Programski direktor Građanske alijanse Milan Radović je, u ime domaćina, naveo da Crna Gora može da se pohvali odnosom i pristupom prema izbjeglicama. On je istakao da je otvaranje kancelarije u Baru bilo planirano jer je upravo u našem gradu najveći broj Ukrajinaca potražio zaštitu.

„Nadam se da će ova kancelarija i oni koji budu radili u Građanskoj alijansi, a uz pomoć UNHCR-a i ljudi u Ministarstvu unutrašnjih poslova i kolega iz Crvenog krsta, biti uspješna i da će, koliko-toliko, pružiti adekvatnu zaštitu, prije svega ljudima iz Ukrajine. Svakako ostajemo otvoreni i za sve druge tražioce azila u Crnoj Gori, lica bez državljanstva i sve ostale osobe koje na bilo koji način trebaju besplatnu pravnu pomoć za regulisanje pravnog statusa u Crnoj Gori“, kazao je Radović.

Ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić kazao je da je otvaranje kancelarije još jedan pokazatelj koliko je Crna Gora posvećena onome što su naše moralne i ljudske obaveze – da se ljudima koji su u nevolji pruži utočište i omogući da u Crnoj Gori funkcionišu kao i ostali građani.

„Ministarstvo unutrašnjih poslova je uradilo sve što je bilo u našoj moći da na što efikasniji način pružimo pomoć izbjeglicama. Ističem i zahvaljujem se ovom prilikom građanima Crne Gore koji, iako možda ne tako efikasno dobijaju usluge ovog tipa, imaju razumijevanja za ljude u nevolji i potrebi, pa shvataju da za njih treba više vremena i pokazuju visok nivo tolerantnosti i otvorenosti. Pohvaljujem sve institucije i mislim da je ovo veliki test koji je Crna Gora kao država položila i koji može svima nama da služi na čast“, istakao je Adžić, dodajući da MUP želi da da što bolji doprinos saradnji sa nevladinim organizacijama.

Šef misije UNHCr-a u Podgorici, Jean Yves Bouchardy naveo je da će otvaranje kancelarije omogućiti pravovremenu podršku kroz besplatnu pravnu pomoć svim licima iz Ukrajine i drugim izbjeglicama koji borave, ne samo u Baru, već i u drugim primorskim opštinama u Crnoj Gori.

„Od početka rata u Ukrajini Crna Gora je ostavila svoje granice otvorenim za više od 24.000 izbjeglica koji su ovdje pronašli utočište. Na današnji dan, više od 8.000 njih boravi u Crnoj Gori, a najviše ih je u primorskim opštinama. Zahvaljujemo Vladi i narodu Crne Gore za držanje granica otvorenim za sva lica koja su bila primorana da bježe iz Ukrajine. Crna Gora je pružila veliku podršku kroz vid privremene zaštite, a kroz besplatnu pravnu pomoć, koja će se pružiti preko našeg partnera, Građanske alijanse, izbjeglice ostvariti ona prava i usluge koja im pripadaju“, objasnio je Bouchardy.

On je podsjetio da se ove nedjelje obilježava Svjetski dan izbjeglica.

„Samim tim što ste došli na današnje otvaranje, pokazali ste da podržavate izbjeglice i stojite uz njih, stoga vas pozivam da nastavimo da štitimo svaku individuu koja je bila primorana da napusti svoje mjesto boravka. Dijelimo zajedničku odgovornost da štitimo sve one kojima je potrebna sigurnost i bezbjednost. U ime UNHCR-a potvrđujem našu posvećenost da nastavimo da podržavamo Vladu Crne Gore, ali i lokalne vlasti, uključujući i Opštinu Bar u pružanju sigurnosti i zaštite svima koji su bili prinuđeni da napuste domove bez obzira odakle dolaze“, naglasio je šef misije UNHCR-a.

Konzul Ukrajine Mihail Shmatov zahvalio se UNHCR-u i Građanskoj alijansi na kontinuiranoj pomoći od samog početka rata.

„Ovu kancelariju vidimo kao novi nivo praktične pomoći koji Građanska alijansa, UNHCR i mi kao ambasada možemo da pružimo našim državljanima u svrhu zaštite njihovih prava i interesa. Ovo nije nikakva konkurencija među našim štabovima, naprotiv, očekujem dobru saradnja između kancelarija Građanske alijanse i našeg kriznog štaba Ukrajinaca, koja će pomoći našem narodu. Rat u Ukrajini još traje i to pokazuje da svi zajedno moramo da nastavimo naš posao, da pomognemo našim državljanima“, istakao je Shmatov.

Predsjednica Skupštine opštine Bar mr Milena Božović izrazila je duboko poštovanje činu otvaranja kancelarije koja ima za cilj pružanje besplatne pravne pomoći izbjeglicama iz Ukrajine u Baru.

„Bar je grad koji odiše prijateljstvom, Barani su gostoprimljivi i topli ljudi i ne sumnjam da će pokazati empatiju prema licima koja su morala da napuste svoje domove i da potraže utočište u našem gradu. Prema podacima, preko hiljadu izbjeglica iz Ukrajine je u Baru, što ga čini gradom sa najvećim brojem zahtjeva za privremenu zaštitu na cijelom primorju. Otvaranje ove kancelarije doprinjeće da život lica koja su napustila svoje domove bude lakši. Želim da podsjetim na značaj podrške izbjeglicama, ali i činjenici da su izbjeglice i te kako značajan dio naše zajednice, jer upravo različitostima doprinose unaprijeđenju našeg društva. A grad Bar je tokom svoje duge istorije uvijek bio sigurna luka za sve one kojima treba sklonište i koji su bježali od ratnih zbivanja i raznih nedaća“, poručila je Božović.

Kancelarija u Baru otvorena je u sklopu zajedničkog programa sa kancelarijom UNHCR-a u Crnoj Gori, koji predstavlja vodeću nacionalnu projektnu inicijativu za podršku tražiocima azila, izbjeglicama, raseljenim i interno raseljenim licima u riziku od apatridije. Otvaranju kancelarije prisustvovali su predstavnici ambasada u Crnoj Gori, institucija iz oblasti zdravstva, socijalne zaštite, Crvenog krsta i onih koji se bave azilom.

Aktivisti Građanske alijanse će biti dostupni na cijelom Primorju, a uskoro se očekuje i otvaranje kancelarije u Herceg Novom.

The post Otvorena kancelarija za pružanje pravne pomoći Ukrajincima first appeared on BARinfo.

RB/BI: Neposredan povod za ovo vaše gostovanje je to što je otvorena kancelarija Građanske alijanse u Makedonskom naselju. Prije nego što pređemo konkretno na tu stvar, možda je prilika da nam predočite ličnu kartu Građanske alijanse. 

Merdović: Ukratko, Građanska alijansa je nevladina organizacija koja od 2019. godine, uz podršku Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice pruža besplatnu pravnu pomoć, kako licima koja su podnijela zahtjev za međunarodnu zaštitu u Crnoj Gori, tako i licima koja su dobila međunarodnu zaštitu. Takođe, pruža pomoć i raseljenim licima iz Bosne i Hrvatske, interno raseljenim licima sa Kosova. Sada, nažalost, zbog svih ratnih dešavanja u Ukrajini, u zadnjih par mjeseci, naš fokus rada je najviše na pružanju besplatne pravne pomoći licima koja su došla ovdje iz Ukrajine. Ono što je možda interesantno i što je fokus našeg rada jeste to da je naša pomoć besplatna. Za bilo kakve informacije koje su potrebne, nema potrebe da niko od navedenih korisnika bilo šta plaća.

RB/BI: Nevladine organizacije se obično vezuju za imena čelnih ljudi tih organizacija. Oni ih u najboljem smislu personifikuju. Imao se utisak i da se Građanska alijansa, na osnovu toga što je Boris Raonić, kao direktor, čini mi se, odmjereno nastupao u javnosti, korektno bavi svojim poslom. On je sad direktor Televizije Crne Gore. Ko je umjesto njega „glavni“ u GA?

Merdović: Sada je umjesto kolege Borisa Raonića direktor Građanske alijanse Milan Radović. On je takođe već godinama u Građanskoj alijansi. Zajedno sa Borisom i sa ostalim kolegama gradio je ime GA od samog početka. GA radi već  desetak godina i mislim da smo prepoznati u društvu kao, prije svega, velika organizacija, koja se bavi zaštitom ljudskih prava, a poslednjih godina radimo posebno sa izbjeglicama na cijeloj teritoriji Crne Gore.

RB/BI: Konkretna stvar je, znači, da je otvorena kancelarija u Makedonskom naselju. Besplatna pravna pomoć licima iz Ukrajine je sada u vašem fokusu. Koliko ste me informisali prije nego što smo ušli u studio, osam hiljada izbjeglica iz Ukrajine je na teritoriji Crne Gore i od toga ih je najviše u Baru.

Merdović:  Jeste. Možda bi neko rekao da je osam hiljada ljudi mali broj, ali je za Crnu Goru prilično veliki. Smatram da trebamo svi kao sistem da pomognemo ovim ljudima. Moramo biti svjesni da su to ljudi koji su prošli Golgotu, koji su iznenada morali da napuste svoje domove i koji su Crnu Goru izabrali za svoj novi dom. Zato ovom prilikom želim, prije svega, da pozovem sve građane Bara, a i cijele Crne Gore, na empatiju prema ovim licima. Mislim da na taj način šaljemo lijepu poruku ovim ljudima da su dobrodošli u Crnu Goru. Mi ne možemo reći da su to ljudi koji su došli ovdje kao turisti ili kao neki gosti, oni su došli ovdje pukom nuždom. To je nešto što moramo imati u vidu prilikom bilo kakvog kontakta sa njima. Od osam hiljada ljudi, u Baru ih je trenutno hiljadu i dvadeset dvoje koji su predali zahtjev za privremenu zaštitu. Poslije Bara, najveći broj ih je u Budvi – sedamsto dvoje. U Herceg Novom je šesto dvadeset lica koja su podnijela zahtjev za privremenu zaštitu.

Privremena zaštita, po Zakonu o međunarodnoj privremenoj zaštiti stranaca, daje se u slučaju masovnog priliva lica iz treće zemlje ili lica bez državljanstva koja su došla u našu zemlju zbog oružanih sukoba. Odluka Vlade Crne Gore od 10. marta je donijeta i njome se ovim ljudima automatski odobrava privremena zaštita, ukoliko, naravno, predaju zahtjev. Nakon što predaju zahtjev za privremenu zaštitu, dužni su da podnesu zahtjev za određivanje matičnog broja. Nakon što dobiju matični broj oni imaju određeni spektar prava u Crnoj Gori. Po Zakonu o međunarodnoj privremenoj zaštiti stranaca najosnovnije pravo je pravo na zdravstvenu zaštitu. Nakon toga, imaju pravo na rad, na obrazovanje, na primjeren smještaj i na neophodnu pomoć i na osnovna sredstva za život. Za sva ova prava koja sam sad ovako nabrojala, GA je tu da im pomogne. Želimo da što više ljudi čuje za nas, kako bismo im pomogli u ostvarivanju svih ovih prava koja im sljeduju po zakonu. Takođe smo tu da im pomognemo prilikom podnošenja zahtjeva za privremenu zaštitu. Imamo prevodioce koji su tu da premostimo jezičku barijeru, kao i veliki tim pravnih savjetnika u Podgorici i Baru, koji mogu da im pomognu da uspješno predaju zahtjev, dobiju privremenu zaštitu i matični broj. Sistem je takav da bez matičnog broja ne mogu prići i pristupiti svim ovim pravima koja im trenutno sljeduju. Konkretno, ne mogu se prijaviti na Zavod za zapošljavanje, ne mogu otvoriti radnu knjižicu bez matičnog broja. Za bilo šta, na nekoj primarnoj bazi, u Domu zdravlja je matični broj potreban, ali im to čak i ne traže. Ipak, za neke veće specijalističke preglede ili za njihovo zakazivanje, ili za uzimanje ljekova u apoteci, opet je matični broj neophodan.

RB/BI: Ne bih želio da vas opterećujem ovim što ću reći, ali imam utisak da je Vlada u martu donijela tu Odluku o privremenoj zaštiti i na tome je ostalo. Jer, čini  se, da su Ukrajinci prepušteni sami sebi i, eventualno, nevladinim organizacijama poput vaše, koje bi željele da im priskoče u pomoć.

Merdović: Desetog marta je donijeta odluka kojom je odobrena zaštita do godine dana. Ono što želimo, jeste da kažem i da je to apel na sva lica iz Ukrajine da treba da predaju zahtjev za privremenu zaštitu, jer nekako se čini da su prilično zbunjeni, da još uvijek ne znaju koja su im prava u Crnoj Gori i da ne znaju gdje treba poći i šta treba uraditi. Neki od njih se, na primjer, prijavljuju na turistički boravak do devedeset dana. Smatramo, a to je Vlada i prepoznala, da tri mjeseca nisu dovoljna da oni regulišu boravak. Niti je devedeset dana dovoljno da se možda vrate u svoje domove. Iz tog razloga je data privremena zaštita na godinu dana. Kažem, mi smo tu kao podrška Vladi, da ove ljude uputimo na prave adrese i da im pomognemo. Građanska alijansa u saradnji sa ostalim partnerima, kao što je Crveni krst Crne Gore, pomaže im u pristupu svim tim pravima. Mislim da samo kao sistem možemo funkcionisati zajedno. Možda ne možemo ni mi, kao nevladina organizacija, ostvariti neki poseban efekat bez, konkrento, Vlade Crne Gore, a možda ni Vlada ne može sama, bez nas.

RB/BI: To je tačno. Međutim, pomenuli ste, pored ostalog, pravo na obrazovanje… Došla su djeca iz Ukrajine, ima ih od ranije i iz Rusije. To su bistra, pametna djeca, koja stvari koje su neverbalnog karaktera, kad se prijavljuju za odlazak u školu, za prvi razred, bez premca završavaju. Međutim, strašna je barijera jezik. Oni ne znaju ni srpski/crnogorski, niti engleski jezik. Onda odu u odjeljenje i osjećaju se zbunjeno, zbunjena je i učiteljica, ne zna kako da pomogne, vidi da je dijete vanredno inteligentno, obrazovano, da zna, ali ne može to da artikuliše. Da li vi tu nešto možete da pomognete, da tu djecu, bez obzira da li kreću u prvi ili su u nekom starijem razredu, neko podučava naš jezik?

Merdović: To će svakako biti nešto što će tek vremenom da ispliva, da se pokaže kao izazov u našem radu. Ono što je za sada činjenica, osnovne i srednje škole neće odbiti da tu djecu upišu. Već imamo neku praksu da su priznavali izvod iz matične knjige rođenih, kopiju, na osnovu izjave roditelja koji su razred pohađali, da se upišu u sljedeći razred. Tu smo stvorili možda, da kažem, neku dobru praksu, za sami početak.

RB/BI: Jeste, to je korektno, tu nema priče. Jezik je problem.

Merdović: Da. Ali ono što smatram da će se u septembru pokazati kao izazov je jezička barijera. Smatram da je tu takođe potrebno da kao sistem nađemo neko rješenje, da se nađu toj djeci možda neki prevodioci ili medijatori koji bi radili sa njima, volonteri, koji bi nam pomagali da prevode nastavu. Na teritoriji Opštine Bar se pokazao kao izazov upis djece u vrtiće. Dosta ljudi iz Ukrajine se žali da nisu mogli djecu da upišu u vrtić. Razlog tome su velike gužve. Oni su razmišljali da negdje u zajednici naprave neki prostor, pa da tu djecu ima ko da čuva dok im roditelji rade. Sada dolazi ljetnja sezona i naravno da svi pokušavaju da zarade novac. Ipak, smatramo da možda nije dobro rešenje izdvajati tu djecu. Smatramo da je dobro da ih uključimo u društvo, da budu sa djecom iz crnogorskog društva. Naravno, nisu samo crnogorska djeca u vrtićima. Imamo primjer da su ljudi koji su dobili azil u Crnoj Gori, koji žive u Baru, šalju djecu u državni vrtić. Tako da želimo na taj način da damo dobar primjer da se i djeca iz Ukrajine prime u državne vrtiće kako bi se na taj način uključili u naše društvo. GA jeste tu i kolege iz Crvenog krsta takođe pomažu, rade na upisu djece u vrtiće i u škole i mislim da uz saradnju sa Ministarstvom rada i socijalnog staranja možemo naći neko rješenje da u septembru imamo neku dobru praksu, na samom početku nove školske godine.

RB/BI: Ovaj Radio se i dalje sluša od Zadra do Skadra, znači, slušamo se, osim u Baru, i u Budvi i Herceg Novom i u drugim gradovima na Crnogorskom primorju. U tim gradovima imate svoje kancelarije ili radite pri Crvenom krstu?

Merdović:  Ponedjeljkom i utorkom prije podne smo u Baru, a drugim danima smo u ostalim opštinama na primorju. Konkretno, u Budvi smo utorkom i srijedom od 10 do 14 časova, u prostorijama Crvenog krsta. U Herceg Novom smo petkom, isto od 10 do 14 časova u prostorijama Crvenog krsta. U Tivtu i Kotoru smo četvrtkom. U Crvenom krstu u Tivtu smo od 10 do 12, a u Kotoru smo u Crvenom krstu od 12 i po do 14,30. Ovom prilikom želim da apelujem da se i lica koja žive u drugim opštinama na primorju mogu javiti, u određenim terminima, pravnom savjetniku u Crvenom krstu koji dolazi iz Građanske alijanse.

RB/BI: Da ponovima da ste u Baru u kancelariji ponedjeljkom i utorkom prije podne.

Merdović: Jeste. Nastojaćemo da budemo dostupni u kancelariji u Baru od ponedjeljka do petka, ali za sada je tako, jer samo ja radim u kancelariji u Baru, a u drugim gradovima sam ostalim danima. Adresa kancelarije u Baru je Makedonska A1/2. To je u blizini kafića „Las Ramblas“.

RB/BI: Na početku Makedonskog naselja.

Merdović: Jeste, baš početak sam Makedonskog naselja. Broj telefona naše kancelarije je 069/332-302. Imamo i kancelariju u Podgorici. Postoji veći broj pravnih savjetnika koji tamo rade, tako da pozivam sva lica kojima je potrebna pomoć da se jave bilo kojoj kancelariji. Kancelarija u Podgorici je dostupnija, jer su trenutno tamo pravni savjetnici koji su uvijek u kancelariji.

RB/BI: A i lijepo je što je kancelarija, osim u Podgorici, koliko shvatam, otvorena jedino u Baru. I što naša sugrađanka radi u toj kancelariji i što će biti tu sve vrijeme na raspolaganju izbjeglicama iz Ukrajine, u ovom konkretnom slučaju, ali i svim drugim nevoljnicima koji su, sticajem okolnosti, stigli u naš grad.

Merdović: Jeste, tako je. Mi danas pričamo samo o licima iz Ukrajine, ali mi pružamo i pomoć drugim izbjeglicama, i ljudima koji su tražili azil u našoj zemlji, kao i ljudima koji su dobili azil. Imamo pozitivne primjere da se baš za Bar odlučilo nekoliko porodica koje su dobile azil i koje žive ovdje već dugi niz godina, koje su se fino integrisale u naše društvo. Pored lica iz Ukrajine možemo pomoći i drugim izbjeglicama.

RB/BI: I nastojte da pomognete da se mališani iz Ukrajine, i Rusije, adaptiraju na novu sredinu, prije svega, tako što će naučiti naš jezik.

Merdović: Fina sugestija s vaše strane, jer najmlađi su definitivno prioritet u našem radu.

The post Građanska alijanska otvorila kancelariju u Baru first appeared on BARinfo.