RB/BI: Gospodine Husiću, iako smo ovo gostovanje zbog velikih obaveza sa kojima ste suočeni u susret ljetnjoj sezoni, pokušavali da dogovorimo i ranije, ipak sve se poklopilo i ispalo najbolje moguće. Danas je 25. jun, Međunarodni dan pomoraca. Srećan praznik, i Vi ste pomorac po struci, specijalista ste pomorskog menadženta, do skoro ste plovili, stekli ste čin prvog oficira palube…

Husić: Hvala lijepa, iskoristio bih priliku da ovim putem čestitam praznik svim pomorcima širom svijeta. Interesantno je da se potrefio taj datum, jako značajan za nas. Istina, do skoro sam plovio. Svoju karijeru sam započeo još od dječačkih dana, kao član Jedriličarskog kluba „Plovput“ iz Bara, ujedno i član tada državne reprezentacije u klasi „Optimist“. Nakon toga sam upisao Srednju pomorsku školu, smjer Nautika u Kotoru, zato što, igrom slučaja, tih godina nije postojala Srednja pomorska škola u Baru. Potom sam upisao Pomorski fakultet u Kotoru. Paralelno sam plovio i, shodno mogućnostima, završavao fakultet. Na kraju sam diplomirao i završio Specijalističke studije na studijskom smjeru Menadžment u pomorstvu. U pomorskoj karijeri sam došao do čina prvog oficira palube i odradio nekoliko ugovora u tom zvanju. 

RB/BI: Potičete iz pomorske familije, lijepo je da naglasimo. Vaš otac Naser je, Barani to dobro znaju, ostavio veliki trag na polju pomorskih telekomunikacija i maltene uspostavio, a potom i unaprijedio tu oblast. Da li Vas je možda upravo ta „žica“, ljubav koja se ponijela iz kuće, usmjerila da se bavite pomorstvom?

Husić: Sigurno da jeste, još od dječačkih dana, dosta vremena sam provodio sa svojim ocem, kako na jedrenju, tako i kod kuće. Sada, mogu kao primjer navesti, kako neki otac dođe kući i priča sa sinom o fudbalu i košarci, ja sam sa mojim pričao o pomorstvu, o pomorskim telekomunikacijama. Moj otac je, kao što ste i kazali, pionir pomorskih telekomunikacija u Crnoj Gori i radio amaterizma. On je i neko ko je taj posao radio s velikom strašću. Takođe, bio je zaposlen u UPSUL, tadašnjem „Plovputu“, još od njegovo osnivanja, čak i u nekim prethodnim vremenima, kada je „Plovput“ radio u SFRJ. Smatram da je isključivo ta strast i ta ljubav prema elektronici, prema telekomunikacijama je mogla da dovede do toga da on dođe do tog nivoa da bude toliko prepoznat kako u Crnoj Gori, tako i šire.

RB/BI: Kao nestranačka ličnost i kao neko ko je u ovu priču “uplovio” iz čiste ljubavi prema moru, kako vidite situaciju u pomorstvu uopšte, a kakva je u toj oblasti uloga Uprave na čijem ste čelu?

Husić: Uprava sa svojim širokim dijapazonom djelovanja i te kako ima uticaj na razvoj pomorstva u Crnoj Gori. Stanje u pomorstvu je zadovoljavajuće, ali, naravno, uvijek postoji prostora da se unaprijedi. Po prirodi, pomorstvo je stvar koja je živa i koja se globalno mijenja iz dana u dan, tako da će uvijek biti posla na unaprijeđivanju. Uvijek će biti prostora da se uči, da se implementiraju nove regulacije, novi propisi i sve ono što prati globalno pomorstvo. Znamo da se četiri petine kompletne svjetske robne razmjene odvija morem. Najveće breme toga nose pomorci, odvojeni od svojih najbližih, angažovani dugim ugovorima, na otvorenim morima i okeanima, susrećući se tako sa nepredvidivim vremenskim uslovima i svim onim što čini pomorstvo. Eto, vraćam se na to da je danas njihov dan i zaista treba uvažavati to breme koje oni nose. A, zadatak Uprave pomorske sigurnosti je da u Crnoj Gori unaprijedi sistem pomorstva, kao i sve što je u njenoj nadležnosti. Naravno, nije sve što se podrazumijeva kao pomorska djelatnost pod patronatom Uprave pomorske sigurnosti, već su brojne aktivnosti na polju djelovanja Ministarstva saobraćaja i pomorstva.

RB/BI: Pola godine ste na funkciji v.d. direktora Uprave, jeste li zadovoljni stanjem koje ste zatekli?

Husić: Mogu da kažem da se, od trenutka od kada sam stupio na dužnost, stvarno trudim da što odgovornije i profesionalnije pristupim svakom problemu ili svakom redovnom poslu koji obavljam ja ili Uprava pomorske sigurnosti. O nekim prethodnim vremenima ne bih govorio, ali mogu da naglasim da ćemo se u budućnosti stvarno truditi da na najbolji mogući način odgovorimo svim izazovima koji se tiču UPSUL-a.

RB/BI: Podsjetimo naše slušaoce i gledaoce da su nadležnosti Uprave sigurnost na moru, traganje i spašavanje na moru, pomorske telekomunikacije (obalna radio stanica), zaštita i reagovanje na zagađenje mora, kao i svetionici, plutače, registar jahti… Na koje aktivnosti ste stavili fokus u pripremnom periodu za sezonu?

Husić: Ne bih mogaoda izdvojim neku od aktivnosti koje ste naveli, jer se trudimo da djelujemo frontalno i na najvećem mogućem nivou. Konkretno, ako bih morao da stavim akcenat, izdvojio bih Službu traganja i spašavanja, zato što su u toj oblasti u pitanju ljudski životi, što ima primat u odnosu na sve ostalo. Uz to, ne bih zanemario niti sprječavanje mora od zagađenja, kao ni registrovanje jahti, potom značaj Odjeljenja tehničkog inspektorata (imajući u vidu da je u tom sektoru, takođe, ovih mjeseci gužva, a ne želimo da ljudi čekaju, već nastojimo da što prije obavimo ono što je do nas).

RB/BI: Raspolažete li savremenom opremom i plovilima uz koja možete pravovremeno i kvalitetno odgovoriti izazovima akcija traganja i spašavanja na moru? Nekad manji, nekad veći, ali, rizik i neizvjesnost su uvijek prisutni kada se spašavaju ljudski životi.

Husić: Nažalost, takva je situacija i takva je priroda posla. Znate i sami da se nesreće na moru vrlo rijetko dešavaju kada je vrijeme lijepo i kada je bonaca na moru. Obično su to pogoršani vremenski uslovi, pa spasioci UPSUL-a rizikuju svoje da bi spasili tuđe živote i najodgovornije i sa ogromnom hrabrošću pristupaju svakoj akciji traganja i spašavanja. Zadovoljan sam njihovim načinom rada i posvećenošću. Što se tiče opreme, raspolažemo zadovoljavajućim brojem plovila. Kada kažemo „najsavremenija“ oprema, mogu ustvrditi da je konstantno unapređujemo. Znate i sami da živimo u turbulentnom vremenu punom promjena i da su one česte. Pokušavamo da se uhvatimo u koštac s njima i da ih implementiramo u naše sisteme.

RB/BI: Početkom marta u Baru je održana dvodnevna vježba kojom je simulirana reakcija na zagađenje Jadranskog mora. Taj događaj je realizovan u okviru petog sastanka za izradu Subregionalnog plana za reagovanje na zagađenje Jadranskog mora. Kakav je bio scenario, ko je sve učestvovao i kakvi su zaključci?

Husić: To je bila takozvana table top vježba, dakle, mnogi ljudi su, čitajući u medijima, mislili da je to bila stvarna vježba, praktična, pokazna, ili aktivnost tog tipa. Tokom nje su testirani kapaciteti i resursi svih zemalja Jadranskog mora. Procedure prilikom eventualnog zagađenja mora, odnosno, pomoć koja je potrebna od strane jedne ili više stranih država, su jako specifična stvar. Koliko god da je bitno to praktično djelovanje na licu mjesta u trenutku onečišćenja mora, i te kako je bitno da administracije zemalja imaju razrađene procedure koje će tačno da definišu postupke prilikom uključivanja drugih zemalja u pomoć kada se desi zagađenje mora sa plovnih objekata. Ta vježba je podrazumijevala i testiranje Regionalnog plana. Zaista smo kroz dva dana imali priliku da simuliramo onečišćenje u Crnoj Gori, da simuliramo da nam je potrebna pomoć, da sa svim tim ljudima iz zemalja Jadranskog mora simuliramo dolazak njihove pomoći u svim vidovima (bilo to u ljudstvu, plovilima, logistici, finansijama). Treći dan vježbe je iskorišćen da se naprave zaključci i da se napravi revizija plana i da se on unaprijedi, kako bi bio spreman za slučajeve do kojih, nadamo se, neće nikad doći.

RB/BI: Dobra vijest koju su objavili i Radio Bar i Bar Info je da će Agencija za vazduhoplovstvo donirati UPSUL-u opremu koja za cilj ima unapređenje sistema traganja i spašavanja na moru u slučaju nesreća ili ozbiljne nezgode. Kada očekujete da će taj dogovor biti realizovan?

Husić: Moram da Vam kažem da mi konstantno kroz donacije dobijamo pomoć od Agencije za civilno vazduhoplovstvo u cilju unapređenja službe traganja i spašavanja za slučaj pada vazduhoplova u more. Dio te pomoći je već realizovan, pa kroz donacije dobijamo veoma značajna finansijska sredstva. Ta sredstva koristimo kako bi unaprijedili Službu traganja i spašavanja, u šta spadaju treninzi obuke, nabavka specijalizovane opreme, nabavka novih plovila… To je proces koji se neće prekinuti, nego je stalno u toku i stalno nabavljamo nešto novo i radimo na tome da unaprijedimo službu.

RB/BI: Na tom sastanku su predstavnici UPSUL-a sa kolegama iz Agencije za civilno vazduhoplovstvo razgovarali i o unapređenju SAR sistema na Skadarskom jezeru i jačanju vezivanja svih nadležnih državnih organa. Koje benefite možemo očekivati i koliko vremena će biti potrebno da se oni valorizuju?

Husić: Ideja i tema sastanka su bile da se pokušaju locirati resursi Službe traganja i spašavanja na Skadarskom jezeru. Agenciji za civilno vazduholovstvo je to interesantno zbog geografske pozicije pogoričkog aerodroma, odnosno blizine Skadarskog jezera. Jezero svakako spada pod nadležnost Uprave pomorske sigurnosti u akcijama traganja i spašavanja, međutim, do sada Uprava nije uspjela permanentno tamo locirati resurse u smislu plovila i ljudstva, a to je nešto na čemu želimo da radimo. Kao cilj smo postavili da lociramo resurse, ljudstvo i imamo 24-časovnu dežurnu službu na jezeru. To do sada nije zaživjelo malo i zbog tromosti državne administracije, što je veliki izazov. Čak nam je mnogo lakše da nabavimo plovilo, nego da prođemo kompletnu proceduru zapošljavanja, dobijanja saglasnosti… Za to treba ogromno vrijeme. Ali, moramo početi od nečega, tako da ćemo, svakako, krenuti u tom pravcu, pa ćemo vidjeti kada i da li ćemo uspjeti. Nadam se da hoćemo.

RB/BI: Nažalost, posljednjih nekoliko godina svedočimo da su česte nezgode i nesreće na Skadarskom jezeru, a ne samo na moru?

Husić: Jeste. Zbog velikog priliva turista, povećane gustine vodenog saobraćaja na jezeru.

RB/BI: Ali, i zbog neodgovornosti.

Husić: Vjerovatno, ne bih upirao prstom ni u koga u ovom trenutku, ali pomorci znaju, i svjedoci smo da je za najveći broj nezgoda, uzrok ljudski faktor.

RB/BI: UPSUL je krajem maja organizovala veliku vježbu pod nazivom „Jadran 24“ u Tivatskom zalivu. Tom prilikom je simuliran jedan od najtežih scenarija – pad vazduhoplova u more. Jeste li zadovoljni kako je sve proteklo, bio je to ozbiljan izazov, uz veliki broj učesnika?

Husić: Jesmo, jako smo zadovoljni, bilo je preko 30 državnih i privatnih institucija, sa više od 240 učesnika. Testirani su svi resursi Crne Gore u slučaju traganja i spašavanja na moru, a scenario je bio upravo taj, pad vazduhoplova. Kao što sam maloprije rekao da je Skadarsko jezero rizična zona zbog geografskog položaja podgoričkog aerodroma, tako je i Tivatski zaliv rizično područje zbog geografske pozicije Tivatskog aerodroma. Upravo smo se zbog konfiguracije terena odlučili za taj, možda najteži, scenario. Testirali smo resurse, pokazali smo zavidan nivo, ljudi su pokazali ogromnu profesionalnost, uigranost, pokazali smo da posjedujemo resurse, da možemo zajedno. Prilika je to bila da uvidimo koje su nam slabosti kako bi mogli da se dalje unapređujemo, učimo i da usavršavamo se. Kada kažu „super je vježba bila“ to je za mene loša vježba, jer vježba treba da pokaže slabosti. Kada neko sa strane uputi zamjerke, možda osvijestimo i shvatimo na kojim stvarima treba da radimo.

RB/BI: Posljednja u nizu aktivnosti realizovnih u Upravi pomorske sigurnosti je instalacija Oprema za jedinstveni nacionalni pomorski prozor, nakon čega će biti instaliran i softver. Zbog čega je taj projekat, kojim se ispunjava i jedna od obaveza Crne Gore na putu ka Evropskoj uniji, važan?

Husić: Prethodnih dana smo instalirali hardversku opremu, očekuje se instalacija softvera i, nadam se, sljedećeg mjeseca puštanje sistema u funkciju. Maritime Single Window je važan iz razloga što se pojednostavljuju procedure dolazaka i odlazaka brodova u smislu papirologije, administracije i svega ostalog. Mi smo, inače po FAL konferenciji, u obavezi da kao država implementiramo Maritime Single Window, koji će kroz digitalizaciju sve to objediniti i pojednostaviti procedure i time uštedjeti vrijeme i novac.

RB/BI: Predlažem da sada fokus stavimo na jedno od pitanja koje je posljednjih sedmica imalo veliki odjek u crnogorskoj javnosti. Naime, u sastav nedavno imenovanog Nacionalnog odbora traganja i spašavanja na moru, nije uvršten jedan od iskusnih stručnjaka iz te oblasti, Žarko Lukšić, pomoćnik direktora sektora sigurnosti plovidbe i rukovodilac akcija traganja i spašavanja na moru u Upravi. Kakav je Vaš komentar na to?

Husić: Hvala što ste mi postavili to pitanje, značajno mi je da na njega odgovorim i da javnost to čuje i od mene lično, iako smo odmah davali saopštenja medijima koji su postavljali pitanja u vezi sa tim slučajem. Dakle, Nacionalni odbor traganja i spašavanja na moru je formiran shodno važećem Nacionalnom planu traganja i spašavanja na moru koji je usvojila Vlada Crne Gore 2023. godine. U tom planu je precizno navedeno ko može biti u sastavu Odbora. Sljedstveno tome, nije navedeno da se u njegovom sastavu nalazi predstavnik Uprave pomorske sigurnosti, već direktor Uprave pomorske sigurnosti, direktor Direktorata za pomorstvo. Tako da, mi formiranjem tog Odbora uopšte nismo izopštili gospodina Lukšića, već smo samo postupili onako kako zakon to nalaže i kako Nacionalni plan, usvojen od strane Vlade i objavljen u Službenom listu, to nalaže. Takođe, isti taj Plan navodi da u radu Odbora učestvuju i imenovani zamjenici direktora UPSUL-a, pa vjerujem da će gospodin Lukšić, kao moj imenovani zamjenik, i te kako učestvovati. Takođe, isti Nacionalni plan propisuje da pomoćnik direktora za Sektor sigurnosti plovidbe, u ovom slučaju gospodin Lukšić, na operativnom nivou učestvuje u akcijama traganja i  spašavanja, što je radio i prije formiranja Odbora, a radi i danas. Zadovoljan sam načinom na koji to radi i što se mene tiče, tu nema nikakvih problema. Opet kažem, digla se malo prašina, bespotrebno, jer sve je rađeno po zakonu.

RB/BI: Eto, nadam se da smo vodom posuli tu prašinu i da će sve biti u redu ubuduće… Znam da imate podršku značajnog broja zaposlenih u Upravi koji Vas opisuju kao mladog čovjeka punog elana, energije, znanja… Smatrate li da ćete napraviti promjene koje želite? U prethodnom dijelu razgovoru govorili smo o njima i, kao laik sam stekla utisak da, zaista, imate ozbiljan plan?

Husić: Prije svega, drago mi je da imam taj feedback od svojih zaposlenih i, nadam se da svojim odgovornim ponašanjem i načinom rada, vršim uticaj i na njih da budu još bolji. Jako sam zadovoljan svojim timom, zadovoljan sam radom u Upravi i mislim da tamo ima mnogo kvalitetnih ljudi, profesionalaca, ljudi koji su spremni i na žrtvu, na predan rad, kako bi unaprijedili nešto u ovoj državi. Odmah sam, po stupanju na funkciju, pokušao da se uhvatim u koštac sa velikim problemima sa kojima sam se suočio. Bili smo angažovani na izmještanju sidrišta iz akvatorujuma zaliva u Kotoru, rješavanju pitanja pilotaže u Boki Kotorskoj, po prvi put u istoriji Uprave sigurnosti smo locirali Službu traganja i spašavanja posebno za Bokokotorski zaliv… To su samo neke od stvari koje sam za ovih šest mjeseci, nadam se, na bolje promijenio i obećavam da ću da nastavim s tim trendom.

RB/BI: Kakva je kadrovska struktura u Upravi pomorske sigurnosti?

Husić: Kadrovska struktura takva da trenutno imamo 56 stalno zaposlenih. U zavisnosti od sezone imamo i povremeno zaposlene. Imamo jednu Organizacionu jedinicu za upravljanje lukama u Kotoru, Odjeljenje tehničkog inspektorata u Tivtu, Odjeljenje pomorske signalizacije u Baru (koja su odvojena iz Uprave, pa ih zato nabrajam) i Pomorsko-operativni centar u Dobroj Vodi. Ostali su locirani u Ulici maršala Tita.

RB/BI: Jeste li zadovoljni regionalnom saradnjom i benefitima koje Uprava ima od IPA projekata?

Husić: Kako da ne. Uprava je u prethodih deset godina dobila ogromna sredstva, dosta opreme i znanja od IPA projekata. Nadam se da ćemo nastaviti učešće u tim projektima, jer su jako značajni za nas.

RB/BI: Kakva je saradnja sa resornim ministarstvom?

Husić: Zadovoljan sam jako dobrom saradnjom. Sve ovo što sam naveo da smo uradili, teško da bi mogli bez razumijevanja ministra saobraćaja i pomorstva, Filipa Radulovića, koji je za svaki problem pokazao veliku volju da ga zajedno riješimo. Bez te podrške i timskog rada, Uprava teško da bi mogla sama da postigne ovakve rezultate.

RB/BI: Uprava pomorske sigurnosti sarađuje i sa Mornaricom Crne Gore, Lučkom kapetanijom, Službom zaštite i spašavanja. U kojim oblastima su rezultati te uvezanosti dobri, a gdje postoji mogućnost za unapređenje?

Husić: Uvezani smo i sa Ministarstvom odbrane, odnosno Mornaricom Vojske Crne Gore, sa Ministarstvom unutrašnjih poslova – Sektorom granične policije „Jug“, Ministarstvom pomorskog saobraćaja, odnosno Lučkim kapetanijama Bar i Kotor. Imamo fantastičnu saradnju sa svima – sa gospodinom Ratkovićem iz Lučke kapetanije u Baru i sa lučkim kapetanom iz Kotora, gospodinom Fuštićem, i sa komandantom Ratne mornarice gospodinom Jevtovićem, i posebno jako lijepu saradnju sa Sektorom granične policije Jug, odnosno načelnikom, gospodinom Jozom Lukolićem. Imamo zajednički operativni tim, koji čine Ministarstvo odbrane, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva i Ministarstvo unutrašnjih poslova, gdje kroz zajednički operativni tim jedni drugima pružamo podršku u akcijama traganja i spašavanja. Ništa manju ulogu nemaju pripadnici Policije i pripadnici Vojske. Takođe, u prevenciji mora od zagađenja ili reakciji na zagađenje mora, imamo odličnu saradnju Mornaricom vojske Crne Gore kod koje nam stoji dio opreme i čiji su ljudi obučeni da reaguju na onečišćenja mora. Mislim da naša saradnja može poslužiti kao primjer kako bi trebalo i u ostalim državnim inistitucijama na tom interresornom nivou da se sarađuje i da se ostvaruju zajednički rezultati.

RB/BI: Zamoliću Vas za jednu preporuku i savjet svima, kako Baranima tako i turistima, ljudima koji dođu u naš grad i koji će ovo ljeto provesti uz more i na moru – kako da se ponašaju, na šta da obrate pažnju, koja pravila se moraju poštovati?

Husić: Ako govorimo o kupačima, zaista treba obratiti maksimalnu pažnju na udaljenost, kada plivaju od obale da ne prelaze granice kupališta. Takođe, apelujem na ljude koji upravljaju plovilima da ne prilaze blizu plažama,  da ne dovedu u opasnost plivače, a i sebe, apelujem na ljude da budu krajnje oprezni prilikom odlaska na more, da konsultuju vremensku prognozu (koja je dostupna danas više nego ikad na mobilnim telefonima), i da se jednostavno, pridržavaju mjera sigurnosti. U slučaju bilo kakve nezgode na moru, mogu uvijek nazvati našu dežurnu službu, broj 129 je dostupam 24 sata. Uvijek kažem ono što je moj pokojni đed Šućo, inače stari ulcinjski ribar, govorio: „Onaj ko se ne boji mora, ne treba da ide na more“.

RB/BI: Sa tom porukom, uz iskrenu zahvalnost što ste prihvatili moj poziv i bili gost Radio Bara, završićemo naš razgovor.

Husić: Čast mi je što sam bio gost Radio Bara i emisije „Sunčanom stranom ulice. Nadam se da ćemo i ubuduće govoriti na brojne teme govoriti i posredstvom vaših medija ih predstaviti crnogorskoj javnosti Crne Gore.

The post Haris Husić – od dječačke ljubavi prema moru, do direktora UPSUL-a first appeared on BARinfo.

Kako je saopšteno iz UPSUL-a, to je dogovoreno na sastanku vršioca dužnosti (v.d.) direktora USPUL-a Harisa Husića sa v.d. direktorom ACV-a Ivanom Šćekićem. Sastanku su prisustvovali i pomoćnik direktora UPSUL-a za sigurnost na moru Žarko Lukšić i Aleksandar Vuković iz sektora finansija ACV-a.

“Riječ je o donaciji ACV-a, po osnovu Sporazuma iz 2017. godine između naše dvije institucije, a koji se odnosi na saradnju i unapređenje Sistema traganja i spasavanja (SAR) na moru”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da će zahvaljujući donaciji, koja između ostalog podrazmijeva nove spasilačke prsluke, kompresor za punjenje ronilačkih cilindara, radio uređaje za komunikaciju sa vazduhoplovima, kao i specijalnu ličnu opremu za spasioce, tragače i operatere, biti unaprijeđena operativna spremnost zaposlenih u UPSUL-u.

Ističe se da su zaposleni u Upravi i u prethodnom periodu bili prepoznati po adekvatnim i brzim odgovorima na sve incidentne situacije.

“Donaciju će UPSUL iskoristi da dodatno unaprijedi i nadogradi sistem traganja i spasavanja na moru u slučaju nesreće ili ozbiljne nezgode vazduhoplova”, kaže se u saopštenju.

Iz UPSUL-a su istakli da im ACV svake godine donira vrijedna sredstva namijenjena Sistemu traganja i spasavanja, a koje se Crna Gora dobija od Evropske organizacija za bezbjednost vazdušne plovidbe (EUROCONTROL), shodno broju preleta preko vazdušnog prostora Crne Gore.

“Takođe, UPSUL će sredstva iskoristiti i za oragnizaciju obuke zaposlenih u dijelu traganja i spasavanja na moru, odnosno spasilaca”, kaže se u saopštenju.

Navodi se da su zaposleni u UPSUL-u sa kolegama iz ACV razgovarali i o unapređenja SAR sistema na Skadarskom jezeru i jačanju uvezivanja svih nadležnih dražvnih organa.

The post ACV donira opremu za traganje i spašavanje na moru first appeared on BARinfo.

Pored ostalih, Vlada je donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. direktorice Uprave pomorske sigurnosti i upravljanje lukama (UPSUL) Ivane Martinić.

Vlada je potom donijela Rješenje o određivanju Harisa Husića, takođe iz Bara, za vršioca dužnosti direktora UPSUL.

Husić je specijalista pomorskog menadžmenta koji je diplomirao na Pomorskom fakultetu UCG u Kotoru.

Plovio je na trgovačkim brodovima kompanije “Dabinović Monako”, gdje je stekao čin prvog oficira palube, a kraće vrijeme je plovio i na brodovima Barske plovidbe.

Husić je takođe i radio-inspektor ovlašćen od strane vodećih klasifikacionih zavoda.

Svoje veze sa pomorstvom, sem porodične tradicije, počeo je da gradi još od malih nogu kao dugogodišnji vrlo uspješni jedriličar-takmičar, barskog “Plovputa”, a bio je i član državne reprezentacije u klasi “Optimist”. 

The post Haris Husić novi v.d. direktora UPSUL-a first appeared on BARinfo.