RB/BI: Kakva je trenutna situacija u Baru u vezi sa gripom, je li sezona obolijevanja od te infekcije pri kraju?

Dr Jovićević: Kada govorimo o epidemiološkoj situaciji u našem gradu na samom kraju kalendarske zime i na pragu proljeća, u fokusu je i dalje praćenje obolijevanja od sezonskih respiratornih infekcija, prije svega gripa i bolesti sličnih gripu, infekcija respiratornim sinsicijalnim virusom, COVID-om i drugih respiratornih virusa. Što se tiče gripa, podsjetiću da je grip sezonska, zarazna, respiratorna infekcija koja se može manifestovati sa blažim simptomima od strane respiratonih organa, pa do težih formi obolijevanja sa komplikacijama. Virusi gripa, a to su najčešće virusi tipa A i B, šire se među populacijom respiratornim kapljicama koju zaražena osoba izbacuje u najbližu okolinu prilikom govora, kada kašlje ili kija.

RB/BI: Koji su najizraženiji simptomi?

Dr Jovićević: Grip najčešće počinje začepljenošću ili curenjem iz nosa, glavoboljom, malaksalošću ili bolom u mišićima i zglobovima. Osim toga, u najvećem broju slučajeva, prisutan je bol u grlu, povišena tjelesna temperatura i kašalj. Kod nekih ljudi se pojavljuje i proliv i povraćanje.

RB/BI: Da li je bilo težih slučajeva obolijevanja?

Dr Jovićević: Svakako. Bilježimo i teže slučajeve, posebno kod pacijenata koji imaju pridružene druge hronične bolesti. Ipak, kod većine grip ima blagu formu bolesti i do oporavka najčešće dolazi već za nekoliko dana, a maksimalno za dvije sedmice. Međutim, kao što sam kazala, kod hroničnih bolesnika, osoba starijih od 65 godina, kod djece mlađe od pet godina, češće dolazi do komplikacija i težih formi bolesti.

RB/BI: Koliko je među oboljelima djece školskog i predškolskog uzrasta?

Dr Jovićević: Nažalost, precizne podatke o tome ne mogu reći, zbog toga što kada pogledamo podatke u zdravstveno-informacionom sistemu, broj prijavljenih je zaista mali. Međutim, stvarni broj, prema našim ispitivanjima na terenu i komunikacija sa izabranim pedijatrima, govori da je broj oboljelih puno veći i da se uglavnom radi o neadekvatnom pijavljivanju. Takođe, veliki broj pacijenata, osobito oni kod kojih je u pitanju blaža forma bolesti se uopšte i ne javljaju na pregled ljekarima, tako da precizne brojke ne možemo imati.

RB/BI: Jeste li zadovoljni stepenom vakcinacije protiv gripa koju Dom zdravlja svake godine sprovodi kod sugrađana starije životne dobi?

Dr Jovićević: Kao i u svim domovima zdravlja, gdje se sprovodi vakcinacija protiv gripa, u ovoj godini bilježimo porast vakcinisanih i možemo reći da smo zadovoljni. Na nivou Crne Gore taj broj je, u odnosu na prethodne dvije godine, značajno porastao, pa je tako u ovoj godini vakcinisano preko 18.000 osoba, što je značajan porast.

RB/BI: Da li je u posljednje vrijeme evidentirano obolijevanje od koronavirusa u Baru?

Dr Jovićević: Što se tiče koronavirusa, situacija se i dalje aktivno prati. Testiranje se svakodnevno obavlja u Domu zdravlja brzim testovima. U ovoj godini nismo imali nijedan pozitivan slučaj. U Institutu za javno zdravlje i dalje se sprovodi PCR dijagnostika i možemo reći da je pad novih infekcija konstantan.

RB/BI: Stiže proljeće, a sa njim nastupaju i druge bolesti, prvenstveno alergije. Kako pacijenti koji imaju te probleme treba da počnu sa preventivnom zaštitom?

Dr Jovićević: Poslednjih godina je, nažalost, primjetan porast sezonskih alergija. Ako imamo u vidu da smo na pragu proljeća i da počinje bujanje vegetacije, sigurno je da ćemo se suočiti sa povećenim brojem alergijskih, prije svega na polen, ali i na ostale alegene koji se mogu naći u prirodi. U svakom slučaju, ono što je preporuka svim pacijentima koji imaju problem sa alergijama, posebno sa sezonskim je da što je više moguće izbjegavaju kontakt sa alergenima, a da u dogovoru sa izabranim ljekarima i alergolozima započnu terapiju koju inače koriste.  

The post Dr Jovićević: Kod većine pacijenata zastupljena blaža forma gripa first appeared on BARinfo.

RB/BI: Svaku sezonu karakteriše povećan broj cijevnih zaraznih bolesti i trovanja hranom. Kako protiče ovo ljeto u Baru, jeste li imali mnogo pacijenata sa tim tegobama?

Dr Jovićević: Što se tiče ove godine i ove sezone, situacija je bolja u odnosu na prethodne i za sada, na sreću, nemamo prijavljenu nijednu epidemiju. Naravno, crijevnih zaraznih bolesti ima više nego tokom ostalog dijela godine, međutim, ovog ljeta su to uglavnom neke blaže stomačne tegobe koje kratko traju, pacijenti koji se javljaju većinom se žale na proliv, mučninu, povraćanje, malaksalost… To su tegobe koje uglavnom traju dva-tri dana i nakon simptomatske terapije brzo prođu.

RB/BI: Koji simptomi su karakteristični za ove bolesti i šta su najčešći uzročnici?

Dr Jovićević: U ljetnjim mjesecima najčešći uzročnici crijevnih zaraznih bolesti su virusi, mogu biti i bakterije. Sve to zavisi i od toga kako i koja hrana se konzumira, da li se vodi dovoljno računa o načinu pripreme, čuvanja. Ono što bi bio apel građanima i turistima koji borave u Baru, je da izbjegavaju lako kvarljive namirnice, da vode računa o  bezbjednosti hrane, prvenstveno kada konzumiraju sladoled, mliječne proizvode, piletinu i, naravno, o tome da li je voda higijenski ispravna (da se za piće koristi ona koja je pod nadzorom, a to je voda iz gradskog vodovoda i flaširane vode koje se nalaze u registrovanim trgovinskim objektima). Građani treba da budu oprezni prilikom korišćenja vode sa izvora i kada su u pitanju javne česme, jer nisu sve one ispravne za piće.

RB/BI: Kazali ste koju hranu valja izbjegavati, a šta preporučujete? Šta treba da konzumiramo tokom ljetnjih mjeseci, šta je blagotvorno za ljudski organizam?

Dr Jovićević: Ono što je svakako preporuka tokom ljetnjih mjeseci je unošenje dovoljnih količina vode, voće i povrće, odnosno unošenje vitamina i minereala, ali ne u obliku suplemenata – nego kao svježe voće i povrće, da se prilikom njihove konzumacije vodi dovoljno računa o tome da se ono pravilno i dovoljno dugo pere higijenski ispravnom vodom.

RB/BI: Kad nam se već desi da nas stomačne tegobe ne zaobiđu, koji je to najdjelotvorniji način da oporavimo organizam?

Dr Jovićević: Treba povesti računa o tome da je, s obzirom da su najčešći simptomi povraćanje i proliv (pri čemu se gube velike količine tečnosti) potrebno nadoknaditi tečnost, valja sprovesti higijenski-dijetetski režim koji podrazumijeva unošenje hrane bez masnoća. Ono što je preporuka je da osobe koje imaju stomačne tegobe konzumiraju dvopek, keks, a od voća pečenu jabuku, bananu, pirinač, bareni krompir.

RB/BI: Kada roditelj treba da dovede dijete kod ljekara? Uglavnom obilazimo apoteke, kupujemo probiotike, Smectu, elektrolite… Ipak postoje slučajevi kada je neophodna profesionalna medicinska pomoć.

Dr Jovićević: Kada su djeca u pitanju, naročito kada je izražen proliv, povraćanje, a uz to dođe do povećanja tjelesne temperature, preporuka je da se, bez odlaganja, jave ljekaru i da se, nakon što dobiju adekvatnu terapiju, pridržavaju uputstava. U svakom slučaju, važno je da se, kada su djeca u pitanju, ne sprovodi liječenje na svoju ruku.

RB/BI: Savjetujete li preventivno uzimanje probiotika, i ako da, na koji period?

Dr Jovićević: Preventivno uzimanje probiotika, ukoliko se vodi računa o bezbjednosti hrane, nije preporuka i nije neophodno, ali u situacijama kada postoji određeni rizik (posebno kada su putovanja u pitanju, a naročito u djelove svijeta gdje nivo bezbjednosti hrane nije na očekivanom nivou, pa postoji rizik od pojave stomačnih tegoba) onda je upotreba probiotika svakako opravdana.

RB/BI: Higijensko-epidemiološka služba intezivno prati i sprovodi nadzor epidemiološke situacije, a Sanitarna inspekcija i inspekcija Uprave za hranu obavalja kontrolu ugostiteljskih objekata. Je li ovog ljeta bilo slučajeva da neki lokali nisu zadovoljili te sanitarne kriterijume?

Dr Jovićević: Higijensko-epidemiološka služba, odnosno odsjeci ove službe – Odsjek za epidemiologiju i Služba higijene sa zdrastvenom ekologijom su organi koje zapravo pomažu u kontroli ugostiteljskih objekata u smislu da se nadzor i kontrola vrše u saradnji sa Sanitarnom inspekcijom. Ove godine smo, kao i ranijih, imali intenzivnu saradnju sa Upravom za inspekcijske poslove i svim službama. Sigurno da je bilo objekata koji nisu zadovoljili, ali je to u nadležnosti inspekcijskih organa.

RB/BI: Posljednjih sedmica se može čuti da su na primorju, a posebno u Podgorici, evidentirani slučajevi infekcije koronavirusom. Treba li da budemo zabrinuti?

Dr Jovićević: Infekcija koronavirusom je dobila status bolesti koja nije sezonalnog karaktera, nego se pojavljuje nezavisno od godišnjeg doba, pa smo poslednjih mjeseci uočili povećan broj oboljelih od korona infekcije. Ne smatram da treba da budemo zabrinuti. Od 1. do 31. jula je bio registrovan 21 slučaj, u avgustu ih je bilo pozitivnih 11 (govorim o podacima kojima raspolaže moja služba na osnovu testiranja koje se obavlja u Službi epidemiologije). Međutim, svakako mjesta oprezu ima, pa ćemo i dalje sprovoditi pojačani epidemiološki nadzor. Kada govorimo o infekciji koronavirusom, preporuka je da svi koji imaju neke simptome koji mogu ukazivati na infekciju, dok se simptomi ne povuku, izbjegavaju kontakte sa drugim ljudima, nose zaštitnu masku u trajanju do deset dana i da sprovede sve savjete i preporuke ljekara.

RB/BI: Kakva je klinička slika zaraženih?

Dr Jovićević: Na svu sreću, ono što je rezultat ne samo epidemioloških službi, nego i Instituta za javno zdravlje, je da se uglavnom radi o blažim formama bolesti koje karakteriše malaksalost, curenje nosa, kašalj, a kod nekih pacijenata imamo i povišenu temperaturu. Sve to traje nekoliko dana, uglavnom bez nekih većih komplikacija.

RB/BI: Za nepune dvije sedmice počinje nova školska godina koja vaša poruka roditeljima i đacima?

Dr Jovićević: Početak školske godine podrazumijeva kontakt djeca sa vršnjacima. Veoma je bitno da roditelji pogledaju vakcinalne kartone svoje djece, da provjere da li su vakcinisana u skladu sa uzrastom, a ukoliko nisu, da se obrate nadležnim zdrastvenim ustanovama u kojima će se sprovesti vakcinacija. Preporuka je da ih, ako imaju simptome neke zarazne bolesti, roditelji ne šalju u školu ili predškolske ustanove. Jedino će se na taj način spriječiti širenje i prenošenje na ostalu djecu.

RB/BI: Institut za javno zdravlje je uputio Domovima zdravlja preporuku da do 15. avgusta ne izdaju potvrde o boravku u predškolskim ustanovama djeci koja nisu potpuno vakcinisana u skladu sa uzrastom. Očekujete li da će to imati efekta, s obzirom da, iako je stav Instituta vrlo jasan – da djeca koja nisu vakcinisana, (posebno protiv bolesti kao što su morbili, zauške, rubeola, pertusis), ne bi trebalo da pohađaju predškolske ustanove, ipak Institut nije nadležan za donošenje takvih odluka, a vakcinalni status djeteta nije uslov za njegovo upisivanje i boravak u vrtiću? Dakle, da li očekujete da će ove sugestije i preporuke imati ikakvog uticaja na roditelje koji su do sada odbijali da vakcinišu mališane?

Dr Jovićević: Rekli ste da Institut nije nadležan za donošenje ovakvih preporuka, međutim smatram da je stručna javnost ta koja treba da daje preporuke kada je naše zdravlje u pitanju, pa tako i ovoj situaciji. Radi se o preporuci koju bi trebalo ispoštovati, jer se radi o ozbiljnim zaraznim bolestima. Podsjetiću na činjenicu da smo u našoj sredini imali prijavu epidemije morbila u martu ove godine, da sada imamo takvu situaciju u Budvi, gdje je do 8.avgusta bilo prijavljeno osam novih slučajeva morbila. Sama geografska blizina povećava rizik, odnosno moramo biti oprezniji i apelovati na roditelje da vakcinišu svoju djecu. Sezona i dalje traje, a znamo da u svim zemljama u okruženju imamo prijavljene epidemije morbila. Posoje slučajevi u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Albaniji, Sloveniji. Sve su to činjenice koje nas opominju i upozoravaju da moramo da povedemo računa. Opasnost posebno vreba jer, kao što ste u pitanju naveli, počinje školska godina, kontakti među djecom će se povećati, tako da još jednom apel na roditelje da vakcinišu svoju djecu. To je jedini način da ih zaštitimo, ne samood morbila, nego i drugih zaraznih bolesti na koje smo skoro bili zaboravili. U avgustu smo ponovo imali dva slučajeva pertusisa. Ukoliko se obuhvat vakcinacijom poveća, mislim da je to jedini način ka eliminaciji ovih zaraznih bolesti.

The post Dr Jovićević: Isključivo je vakcinacija način da zaštitimo djecu od zaraznih bolesti first appeared on BARinfo.

RB/BI: Ljeto je doba kada su problemi sa stomačnim virusima i bakterijske infekcije naročito izraženi. Kakva je situacija u Baru ovoga ljeta?

Dr Jovićević: Svakako je sezona period kada imamo povećan broj crijevnih zaraznih bolesti i trovanja hranom. Međutim, ovoga ljeta je situacija bolja nego ranijih godina. Na početku ljeta smo zabilježili jednu epidemiju, kada je u pitanju bilo trovanje hranom. Što se tiče prijavljivanja crijevnih zaraznih bolesti, mogu da kažem da ih je ove godine bilo manje nego ikada. Iz Organizacionih jedinica – izabrani doktor za djecu i izabrani doktor za odrasle, kolege nam sugerišu da se sporadično javljaju pacijenti sa blažim stomačnim tegobama. Možda je rezultat toga što smo u proteklom periodu, zbog epidemije koronavirusa, potencirali značaj čestog pranja ruku, pa je ljudima ostala navika, a to je jedna od najvažnijih preventivnih mjera kada govorimo o trovanjima hranom. 

RB/BI: Koji su simptomi naizraženiji?

Dr Jovićević: Kada govorimo o trovanju hranom, najčešći simptomi su mučnina, povraćanje, proliv, a kada je u pitanju neko bakterijsko trovanje, onda je tu i visoka temperatura. U ljetnjim mjesecima su najčešća trovanja hranom čiji su uzročnici virusi koji izazivaju kratkotrajne poremećaje u trajanju dan-dva… Uglavnom prolaze bez temperature i najčešće ih karakteriše povraćanje koje može izazvati dehidraciju, što potom zahtjeva rehidraciju. U slučaju ozbiljnijih kliničkih simptoma (ako su u pitanju bakterijska trovanja), najčešća je salmonela. Ovoga ljeta nismo imali značajnija prijavljivanja salmoneloza. Epidemiološka situacija se, posebno kada su crijevne zarazne bolesti u pitanju, intenzivno prati, sprovodi se epidemiološki nadzor od strane Higijensko-epidemiološke službe, a Sanitarna inspekcija i inspekcija Uprave za hranu sprovode pojačanu kontrolu ugostiteljskih objekata.

RB/BI: Kazali ste da treba voditi računa o higijeni, često prati ruke… Šta još činiti da preduprijedimo pojavu tegoba koje karakterišu ljetnju sezonu?

Dr Jovićević: Pored pranja ruku koje, ponavljam, predstavlja najvažniju preventivnu mjeru kojom možemo preduprijediti trovanja hranom, (a podrazumijeva pranje ruku prije nego što se počne sa rukovanjem, tokom same pripreme hrane i prilikom posluživanja), veoma je bitno da tokom rukovanja hranom vodimo računa o njenoj termičkoj obradi, skadištenju namirnica, ali i o tome kako čuvamo pripremljenu hranu. Izuzetno je važno da se sirove namirnice čuvaju odvojeno od gotovih, već pripremljenih, da prilikom termičke obrade vodimo računa da postignemo dovoljno visoku temperaturu što će dovesti do toga da se, ukoliko su prisutne, patogene bakterije unište. Taj proces podrazumijeva temperaturu iznad 70 stepeni. Kada je u pitanju hrana koja je prošla termičku obradu, a mora se određeni period čuvati do posluživanja, obavezno je voditi računa da to vrijeme ne bude duže od dva sata. Hranu ne smijemo ostavljati na sobnoj temperaturi, a ako jelo zahtijeva da prilikom posluživanja bude toplo, valja ga čuvati na temperaturi iznad 60 stepeni. Ako se skladišti u frižideru, takođe, mora biti na optimalnoj temperaturi – do četiri stepena.  

RB/BI: Da li, kada su turisti u pitanju, promjena vode koju konzumiraju može dovesti do stomačnih tegoba – može li promjena pijaće vode, odnosno susret sa drugačijom mikroflorom, uticati na digestivni trakt?

Dr Jovićević: Najbitnije je da se za piće koristi zdravstveno ispravna voda. To je voda iz izvora javnog vodosnabdijevanja, koja je u Baru pod stalnim nadzorom Odsjeka za higijenu i zdravstvenu ekologiju. Analiza se obavlja kontinuirano svake sedmice i služba koja vrši kontrolu i nadzor, u slučaju bilo kakve neusaglašenosti obavještava javnost da se takva voda ne koristi za piće. Ukoliko se koristi voda iz individualnih izvora vodosnabdijevanja, potrebno je da se ona hloriše, da se izvori redovno čiste, dezinfikuju, hlorišu, pa je tek onda koristiti za piće.

RB/BI: Koju hranu i piće preporučujete tokom ljetnjih mjeseci, a šta treba izbjegavati?

Dr Jovićević: Prije svega treba izbjegavati hranu koja ne zahtijeva termičku obradu, jer takva nosi rizik da u njoj može doći do razvoja patogenih mikroorganizama. U namirnice koje su „najosjeljivije“ svakako spadaju jaja, riba i riblji proizvodi, sve vrste sirovog mesa… Sve te vrste hrane zahtijevaju termičku obradu. Posebno bih skrenula pažnju da je, kada spominjemo jaja, kao namirnicu koja nosi visoki rizik u smislu prenošenja bolesti koje se prenose hranom, da se prilikom upotrebe moraju dobro termički obraditi. Moramo izbjegavati upotrebu sirovih jaja prilikom pripreme filova, soseva… Upravo ona budu najčešći uzrok trovanja hranom, jer se u sirovim jajima može naći salmonela, pa ako ne prođu termičku obradu, velika je vjerovatnoća da će doći do trovanja.

RB/BI: Na koji način oporaviti organizam i povratiti snagu nakon  stomačnog virusa?

Dr Jovićević: Nakon trovanja hranom, često dolazi do dehidracije, velikog gubitka tečnosti, pa je vrlo bitno što prije je nadoknaditi. Prilikom povraćanja i dijareje gube se elektroliti. Kada govorimo o stomačnim tegobama, neophodno je sprovesti higijensko-dijetetski režim, koji podrazumijeva isključivanje namirnica sa visokim sadržajem masti. Tu hranu nakon oporavka valja postepeno vraćati u ishranu. Dok traje oporavak treba uvoditi što više vitamina, minerala.

RB/BI: Koji ljekovi mogu poslužiti kao preventiva?

Dr Jovićević: Najvažnija preventiva je voditi računa o tome šta se konzumira, da li je hrana bezbjedna, ispravno skladištena, pripremana, pohranjena do posluživanja. Što se tiče preventivnog uzimanja ljekova, u obzir mogu doći probiotici koji će blagotvorno uticati na crijevnu floru.

RB/BI: Od aktuelnih problema zaboravili smo na virus koji je obilježio protekle tri godine – koronaviris. Kakva je situacija u Baru i Crnoj Gori?

Dr Jovićević: Dočekali smo kraj epidemije, ali se nadzor i dalje sprovodi, još uvijek smo veoma oprezni kada je u pitanju koronavirus. Laboratorije koje sprovde testiranje nas redovno informišu o pozitivnim slučajevima koji se u posljednje vrijeme tek sporadično pojavljuju. Mogu da kažem da je situacija dobra i stabilna.

The post Dr Jovićević: Slučajeva crijevnih zaraznih bolesti ovog ljeta manje nego ikada first appeared on BARinfo.