U ime organizatora književne večeri- Kulturnog centra Bar, publiku je pozdravila istoričarka umjetnosti Katarina Gazdić Ilić, a potom je kroz razgovor sa profesoricom francuskog jezika i književnosti Jovanom Ilić, koji je prevodila Milena Zukić iz izdavačke kuće “Vaganar”, autor približio kako je došao na ideju i kako je tekao proces nastajanja knjige.

U romanu on traga za misterioznom ličnošću Žana Kopitovića, rodom iz crmničkog sela Brčeli, čije ime je slučajno (ako slučajnost uopšte postoji) primijetio na spomen-ploči postavljenoj u Parizu, nedaleko od Sorbone, gdje je inače studirao. Saznanje da je čuveni Rene Kasan, dobitnik Nobelove nagrade za mir, utemeljivač Povelje o ljudskim pravima, 1948. inicirao postavljanje spomen-ploče Jovanu Kopitoviću, čije će ime u Francuskoj postati Žan, dodatno će pobuditi njegovo interesovanje i čuđenje zašto se o tom čovjeku zapravo ništa ne zna, zašto je njegova smrt pod velom tajne. I tu počinje misterija: ko je Kopitović bio? Pripadnik neke tajne službe? Član Pokreta otpora? Junak ili mali čovjek, koji se našao u pogrešno vrijeme na pogrešnom mjestu?

“Sve je počelo od spomen- ploče na kojoj utisnuto ,Ovdje je pao pokošen njemačkim mecima Žan Kopitović jugoslovenski rodoljub 11.mart 1943’. On je za mene bio neznanac i čitava moja potraga je počela da bih saznao ko je, gdje se rodio, kako je živio i kako je umro”, kazao je za Radio Bar i Bar info Fransoa Gijom Loren.

Tragajući za odgovorima, nailazi na dokumenta koji osvjetljavaju njegov život, ali i karakter i razmjere posljedica balkanskih i Prvog svjetskog rata, po stanovništvo Balkana. Kroz Kopitovićev životopis, Loren je slikovito prikazao balkanski, francuski pa i evropski XX vijek.

“Kada počinjete pisanje knjige, nikada ne znate kuda će to da vas odvede. Ja o Crnoj Gori nijesam znao ništa. Znao sam ponešto o bivšoj Jugoslaviji. Međutim, kada sam došao u Brčele , kod porodice Kopitović, osjetio sam kao da sam došao kući, u svoj dom. Toliko sam se osjećao kao kod kuće, da sam i zaspao. Kad sam se probudio ugledao sam gospođu Kopitović, koja me začuđeno gledala. Otkud ja tu, odakle meni svi ti podaci, zbog čega se toliko interesujem za njega i upitala me ‘Jeste li i vi Kopitović’? Odnosno da li smo rod. Odatle je i naslov knjige”, objašnjava Loren.

A to je ustvari, kako je kazao, bilo “jedno vrlo jednostavno pitanje, kojeg  do tog trenutka nijesam ni bio svjestan”.

“Tada sam se prvi put i zapitao zašto? Zašto se bavim životom nekog meni nepoznatog čovjeka? Inače, ova knjiga se bavi ljudima koji ostave tragove, a kasnije budu zaboravljeni. Ja mislim da je to način da se oda počast nekim žrtvama”, naglašava Loren.

Pisanje ove knjige je, pojašnjava, za njega bila velika odgovornost, ali je ujedno I smatrao da mu je dužnost da oda počast pravoj istini.

“Shvatio sam da tema ove knjige jeste i ko piše istoriju, kako je piše, polazeći od kojih informacija i dokumenata, i u kom istorijskom kontekstu. Kada sam se nakon istraživanja u Crnoj Gori, vratio u Pariz osjetio sam kao da mi se bumerang vratio, počeo sam da pišem knjigu i napisao sam je za 40 dana”, rekao je Loren.

Na pitanje Jovane Ilić ko su pravi heroji istorije – da li su to ljudi koji dobiju neki spomenik i komemorativnu ploču, ili su to obični ljudi koji moraju da žive u datim istorijiskim prilikama, pisac je odgovorio da je istorija sačinjena od obije vrste ljudi.

“Od onih u kojima učimo u istorijskim čitankama i onih ljudi koji se nekada nađu u ovakvim knjigama ili nekim sjećanjima. U Parizu imate jednu komemorativnu ploču koja je posvećena Viktoru Igou, Marselu Prustu… pa i Žanu Kopitoviću. Mi eto, tako lijepo izjednačavamo sve te heroje. U Francuskoj možete odavati počast raznim ljudima”, kazao je Loren.

Negdje na sredini romana on se bavi i izvještajima njemačkih okupacionih snaga u Parizu za vrijeme Drugog svjetskog rata, kao i akcijama u kojima je Kopitović učestvovao.

Čitaocima sa naših prostora ovaj roman može biti zanimljiv iz više aspekata.

“Može da ih zainteresuje ne samo zato što priča o jednom Crnogorcu, već je to i priča o svim srpskim i crnogorskim đacima koji su poslije albanske golgote bili prihvaćeni od strane Francuske. A Kopitović je na taj način došao u Francusku. Zahvaljujući Nacionalnom arhivu u Parizu i arhivima svuda po Francuskoj, uspio  sam da otkrijem mnoge detalje i dokumenta koja govore o njegovom životu, pohvale, svjedočanstva…”, istakao je Loren.

Pisac u ovoj dinamičnoj istorijskoj priči traži odgovore, boreći se takođe i sa vlastitim sjenkama prošlosti. Put ga vodi stazama junaka knjige, od Pariza do Crne Gore, Albanije, Makedonije, pa natrag u Francusku, gde je Kopitović, zajedno sa mnoštvom sunarodnika, 1916. godine prispio jednom od savezničkih francuskih lađa.

Fransoa Gijom Loren, nagrađivani je francuski romanopisac, esejista i putopisac. Urednik je istorijske rubrike prestižnog francuskog nedeljnika LE POINT. Jedan je od značajnijih francuskih novinara. Napisao je dvadesetak knjiga a za roman ”Vi ste sigurno rod? U potrazi za Žanom Kopitovićem’’ dobio je nagradu za najbolju knjigu savremene francuske istorije za 2019. (Prix du livre de l’histoire contemporaine).

Na kraju književne večeri publika je bila u prilici da degustira i vina iz vinarije “Kopitović”. U ime izdavačke kuće “Vaganar” Milena Zukić zahvalila je organizatorima JP Kulturni centar Bar kao i Milanu Vujoviću i Milunu Lutovcu.

The post U Dvorcu predstavljen roman F.G. Lorena Vi ste sigurno rod? -U potrazi za Žanom Kopitovićem first appeared on BARinfo.