Dr Srđan Martinović, predsjednik Fondacije “Sveti Petar Cetinjski” istakao je da je ova izložba pripremana cijelu godinu.

“Zadovoljstvo je večeras biti putnik na putovanju kroz vrijeme, kroz koje nas kičicom vode umjetnici, otkrivajući nam galeriju manje poznatih ili nepoznatih vladara. Predstavljaju nam ih onako kako su ih oni doživjeli, na osnovu predočenih istorijskih podataka. Ova izložba večeras je samo dio velikog projekta koji treba da bude nastavljen kroz slikanje portreta vladara iz različitih crnogorskih plemena, između vladavine Crnojevića i dinastije Petrovića, da bi na kraju sve to bilo objedinjeno velikom ilustrovanom monografijom,” istakao je on dodajući da “kroz umjetnost prošlost jedino realno živi, jedna bez druge ne mogu”.

Istoričarka umjetnosti, dr Anastazija Miranović istakla je da su u civilizacijskom hodu istorijskog trajanja prostore današnje Crne Gore oblikovale različite kulture, narodi, vjere, interesi i uticaji “ostavljajući neizmjerno kulturološko bogatstvo koje se vjekovima sakupljalo i amalgamiralo u svakoj pori stamenog crnogorskog krša, u mentalitetskom, memorijskom kodu identitetske matrice, zarad budućih pamćenja i sjećanja –ko smo i odakle smo.”

Ona je istakla da je Crna Gora u svom hiljadugodišnjem trajanju branila i čuvala “najveću svoju konstantu i dragocjenost – slobodu i slobodarski duh.”

“Ko su bili vladari Crne Gore koji su je hrabro i mudro vodili kroz vjekove izazova i predrasuda, realnih i konstruisanih dihotomija i svekolikih podjela? Oni, što među prvima u Evropi stajaše kao predvodnici/međaši na branicima , riječju, knjigom i prvom ustaničkom puškom, ali i mirom do nezavisnosti, u skorija vremena. Pitanje crnogorskog identiteta, pitanje je njenog integriteta. Amblematični stigmati, simboli integriteta i identiteta Crne Gore su njeni vladari. Tu su oko nas – na likovnim radovima, portretima, znanih i neznanih autora, da nas dozovu, osvijeste i prisjete na potrebu vjerovanja – svom biću, sjećanju, unutrašnjem jeziku, koji nam neumitno zbori ko smo i što smo”, istakla je ona.

Miranović je podsjetila da prvi likovni prikazi Crnogoraca i crnogorskih vladara sežu u kraj 18. vijeka, a kao najstariji, smatra se portret Vladike Petra I Petrovića Njegoša, iz oko 1810. godine, rađen u akvarelu, koji se čuva u Narodnom muzeju Crne Gore.

“Najviše sačuvanih portreta crnogorskih vladara, razumljivo, imamo iz dinastije Petrović-Njegoš. U Muzeju kralja Nikole postoji 60 portreta, nastalih u vremenskom intervalu od 1870. do 1916.” – kazala je Miranović, dodajući da su slikarske portrete radili tzv. “slikari izvanjci” (Čermak, Bes, Blic, Kikerec, Bukovac, Medović, Paja Jovanović) ili prvi crnogorski školovani slikari (Milo Vrbica, Anastas Bocarić, Marko Gregović, Ilija Šobajić, Pero Poček).

“Faktografski verizam, poštovanje renomea predstavljene ličnosti, misaona i likovna transpozicija, isticanje vladarskih insignija, govori o vještini, umijeću, obrazovanju, obrazovanju, stilskim preferencijama autora portreta i željama portretisanog. Jaroslav Čermak i Vlaho Bukovac uradili su najviše slika s temama iz crnogorskog života, a time i portreta vladara”, istakla je Miranović, dodajući da su po ugledu na ova djela i slikarske predloške iz minulih vremena savremeni autori slikali svoja ostvarenja “tvoreći osobenu, heterogenu galeriju vladarskih portreta. Kvalitativne oscilacije portretskih realizacija ne umanjuju nedvosmisleni značaj i očiglednu poruku ove izložbe – ne da veliča i slavi crnogorske vladare, već državu koju predstavljaju – Da je vječna Crna Gora!”, zaključila je Miranović, otvarajući izložbu.

Izložba je u postavci do 15 juna.

The post U Dvorcu kralja Nikole otvorena izložba Crnogorski vladari first appeared on BARinfo.