Ističući da kroz djelovanje ITF-a nastoji pomoći pomorcima u okviru mogućnosti koje ta organizacija pruža, Markolović je kazao da mu je drago što ima priliku da govori o ovoj temi, posebno iz ugla zaštite pomoraca, što vidi kao svoju profesionalnu i ličnu obavezu.

Na pitanje o bezbjednosnoj situaciji, Markolović je stanje opisao kao veoma teško za pomorce u Persijskom zalivu, uključujući Hormuški prolaz i Omanski zaliv.

“ITF je ovu zonu proglasio ratnom zonom, u kojoj ne postoje adekvatni uslovi za život i rad pomoraca. Pomorci su primorani da rade u tim uslovima, iako ne odlučuju o rutama brodova, jer te odluke donose brodari vođeni ekonomskim interesima. Iako situacija još nije katastrofalna, sigurnost nije na zadovoljavajućem nivou. Ističem da pomorci imaju pravo da odbiju ukrcaj ili da napuste brod prije ulaska u ratnu zonu, što je važno pravo koje im stoji na raspolaganju”, rekao je Markolović.

On je pojasnio da u slučaju odbijanja rada u rizičnoj zoni, brodari imaju obavezu da pomorcima obezbijede repatrijaciju i pokriju troškove povratka, bez obzira na trajanje njihovog boravka na brodu.

“ITF je međunarodna organizacija sa sjedištem u Londonu, koja okuplja oko 18 miliona članova i ima oko 150 inspektora širom svijeta. Njihova uloga je da omoguće pomorcima ostvarivanje minimalnih prava garantovanih međunarodnim konvencijama, posebno Konvencijom o radu pomoraca iz 2006. godine. Te konvencije regulišu ključne aspekte života i rada na brodu, uključujući sigurnost, ishranu, snabdijevanje i naknade. ITF, iako ima određena ograničenja, učestvuje u međunarodnim tijelima zajedno sa organizacijama poput IMO i ILO, kao i udruženjima brodarskih kompanija, čime utiče na unapređenje uslova rada pomoraca”, opisao je sagovornik Radio Bara.

Kada je riječ o trenutnoj situaciji, on je naveo podatke da se u regionu Persijskog zaliva, uključujući Omanski zaliv i Hormuški moreuz, nalazi oko 3.200 brodova sa približno 20.000 pomoraca.

“To ukazuje na ogroman broj ljudi koji su izloženi otežanim uslovima rada i života, uključujući ograničen pristup osnovnim potrepštinama. Posebno se ističe problem snabdijevanja hranom i vodom. Zbog činjenice da zemlje regiona u velikoj mjeri zavise od uvoza hrane kroz ovaj pravac, dolazi do poremećaja u snabdijevanju, što direktno utiče na pomorce. ITF prima brojne pozive i pritužbe pomoraca koji, često iz straha od posljedica, ne žele javno da istupe. Oni ukazuju na redukciju hrane i vode, kao i pogoršanje uslova života na brodovima. ITF pokušava da reaguje kroz obraćanje državama i institucijama kako bi izvršile pritisak na brodarske kompanije da obezbijede adekvatno snabdijevanje”, dodao je Markolović.

Ministarstvo pomorstva Crne Gore pozvalo je odmah po izbijanju ratnih dejstava naše pomorce koji se nalaze u Persijskom zalivu da se registruju na posebnu platformu radi eventualne evakuacije. Prema dostupnim podacima, registrovalo se 44 pomorca. Međutim, Markolović smatra da je stvarni broj znatno veći, ali da pomorci izbjegavaju registraciju zbog straha od posljedica.

On je u svijetlu ove činjenice ukazao na ozbiljan problem nedostatka ažurne evidencije pomoraca u Crnoj Gori.

“Postoji oko 7.000 registrovanih pomoraca, ali, pretpostavljam da ih je zapravo znatno više, jer je proces registracije zaustavljen prije nekoliko godina. U svakom slučaju,  vođenje evidencije ključno je za pružanje pomoći i organizovanje podrške”, naveo je gost Promenade četvrtkom.

Markolović je naglasio i da ITF pruža pomoć svim pomorcima, bez obzira na članstvo, naglašavajući da se u praksi pomoć ne uskraćuje nikome. Podsjetio je  da je u ovom sindikatu aktivan od 1992. godine, te da je tokom dugogodišnjeg rada pomagao mnogim pomorcima, često i van radnog vremena, smatrajući to svojom profesionalnom i moralnom obavezom.

“Nemamo konkretne informacije o broju pomoraca iz Bara koji se trenutno nalaze u ratnoj zoni, niti me je neko od njih direktno kontaktirao, ali, pratim situaciju kroz medije i sigurno je da postoji značajan broj pomoraca iz Crne Gore u zoni Persijskog zaliva. Koristim ovu priliku da pošaljem poruku podrške pomorcima, institucije i organizacije poput ITF-a misle na njih i stoje im na raspolaganju u slučaju da uslovi rada postanu neizdrživi. Posebno bih naglasio pravo pomoraca da zatraže repatrijaciju iz najbliže dostupne luke i povratak kući”, naglasio je Markolović.

Tokom ovog razgovora, istaknuta je i važnost komunikacije pomoraca sa porodicama. Markolović je istakao da prema međunarodnim konvencijama posade imaju pravo na komunikaciju putem satelitskih sistema, te da za sada nema većih primjedbi u tom pogledu, iako na manjim brodovima mogu postojati ograničenja. Naglasio je i da su osnovni uslovi poput hrane, vode, goriva i opreme ključni za status pomoraca, te da u slučaju njihovog nedostatka pomorci mogu biti proglašeni „napuštenima“, što im daje pravo na repatrijaciju i isplatu zaostalih plata.

Govoreći o informisanosti pomoraca, Markolović je naveo da se kroz medije i direktne kontakte trudi da ih upozna sa njihovim pravima, uključujući mogućnost obraćanja ITF-u putem dostupnih kanala koji funkcionišu 24 sata dnevno.

“Međunarodne organizacije poput IMO, ILO i ITF kontinuirano rade na unapređenju uslova rada, ali, situacija u kriznim zonama uvijek je izazovna. Što se reakcije naših institucija tiče, učinjeno je ono što je bilo moguće – Ministarstvo pomorstva i diplomatska predstavništva pružaju podršku i instrukcije pomorcima. Ipak, problemi sa repatrijacijom u kriznim zonama poput Crvenog mora prisutni su godinama, naročito zbog zatvorenih luka, što dodatno komplikuje situaciju”, kazao je Markolović.

“Na kraju,  uputio bih poruku pomorcima i njihovim porodicama, svjestan težine situacije i straha koji ona nosi. Nadam se da će se kriza uskoro okončati i da neće doći do daljeg pogoršanja uslova. ITF i nadležne institucije dostupni su za pomoć neprekidno”, zaključio je Markolović.

The post Markolović: ITF i nadležne institucije našim pomorcima su dostupni u svakom trenutku first appeared on BARinfo.

RB/BI: Zbog sukoba SAD-a, Izraela i Irana, promijenjene su mnoge pomorske rute. Na brod nije jednostavno ni stići, niti se sa njega vratiti. Ministarstvo pomorstva raspolaže informacijama sa svoje platforme za hitnu registraciju pomoraca koji se nalaze na brodovima u ratnoj zoni i informacijama koje dobijaju od pomorskih kompanija i agencija za posredovanje u zapošljavanju pomoraca. Do ovog momenta registrovana su 44 pomorca. Platforma je nastala u cilju evidencije broja pomoraca koji se nalaze u ratnim zonama i pružanja pomoći i podrške u koordinaciji eventualne evakuacije u slučaju bezbjednosne eskalacije. Otvoreno je više kanala komunikacije, razmjenjuju informacije u realnom vremenu, a prilikom registracije pomorci mogu da se prijave za evakuaciju iz ratne zone. Do sada su uspješno evakuisana četiri pomorca. Našeg gosta pitamo kakva je situacija iz ugla pomorskih sindikata.

Mila: Sindikat pomoraca i dokera Crne Gore je, kao dio mreže Međunarodne tranportne federacije (ITF), u stalnoj komunikaciji sa ITF-om, odakle dobijamo informacije o stanju na terenu. Trenutno, u Persijskom zalivu se nalazi oko tri hiljade brodova i najmanje 20.000 pomoraca. Situacija je nestabilna i mijenja se iz dana u dan. Ova oblast je i zvanično proglašena ratnom zonom, što znači da pomorci imaju pravo da odbiju plovidbu u takvo područje. Međunarodne organizacije, a posebno Međunarodna pomorska organizacija, upozorava da brodovi ne treba da ulaze u Hormuški moreuz radi komercijalnih operacija, a ovo upozorenje uslijedilo je nakon što su neke manje kompanije i manji brodari probali da nastave plovidbu radi stvaranja brzog profita na tom području. Međunarodna transportna federacija (ITF) je podnijela nekoliko zahtjeva prema Međunarodnoj pomorskoj organizaciji (IMO). Prvo je pitanje bezbjednosti pomoraca, koja mora biti apsolutni prioritet. Takođe, potrebno je obezbijediti nesmetan pristup hrani, vodi i medicinskoj pomoći. Pomorcima mora biti omogućena komunikacija sa porodicama, kao i psihološka podrška. IMO od države zastave traži traži da spreči kompanije da šalju brodove u rizičnu zonu i istovremeno, poziva se na diplomatske napore kako bi se obezbijedila sigurna plovidba. Svjedoci smo da se razmatra obezbjeđivanje vojne pratnje za brodove. Iz ITF-a su uzdržani u vezi ovog predloga, jer ne može da garantuje potpunu bezbjednost, imajući u vidu savremene načine napada na brodove. ITF predlaže uspostavljanje bezbjednih pomorskih koridora za izlazak brodova, odnosno, što je još bitnije, za repatrijaciju pomoraca koji žele da napuste taj teren, u smislu da njihova repatrijacija bude prioritet, pogotovo sa onih aerodroma koji sada imaju ograničeni promet zbog napada, a nalaze se u tom regionu. Poruka ITF-a je jasna: niko od pomoraca ne smije biti primoran da plovi u ratnu zonu bez pune procjene rizika i zaštite života na moru.

RB/BI: Dešavanja u Hormuškom moreuzu su ozbiljna.

Mila: Sama činjenica da je proglašen ratnom zonom govori da je situacija izrazito nestabilna i predstavlja visokorizičnu zonu za plovidbu. To se pogotovo odnosi na pomorce, jer oni sada više nisu kolateralna šteta, već direktne mete.

RB/BI: Ovo je jedna od najopasnijih pomorskih zona na svijetu.

Mila: Hormuški moreuz je najopasnija pomorska zona na svijetu, jer su sada pomorci direktne mete. Ti rizici uključuju napade projektilima i drugim savremenim sredstvima, uključujući bespilotne dronove, kao i elektronsko ometanje navigacije. To znači da se priroda rizika suštinski promijenila. Danas se pomorci nalaze u uslovima savremenog konflikta, na šta se svijet nije navikao.

RB/BI: Da li oni imaju pravo da odbiju plovidbu kroz ovu zonu?

Mila: U principu, shodno Konvenciji o radu pomoraca, imaju pravo da odbiju, naročito kada je riječ o zoni koja je označena kao visoko rizična. Da podsjetim, ITF i Udruženje brodara su proglasili Hormuški moreuz ratnom zonom. To znači da svi pomorci koji plove na brodovima koji su pokriveni ITF Kolektivnim ugovorom imaju pravo da odbiju plovidbu kroz tu zonu, ulazak u tu zonu, a imaju pravo na duple dnevnice, veće iznose osiguranja u slučaju smrti ili invaliditeta i još niz dodatnih prava, u slučaju ulaska u ratnu zonu.

RB/BI: Ko njih štiti u ovakvim situacijama?

Mila: Na globalnom nivou ključnu ulogu ima ITF, koji okuplja preko 700 sindikata širom svijeta, na nacionalnom nivou tu ulogu igra ovaj sindikat. Važno je naglasiti da je ITF uključen u formiranje međunarodnih stavova i inicijativa koje usaglašavaju i kroz Međunarodnu pomorsku organizaciju (IMO), Međunarodnu organizaciju rada. Prema informacijama koje mi, kao sindikat imamo, formirana je zajednička grupa na nivou Međunarodne pomorske organizacije, gdje se usaglašavaju mjere radi zaštite pomoraca, a tu jednu od glavnih uloga ima ITF.

RB/BI: Što konkretno radi Sindikat pomoraca i dokera u ovoj situaciji?

Mila: Kao dio ITF mreže, aktivno pratimo razvoj situacije i pružamo podršku našim članovima i ne samo njima. U konkrentom slučaju, s obzirom da se radi o vanrednoj situaciji, mi podršku pružamo i onim našim pomorcima koji nisu članovi sindikata. Kroz direktnu komunikaciju sa ITF-om, učestvujemo u razmjeni provjerenih informacija i ukazujemo na stanje naših pomoraca.

RB/BI: Koliko su pomorci iz Crne Gore pogođeni ovom situacijom?

Mila: Imamo značajan broj pomoraca iz Crne Gore koji plove na ovim rutama, pa ovo nije tema koja je udaljena od nas, već se direktno radi o bezbjednosti naših ljudi. Upravo zbog toga smatramo neophodnim da država ima jasan i unaprijed definisan protokol postupanja u ovakvim kriznim situacijama.

RB/BI: Imamo li mi takav protokol?

Mila: Ne postoji u Crnoj Gori. Ono što je možda razočaravajuće da ni veće pomorske sile to nemaju, ali oni imaju bezbjedonosne procedure i u kontinuitetu prate stanje na terenu i informišu svoje pomorce o stanju, mogućnostima i rizicima. To mogu zato što imaju aktivan registar pomoraca na nivou zemlje i imaju komunikaciju, pa tačno znaju gdje im se koji pomorac nalazi, što na žalost, u Crnoj Gori nije slučaj.

RB/BI: Da li to znači da mi nemamo ni procedure?

Mila: Tako je, nemamo.

RB/BI: Kakva je uloga sindikata u odnosu na državu, u ovakvim situacijama?

Mila: Uloga sindikata je da zaštiti pomorce i da ukaže na njihove potrebe. Taj posao ovaj sindikat ne odrađuje preko Ministarstva pomorstva i u komunikaciji sa njim, nego isključivo sa Međunarodnom transportnom federacijom – ITF-om.

RB/BI: Koju biste poruku poslali pomorcima?

Mila: Ključna poruka je da se o zaštiti ne razmišlja onda kada problem nastane, nego unaprijed. U kriznim situacijama jedino pomorci koji su organizovani imaju realnu mogućnost da zaštite svoje pravo i zbog toga uvijek apelujemo da se pri traženju angažmana na brodu rukovode time da brod na kojem će oni služiti bude pokriven Kolektivnim ugovorom ITF-a, jer na taj način ti pomorci postaju dio ITF porodice, preko nas takođe. Ne mogu nikad imati apsolutnu zaštitu, ali uvijek mogu stepen više u odnosu na one pomorce koji su na brodovima koji nisu pokriveni Kolektivnim ugovorom ITF-a.

RB/BI: Što očekujete u narednom periodu?

Mila: Ukoliko se geopolitičke tenzije nastave, očekujemo dalju destabilizaciju plovidbe kroz ovaj region i zadržavanje statusa ratne zone. Činjenica da Međunarodna pomorska organizacija već razmatra mjere poput bezbjednih koridora i evakuacije pomoraca jasno ukazuje na ozbiljnost situacije. Zato je važno da i država i brodari i sindikati djeluju koordinisano, sa jasnim fokusom na bezbjednost pomoraca na prvom mjestu.

RB/BI: Situacija u Hormuškom moreuzu nam je, na žalost, svima jasna. To je ratna zona. Osim što su životno ugroženi pomorci u tom dijelu, ugroženi su interesi raznih kompanija. Pomorske kompanije koje izbjegavaju taj dio koriste rute koje su duže i skuplje, što sve komplikuje, poskupljuje brodarske usluge, ali otežava i život pomoraca.

Mila: Ono što valja naglasiti jeste da, prema informacijama koje dobijamo od ITF-a, veliki brodari, koji imaju kulturu socijalnog dijaloga i bitni su kod Međunarodne pomorske organizacije, imaju svijest o svemu ovome i ne dovode u rizik pomorce na njihovim brodovima. Veći su problem manje kompanije, manji brodari, koji su spremni da rizikuju život pomoraca radi lakšeg sticanja profita.

The post Mila: O zaštiti se ne razmišlja kada problem nastane, nego unaprijed first appeared on BARinfo.