. Na ovaj način smo riješili jedno vrlo važno pitanje i obezbijedili krov nad glavom najugroženijoj kategoriji stanovništva. Fond PIO, u saradnji sa Vladom Crne Gore, sprovodi ovu politiku već šest godina. Do sada smo, u saradnji FOND-a PIO, Saveza penzionera CG i lokalnih samouprava, koje obezbjeđuju lokaciju i komunalije, izgradili 510 stambenih jedinica, sa ovim iz Bara to će biti 600. U toku su pripreme u drugim opštinama i taj broj će biti još veći, a aktivnost će biti nastavljena. Potvrda svega ovoga je podrška Vlade, koja podržava ovaj socijalni program i stambenu politiku, kao jednu od mjera. Ovu dobru praksu nastavićemo u narednom periodu“, kazao je Perović, ističući da se svih ovih godina za socijalni program izdvaja između 2,5 do 3 miliona eura, kao i činjenicu da je Crna Gora među rijetkim državama u Evropi koja sprovodi ovakav program.

Rješavanje stambenih problema nije jedina aktivnost koja se sprovodi – kaže naš sagovornik – svake godine izdvajaju se sredstva u iznosu od trista do šesto hiljada eura na ime novčane pomoći za najugroženije penzionere. Riječ je o jednokratnim novčanim davanjima namijenjenim najugroženijem dijelu penzionerske populacije.

Za odmor i oporavak penzionera izdvaja se godišnje više od petsto hiljada eura. Fond PIO raspolaže sa dva objekta – na Žabljaku i u Ulcinju.

„Hotel u Ulcinju sa četiri zvjezdice i 125 ležajeva visoke kategorije, u čiju adaptaciju je prošle godine uloženo 2,6 miliona eura, ima sve sadržaje, bazen, saunu, otvoren je prošle nedjelje. Penzioneri čija je penzija do 300 eura u ovom hotelu pun pansion plaćaće 10 eura dnevno, dok za one čija je penzija preko ovog iznosa, pansion košta 15 eura dnevno, a plaća se u šest mjesečnih rata“, objašnjava Perović. On dodaje da hotel, zavisno od interesovanja, mogućnost i potrebe, može da radi tokom cijele godine.

Socijalni program obuhvata i aktivnosti koje se tiču nabavke zimnice za penzionere.

„Upravo ove nedjelje potpredsjednik Simović je organizovao sastanak na kome sam učestvovao ispred Fonda PIO, a tu su bili i predstavnik Ministarstva rada i socijalnog staranja, direktor Fonda za razvoj, predstavnici otkupljivača, sa ciljem da se za potrebe penzionera, kao i svih ovih godina, obezbijedi nabavka mesa, po povoljnim uslovima i na rate“, kazao je Perović.

Fond PIO značajno pomaže i rad klubova penzionera.

„U Baru imate prelijepe prostorije za rad penzionera. Tako u čitavoj Crnoj Gori, imamo 240 klubova i pomažemo ih u smislu organizacije rada i informisanja. Svaka tri mjeseca, u saradnji sa Savezom penzionera Crne Gore izlazi časopis „Glasnik penzionera“, koji pored aktuelnih dešavanja, nudi i sva dešavanja vezana za penzijski sistem i aktivnosti vezane za ovu populaciju“, ističe Perović.

Fond je, dodaje naš sagovornik, sklopio 390 ugovora sa raznim trgovinskim lancima i kućama, što penzionerima omogućava kupovinu na rate.

„Na polju zdravstvene zaštite, mi smo u Fondu sa Savezom penzionera sklopili ugovore sa domovima zdravlja i bolnicama u Crnoj Gori, da se popravlja stanje zdravstvene zaštite svih penzionera, na način da se manje čeka, sa ministrom zdravlja razgovarano je da se iznađe mogućnost da se obezbijede dodatne količine ljekova i da se povede računa o visini cijena ljekova. Gospodin Vešović i ja smo prije mjesec razgovarali sa ministrom zdravlja, koji nam je dao uvjeravanja da će se potruditi da potraži odgovarajuća moguća rješenja koja idu u tom pravcu, kao i da se vodi računa o zdravstvenom stanju i popravljanju i podizanju kvaliteta zdravstvenih usluga“.

Na pitanje da li se razmišljalo o specijalizaciji ljekara-gerontologa, koji bi se bavili ovom populacijom, naš sagovornik ističe da su i na ovoj temi insistirali i da su dobili uvjeravanja da će se raditi na tom planu.

„Sistem penzijskog i invalidskog osiguranja, kao integralni dio sistema socijalnog osiguranja, predstavlja važan faktor za postizanje ekonomske i socijalne stabilnosti svakog društva. Uspostavljen je prvenstveno u javnom interesu, a ispoljava se kroz primarni interes države da se osiguranicima obezbijedi socijalna i materijalna sigurnost za vrijeme i u slučaju kada više nijesu u mogućnosti da ostvare potreban dohodak. Za održivost penzijskog sistema koji se bazira na tekućem finansiranju veoma važan pokazatelj je stopa zavisnosti, kojom se pokazuje odnos zaposlenih i penzionera, odnosno broja uplatioca doprinosa i korisnika prava koji se iz tih doprinosa finansiraju. Vlada Crne Gore ulaže značajne napore u pogledu povećanja ekonomske aktivnosti, kroz investiciona ulaganja u oblasti saobraćaja, turizma, poljoprivrede, što doprinosi povećanju broja zaposlenih koji su uplatioci doprinosa za PIO. Iako su reforme penzijskog sistema bile usmjerene na održavanje njegove stabilnosti i održivosti, deficit Fonda PIO je evidentan i u periodu nakon reformi, ali je iz godine u godinu manji“, ističe direktor Fonda PIO, Dušan Perović.

Drugi dio razgovora sa direktorom Fonda PIO, koji se tiče novog Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju biće objavljen sjutra.

The post Dušan Perović: Fond PIO sve više radi na poboljšanju materijalnog položaja penzionerske populacije(prvi dio) first appeared on BARinfo.

„Fond penzijskog i invalidskog osiguranja je, u saradnji sa Savezom udruženja penzionera Crne Gore, zaštitne maske distrubuirao do svih opštinskih udruženja penzionera na teritoriji Crne Gore. Isporuka je izvršena u periodu od 4. do 7. maja 2020. godine. U toku je podjela zaštitnih maski koja se vrši preko mjesnih udruženja penzionera.

Obavještavamo sve korisnike prava, koji još uvijek nisu preuzeli zaštitne maske, da iste mogu da preuzmu u svom mjesnom udruženju penzionera prema mjestu prebivališta“, stoji u saopštenju Fonda PIO.

The post Po dvije maske za korisnike Fonda PIO first appeared on BARinfo.

Ovo se odnosi na korisnike srazmjernih penzija, ostvarenih po međunarodnim ugovorima o socijalnom osiguranju, koje Fond PIO Crne Gore isplaćuje u Crnoj Gori, a čiji iznos crnogorske srazmjerne penzije, skupa sa penzijom iz inostranstva, ne prelazi iznos najniže penzije od 128,82 eura.

„U cilju ostvarivanja ovog prava korisnici srazmjerne penzije koji su to pravo ostvarili primjenom međunarodnih ugovora sa drugim državama (osim država nastalih na teritoriji bivše SFRJ, Republika Srbija, Republika Hrvatska, Republika Slovenija, Sjeverna Makedonija, BIH i Republika Srpska – podaci su obezbijeđeni u saradnji sa nadležnim nosiocima osiguranja) potrebno je da se obrate poslovnoj banci preko koje primaju penziju radi obezbijeđenja dokaza ( potvrda ili neki drugi akt) o visini penzije koju prima u drugoj državi ili državama. Poslovna banka će, uz saglasnost penzionera, isti u elektronskoj formi doastaviti Fondu PIO Crne Gore“, javljaju iz Fonda PIO.

Fond PIO Crne Gore će odmah nakon dobijanja podataka izvršiti obračun i isplatu jednokratne novčane pomoći za ove korisnike.

The post Jednokratna pomoć za korisnike srazmjernih penzija first appeared on BARinfo.