U “Gradskoj knjižari” na policama na kojima se nalaze najčitaniji naslovi, istaknuto mjesto je dobila najnovija knjiga Robina Šarme “Manifest junaka svakodnevice” u izdanju “Nove knjige”.

“To je trenutno jedna od najčitanijih na našoj top listi koju sedmično ažuriramo u skladu sa potražnjom. Takođe, i dalje je aktuelna ’12 pravila za život’, zatim nova knjiga Džordana Pitersona ‘Izvan reda‘”, navodi Violeta Vujačić.

Među traženijim iz oblasti popularne psihologije su i “Moć podsvijesti” Džozefa Marfija, “Moć je u vama” Lujze Hej, “Ljudi laži” Skota Peka, “Moć sadašnjeg trenutka” Tola Ekarta, “Čovjekova potraga za smislom” Viktora Frankvela, “Žene koje trče sa vukovima” Klarise Pinkola Estes i  “Atomske navike – jednostavan i dokazan način za izgradnju dobrih i prekidanje loših navika” Džejmsa Klira.

Od novijih naslova stranih autora, Vujačićeva je preporučila “10 minuta i 38 sekundi u ovom čudnom svijetu”, autorke Elif Šafak i “Noći kuge” Orhana Pamuka, u izdanju “Nove knjige”.

“Od domaćih autora i dalje se izdvaja Jasenka Lalović sa knjigama ‘S ove bande moje gore’, ‘S one bande moje gore’ i ‘Kastigulja’, od Vuka Draškovića ‘Aleksandar od Jugoslavije’”, kazala je Vujačić i dodala da ljubitelji klasične književnosti ne dozvoljavaju da pisana riječ koja ima “težinu” izgubi na popularnosti.

“Kada su klasici u pitanju, nijednog pisca ne mogu posebno izdvojiti jer, čita se sve- od Saramaga, Mana, Dostojevskog, Hesea…”, kaže Vujačić.

Što se tiče dječje literature, najviše se traži školska lektira. Najmlađi najrađe za čitanje biraju sve djelove “Šonjavka”, knjige-stripove, a “Hari Poter” je i dalje jedan od najtraženijih naslova.

Vujačić je navela da u “Gradskoj knjižari” postoji članska karta kluba čitalaca, koju kupac dobije kupovinom knjige u izdavaštvu “Nove knjige”.

“Svakom sljedećom trgovinom se ostvaruje 10% na sva izdanja. Taj popust može da se poveća, u zavisnosti od trgovine, od 15 do 20% . Sa karticom, koja nema rok trajanja, dobija se i rođendanski popust od 40% na izdavaštvo ‘Nove knjige’, a količina nije ograničena, tako da u svakom slučaju treba imati tu člansku karticu naše knjižare”, poručila je Vujačić.

I u knjižari “Olovka” u prethodnoj godini najviše su prolazile knjige iz domena popularne psihologije.

“Da li zbog čitave situacije sa koronavirusom i tempa života, ljudi pribjegavaju baš toj popularnoj psihologiji kao izvorima informacija i savjeta. Tako su prošle godine bile najtraženije ‘Atomske navike’ u izdanju ‘Finese’, ‘Budni u pet’ od Robina Šarme, ‘Moć sadašnjeg trenutka’, kao jedan od klasika popularne psihologije. Uz to ‘Moć podsvijesti’, ‘Put kojim se rjeđe ide’, ‘Moć pozitivnog mišljenja’, zatim ‘Žene koje trče sa vukovima’, ‘Eh, zabole me’ od Mark Mansona, ‘Emocionalna inteligencija’, ‘Kada telo kaže ne’. Možda je broj jedan naslov, koji je i ove godine nastavio da se prodaje, a bio je jedan od najpopularnijih i prošle- ‘Dete u tebi treba da pronađe svoj zavičaj’”, istakla je Dajana Adžić.

Kada je riječ o beletristici, u knjižari “Olovka” od stranih autora najčitanija je Elena Ferante, zatim Elif Šafak sa svojim novim, ali i starim naslovima.

“Pored njih, tu je i Amos Oz i njegova ‘Priča o ljubavi i tami’ koja je konstantno među najčitanijim knjigama, zatim serijal ‘Sedam sestara’ od Lusinde Rajli,  čitaocima je zanimljiv i Karlos Ruis Safon sa  serijalom ‘Sjenka vjetra’. Istorijski naslovi su iz godine u godinu sve čitaniji, a među najpoznatijima su ‘Trn u grudima’ od Kolin Mekalou, ‘Katarina Velika’, ‘Petar Veliki’, neke istorijske ličnosti, biografije istorijskih ličnosti…”, kazala je Adžić.

Od popularnih naslova tu su knjige Gijoma Musoa koji ne prestaje da se čita, “Damin Gambit” Voltera Tevisa, “Sve ili ništa” Simone Arnstet, “Velika čarolija” od Elizabet Gilbert , i nobelovci Kazua Išiguro, Orhan Pamuk, Haruki Murakami.

Na prvom mjestu, što se tiče domaćih autora, su Jelena Bačić Alimpić sa novim naslovima, Vesna Dedić i Jasenka Lalović. Pored njih, Brankica Damjanović plijeni kratkim, poučnim pričama, neprevaziđeni Momo Kapor, Ljiljana Habjanović Đurović sa životnim, pomalo religijskim pričama.

“Možemo izdvojiti i istorijske romane domaćih autora Vanje Bulića, Dejana Stoiljkovića… Baš prošlog ljeta je bio popularan roman Slobodana Vladušića “Omama”, zatim Slaviša Pavlovića sa nekoliko zanimljivih romana – “Apisov apostol” i drugi”, dodala je.

Adžić je istakla da su u njihovoj knjižari najbrojniji najmlađi čitaoci.

“Oni najradije biraju ‘Dnevnike Šonjavka’ i ‘Dnevnike štreberke’ – na prvom mjestu serijal za uzrast od drugog- trećeg razreda i stariji. Tu je Isidora Mun ‘Avanture male vampirice’ i nezaboravni serijal ‘Pet prijatelja’ koji broji 20-ak djelova i jedan je od najčitanijih. U posljednje vrijeme možemo izdvojiti mange koje su sve popularnije u uzrastu osnovne i srednje škole, pa su brojni oni koji su postali pravi kolekcionari tih japansih stripova”, zaključila je Adžić.

U knjižari “Miral”, prema riječima Milene Milošević, sugrađani su najviše birali biografije, autobiografije znamenitih ličnosti, kriminalistiku i mješavinu drame sa ljubavnim tokom.

“U prošloj godini, definitivno je korona uradila svoje, pa su se odrasli, ali i tinejdžeri, okrenuli knjigama, što je jako lijepo., posebno kada se uporedi sa godinom ranije, kada je vrlo malo knjiga prolazilo. Od naših pisaca najčitaniji su Miroslav Krleža, definitivno Ivo Andrić, Meša Selimović… Najtraženiji naslovi su bili od Brankice Damjanović, kako kod muške, tako i ženske populacije. Što se tiče svjetskih pisaca tu su Lav Tolstoj, Kazua Išiguro (pisac psiholoških drama), Elena Ferante i Toni Parsons”, istakla je Miloševićeva.

Posebno se izdvajaju naslovi “Ostaci dana” od Kazua Išigura, od Samante Jang “India place” i “Ministarstvo neizmjerne sreće” Arundati Roj.

Iako je u knjižari “Papirus” ponuda manja nego u ostalim knjižarama, najtraženije su knjige Jasenke Lalović – “Kastigulja” “S one bande gore moje” i “S ove bande gore moje”, zatim “Sedam sestara” Lusinde Rajli.

“Od Vesne Dedić uglavnom sve se traži, kao i od Jelene Bačić Alimpić… tu je i Karl Ruis Safon, a prolaze i one čiji su autori učesnici rijalitija”, kratko su kazali iz knjižare “Papirus”.

The post Knjigom do zdravijih misli i srećnije duše first appeared on BARinfo.

“Govore nam kako živimo u vremenu koje nije naklonjeno čitanju, knjigama, kako većinu informacija danas dobijamo putem takozvanih društvenih mreža, kako većina znanja dolazi iz sfere javnih medija, ali nemojmo da se zavaravamo, jer ako zaista želimo nešto ozbiljno da kažemo, da kažemo nešto što nam je intimno važno, to još uvijek radimo u knjigama i preko knjiga. Mislim da se to nikada neće ni promijeniti, jer je knjiga fundament naše kulture. Veliko mi je zadovoljstvo što večeras imamo priliku da se nađemo u jednom ovakvom prostoru, koji je namijenjen knjigama i ljubiteljima knjiga, gdje ćete moći da pronađete važna djela koja će vam i dalje moćno govoriti o vama, vašim životima, o poimanju života, smrti, poimanju ljubavi.

I dok se uporno priča o tome da je došlo vrijeme da se objavi smrt knjige, ja i dalje vjerujem da je ona, zapravo to povlašteno mjesto naše samospoznaje, našeg temeljnog doživljaja života. Ako i dalje mislimo da su te brze informacije koje dobijemo suštinski važne, mi smo na jednom pogrešnom putu. Zato, savjetujem da se vratimo knjigama i ljepoti literature, jer u jednom vulgarnom trenutku možda to nije samo neka puka utjeha, nego je to način da bolje razumijemo nas i da bolje razumijemo svijet oko nas”, kazao je otvarajući knjižaru Aleksandar Bečanović.

Na otvaranju je govorila i Ksenija Popović, književnica i direktor festivala Barski ljetopis, koji će, kako je najavila sa Gradskom knjižarom usko sarađivati.

Ksenija Popović je i prva crnogorska autorka Izdavačke kuće Nova knjiga, a pozdravljajući okupljene, objasnila je da kad god se završi neko izdanje Barskog ljetopisa, razmišljaju o tome kako ga dodatno organizovati, unaprijediti, približiti za što veći broj publike, pogotovo mlade, i istovremeno sačuvaju kontakt sa onom vjernom publikom koja Festival prati već godinama.

“U tom našem stremljenju da budemo što savremeniji i da odskočimo od suštine, najveći izazov je upravo književni program, jer je njegova forma sama po sebi konzervativna i manje atraktivna onom auditorijumu koji nije posvećen pisanoj riječi. Izdavačka kuća ‘Nova knjiga’ i njegova ‘Gradska knjižara’ borci su za mjesto knjige u svakodnevnom životu Crnogoraca i posjetilaca ove zemlje. Osim što su dom brojnim domaćim piscima, među kojima imam čast da se ubrajam, oni su i književna ambasada najvećim svjetskim imenima pisane riječi. Uspjeli su da nas u našoj maloj zemlji upoznaju i povežu sa kapitalnim imenima savremene literature. Njihovim prisustvom u Baru, naš grad je dobio novu vrijednost, a Ljetopis važnog partnera sa kojim će moći da napravi dodatne korake na ostvarenju ciljeva. Zadovoljstvo mi je da najavim da će već od ove Zimske scene, od čijeg nas početka dijeli nešto više od mjesec dana, naš selektor dr Milun Lutovac, neke književne večeri Ljetopisa, organizovati upravo u ovom prostoru, među knjigama, i da će saradnja sa izdavačkom kućom Nova knjiga, našem gradu donijeti ne samo novi ambijent za kulturna dešavanja, i ne samo veću pristupačnost knjigama, već i prisustvo velikih pisaca kakve sa nestrpljenjem očekujemo u Baru i na Barskom ljetopisu”, kazala je Popović.

“Gradska knjižara” u Baru je jedanaesta po redu, koja posluje u okviru izdavačke kuće “Nova knjiga”, a pored širokog izbora knjiga brojnih izdavača, u njoj se mogu pronaći “gift programi”, igračke, školski pribor i oprema. Ova knjižara do sada broji preko 10.000 članova “Kluba čitalaca”, koji uživaju popuste do 50%, kao i razne povoljnosti prilikom svake kupovine.

U čast otvaranja, juče su sva izdanja izdavačke kuće “Nova knjiga” prodavana po cijeni sniženoj 50%, a bilo je omogućeno besplatno i bezuslovno učlanjenje u Klub čitalaca.

Radno vrijeme knjižare je od 8 do 22h svakog dana, osim nedeljom.

The post Gradska knjižara zvanično počela sa radom first appeared on BARinfo.