Na slici je valjevski bend “Nova zemlja“, usnimljen kako svira na terasi sutomorskog hotela “Korali” avgusta 1990. godine. Pjevačice su Sanja Luborović i Snežana Mišković Viktorija, basista je Đurđević, a Saša Perović Čokalija je na mjestu bubnjara.

Bend je nekoliko sezona svirao u ovom hotelu, a barskim muzičarima je bio poznat i ranije. Oni su, naime, bili dvostruki pobjednici Zaječarske gitarijade 1983. godine, onda kada je Povelju za osvojeno prvo mjesto kompozicije sa tematikom ORA i njegovanja revolucionarne tradicije dobio barski “Ružin trn”.

Godine 1993. “Nova zemlja” je, dolaskom pjevača, klavijaturiste i kompozitora Milana Đurđevića, Vlajkovog rođenog brata, postala bend “Neverne bebe”, i do danas su konstanta na rock sceni Srbije.

Sanja Luburović živi već dugo u SAD. Viktorija je godinu dana nakon ove tezge objavila album “Ja verujem“ koji je ostvario dijamantski tiraž i vinuo je u estradne visine, pa 1992. kompilaciju hitova, nakon čega je karijera počela da ide silaznom putanjom.

Terasa hotela “Korali” bila je mjesto gdje su, još od šezdesetih, nastupali odlični bendovi. Domaći i strani.

Terasa i dalje postoji, ali “Korali” – onakvim kakvim smo ih znali – odavno već ne.

The post Fotografija za povratak u drugačija (ne samo muzička) vremena first appeared on BARinfo.

Na pitanje Pobjede da prokomentariše izjavu Vladimira Popovića da niko nije od njega tražio dozvolu za rušenje hotela, član menadžmenta Trenda Blagota Radović kazao je da ne poznaje zakon u tom pogledu, ali da su im dvije stvari bile opredjeljujuće pri odluci da sruše hotel „Korali“.

“Hotel koji je građen prije 60 godina takav kakav je i sa sadržajima kakvi su i sa takvom veličinom soba i sa drugim pratećim sadržajima apsolutno ne može da odgovori savremenom turizmu, odnosno turoperatorima koji bi rado dovodile goste u taj hotel”, rekao je Radović. On je dodao da je druga stvar koja ih je opredijelila za rušenje još važnija, a to je sigurnost od zemljotresa.

“Kada smo dobro provjerili konstrukciju hotela, čija je djelimična rekonstrukcija rađena poslije zemljotresa iz 1979. godine, svi inženjeri koji su dolazili i procjenjivali rekli su da bilo kakva rekonstrukcija ne može da obezbijedi sigurnost od zemljotresa. To je ono ključno jer rekonstrukcija bilo koje vrste ne može da obezbijedi sigurnost od zemljotresa s obzirom da je to trusno područje i da mora da se projektuje na sedam stepeni Rihtera”, istakao je Radović i dodao da posjeduju sve potrebne dozvole i da su sve ,,uradili na način kako treba“.

“Nama je stvarno žao, a inače kad se bude radila nova zgrada biće ispoštovano sve ono što je bilo prije, samo što će biti novi objekat koji će biti siguran od svih vremenskih nepogoda”, saopštio je Radović

The post Radović: Korali se ruše jer sadržajem ne odgovaraju savremenom turizmu, rekonstrukcija ne može da obezbijedi sigurnost od zemljotresa first appeared on BARinfo.

Kako stoji na tabli pored gradilišta, zvanično se radi o “uklanjanju hotelskog kompleksa ‘Korali – faza 1 – Blok B”. Posao je povjeren podgoričkim firmama – investitor radova je HTP “Trend Korali”, izvođač “Montegeropetrol Podgorica”, kao revident i stručni nadzor je upisan “PG Projecting Podgorica”, a projektni biro je “POP Project Podgorica”. Radovi, po najavama, treba da budu okončani krajem aprila.

Ovim će nestati još jedan od prepoznatljivih kompleksa – označitelja nastanka i razvoja turizma na našim prostorima, hotela koji je od 1969. bio simbol slatkog sezonskog provoda ovdašnje mladeži i ugodnog ljetovanja stranih gostiju, najviše Njemaca, zatim Holanđana, Skandinavaca, Čeha, Poljaka, Rusa… Najavljuje se izgradnja novog kompleksa, na istom mjestu, drugačijeg u odnosu na onaj koga pamtimo.

Hotel “Korali” otvoren je 1969. godine sa kapacitetom od 600 kreveta, i predstavljao je veliko osvježenje ovdašnje turističke ponude. Arhitekta je bio Milan Popović, a za svoj rad dobio je prestižno priznanje – “Borbinu” nagradu.

Posebno mjesto za ugođaj, po kome je hotel “Korali” bio nadaleko čuven, bila je terasa na kojoj su svirali izvanredni jugoslovenski bendovi, a na kojoj, u sezoni, već od 20 h nije bilo mjesta. Jedno se vrijeme, zbog velike potražnje, plaćao i ulaz. Kako se sjećaju stariji Sutomorani, već od 18 sati bi počela muzika, mahom neki od odličnih orkestara sa “one strane gvozdene zavjese”, da bi zvijezde večeri počinjale u 20 sati. Na terasi su gostovale velike zvijezde domaće estrade, od šlageraša, preko zabavnjaka, do majstora pop muzike ili izvorne narodne. Sredinom 1978, veliko je zanimanje omladine izazvao zagrebački bend “Korona”, od koga su samo godinu kasnije nastala “Srebrna krila”.

U B-paviljonu, koji se upravo ruši, funkcionisao je odličan noćni klub sa živom muzikom, koja je tu počinjala nakon zatvaranja terase. U pauzama, domaći momci su puštali s ploča disko i rock muziku.

Kako je stajalo u turističkim vodičima iz početka osamdesetih, “’Korali’ su jedan od najljepših ugostiteljsko-turističkih objekata na Crnogorskom primorju. Raspolaže izvanrednom plažom i sportskim centrom za odmor i rekreaciju turističke klijentele. ‘Korali’ su nosilac mnogih priznanja i nagrada, među kojima je i Zlatna plaketa kvaliteta. Dobijena je za ‘blagovremenu pripremu sezone, realizaciju investicionih intervencija u rekonstrukciji objekata, dobru organizaciju rada i odličan servis i hranu, te za brigu o parkovima i zasadima, higijensko održavanje plaže, kolektivne napore radnika na povećanju vanpansionske potrošnje, brigu i pravilan odnos prema društvenoj imovini i za ostvareni ostatak dohotka’”.

Vladimir Popović, sin pokojnog arhitekte Milana, istakao je danas za “Vijesti” da, iako je nasljednik autorskih prava, niko mu nije tražio dozvolu za ove građevinske radove. Uprava za zaštitu kulturnih dobara je prije godinu dana prihvatila njegovu incijativu za uspostavljanje zaštite “Korala” i još nekoliko objekata, inicijativu je prihvatila i Skupština strukovne komore arhitekata, ali, nezvanično, projekat zaštite nije realizovan usljed kadrovskih promjena u ovoj državnoj instituciji.

Preduzeće HTP “Trend Korali” je još avgusta 2021. najavilo da planira rekonstrukciju i dogradnju turističkog kompleksa “Korali” u Sutomoru. To se može vidjeti u idejnom rješenju projekta koje je objavljeno na sajtu Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, a na koji je saglasnost dao i glavni državni arhitekta.

Kako je objašnjeno u projektu za čiju izradu je bila zadužena “Zetagradnja”, prema datoj lokaciji postojeći objekti se nalaze u okviru UP 1,u zoni A DUP-a Brca u Sutomoru. Urbanistička parcela je ukupne površine 25.997,58 m² sa postojećim objektima neto površine 13.321 m².

“U skladu sa analizom postojećeg stanja konstrukcije, investitor je donio odluku da shodno smjernicama iz planskog dokumenta pristrupi izradi elaborata o rušenju postojećih objekata – izuzev bloka C i izradi idejnog rješenja novih objekata i sadržaja hotelskog kompleksa većeg nivoa opremljenosti i kapaciteta i po standardima za kategoriju 4 do 4+ zvjezdice, a sve u okviru postojećih gabarita zatečenog stanja”, stoji u idejnom rješenju projekta novog hotela.

The post FOTO: Počelo rušenje hotela Korali, simbola slatkog sezonskog života Bara i Sutomora first appeared on BARinfo.

”Proces valorizacije Jugooceanije je pri kraju, nadam se da će vrlo brzo biti pred javnost. Na pitanje zašto to nije urađeno prije, to je odgovor koji morate postaviti bivšim rukovodiocima Uprave, direktorima direktorata i bivšem Ministarstvu kuture. Čini mi se da su u pitanju interesi, jer inicijativa je poslata 2015. godine. Koji interesi, prosudite sami. Slučaj Mamule, ‘Jadran Perasta’, Kostanjice i Veriga će vam najbolje odgovoriti na ovo pitanje”, rekao je Zagračanin “Vijestima”.

On je istakao i da postoji jasan plan koji su spomenici prioriteti za buduću valorizaciju, uz poštovanje i inicijativa koje je Uprava prihvatila prije njegovog mandata.

”Status kultrnog dobra će veoma brzo dobiti: austrougarsko utvrđenje Vrmac u Boki, srednjovjekovni grad Bihor, kasnoantičko i ranosrednjovjekovno utvrđenje Tumbarice u Opštini Berane, rimski lokalitet, antičko i ranosrednjovjekovno utvrđenje Samograd u Opštini Berane i ranosrednjovjekovna crkva u Zaljevu kod Bara”, rekao je Zagarčanin “Vijestima”.

Zagračanin je, na upit “Vijesti”, proslijedio i spisak drugih zgrada i objekata koje UZKD planira da stavi pod zaštitu kao kulturna dobra.

U Baru je u planu zaštita Robne kuće (1984), Doma revolucije (1983), Doma kulture (1972) i Hotela “Korali” u Sutomoru (1968).

Spomenici na teritoriji Podgorice koji su ranije još dobili pozitivno mišljenje Uprave za zaštitu su: “Blok 5” (1960), Kapela “Čepurci” (1960), Služba društvenog knjigovodstva (1981), Carinarnica sada Privredni sud (1928), Osnovna škola “Radojica Perović”, sada Mašinska škola (1963), Sportski centar “Morača” (1975-82), Izvršno vijeće, sada Zgrada predsjednika Crne Gore i druge službe (1958), Stambeno poslovna zgrada u ulici Slobode do Pošte 1 (1953), Bivša zgrada Vlade – društveno političkih organizacija (1978-79), Skaline (1971), Stambena zgrada na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog (1962), Dječiji vrtić na Koniku (1973), Stambena zgrada na uglu Ulice slobode i Novaka Miloševa (1953), Osnovna škola “Maksim Gorki” (1965), Upravna zgrada Aluminijskog kombinata (1974), Leksikografski zavod (1984-89), Zgrada dnevnog ‘lista Pobjeda’ (1974), Zgrada Republičkog zavoda za urbanizam i projektovanje (1969).

U Beranama će pod zaštitu biti stavljen hotel “Lokve” (1980-1986), a u Pljevljima hotel “Pljevlja”, Pljevlja (1970), u Herceg Novom Dvoranu “Park” (1987), u Danilovgradu hotel “Zeta” (1975), Mojkovcu hotel “Mojkovac” (1968-74), u Kolašinu hotel “Bjelasica” sada “Bjanka” (1977-79), Vila Nikci (1989) u Ulcinju, Duhovni centar sada Bogoslovija (1939) na Cetinju.

Ranije je prihvaćeno da se krene u proces zaštite i za hotele na Žabljaku: “Planinka” (1984), “Žabljak”, (1969) i “Jezera” (1978), kao i Poslovna zgrada (1964). Na teritoriji Budvi će biti zaštićeni hotel “Mogren” (1983) i hotel “Palas” u Petrovcu (1983).

Kada je Nikšić u pitanju, Zagarčanin otkriva da je ranije izraženo pozitivno mišljenje o zaštiti motela “Jastreb” (1976), Doma kulture (1969), ali i hotel “Onogošt”.

No, iako UZKD ove godine ima najveći budžet u odnosu na ranije godine i budžete, Zagarčanin nije siguran hoće li sve moći da bude realizovano po planu.

”Međutim, ovdje se postavlja pitanje problema sredstava koja su nam potrebna da ovaj proces započnemo i sprovedemo do kraja. Mi ove godine imamo najveći budžet u istoriji Uprave za zaštitu kulturnih dobara, ali to još uvijek nije dovoljno da sav naš program sprovedemo do kraja. Kao što znate, mi smo duboko u procesu revalorizacije i svi timovi su sastavljeni od naših zaposlenih i ponekog sa strane. Međutim, za ovako obiman posao valorizacije moramo imati i stručnjake svih profila koji ne rade u Upravi, moramo imati obezbijeđena sredstva za sve vrste troškova, tako da sve ovo što je nabrojano zavisi od finansija, u veoma velikoj mjeri. Naravno, određeni broj ćemo uspjeti da isfinaniramo iz postojećeg budžeta, ali sve, to nije moguće. Zato očekujemo da nam se izađe u susret jer štitimo nacionalno dobro, što će svima donijeti benefite u budućnosti”, ističe on.

Zagarčanin poručuje da je spisak podložan izmjenama u kontekstu da će biti dopunjen, a kriterijumi su, kaže, jasni:

”Opšte vrijednosti koje su prepoznate kao kulturno dobro, od arhitektonskih, istorijskih, umjetničkih, pa do ambijentalnih, arheoloških, istorijskih, antropoloških i drugih činioca”, objašnjava.

On zaključuje da vremenski rok za realizaciju planiranog tekuća godina, ali to ipak zavisi od “dopunskih (materijalnih sredstava”.

”Ukoliko budemo raspolagali samo sredstvima kojima sada raspolažemo, onda će veliki dio biti završen, ali ne i sve”, poručuje Zagarčanin.

Na pitanje kako planiraju da sprovedu zaštititu i šta to znači kada su zgrade u pitanju, te hoće li tako biti ograničena njihova namjena i eventualna renoviranja, direktor UZKD Mladen Zagarčanin kaže da će sve biti po Zakonu.

”Sva buduća kuturna dobra se štite na osnovu Zakona o zaštiti kulturnih dobara, i to je naša ‘Biblija’ koja se u svakom segmentu zaštite mora ispoštovati. Taj zakon ima mnogo mana, ali je aktuelni Zakon i obavezni smo da mjere zaštite sprovodimo prema njemu. Što se tiče ograničavanja upotrebe, mogu da kažem sljedeće: sve što ne ugrožava integritet kulturnog dobra moći će da se primjenjuje i mi ćemo tu namjenu pozdraviti. Gdje vidimo da kulturno dobro može biti zloupotrijebljeno, to ćemo zaustaviti. Renoviranje po uzusima i metodologiji savremene konzervatorske prakse uz poštovanje Zakona o zaštiti kulturnih dobara ćemo podržati, a sve ostalo će biti spriječeno, kao što to i sada radimo”, objasnio je Zagarčanin.

The post Više objekata u Baru u postupku dobijanja statusa kulturnog dobra first appeared on BARinfo.