Svi zainteresovani se mogu više informisati na linku: https://gofund.me/1282b3e99

“Iako daleko od svog rodnog kraja, ne prestajemo da mislimo i pomažemo svoj grad Bar, naročito ustanove i projekte od opšteg interesa. Ovo je samo jedna u nizu naših donatorskih akcija. Posebna nam je čast, kao Mrkojevićima da opremamo našu ambulantu u Pečuricama. Ona je od izuzetnog značaja za ovaj dio barske opštine. Još veći podstrek nam daje činjenica da je državna kompanija Montefarm zainteresovana da otvori apoteku u Mrkojevićima što smatramo jako važnim kako za ovu kompaniju, tako za mještane, turiste i milione putnika koji cirkulišu na svom putu od i ka Albaniji”, kazao je Senad Perazić, predsjednik KC Rumija za Glas Mrkojevića.

U IKC i KC Rumija iz Čikaga vjeruju na osnovu početnih ulaganja da će akcije koje su pokrenute naići na široki prijem kod naše dijaspore. Pokrenuti su i konkretni koraci u smislu dobijanja informacija o potrebama Opšte bolnice u Baru i zbog toga je upriličen i razgovor sa direktorom dr Miroslavom Kneževićem koji je zahvalio našim građanima u Čikagu na ovoj plemenitoj ideji i predočio im aktuelne potrebe ove ustanove.

The post Pokrenuta humanitarna akcija naše dijaspore u Čikagu first appeared on BARinfo.

Na promociji održanoj u restoranu „Stela“, direktor časopisa Alen Pelinković istakao je da je novi broj mrkovskog periodika u potpunosti posvećen jubileju školstva u ovom dijelu barske opštine -140 godina škole u Pečuricama.

„Škola u Mrkojevićima jedna je od deset najstarijih u Crnoj Gori koje i dalje obavljaju svoju djelatnost i zaslužila je da joj u potpunosti posvetimo ovaj broj časopisa. Na 76 strana, što je do sada najobimniji broj časopisa,  objavljene su priče o bivšim i sadašnjim nastavnicima i direktorima škole, kao i sa njenim bivšim učenicima. Hvala svima koji su pomogli ovo izdanje, prije svih kompaniji ‘Kalamper’ i Elviru Kalamperoviću koji su nam odmah priskočili u pomoć kada je bilo jasno da dotacija iz državnih fondova neće biti dovoljna da broj bude objavljen. Zahvaljujući njihovoj i pomoći Nacionalnog savjeta Muslimana Crne Gore i Fonda za manjine, izašao je ovaj broj i to u rekordnih hiljadu primjeraka“, rekao je, pored ostalog, Pelinković.

On je na pomoći u pripremi  broja zahvalio i volonterima-saradnicima Milanu Šćekiću, Radomiru Petriću i Amiru Duškiću.

Brojnim zvanicama, među kojima su bili i predsjednik SO Bar Branislav Nenezić, potpredsjednik Opštine Bar Damir Rašketić, bivši potpredsjednik Vlade Jusuf Kalamperović, bivši i sadašnji nastavnici i direktori škole, Arslan Šabotić, direktor OŠ „Mrkojevići“, poručio je da ova ustanova svojim rezultatima služi na ponos svim generacijama Mrkojevića.

„Ovaj list brižno čuva i njeguje tradiciju Mrkojevića, a ova škola od 1875. nije bila samo mjesto učenja, već i mjesto života, napretka, druženja. Škola je uvijek bila ogledalo vremena, svjedočila radostima i teškoćama,  ali, uvijek je bila i ostala i simbol upornosti da djeca budu uspješnija i bolja od svojh roditelja“, rekao je Šabotić.

Urednik izdanja Sabrija Vulić pozvao je prije svog govora da posjetioci aplauzom pozdrave učitelje i nastavnike škole svih generacija.

„Ponosan sam što služimo svrsi, ‘Glas Mrkojevića’ je dnevnik koji će se čitati možda za stotinu godina, i tada se ljudi neće mučiti kao mi danas u potrazi za podacima. Na prošloj naslovnoj strani imali smo fotografiju sa početka radova na putu kroz Mrkojeviće, i to je priča kojoj je ‘Glas Mrkojevića’ zajedno sa Nacionalnim savjetom Muslimana Crne Gore, aktivistima iz Mrkojevića dao veliki pečat, zajedno sa Opštinom Bar i Vladom. I kao urednik i kao predsjednik Nacionalnog savjeta Muslimana dajem koliko mogu da se Mrkojevići osvijeste u svakom pogledu, i da krenu naprijed. I kreću naprijed, ne malo nego mnogo, i drago mi je da postoji kopča između ‘Glasa Mrkojevića’ i dešavanjima u Mrkojevićima. Drago mi je i da je objavljen ovakav broj ‘Glasa Mrkojevića’ iako smo imali opstrukciju iz Fonda za manjine, posebno kada je ovaj broj u pitanju“, rekao je Vulić, iskazujući nadu da će na narednoj naslovnoj strani biti „otvorena fiskulturna dvorana škole“.

The post Promovisan sedmi broj časopisa Glas Mrkojevića posvećen školi u ovom kraju first appeared on BARinfo.

RB/BI: Krajem januara dobili ste nagradu Udruženja novinara Crne Gore. Što za vas ona znači?

Pelinković: Jako mi je drago kad god se nađem u ovoj prostoriji da razgovaramo o stvarima koje su korisne za Barane generalno. Krajem januara smo dobili nagradu od Udruženja novinara Crne Gore. Iskren da budem, saznali smo iz medija da smo dobili nagradu, nismo ni znali da smo uopšte nominovani, što nam je prije svega vratilo nadu da u ovoj državi postoje određene stvari koje nisu fingirane, koje su stvarnost, onako kako jesu. Nagrada mnogo znači, jer je pečat na dosadašnji rad. Znate kako, novinar ste sa iskustvom i znate dobro da nekad reći istinu nije baš lako, onda vas povezuju sa raznim organizacijama. Međutim, nakon šest godina postojanja, mogu da nas povežu samo sa Mrkojevićima. Na prvom mjestu naš cilj su Mrkojevići – kultura i tradicija Mrkojevića, a trudimo se da ambijent za život bude bolji. Iskoristio bi priliku da se zahvalim profesoru koji nas je nominovao, tokom dodjele nagrada saznali smo da je to profesor Novica Vujović sa Fakulteta za crnogorski jezik. Hvala i kompletnom žiriju za ovu nagradu, koja nam puno znači i daje nam energiju da nastavimo dalje, da budemo na istom kursu i radimo dobre stvari.

RB/BI: Svjedok sam da je Glas Mrkojevića učesnik u životu zajednice. Bili ste i na protestima zbog toga što Dom zdravlja u Pečuricama nema ljekara, ni apoteku. Da li su stvari krenule s mjesta?

Pelinković: Glas Mrkojevića, od samog početka sudjeluje u svim takvim aktivnostima. Posjetiću od onog puta, pa sale, pa sad Doma zdravlja, trudimo se da damo svoj skroman doprinos, makar da spriječimo tišinu kada su u pitanju neki gorući problemi u Mrkojevićima. Mislim da smo pokrenuli s mrtve tačke problematiku ambulante i apoteke, vidjećemo kako će to da se odvija.

RB/BI: Definitivno možemo reći da su Mrkojevići fin narod i da je potrebno da postoji veliki problem da ih nešto natjera na protest.

Pelinković: Istina. Jako ih je teško natjerati, ali prva stvar koja je natjerala Mrkojevića na protest bio je put, zbog koga smo svi zajedno protestovali po onoj vrućini. Prvi protest je, podsjetiću, bio organizovan na prvi dan Bajrama, koji je bio možda jedan od najmasovnijih. To znači da je to baš gorući problem, koji je sve Mrkojeviće natjerao na protest.

RB/BI: Taj se problem rješava.

Pelinković: Na sreću, svi ti krupni infrastrukturni projekti i gorući problemi za Mrkojeviće idu nekim svojim tokom i napokon gledamo kako se to realizuje. Dočekali smo i taj dan.

RB/BI: Sljedeći broj “Glasa Mrkojevića” očekujemo na jesen. U međuvremenu vaša nevladina organizacija je realizovala važne projekte, možete li nam reći više detalja o tome?

Pelinković: Sljedeći, sedmi broj “Glasa Mrkojevića” očekujemo negdje na jesen. Projekat je podržao ponovno Fond za manjine. Nažalost, nakon ovoliko godina, budžet koji nam je odobren je minimalan i nedovoljan za tako jedan važan projekat. Da li je nekome namjera da uguši jedan takav medij ili nešto drugo, ne znamo, međutim mi se borimo svim silama da i taj broj bude u istom svijetlu kao i dosadašnji.

RB/BI: Možete li nam reći nešto više o projektima koje ste sprovodili?

Pelinković: Sproveli smo jedan jako zanimljiv projekt. Sasvim slučajno smo saznali za taj poziv Uprave za šume, koja svake godine u okviru svog programa rada dodjeljuje određeni broj sadnica za pošumljavanje goleti.Konkurisali smo i podržali su nas. Ono što je nama jako značajno bilo da se ogroman broj mladih odazvao, bila je jako lijepa atmosfera. Preko 800 sadnica zasadili smo u par radnih akcija i družili se, promovisali zdrave stilove života i učili djecu ono što je bitno – kako da čuvamo prirodu.

RB/BI: To je jedna lijepa investicija u budućnost i zdravlje baš mladih generacija koje dolaze.

Pelinković: Apsolutno, meni je bilo posebno zadovoljstvo, zaboravio sam na sav teret i brige kako doći do projekta. Kad vidite djecu koja uživaju, ravnopravno se angažuju, a onda prođe neko vrijeme, podsjećaju vas kako treba da se čuva priroda. Kad vide da je negdje kako ne valje, oni automatski podsjećaju na ono što su naučili.

RB/BI: Sarađujete li sa drugim nevladinim organizacijama?

Pelinković: Sarađujemo, to nam je jako bitan segment djelovanja. Živimo u vremenu kad bez umrežavanja kao jedinka ne možete ništa da uradite. Od samog početka sarađujemo sa NVO “Građanski aktivizam iz Podgorice”, bili smo im partner na nekoliko projekata. Pomenuću posebno projekt “Folklor -riznica tradicije i kulture”, koji je imao za cilj da obiđe sva kulturno umjetnička društva, sasluša problematiku i na kraju snimljen je film “Čuvari tradicije”, možda ste imali prilike da ga vidite na javnom servisu. Sa njima smo radili projekat iz domena ekologije, “Ekološkom sviješću do adekvatnog upravljanja otpadom”, koji je podržalo Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma. Za cilj je, prije svega, imao podizanje svijesti o ekologiji kod onih najmlađih. Moramo znanje stvarati kod najmlađih jer ono daje najbolje plodove. Zajedno smo radili i na projektu koji je podržalo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava. U pitanju je zaštita kultura i tradicije, promocija prava manjih naroda, kao i projekat koji je za cilj imao edukaciju i promociju vrijednosti, multikulturalizma i uopšte prava manjinskih naroda Crne Gore.

RB/BI: Definitivno ste bili aktivni. Kakvi su vam planovi za naredni period?

Pelinković: Naša neka tendencija i želja je da pređemo na ozbiljnije, možda i evropske projekte, ali polako. Naša vizija je da koračamo sitnim, ali sigurnim koracima, da bi napravili najbolji rezultati kroz neki period, da bi se osjetio progres.

The post Pelinković: Naša vizija je da koračamo sitnim, ali sigurnim koracima first appeared on BARinfo.

Mr Alen Pelinković, osnivač i direktor ovog časopisa, s ponosom je predstavio novo izdanje, ističući zadovoljstvo što promocije iz broja u broj okupljaju sve veći broj zainteresovanih posjetilaca. Prisjetio se da su prethodne promocije bile organizovane u restoranu „Stella“.

„Kuća maslina i ‘Glas Mrkojevića’ dijele zajedničke vrijednosti, među kojima su promocija kulture, očuvanje tradicije, njegovanje savremenih trendova i afirmacija pravih vrijednosti,“ naglasio je Pelinković.

Posebno je izdvojio simboliku časopisa koja ga lično inspiriše. „Tri su ključna detalja koja ovaj časopis za mene čine posebnim. Namjerno sam donio prvo i najnovije izdanje. Na naslovnici prvog broja nalazi se fotografija našeg puta, uz naslov ‘Put zvani čežnja’. Danas, na koricama šestog broja, vidimo radove na tom istom putu – simbol ostvarenja dugogodišnjeg sna svih nas iz Mrkojevića. Drugi značajan element je dominacija uspješnih Baranki kroz autorske tekstove i intervjue – od ministarke Maje Vukićević, preko dr Marije Markoč i dr Emine Kalamperović Pelinković, pa sve do Nadine Kalezić.“

Pelinković je posebno pohvalio literarne radove učenica Osnovne škole „Mrkojevići“, Zane Ljaljević, Une Kalamperović i Lejle Bećirović, koje su, vođene mentorkom Snežanom Pejović, osvajale prva mjesta na konkursima: „Ovi radovi su za mene dragocjeni doprinos časopisu“.

Dodao je da je šesto izdanje časopisa štampano u 860 primjeraka, uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje ljudskih i manjinskih prava, te pokroviteljstvo Savjeta muslimanskog naroda.

U ime domaćina, Kuće maslina, prisutnima se obratila izvršna direktorica dr Marija Markoč, koja je izrazila zahvalnost osnivačima časopisa „Glas Mrkojevića“, Alenu Pelinkoviću i Sabriji Vuliću, na izboru ovog prostora za promociju. U svom govoru, dr Markoč je podijelila razloge zbog kojih posebno cijeni Mrkojeviće.

„Prvenstveno, zbog ljubavi prema maslinarstvu. Vi ste, na području barske opštine, uspjeli najbolje da se ophodite prema maslinama“, istakla je ona, dodajući zanimljiv detalj: „Jedna stara italijanska poslovica kaže da maslina uspijeva tamo gdje joj je obezbijeđeno pet stvari koje počinju slovom ‘s’ – sole (sunce), siccità (suša), solitudine (samoća), sasso (kamen) i silenzio (mir). Po mom mišljenju, Mrkojevići imaju sve te uslove, što im maslina uzvraća plodovima i maslinovim uljem vrhunskog kvaliteta.“

Inspirisana tekstom Radomira Petrića u „Glasu Mrkojevića“, koji se zapitao može li se organizovati ekspozitura Kuće maslina u Mrkojevićima ili posvetiti posebno odjeljenje Mrkojevićima unutar Kuće maslina, kazala je:„Posebno mi se dopala ideja o povećanju prisustva poljoprivrednih proizvođača u našim prodajno-izložbenim prostorima. Ohrabrujem vas da s nama podijelite svoje znanje i iskustva u tradicionalnom maslinarstvu, jer ćemo se, kao dobri domaćini, s pažnjom posvetiti svemu što nam povjerite“. Markoč je pohvalila napredak lokalne zajednice u savremenom maslinarstvu, ističući spremnost Kuće maslina da pruži stručnu podršku.

Istoričar, mr Milan Šćekić, govorio je o svojoj rubrici u šestom broju časopisa, pod nazivom „Istorija bez posrednika“, koja sadrži jedanaest originalnih dokumenata o prošlosti Mrkojevića.

„Rubrika ne interpretira istorijske izvore već prikazuje arhivsku građu u njenom izvornom obliku“, objasnio je Šćekić. Prisjetio se okruglog stola održanog 2017. godine u hotelu „Kalamper“, kada je zaključeno da o Mrkojevićima postoji nedovoljno pisanih materijala.

„Iako smo tada imali značajnu monografiju Ethema Peročevića ‘Školstvo u Mrkojevićima’, kao i rad dr Luke Vujovića o govoru Mrkojevića, ovo je bio podsticaj za dalje. Danas, zahvaljujući časopisu, imamo 112 tekstova i 440 stranica koje obrađuju razne oblasti – od istorije i etnologije do sporta i školstva. Samo u ovih šest brojeva imate materijal vrijedan doktorata“, kazao je Šćekić.

Na kraju, Šćekić je pohvalio trud Sabrije Vulića i Alena Pelinkovića: „Ono što rade predstavlja hrabrost, koja se, kako vidimo, isplatila. ‘Glas Mrkojevića’ postao je nezaobilazno štivo za svakoga ko želi da istražuje istoriju i nasljeđe ovog kraja.“

Sabrija Vulić, urednik i jedan od osnivača časopisa „Glas Mrkojevića“, izrazio je veliko zadovoljstvo zbog izuzetnog odziva posjetilaca. Posebnu zahvalnost uputio je predsjedniku Opštine Dušanu Raičeviću, potpredsjedniku Damiru Rašketiću, Jusufu Kalamperoviću, predsjednici OO Bošnjačke stranke Edini Dešić, odborniku Omeru Vukiću, direktoru OŠ „Mrkojevići“ Arslanu Šabotiću, direktoru Fonda za manjine Agronu Ibrahimi, kao i članovima Savjeta Muslimanskog naroda i predstavnicima medija.

„Alen je započeo priču o tome zašto smo danas ovdje, u Kući maslina,“ kazao je Vulić, prisjećajući se panela održanog upravo na ovom mjestu, što je bio povod za ideju da se Mrkojevići ponovo povežu s Barom. „Vrlo brzo smo postigli dogovor sa Marijom Markoč, što predstavlja korak naprijed ka još boljoj saradnji između Kuće maslina i mrkojevićkih maslinara“.

Vulić je podsjetio na šest godina dugu inicijativu pokrenutu upravo u „Glasu Mrkojevića“ o rekonstrukciji puta kroz Mrkojeviće. „Uz pomoć svih subjekata, kako na lokalnom tako i na državnom nivou, uspjeli smo ostvariti san koji smo dugo sanjali“, istakao je on.

Govoreći o časopisu, naglasio je njegovu besplatnu distribuciju stanovnicima Mrkojevića, s ciljem da bude dostupan u svakom domaćinstvu. „Svaki broj obilježava trenutke vremena u kojem nastaje, aktuelnim događajima. Posebno smo ponosni na tekst o radovima na putu kroz Mrkojeviće, ali i na doprinos profesora Šćekića, koji je zabilježio važne istorijske podatke o našem kraju – nešto što nam je dugo nedostajalo“, dodao je Vulić.

Međutim, nije krio razočaranje zbog skromnih sredstava koje je časopis dobio na nedavno završenom konkursu Fonda za manjine. „To nije greška rukovodstva Fonda, već komisije koja je jednonacionalna i očigledno nezainteresovana za podršku području poput Mrkojevića. Pozivam naše privrednike da pomognu u očuvanju časopisa, kako bismo omogućili njegovo češće izdavanje i spriječili gašenje“, poručio je Vulić.

Za muzički dio programa pobrinuli su se magistar harmonike Jakup Bato Mehmedović i magistrica violine Leonora Bajramoski, koji su svojim izvođenjima vanvremenskih klasika oduševili prisutne. Program je vodila Vesna Kontić.

The post Promovisan šesti broj časopisa Glas Mrkojevića first appeared on BARinfo.

Projekat je podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, što dodatno osnažuje važnost očuvanja i promocije kulturnog identiteta ovog kraja.

Rukovodilac projekta i direktor časopisa je mr Alen Pelinković, koji će ovom prilikom predstaviti rad i misiju časopisa, kao i bogatstvo sadržaja ovog broja.

Iz Kuće Maslina poručuju: “Vidimo se na još jednom događaju koji promoviše bogatstva barskih krajeva”.

The post Promocija časopisa Glas Mrkojevića u Kući maslina first appeared on BARinfo.

“Na društvenoj mreži Facebook ovih dana pojavile su se dvije lažne stranice sa imenom Mrkojevića u naslovu. 

Očigledno da u jeku preizborne lokalne kampanje neko hoće da unese razdor među Mrkojeviće i utiče na njihovu glasačku volju. Naravno, ovo i ne bi bilo čudno da se u istom ‘ratu’ na ovim lažnim stranicama ne koriste fotografije i natpisi preuzeti sa ‘Glasa Mrkojevića’, koji se objavljuju bez prava i dozvola, kao i sam naziv našeg portala u engleskom prevodu.

Zbog toga će redakcija ‘Glasa Mrkojevića’ biti prinuđena da potraži zaštitu kod nadležnih institucija, a istovremeno će, nadamo se, biti otkriveno i ko stoji iza lažnih facebook stranica sa imenom Mrkojevića, te će biti preduzete Zakonom predviđene mjere”, kaže se u njihovom saopštenju. 

The post Glas Mrkojevića: Lažne stranice koriste naše fotografije i tekstove first appeared on BARinfo.

Iz tog razloga predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore Sabrija Vulić zapitao je zašto u budžet države nije ušao niti jedan od dva kapitalna projekta na području Mrkojevića, iako su za oba potpisana vezana dokumenta.

“U opštini Bar oni koji se nacionalno izjašnjavaju kao Muslimani su najbrojnija nacionalna manjina, više od sedam posto, a najveći dio njih je na teritoriji MZ Mrkojevići koja decenijama stagnira u svom razvoju”, rekao je Vulić.

“Gotovo je nevjerovatno, ali imajući prethodna iskustva ne i čudno, da dva velika kapitačlna projekta izgradnja fiskulturne dvorane u OŠ Mrkojevići i regionalni put R-29 Brdo Sv. Ivan- Kamenički most nijesu uvršteni u ovogodišnji budzet posebno imajući u vidu da je Opština Bar ispunila dio svojih obaveza kada su ova dva projekta u pitanju”, naveo je Vulić.

Predstavnici Ministarstva finansija su rekli da nijesu imali informaciju da su ta dva projekta u toku, na što im je Vulić replicirao.

“Za oba projekta postoje valjani papiri, za projekat fiskulturne dvorane  postoji Memorandum o izgradnji i činjenica da je Opština Bar već uplatila svoju obavezu od 150.000 eura za taj projekat. Takođe, u slučaju puta kroz Mrkojeviće, postoji Ugovor između Uprave za puteve i Opštine Bar, a to je put kojim godišnje prođe dva miliona putnika. Dakle, dokumenta su postojala , ali očigledno da nekome nije bilo u interesu da se ulaže u kraj u kome većinski žive oni koji se nacionalno izjašnjavaju kao Muslimani “, rekao je Vulić.

U diskusiju se potom uključio i član ovog skupštinskog odbora Miodrag Lekić, koji je podržao inicijativu Vulića. Podvukao je da kao Baranin osjeća obavezu da istakne značaj Mrkojevića i ulaganje u ovaj kraj.

The post Vulić tražio na Skupštinskom odboru Skupštine Crne Gore da se u budžet uvrste investicije u Mrkojevićima first appeared on BARinfo.

U ovom broju čitaoci mogu naći intervjue sa privrednikom Eminom Kalamperovićem, izvršnim direktorom kompanije “Cerovo invest” Eminom Durakovićem, maslinarom Vebijom Abazovićem, dipl. ekonomisticom Edinom Osmanović, direktorom TO Bar Emilom Kukaljem, te dipl.ing.poljoprivrede Draganom Šljivančanin.

Tu su i stručni tekstovi mr Novaka Adžića, Mahmuta Metanovića, Mirsada Rašketića i Amira Duškića, te svojevrsne kolumne i prigodni zapisi Čeda Ratkovića, Željka Milovića, Sinana Gudževića, Elvira Duškića, Skendera Kenija Peročevića…

Časopis je izašao na 64 strane, u full-koloru i besplatan je. Urednik je Sabrija Vulić, a izdavač NVU “Jadranski horizonti”. Sredstva za realizaciju projekta “Glas Mrkojevića” obezbjedio je Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, uz podršku Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore.  Tiraž drugog broja časopisa je 1250 primjeraka.

“Osnovni motiv i pokretač časopisa je afirmacija društveno kulturnih procesa Mrkojevića. Kao takav, časopis je ubrzo nakon izlaska prvog broja i puštanja istoimenog web portala, privukao interesovanje intelektualaca iz Mrkojevića i šire, kao i značajnih organizacija. Dovoljna je činjenica da je prvi broj u tiražu od 1000 primjeraka podijeljen čitaocima u malo više od mjesec dana, a na portalu smo dostigli cifru od 90 000 posjetilaca . Dodatno, na web portalu je objavljeno par stotina tekstova. ‘Glas Mrkojevića’ je uzeo aktivno učešće u afirmaciji rješavanja gorućih problema iz života Mrkojevića, kao što su sportska sala, put, ambulanta, gdje smo zajedno sa civilnim sektorom i nadležnim organima sa kojima imamo dobru saradnju dali svoj doprinos . Pokazali smo i opravdali našu osnovnu viziju i misiju”, rekao je na promociji Alen Pelinković, jedan od osnivača lista.

O časopisu je govorio i novinar Sabrija Vulić koji je istakao značaj “Glasa Mrkojevića” kao prvog štampanog informativnog glasila u ovom kraju. Vulić je pozvao sve zaionteresovane Mrkojeviće da se uključe i pomognu da se izlazak ovog lista ne završi na drugom broju, već da on postane stalan i sa većim brojem godišnjih tiraža.

Muharem Muratović, svjetski poznati slikar iz Mrkojevića, rekao je da je ovaj časopis ostvarenje želja njegove generacije da se napravi glasilo koje će u sebi ostaviti pisani trag istorije Mrkojevića.

“U najtežim vremenima stvaraju se velike ideje koje ostvaruju oni koji su uporni, a ovaj list predstavlja jedno prvo civilizacijsko osvježenje za Mrkojeviće kojima je nešto odavno bilo potrebno”, rekao je Muratović.

Iz Čikaga u ime brojne dijaspore video porukom se obratio Edin Seferović, počasni konzul Crne Gore u ovom američkom gradu. On je izrazio zahvalnost Pelinkoviću i njegovom timu na ostvarenom uspjehu u stvaranju web portala i časopisa koji predstavljaju sponu između matične zemlje i Mrkojevića u dijaspori.

The post Promovisan drugi broj časopisa Glas Mrkojevića first appeared on BARinfo.

Na šezdeset stranica u časopisu, čiji je cilj promocija kulturnog i istorijskog nasljeđa Mrkojevića, ali i valorizacija turističkih potencijala, čitaocima je ponuđena široka paleta intervjua, ali i raznih tekstova koji zadiru u srž etnosa žitelja ovog kraja.

Prvi broj donosi intervjue sa predsjednikom Opštine Bar Dušanom Raičevićem, zatim Jusufom Kalamperovićem – bivšim predsjednikom Opštine i ministrom, Edinom Seferovićem – počasnim konzulom Crne Gore u Ilinoisu, Senadom Perazićem – predsjednikom KC “Rumija” Čikago, Ćazimom Alkovićem – predsjednikom Društva maslinara Bara, Sabrijom Vulićem – predsjednikom Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore, Damirom Rašketićem – diplomiranim ekonomistom, Senadom Arabelovićem – predsjednikom Odbora MZ Mrkojevići i Amirom Mačkićem – spec. voćarstva i vinogradarstva.    

U listu su i specijalizovani tekstovi prof. Mahmuta Metanovića, Mirsada Rašketića, Osmana Grgurevića, Željka Milovića, Rajka Joličića, Dušana Dabezića, poezija Muharema Muratovića, fotografije Senada Petovića, recepti koje je sakupila Adaleta Bibezić… Rukovodilac projekta i direktor i urednik časopisa je mr Alen Pelinković, a izdavač NVU Jadranski horizonti.

Mr Alen Pelinković, nosilac projekta koji je finansiran od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore, istakao je večeras da “osjeća promociju ‘Glasa Mrkojevića’ kao istorijski momenat za ovaj kraj, jer se na taj način prvi put na jednom mjestu sažimaju vrijedni zapisi posvećeni ovom kraju”.

U ime Savjeta Muslimanskog naroda Crne Gore, koji je pomogao objavljivanje časopisa, prisutnima se obratio predsjednik Sabrija Vulić: “Kultura i kulturni poslenici su pokretači točka razvoja jednog kraja. Možda to izgleda čudno, ali pisanom riječju, vrijednim istorijskim zapisima možemo pokrenuti točak razvoja i pokazati kakvi su potencijali Mrkojevića. To nam je i bila namjera kada smo krenuli sa ovim projektom, da probudimo Mrkojeviće i da im pokažemo koliko imamo, koliko vrijedimo i kakve su nam mogućnosti. Vjerujem da nećemo stati na ovome, da će biti razumjevanja, kako u dijaspori – tako i u Mrkojevićima, da se nastavi izlaženje ovog časopisa, a plan nam je da to bude barem jednom u dva ili tri mjeseca”, rekao je Vulić.

Promocija u restoranu “Stela” je bila izuzetno posjećena, a predstavljanje časopisa su propratili, pored saradnika u listu i intervjuisanih ličnosti, i v.d. direktora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore Elmir Kurtagić, potpredsjednik Opštine Radomir Novaković, direktor TO Bar Emil Kukalj, brojni žitelji Mrkojevića… U toku večeri, u rad je pušten i web-portal glasmrkojevica.me.

Prvo broj časopisa “Glas Mrkojevića” štampan je u 1000 primjeraka i besplatan je.

The post Promovisan prvi broj lista Glas Mrkojevića first appeared on BARinfo.