“Iznova smo zadivljeni hrabrošću i nadljudskim naporima koje naši vatrogasci ulažu, rizikujući sopstvene živote, kako bi odbranili ljudstvo, kuće i zelene površine od vatrene stihije. To je nešto što nema cijenu i za što im se teško možemo zahvaliti. Ovo je samo gest pažnje kojim želimo na to da podsjetimo”, kazao je za Radio Bar i Bar info Goran Đurović, vlasnik i direktor “Cerova”.

Zbog brojnih donacija i pokazanog visokog stepena altruizma i humanosti, ova barska firma kroz decenije postojanja više puta je nagrađena, a nosilac je i prestižnog priznanja “Iskra” za filantropiju i doprinos društvenoj zajednici.

The post Cerovo – svakom barskom vatrogascu 500 eura first appeared on BARinfo.

Organizator okruglog stola je NVO Media centar, a modeli koji su predstavljeni nastali su u okviru projekta „Učešće nevladinih organizacija u profesionalizaciji lokalnih javnih emitera“ koji ima za cilj da skupštine opština 15 lokalnih samouprava usvoje i primijene ove opšte akte u lokalnim javnim emiterima.

Ipak, kako Radio Bar saznaje, pozivu se odazvala jedino Opština Bar, odnosno Srđan Lekić, sekretar Sekretarijata za kulturu. Osim njega, prisustvovali su predstavnici lokalnih uprava Plava, Gusinja i Žabljaka, koje nemaju lokalne emitere, ali žele da ih osnuju. Naš medij je predstavljao Neđeljko Đurović, član Savjeta Radio Bara.

Nakon uvodnih obraćanja Gorana Đurovića, direktora Media centra i Neđeljka Rudovića, direktora Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, ključne segmente Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama koji se odnose na lokalne javne emitere predstavila je Sunčica Bakić, direktorica Agencije za audiovizuelne medijske usluge.

Neđeljko Đurović je ukazao na spornu implementaciju člana 49, stav 3 Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, odnosno na to da u slučaju Opštine Bar, prilikom usvajanja budžeta za tekuću godinu, nije ispoštovana preporuka Direktorata.

“S obzirom da sam bio, kao član savjeta LJE ‘Radio Bar’ učesnik u javnoj diskusiji, a tu je i sekretar Sekretarijata za kulturu, koji može da potvdi, na moj osvrt i na ukazivanje na vašu preporuku, predlagači Odluke o Budžetu Opštine Bar za 2025. godinu nijesu uvrstili iznos koji je trebalo da bude predviđen insistirali su na doslovnom tumačenju ove nejasne i kontradiktorne zakonske odredbe. U slučaju našeg lokalnog javnog emitera, radi se o iznosu koji nas je u velikoj mjeri uskratio za opremanje i za kadrovsko osnaživanje rada naše medijske kuće. Među prvima ostvarili smo 20 odsto autonomnog autorskog programa, ali bez odgovarajuće elektronske opreme i kadrovskog potencijala, teško da ćemo u narednom periodu moći da na adekvatan način odgovorimo, po kvalitetu tog programa. Mislim da će se i ostali lokalni emiteri susresti sa tim problemom. Htio bih da ukažem da nijeste obavili anketiranje svih lokalnih javnih emitera da li su Odluke o budžetu uvrstile ono što je Zakon predvidio. Da smo za ovu priliku imali te podatke, mislim da bismo imali evidentan pokazatelj kako i na koji način predstavnici lokalnih vlasti uvažavaju rad lokalnih javnih emitera. Stoga poručujem da bi bilo korisno da danas kao učesnici ovog Okruglog stola zatražimo od Ministarstva kulture i medija što hitniju izmjenu spornog člana zakona i to u roku do prvog jula ove godine, jer bi time bilo omogućeno da odluke o budžetima lokalnih samouprava budu usklađene sa tom normom” kazao je on.

 Đurović je istakao da je potrebno poslati jasnu, oštru osudu svih tendencioznih netačnih informacija koje kruže u medijima.

 “Činjenica da govor mržnje ostavljamo isključivo u nadležnost Uprave policije i Tužilaštva nije odgovarajuća. Moram da ukažem na detalj da često čujemo predstavnike državnog tužilaštva da nemaju dovoljno kapaciteta za neke od aktivnosti koje su često predmet medijskog interesovanja i da očekuju od stručne javnosti da im pruži podršku. Recimo, kad se govori o primjerima korupcije, privrednog i ekonomskog kriminaliteta, oni kažu da nemaju dovoljno stručnjaka za tu vrstu forenzike. Ako bi mi kao stručna javnost, predstavnici medija, Direktorata, Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge, ih uputili na to da oni po određenom pitanju moraju da preduzmu aktivnosti, mislim da bi poslali jasnu poruku. Sa ovoga skupa bih zamolio da zauzmemo takav stav. Na kraju, vezano za implementaciju zakonskog teksta, s obzirom da od marta tekuće godine kreće njegova primjena, predložio bih da ostavimo period od godinu do godinu i po, s obzirom da ima rokova koji su u koliziji, konkretno kad se tiče organa upravljanja i nekih postupaka. Kao predlagači, trebalo bi da obavite anketu – bilo bi dobro u novembru ili decembru, kada se i završavaju programski akti, kada ćemo moći da vidimo kako su prošle javne rasprave vezano za naše programske akte prema građanima, i da u martu iduće godine imamo jasne pokazatelje kako jedinice lokalne samouprave finansiraju naš rad. Imaćete jasan pokazatelj šta treba u zakonskom tekstu promijeniti, pri čemu, gospodine Đuroviću i gospodine Rudoviću, ukazujem na to da bi sada trebalo da imamo jedan jasan zaključak, da se dođe do promjene člana 49 ovog zakona, u hitnoj proceduri. Između ostalog i zato što bi, kada su u pitanju naše medijske kuće, mogli da nesmetano obavimo postupak javnih nabavki. Ako bi dobili sredstva koja nismo dobili Odlukama o budžetu, do prvog juna mi bi mogli da ispoštujemo rokove, shodno Zakonu o javnim nabavkama i da na taj način kovalidiramo štetu koja je evidentno nastala. Kad budete uradili analizu, vidjećete da nisu samo Opština Bar, Rožaje i Cetinje doživjeli taj tretman, jer mi kao pravnici ne znamo zlonamjerno tumačenje – dobijate jasnu instrukciju da li je norma jasna ili nije. Od strane predlagača odluke, u ovom slučaju Odluke o budžetu dobili smo mišljenje da ona nije ostvariva. Zamolio bih da u predstojećem periodu, u komunikaciji sa nama, jasno evidentiramo propuste ili nejasnoće, pri čemu već sada mogu da kandidujem činjenicu da ćemo imati dosta poteškoća kada je u pitanju imenovanje članova Savjeta iz redova civilnog sektora, s obzirom da u većini naših gradova ne postoje jasno definisane procedure i ta konstatacija da li je neka institucija pod političkim uticajem ili nije, zapravo proizilazi iz toga, jer nije jasno definisana sama procedura. Mi ćemo ovim zakonom jedan dio toga moći da usmjerimo i kanališemo, ali konkretan angažman na nivou lokalnog civilnog sektora je često nešto što je fluidno i nije, sa stanovišta dobre prakse, ujednačeno” apostrofirao je član Savjeta Radio Bara, Neđeljko Đurović.

“Ja ne smatram da su u ovom trenutku niti Univerzitet Crne Gore, niti ostale institucije, niti Unije poslodavaca, osim jedne sindikalne organizacije – Unije slobodnih sindikata, da postoje slobodne državne institucije, na koje nema neprimjerenog partijskog uticaja. Jednako ćete moći da ostvarite partijski i politički uticaj preko Univerziteta Crne Gore, PEN centra ili neke druge institucije, kao i preko nevladinih organizacija. Dakle, suština jeste da se zaista traži da se institucije oslobode pritiska i da pošalju ljude koji su od integriteta. Crnogorska akademija nauka (CANU) je do skora imala u Savjetu RTCG, poslije jednog velikog Perka Vukotića, do skora člana koji je pokazao u procesu oko imenovanja generalnog direktora, da je osoba bez elementarnog profesionalnog integriteta”, kazao je Goran Đurović.

On je dodao da je, kada je u pitanju govor mržnje, tačno da su Uprava policije i Tužilaštvo organi koji moraju po službenoj dužnosti da se time bave.

“Ali vi, za razliku od mnogih drugih emitera, imate mogućnost da kroz programske profesionalne standarde, kao akte koje ima svaki javni emiter, možete da kroz tu vašu samoregulaciju suzbijate ono što je širenje govora mržnje, što će se dešavati i kod pojedinih lokalnih javnih emitera, ukoliko ne obrate pažnju” dodao je on.

“Iskustvo nas uči da svi ovi zakoni mogu da ne važe ako osnivač odluči da ne uplaćuje sredstva. Imate primjer Radio Cetinja – svim korisnicima Budžeta u Cetinju uplaćivane su pare, Radio Cetinju nisu, tako da se mora naći mehanizam i da se to riješi”, kazao je predstavnik cetinjskog lokalnog emitera Mladen Zadrima.

“Mi upravo analiziramo budžete 15 jedinica lokalne samouprave u dijelu koji se tiče finansiranja lokalnih javnih emitera i imaćemo za koji dan zaokruženu informaciju, jer nas vrlo zanima. Ja ću vrlo precizno saopštiti svoje viđenje: one opštine koje su na ovaj način tumačile član 49 nijesu saveznici svojih lokalnih javnih emitera i to sada pokazuju na djelu i žao mi je zbog toga. Kao što sam rekao, tehničke izmjene zakona bile su spremne još u decembru, biće vrlo brzo procesuirane. Naša je obaveza da sve greške otklonimo. Pitanje koje je važno za cijelo društvo je priča o govoru mržnje i na koji mu se način suprotstaviti. Norme svi znamo, niko nije izuzet od gonjenja i sankcionisanja zbog govora mržnje, čak ni oni mediji koji ne žele da se upišu u evidenciju, svi oni potpadaju pod Krivični zakonik ili Zakon o javnom redu i miru ili Zakon o medijima i Zakon o zabrani diskriminacije. Ne može niko očekivati da,  ako mi sad imamo poplavu raznih objava na društvenim mrežama, pa imamo stotine ili hiljade ljudi koji ulaze u opasnu zonu objavljivanja ili dijeljenja štetnog ili nezakonitog sadržaja, da nadležno Tužilaštvo može procesuirati sve njih. Ali može dati dobar primjer, a pravosuđe može dati još bolji primjer određivanjem visine kazne. Jer, po zakonu, ili će ići u zatvor tri mjeseca do tri godine, ili će platiti do pet hiljada eura. Norme postoje, a nadležni tužilački i pravosudni organi mogu dati dobar primjer” istakao je Neđeljko Rudović.

“Po meni, suština priče je da sva Crna Gora zna ko je sebi dao za pravo da truje društvo govorom mržnje, da postoji institucija koja će na tu osobu, tu organizaciju ili grupu, pokazati prstom i mi ćemo to uveče vidjeti na TV ekranima i na portalima. Medijskom strategijom je predviđeno da postoji takva organizacija i ona će se zvati Mreža za borbu protiv govora mržnje, dezinformacija i on line nasilja. Nadam se da ćemo uspjeti da je oformimo” dodao je on.

Sekretar za kulturu u Opštini Bar, Srđan Lekić, kazao je da je ovaj okrugili sto možda trebalo ranije organizovati, s obzirom da je zakon usvojen u junu.

“Mi smo iz Opštine Bar krajem decembra uskladili Odluku o osnivanju lokalnog javnog emitera sa zakonom. Dva-tri puta sam se čuo sa gospodinom Rudovićem. Nisam pravnik, međutim, postoji pravna nedoumica oko famoznog člana 49. Drago mi je što čujem da su tehničke izmjene Zakona završene i da će ići u proceduru. Opština Bar, kao što je i do sada, na osnovu ugovora o pružanju javnih usluga i finansiranju medijskih sadržaja prema Lokalnom javnom emiteru izmirivala svoje obaveze, neće biti prepreka da i dalje to radimo i da uskladimo, tj. izvršimo i izmjenu ove odluke, sa tačnim procentom. Na zadnjoj sjednici Skupštine ja sam predlagao odluku, koja je usvojena bez diskusije i vlasti i opozicije. Da se još neko zainteresovao, možda bi bila i bolja” kazao je Lekić.

Tokom diskusije iskristalisao se zaključak da je na nivou države neophodno formiranje Mreže protiv govora mržnje, dezinformacija i on line nasilja, a potencirana je i potreba ponovnog aktiviranja Unije lokalnih javnih emitera (ULES).

The post Okrugli sto o sprovođenju Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama first appeared on BARinfo.

Čestitajući Božić, poželio je da nas “duh Beltehema uvijek nadahnjuje na putu prema pravednijem i boljem svijetu”.

“Crna Gora je do sad dokazala mogućnost suživota, to moramo još više učvrstiti”, poručio je msgr Gjonlleshaj.

Prijemu su prisustvovali mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, vrhovni rabin Crne Gore Luciano Moše Prelević, nadbiskup barski u miru msgr Zef Gashi, glavni imam barski Muidin ef. Milaimi, protojerej stavrofor Slobodan Zeković, ambasadorka Albanije u Crnoj Gori Žaklina Peto, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević, predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović, potpredsjednik GP URA Goran Đurović…

The post FOTO: Tradicionalni Božićni prijem u zgradi Nadbiskipije first appeared on BARinfo.

Prva vijest napisana je na krovu jednog automobila, 17. aprila oko 8 sati ujutro, a u prvoj emisiji gostovao je tadašnji predsjednik Opštine, Blažo Orlandić, koji je rukovodio Štabom civilne zaštite.

Reporteri Radio Bara javljali su o stanju na terenu, raspodjeli pomoći, pomagali porodicama da saznaju kako su njihovi članovi, ali i kako funkcionišu gradske službe od vitalnog interesa za stanovništvo. Riječju, Radio Bar postao je izvor dragocjenih informacija, podrška i neprikosnoveni prijatelj slušalaca.

Sjećanja na to doba evocirali su u Otvorenom studiju Radio Bara prva novinarka barskog, “domaćeg kadra” Ljiljana Đinđinović, jedan od najpoznatijih crnogorskih novinara i medijskih eksperata, Dragoljub Duško Vuković, koji je u prvim danima nakon zemljotresa i osnivanja Radio Bara, radio u našoj medijskoj kući i Dragan Mitov Đurović, višedecenijski novinar Radio Titograda, kasnije Radija Crne Gore, čiji su zaposleni, takođe, svakodnevno bili na uzdrhtalom, zemljotresnom terenu barske opštine, autor publikacije “Od Volujice do Podgorice” i  generalni sekretar Društva crnogorskih novinara.

U drugom satu emisije čuli smo direktora Direktorata za medije Neđeljka Rudovića i direktora Media centra, Gorana Đurovića, koji su se osvrnuli na jubilej Radio Bara, govorili o značaju lokalnih javnih emitera, problematici sa kojom su suočeni i perspektivi.

Danas, za naš portal, Bar info, prenosimo dio onoga što su kazali Rudović i Đurović.

“U poplavi raznih novih medija, koje konzumiramo putem telefona ili kompjutera, često se nameće pitanje što smo time dobili – da li ćemo biti na ispravan način informisani, odnosno, da li ćemo imati više štete nego koristi od takvog načina dobijanja informacija. Ako posmatramo iz različitih uglova, vjerovatno, možemo da tvrdimo i jedno i drugo. Korist, zato što imamo na desetine i desetine novih adresa sa kojih možemo da se informišemo, pa čak i kada se radi o nekim stranicama na društvenim mrežama, a zapravo imamo štetu, zato što su takvi, uslovno rečeno, mediji, izvori dezinformacija, i često služe za propagiranje interesa određenih grupacija, što može biti društveno veoma opasno. Na primjer, postavlja se pitanje zašto smo imali tako nizak nivo vakcinacije tokom Kovida, sada nam prijeti epidemija morbila, jer roditelji neće da vakcinišu djecu, što ugrožava naše javno zdravlje. Dakle, potpuno je jasno kolika je važnost javnih servisa, posebno u vanrednim situacijama, poput katastrofalnog zemljotresa koji je pogodio Bar i cijelo primorje 1979. godine. Građani se tada, s pravom, vraćaju tzv. mainstream medijima koji promovišu profesionalno novinarstvo i izvještavaju u skladu etičkim kodeksom novinara. Zato je izlišno postavljati pitanje o značaju takvih medija, koji su čuvari istine, dok svi ostali koji su nas ‘zapljusnuli’ raznoraznim dezinformacijama i neprofesionalnim informisanjem, mogu, ukoliko to ne prepoznamo, skupo da nas koštaju. Sljedstveno tome, postavlja se pitanje, kako tradicionalni mediji da se ponašaju u takvim okolnostima i kako mi, kao društvo, da nađemo odgovor i spriječimo očiglednu opasnost”, kazao je Rudović, koji je naglasio da je prvi korak u tome da javnost prepozna koji mediji  profesionalno rade i koji se na istinit i objektivan način bave temama od javnog interesa, a koji ne rade na taj način.

“Uloga društva jeste, ne samo da sačuvamo, nego i da osnažimo naše medije, a da se oni, sa druge strane, izbore da na svim poljima, pa i na društvenim mrežama, imaju dominantnu ulogu. To nije lako, ali je  obaveza svih nas, jer u suprotnom, prepustićemo nekome ko ne zna što je novinarstvo i ko se ne pridržava profesionalnih i etičkih načela, da kreira javno mnjenje. Radio Bar je jedan od najstarijih lokalnih javnih servisa u Crnoj Gori, koji, uz još nekoliko javnih emitera, u potpunosti opravdava svoje postojanje jer, prema svim istraživanjima, građani najviše povjerenja imaju u lokalne medije. Građani žele da znaju što se dešava u njihovoj lokalnoj zajednici, kako se ponaša i koliko svoje obaveze ispunjava lokalna vlast. U tome jeste smisao lokalnih javnih servisa, čiji su vlasnici, i finansiraju ih, građani. Zato oni postoje da bi, u stvari, bili kontrolori vlasti, a ne nikako njena produžena ruka. Pitanje je da li svi lokalni emiteri ispunjavaju svoju ulogu na taj način i da li građanima pružaju pravovremenu, istinitu i cjelovitu informaciju o važnim temama. Takođe, neophodno je da organizuju debate na važne teme u kojima će omogućiti da se čuje različito mišljenje i svaki glas, kako bi pomogli da se donose odluke koje su u interesu cijele zajednice”, smatra Rudović, koji je skrenuo pažnju da većina lokalnih javnih emitera nemaju adekvatno budžetsko finansiranje, već da pojedini, umjesto važnih programskih sadržaja, emituju, isključivo muziku.

“Zato je naš zadatak bio da pronađemo model finansiranja lokalnih javnih servisa, koji će omogućiti njihovu održivost i funkcionalnost. Dakle, da ne razmišljaju da li će lokalna uprava odrediti budžet koji je dovoljan za njihov rad, ili će neadekvatnim finansiranjem pokušati da utiče  na uređivačku politiku. Da bi se to preduprijedilo, u novom Zakonu o audio-vizuelnim uslugama, po analogiji sa Nacionalnim javnim emiterom, predviđeno je procentualno, u odnosu na visinu budžeta, tačno određen iznos za finansiranje lokalnih emitera, ispod kojeg se ne smije ići. Dakle, nije ostavljeno, kao do sada, da finansiranje i visina izdvojenih sredstava iz budžeta, zavisi od dobre volje osnivača, što će omogućiti sigurnost zaposlenima, i kada je riječ o platama, i kada govorimo o mogućnostima za realizaciju programskih sadržaja. Novi zakon donosi i drugačije kriterijume za izbor članova Savjeta lokalnih javnih emitera. Neodrživa je praksa da predstavnici lokalne vlasti budu imenovani u upravljačka tijela, što je još jedna značajna novina koja će omogućiti profesionalniji i nezavisniji rad. Smisao i krajnji cilj, ponavljam, jeste da lokalni javni servisi budu zaista istinski servis građana, a ne produžena ruka lokalne vlasti. To naravno, zavisi i od integriteta zaposlenih u lokalnim medijima, prije svega, novinara i urednika”, poručio je direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture, Neđeljko Rudović, koji je svim zaposlenima u Radio Baru i građanima, u ime resornog Ministarstva, čestitao rođendan.

Čestitke je, u emisiji Otvoreni studio, uputio i direktor Media centra, Goran Đurović, koji je istakao da se radi o značajnom i respektabilnom jubileju važne lokalne radio stanice.

“Radio Bar je nastao u vremenu velike prirodne katastrofe, i sigurno je da je taj tragični događaj usmjerio njegov rad i funkcionisanje ali, što je još važnije, jeste činjenica da je danas zadržao profesionalne principe u radu. Istraživanje koje je uradio Media centar, potvrdilo da je Radio Bar jedan od lokalnih emitera u koji slušaoci imaju povjerenja, čije se informacije, njihova istinost i  pozdanost, ne dovode u pitanje. Veoma je značajno da građani u Radio Baru imaju siguran oslonac za pravovremeno i objektivno iinformisanje, jer potreba građanki i građana za takvim informisanjem u vremenu digitalnog haosa, biće iz dana u dan sve veća. Nadam se da će Radio Bar zadržati te svoje, davno uspostavljene principe, da neće ulaziti u takmičenje sa drugim medijima, koji pošto poto žele da budu brži u plasiranju informacija, a često to rade na uštrb ili štetu profesionalnih standarda. Zato Media centar veću pažnju, u poslednje vrijeme, posvećuje lokalnim javnim emiterima, jer smo uvjereni da bez njih, građani neće dobiti sve važne informacije za svakodnevni život. Komercijalni mediji, ali, nažalost, i RTCG, ne mogu da obavijeste građane Bara o funkcionisanju komunalne i svih ostalih važnih službi, a biće uskraćeni i za informacije kako da ostvaruju svoja prava i efikasnije utiču na odluke koje se donose na lokalnom nivou. Dakle, Media centar stavlja fokus na rad lokalnih javnih emitera, ne samo uspostavljajući potrebno partnerstvo, već i kroz naše inicijative da se kroz medijske zakone, čija je priprema u finalnoj fazi (očekuje se u skorije vrijeme njihovo usvajanje u Skupštini Crne Gore), lokalni emiteri oslobode partijskog uticaja i, što je veoma važno, da se zakonskim rješenjima obezbijedi finansijska i uređivačka samostalnost. Biće to novi temelji za razvoj lokalnih javnih emitera, koji će se ogledati u daljoj eri digitalizacije, između ostalog, i u tome da lokalni javni emiteri svoje sadržaje emituju i u video formatu (što Radio Bar već odavno čini) koji je atraktivniji i prijemčiviji za konzumente. Opštine će, nakon usvajanja nove zakonske regulative, imati značajne finansijske obaveze prema lokalnim javnim emiterima, a nije isključeno da se pojedine lokalne uprave opredijele za formiranje zajedničkih, regionalnih lokalnih javnih emitera, jer Radio televizija Crne Gore, koliko god da bude razvijena, nikada neće moći da na dovoljan način obuhvati i prezentira sve ono što je važno za stanovnike Bara i svake druge opštine. Potreba za postojanjem lokalnih javnih emitera je neupitna, oni moraju imati zaštićenu poziciju, u smislu stabilnog i sigurnog finansiranja. To je i obaveza Crne Gore kada je riječ o pristupanju EU, jer postoji evropska agenda koja i državu i lokalne uprave obavezuje na sigurno i adekvatno finansiranje javnih servisa”, kazao je Đurović, koji je podvukao da će i drugačiji sistem izbora upravljačkih tijela u medijima, doprinijeti njihovoj slobodi i demokratizaciji.

“Želim da Radio Bar nastavi sa njegovanjem profesionalnih standarda u radu, kako bi, dodatno, razvijao povjerenje kod građana, nasuprot kvazi medijima i novinarstvu, koji javnost dovode u zabludu i navode na pogrešne zaključke. Jasne i objektivne stavove, građani mogu formirati samo na osnovu istinite i provjerene informacije. Ono što se dešavalo u prethodnih 45 godina je dobra osnova i nauk za nastavak rada. Vjerujem da će već od sljedeće godine, Radio Bar i svi ostali lokalni javni emiteri, imati bolje uslove za rad i sa punim integritetom ispunjavati svoju misiju koja je definisana zakonom, ali i odlukama koje će donijeti SO Bar, na osnovu njih”, zaključio je Goran Đurović, direktor Media centra.

The post Rudović i Đurović: Radio Bar – čuvar profesionalnog i objektivnog izvještavanja first appeared on BARinfo.

“Šokiran sam dešavanjima u sali Skupštine opštine Bar i aplauzom aktivista DPS-a na otvoren poziv na ubistvo Dritana Abazovića. Još više sam šokiran i reagovanjem predsjednika Opštine Bar Dušana Raičevića, kako u samoj sali tako i sa njegovim saopštenjem nakon samog događaja. Minimalno što je Raičević trebao da uradi jeste da uputi izvinjenje gospodinu Abazoviću.

Sve dozvoljeno samo kad je Dritan Abazović u pitanju. Dozvoljeno je da mu se prijeti. Dozvoljeno je da se vrijeđa. Dozvoljeno je da se spaljuje na karnevalima.

No, valjda je tako suđeno hrabrim ljudima koji pišu istoriju”, zaključuje su saopštenju.

The post Đurović (URA): Šokiran sam dešavanjima u sali Skupštine opštine Bar first appeared on BARinfo.

Bojani će bubreg donirati koleginica Silva Stanišić, a operacija koja je bila zakazana za danas odložena je, jer je nedostajalo preko 28.000 eura. Ranije je organizovana akcija prikupljanja novca kojoj su se odazvali brojni građani, preduzeća, školske ustanove, što je i omogućilo Bojani i Silvi da odu za Istanbul. Čuvši za situaciju, izvršni direktor kompanije “Cerovo” Goran Đurović naložio je uplatu novca koji nedostaje.

Ovo je još jedna humanitarna akcija kompanije koja je 2017. bila dobitnik i nagrade “Iskra” za filantropski doprinos na nacionalnom nivou.

Bojana Mandrap je samohrana majka koju je u kratkom periodu izgubila oba roditelja i mlađeg brata. Nije državljanka Crne Gore, pa nema pravo na refundiranje troškova od strane Fonda za zdravstvo.

The post Kompanija Cerovo uplaćuje potrebni novac za transplantaciju bubrega Bojane Mandrap first appeared on BARinfo.

Komercijalni mediji i RTVCG, decidan je Goran Đurović, nikada neće moći da obrađuju svaku važnu informaciju od značaja za stanovništvo i tu je, procjenjuje, ključna uloga lokalnih servisa.

„Nedovoljna pažnje se posvećuje pitanjima uređivačke i finansijske samostalnosti lokalnih javnih emitera, transparentnosti rada, uticaju građana na sadržaje koje proizvode. Nedavno usvojena medijska strategija, kao i medijski zakoni, čijim se skorom usvajanju u Skupštini nadamo i radujemo, tretiraju položaj lokalnih javnih emitera i uređuju nove procedure za izbor članova Savjeta, kao i finansiranje, koje bi u perspektivi bilo uređeno po istom principu kao u RTCG“, kazao je Đurović.

On se zahvalio Ambasadi Sjedinjenih Američkih Država, jer je prepoznala značaj javnih emitera i što im pruža kontinuiranu podršku u jačanju uticaja građana na njihov rad.

Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović istakla je da je obaveza tog dijela državnog aparata da podrži lokalne javne emitere i na taj način doprinese boljem kvalitetu života u lokalnim zajednicama i pluralizmu medija, što je prepoznato u tekstovima nacrta medijskih zakona. 

„Ovi mediji predstavljaju veliki potencijal za razvoj demokratskih procesa na lokalnom nivou, jer mogu doprinijeti i doprinose većoj otvorenosti rada lokalnih vlasti, informisanju građana o odlukama važnim za zajednicu. Uz to, mogu ih i podstaći da govore o problemima i učestvuju u političkim procesima na lokalnom nivou“, rekla je Vujović. 

Podvukla je da smo svjedoci da sva istraživanja pokazuju da su lokalni javni emiteri, kojih ima 15, od čega šest radio-televizija, najviše pogođeni lošom finansijskom situacijom, što utiče na kvalitet programskih sadržaja, ali i na uslove rada novinara i novinarki „za šta su Ministarstvu kulture i medija posebno zabrinuti“. 

Vujović je istakla da su Vlada Crne Gore i Ministarstvo kulture i medija posvećeni pružanju snažne podrške medijskoj zajednici, kroz unapređenje medijskog okruženja, čime se osigurava održivost i slobodan rad medija.

„Kada je riječ o zakonodavnom okviru, 18 mjeseci je radna grupa, u kojoj su bili predstavnici medijske zajednice, nevladinih organizacija, nezavisnih regulatora, Sindikata medija i pravosuđa, radila na medijskoj reformi, a cijeli proces je ocijenjen kao inkluzivan, dobar i pohvaljen u Rezoluciji Evropskog parlamenta“, podsjetila je Vujović. 

Ukazala je da su utvrđeni novi nacrti zakona o medijima, javnom medijskom servisu Crne Gore i audiovizuelnim medijskim uslugama, a da su ključne izmjene u tekstovima usklađene sa svim preporukama međunarodnih partnera. 

„Kao što sam i na početku mandata rekla, zalagaću se da se set medijskih zakona, što prije nađe u Skupštini i u konačnom bude usvojen. Imamo usvojenu Medijsku strategiju sa 104 mjere i to će predstavljati zaokruženu osnovu za stabilan medijski prostor“, navela je Vujović. 

Poručila je da je njena intencija kao ministarke kulture i medija da doprinese stvaranju boljeg ambijenta u medijskom prostoru. 

Vujović je naglasila da su Ministarstvo kulture i medija i Vlada Crne Gore posvećeni unapređenju njihovog rada.

Ambasadorka SAD u Crnoj Gori, Džudi Rajzing Rajnke kazala je da treba jačati institucionalnost lokalnih javnih emitera.

„Projekat Media centra je važan jer omogućava rad lokalnim javnim emiterima. Zahvalna sam svim predstavnicima emitera koji su došli iz raznih krajeva Crne Gore da vode dijalog o svemu ovome. Građani Crne Gore treba da budu svjesni vaše posvećenosti da ih informišete“, rekla je Rajzing Rejnke.

Naglasila je da su informacije i znanje “moćni alati”.

“Vaše organizacije moraju imati jaku finansijsku snagu i održivost. Podstičem vas da težite ka nezavisnosti. Naš cilj je da unaprijedimo i stavimo u prvi plan činjenično izvještavanje”, kazala je ambasadorka SAD.

Predstavljajući projekat Media centra, predsjednik Goran Đurović je na prvom panelu predstavio projekat organizacije na čijem je čelu.

„Naša želja je bila da se učini korak naprijed ka institucionalnom jačanju lokalnih emitera kako bi postali odgovorni prema građanima. Projektom je bilo obuhvaćeno deset emitera iz Nikšića, Bara, Berana, Danilovgrada, Rožaja, Tivta, a RTV Herceg Novi iskazala je interesovanje da se priključi, pa smo imali 11 emitera u samom projektu. Ukupno je deset emitera prihvatilo je sve akte, sem Radio Danilovgrada koji nije bio u mogućnosti. Ključni nalazi su da su je većina priloga u informativnim emisijama urađeno profesionalno, što je veoma dobro. Prepoznali smo i da lokalni emiteri podliježu spoljašnjim faktorima. Na primjer RTCG ima povjerenje od 25 odsto građana, a neki lokalni emiteri oko 70 posto“, kazao je Đurović.

Naglasio je da preko sajta Media centra građani mogu dostaviti prigovore o svim elektronskim medijima, uključujući i lokalne emitere.

Media centar je, povodom završetka projekta, izdao publikaciju pod nazivom “Analiza informativnih sadržaja i povjerenja u lokalne javne emitere u Crnoj Gori”, u kojoj su, između ostalog, sveobuhvatno i vrlo detaljno predočeni rezultati istraživanja koja se odnose na rad i učinkovitost lokalnih servisa iz vizure građana.

Jedan od rezultata analize sadržaja lokalnih radio stanica ukazuje da oni “pretežno informišu slušaoce o relevantnim temama od javnog značaja na lokalnom nivou, koje ne nalaze prostor u nacionalnim medijima. Tako su u izvještavanju Radio Bara svi prilozi bazirani na lokalno relevantnim temama, a značajno učešće lokalnih tema vidljivo je u sadržaju Radio Tivta (93%), Radio Kotora (89%) i TV Budve (84%), dok je učešće lokalnih tema u izvještavanju TV Pljevalja i TV Berana po 68%. Takođe, čak i kada ovi mediji izvještavaju o temi nacionalne relevantnosti, taj sadržaj je suštinski važan za građane u lokalnoj zajednici (npr. socijalna pitanja, obrazovanje, energetika, kultura).

U zaključku pregleda analize ovih medija, navodi se da su “novinari Radio Bara uzimali u obzir različite društvene aktere prilikom izvještavanja – najzastupljenija su različita udruženja građana (19%), zatim predstavnici javno-komunalnih službi (13%), dok je učešće predstavnika politike na svim nivoima 27 posto. Vrijednosni kontekst u ovom mediju, uglavnom je bio usmjeren ka temama, dok su akteri prikazani pretežno u neutralnom maniru. Ipak, u 30 pojavljivanja aktera, vrijednosni kontekst je afirmativan”.

Vjera Banićević iz Skupštine Unije lokalnih javnih emitera istakla je da su oni nezamjenjivi “vox populi”.

„Taj glas se sa sigurnošću mora čuti. U radu lokalnih emitera nikada nije iznevjereno pravo javnosti da zna. Za mnoge je on jedini način informisanja. Svakodnevno biti prisutan, izvještavati o događajima na objektivan način, odgovorno, profesionalno, uravnoteženo, tačno, tragati za odgovorom na zadatu temu, istraživati i prikazivati život iz ugla neutralnog svjedoka, pritom ne birajući i ne zastupajući samo jednu stranu, znači da smo obuhvatli perspektivu koja služi zajednici i opštem javnom interesu i napretku“, istakla je Banićvić i ustvrdila da je „u tom duhu gradskog i građanskog koncepta uloga emitera“.

Ukazala je i da „istinski nezavisni mogu biti isključivo oni koji su ekonomski nezavisni“.

„Ponekad je teško izboriti se sa političkim pritiscima koji opterećuju naš rad, a uprkos tome sačuvati interes javnosti, ne zato što nam nedostaje hrabrosti da teret javnosti odgovorno nosimo, ne zato što nam povremeni pritisci političkih centara moći ometaju, osporavaju, usporavaju ili otežavaju rad, i ne zato što nismo spremni da odgovorimo na izazov ovakve ili onakve društveno-političke stvarnosti, već zato što nam nisu obezbijeđeni elementarni finansijski uslovi rada za nesmetano i nezavisno funkcionisanje“, podcrtala je Banićević.

Direktor RTV Nikšić Nikola Marković kazao je da se „kroz jednogodišnji projekat Media centra došlo do zajedničkog zaključka da zakonodavni, iz kojeg proističu finansijski okviri, tište lokalne javne emitere”.

„Važno je da osnivači lokalnih javnih emitera shvate njihov značaj. Jako je bitno da imamo finansijski stabilne i profesionalne javne emitere“, poručio je Marković, uz sugestiju da treba da pravimo zakonska rješenja koja će lokalne emitere približiti građanima.

Direktor Direktorata za medije, Neđeljko Rudović je naglasio da je „za zdravlje svakog društva od esencijalne važnosti da zna da ako je nešto objavljeno da je to istina, a ako nije, da je vjerovatno riječ o manipulaciji“.

„Suština je da Crna Gora ima kredibilne medije koji poštuju Kodeks novinara, a da bi ih imala i ubuduće, oni moraju da budu održivi, slobodni i profesionalni. Ušli smo u proces reforme medijskog zakonodavstva i lokalni javni mediji su dio tog ‘paketa’“, istakao je Rudović.

Direktorica Agencije za elektronske medije, Sunčica Bakić je kategorični podržavalac i zagovornik značaja uloge lokalnih javnih emitera u ovdašnjem medijskom sistemu.

„Apsolutno ih smatram našim velikim kapacitetom i nečim o čemu moramo veoma da vodimo računa. Istovremeno, jedan sam od najvežih kritičara njihovog rada zato što moraju ispunjavati svoju ulogu da bi doprinosili pluralizmu i zavrijedili postojanje. A da bi sistem funkcionisao, mora postojati stabilan finansijski okvir“, poručila je Bakić.

Predsjednik Skupštine Media centra Dragoljub Duško Vuković je, elaborirajući zaključke skupa kazao da „nedvosmisleno, lokalni javni emiteri imaju veoma bažnu ulogu u pravovremenom, objektivnom, tačnom i uravnoteženom informisanju javnosti, kao i obezbjeđivanju prostora za razgovor ili debatu o pitanjima koja interesuju lokalnu zajednicu.

„Da bi ova uloga kvalitetno mogla da bude odigrana, lokalni javni emiteri moraju da budu materijalno obezbijeđeni, ali i osigurana njihova profesionalna nezavisnost, što je dužnost njihovih osnivača. Potrebno je, uz to, obezbijediti i neku vrstu kontrolnih mehanizama, kako bi ta uloga mogla da bude realizovana. Dužnost je to osnivača, ali, na neki način, i menadžmenta i uredničkih timova. Zakonodavni okvir treba poboljšati u korist snaženja lokalnih javnih emitera, valjalo bi raditi i na njihovom umrežavanju, a i država treba da stimuliše proizvodnju kvalitetnih sadržaja“, iznio je zaključke današnje konferencije u Podgorici, Duško Vuković.

The post Osnaženje lokalnih emitera javni interes i imperativ zdravog društva first appeared on BARinfo.

“Danas sam premijeru Dritanu Abazoviću podnio ostavku na mjesto Ministra MERT a iz čisto ličnih razloga koji nemaju vezu sa politikom vlade i političkim dešavanjima.Zahvalan prijatelju Dritanu na povjerenju a kolegama na korektnoj saradnji. Velika zahvalnost i privredi”, napisao je na platformi X ,a potvrdio je i za Radio Bar i Bar Info. 

The post Đurović podnio ostavku first appeared on BARinfo.

On je naveo da će biti snižene cijene za preko sto artikala među kojima nije samo hrana već i roba široke potrošnje, kao i da su dva trgovačka lanca najavila snižavanje cijena za 148 artikala.

Đurović je pročitao stare i nove cijena za dio artikala, čiji spisak će uskoro biti objavljen, prema kojima ima snižavanja i za 30 do 40 odsto. Trgovci i uvoznici su, prema njegovim riječima, spustili maržu na po pet odsto.

On je dodao da je prethodna akcija “Stop inflaciji” iz marta ove godine dala rezultate, jer je usporila inflaciju, kao i da su susjedne zemlje Hrvatska, Srbija, BiH, preuzele sličan model. Kazao je i da je sada u tim zemljama na sniženju 20 do 30 artikala, a da je u Crnoj Gori ta brojka i pet puta veća.

“Akcija će trajati do kraja godine. U tom periodu može samo doći do snižavanja cijena, a ne njihovog dodatnog rasta. U akciju se uključuje i veliki broj malih trgovaca. Već od ponedjeljka u svim trgovinama će posebnom oznakom biti označeni artikli obuhvaćeni ovom akcijom”, kazao je Đurović.

Ministar finansija Aleksandar Damjanović je najavio da će Vlada ograničiti iznose akciza na gorivo kako bi spriječilo bilo koje novo poskupljenje goriva kako bi zaštitila građane i privredu.

“Ako cijene naftnih derivata na međunarodnim berzama budu nastavile da rastu Vlade će pred svako usklađivanje za taj iznos smanjivati akcize koliko god ta situacija bude trajala”, kazao je Damjanović.

Najavio je i da će u slučaju da dođe do poskupljenja struje, Vlada dijeliti vanrednu pomoći ugroženim kategorijama stanovništva, kao i da je Vlada spremna da ponovo predloži Skupštini snižavanje stopa PDV-a na osnovne prehrambene artikle, ali i da je za to potrebno da parlament počne da funkcioniše.

“Prošlogodišnje snižavanje akciza je koštalo državni budžet 50 miliona eura, ovaj sadašnji plan snižavanja će budžet koštati između sedam i osam miliona eura”, kazao je Damjanović.

The post Akcija Stop inflaciji trajaće do kraja godine, cijene goriva neće rasti first appeared on BARinfo.

“43. Vlada se odgovorno ponaša prema građanima Crne Gore i stoga bilježimo sjajne rezultate na polju ekonomije”, napisao je Đurović na svom profilu na društvenoj mreži X, nekadašnjem Tviteru.

On je naveo da je ostvareno 453 miliona eura prihoda od turizma za šest mjeseci, kao i da je suficit budžeta za osam mjeseci iznosio 196 miliona eura.

“Ekonomija Crne Gore je na pravom putu”, poručio je Đurović.

“Podaci da smo za prvih 6 mjeseci od turizma prihodovali 453 miliona eura, da smo oborili rekord u broju noćenja sa preko 2,8 miliona i da imamo punjenje budžeta bolje od planiranog, govori o tome da smo na pravom putu ekonomske stabilizacije. Naš javni dug je u proteklom periodu prelazio i 100% BDP, a danas se na svu sreću približavamo Mastrihtskim standardima i dugu od 62% BDP a. Svi ovi pokazatelji daju dobru osnovu za dalji razvoj naše ekonomije”, istakao je za Radio Bar i Bar Info ministar Goran Đurović.

The post Đurović: Na pravom smo putu ekonomske stabilizacije first appeared on BARinfo.