“U istoriji Crne Gore antifašizam datira od 1919. godine, kada se naša država našla u situaciji da brani svoj opstanak i to od agresije i okupacije od strane nama tzv. ‘bratskog’ naroda. Te godine je, ne sticajem okolnosti, u Rimu Benito Musolini formirao fašistički pokret. Ime je nastalo po poznatoj priči o sedmoro braće i sedam prutova. Braća, su, kada su zajedno moćna i složna i mogu da ispune sve interese, a tako i prutovi ako se udruže, veliki otpor pružaju, dok se pojedinačno slomi svaki. Tako je i svoje sinove organizovao. ‘Fascis’ je snop ili buket, a italijanska riječ ‘fascio’ je fašizam. Od te godine antifašizam ostaje naše osnovno opredjeljenje u izgradnji temelja društva i države, kao što je i osnova svakog naprednog, civilizovanog i građanskog društva. On je elementarni uslov za svo blagostanje države i naroda koje u njoj žive, bez obzira na porijeklo. Ako su vezani sudbinom jednog prostora, onda je neminovnost da se uvaži potreba svakog susjeda. Ne treba zaboraviti 1919. godinu, jer smo do 1945. bili izloženi najstrašnijem djelovanju fašistoidne doktrine. Naša braća slovenska na jugu Evrope su robovali od 600 do 1200 godina, i to je činjenica sa kojom smo se suočili”, kaže Niković.

General Niković je iznio i mišljenje o jačanju “desnice” u Evropi.

“Reći ću nešto što je apsolutno istina, a teško shvatljivo. U trenutnom razvoju situacije u Ukrajini, od Ursule fon der Lajen, do novog njemačkog kancelara, vidim da Njemačka kipti od želje da se revanšira za Staljingrad, za Kursk i ostale poraze koje je doživljavala za vrijeme Adolfa Hitlera. Koliko god pokušavali da uljepšate, to je činjenica. I Emanuel Makron se vratio u istoriju u pokušaju da ‘oživi’ Napoleona. Zato nije čudo, da se uspinju desne orijentacije. Ima još jedna stvar, a to su suprotnosti koje su nastale u uslovima razvoja planete. Poslije Drugog svjetskog rata i poslije Oktobarske revolucije, imali smo veliki sukob kapitalističkih i socijal-komunističkih tendencija. Za nas je to bio samoupravni socijalizam. Danas se suočavamo sa stanjem sukoba u toj sferi. On nije ‘ružičast’. Kapitalizam je za svakog realnog analitičara davno potrošen. Sada se suočio sa zemljom koja u osnovi gaji komunistički sistem, društveni. Tu je Kina koja je preuzela vodeću ulogu, što ugrožava interese druge strane, pa je moguće očekivati svašta”, dodaje general.

Pitanje je i koliko mlađe generacije danas znaju o antifašizmu, i zašto je važno da im se sve to predstavi na pravi način.

“Iz ličnog iskustva, u ovoj zadnjoj deceniji u Baru, obišao sam sve srednje škole i razgovarao sa đacima. Sa tom generacijom sam, u načelu, oduševljen. Mladi, ipak, danas ne znaju mnogo, jer im mi ne pružamo dovoljno. Naši udžbenici ne tretiraju tu tematiku. Svako predstavlja istinu iz ugla svog djeda, koji je odigrao ovakvu ili onakvu ulogu u našoj antifašističkoj borbi. Nažalost, i oni koji su poraženi. Njihovi potomci nerado prihvataju činjenicu da im je djeda bio na pogrešnoj strani. Ako se našao u istom rovu sa Hitlerom i Musolinijem, onda znate šta je. Danas je to teško rehabilitovati. Međutim, danas je inteligencija, razum mladih, njihovo reagovanje, prosto zadivljujuće. Svako drugo mišljenje ne bi bilo pošteno. Kada sam predavao, bio sam zadovoljan njihovom željom, načinom na koji su me slušali i na koji su mi postavljali pitanja. Na taj način kucamo na otvorena vrata kod mladih. Ako neko nije na pravoj strani, onda su to nečiji roditelji. I tu je najveći problem. Treba edukovati mlade. U Crnoj Gori ljudi koji su suprostavljeni, svi su Crnogorci – naša braća, stričevi, tetke… To je činjenica. Ne govorim o ljudima koji su u nuždi pobjegli iz svojih domova širom Jugoslavije, koji su ovdje došli da nađu spas”, dodaje Niković.

Bliži se godišnjica Vojske Crne Gore i podsjećanje koliko je bitka na Tuđemilima važna za crnogorsku državnost.

“Ona je dio naše istorije. To je prva bitka koju smo izvojevali briljantnom pobjedom. Ona je iznjedrila crnogorsku državu Duklju, koja će se kasnije preliti u Zetu. Kasnije, kako se situacija na Balkanu mijenjala, prisustvom novih interesa i snaga, tako se i ona prilagođavala. Ali je uspjela da na temeljima ove bitke ostane važno uporište u tadašnjoj Vizantiji. Ovaj datum obilježavamo na način što posjećujemo spomenik, organizujemo predavanja edukativnog karaktera… Važno je istaći i obnovu državnosti, jer se tim činom evropske Crne Gore vraćamo na temelj Tuđemilske bitke”, jasan je Niković.

Između ostalog, članovi UBNOR-a redovno obilaze spomen obilježja u Baru sa namjerom da podsjete na važne datume u crnogorskoj istoriji. Od spomenika na Belvederu, do onog na Virpazaru i spomen obilježja na mjestu Barskog logora.

“Mislim da Barani znaju puno, iako ne baš sve. U suštini, Barani su odgovorni prema narodnooslobodilačkoj revoluciji. Na teritoriji naše opštine dogodili su se značajni, veliki događaji koji su ostavili traga. Mnogo je spomenika, a Bar je imao preko 880 žrtava. Ovdje je podignut prvi ustanak u porobljenoj Evropi. Francuski predsjednik Žiskar Desten je, odgovarajući na pitanje svog ministra kulture, koji događaj je zaista važan, kazao ‘ja mislim da je to ustanak crnogorskog naroda’. To ima posebnu vrijednost, jer je tu smještena antifašistička borba crnogorskog naroda, koja nije tada počela, već je u tom momentu dobila snažan internacionalni značaj. Trajala je od 1919. godine, sa ciljem očuvanja državnosti. Spomenici širom barske opštine su posvećeni sjećanju na žrtve naših predaka, koji su kao mlada generacija odlučili se da uđu u borbu za slobodu. U velikom broju, kao što je bio slučaj sa Jovanom Boškovićem strijeljanim u Luci Bar, nisu bili ni punoljetni. Tu je i Vukosava Ivanović koja je takođe strijeljana, ali i mnogi drugi, od Triglava do Kajmakčalana. Njihovi ratni drugovi su nastavili da komanduju na tom istom prostoru, čime su iskazali važnost crnogorskog naroda”, podsjeća Niković.

Barski UBNOR će u narednom periodu biti organizator brojnih aktivnosti.

“Moramo preduzeti sve što neće osramotiti našu generaciju i ne dozvoliti da se zaboravi brojne žrtve. To je velika obaveza koju nije lako ispuniti. Naš godišnji plan rada sadrži precizne evidencije o svakom spomeniku i što on predstavlja. U svakom momentu smo u stanju da pred svim obilježijma damo konkretna obrazloženja, uslova u kojima je nastao, jer moramo čuvati istoriju i tradiciju”, zaključio je Niković.

The post Niković: Naša je obaveza sa čuvamo tekovine antifašizma first appeared on BARinfo.