<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Ilija Šoškić - BARinfo</title>
	<atom:link href="https://barinfo.me/tag/ilija-soskic/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://barinfo.me</link>
	<description>Dnevne novine Bara</description>
	<lastBuildDate>Sun, 15 Nov 2026 15:06:05 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-US</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0</generator>

<image>
	<url>https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/05/barinfo-fav-icon-150x150.jpg</url>
	<title>Ilija Šoškić - BARinfo</title>
	<link>https://barinfo.me</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Ilija Šoškić: Umjetnost ne trpi da je stalno na sceni</title>
		<link>https://barinfo.me/ilija-soskic-umjetnost-ne-trpi-da-je-stalno-na-sceni/</link>
					<comments>https://barinfo.me/ilija-soskic-umjetnost-ne-trpi-da-je-stalno-na-sceni/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Željko Milović]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 15 Nov 2026 15:05:55 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Intervju]]></category>
		<category><![CDATA[Ilija Šoškić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/?p=246318</guid>

					<description><![CDATA[<p>“Prvu izložbu, neku vrstu retrospektive, imao sam sa 85 godina! Jednako tako i monografski katalog. A sa 92 godine prva nagrada za moj rad. Samo treba raditi i vjerovati u taj rad”, istakao je u intervjuu za “Pobjedu” ovogodišnji dobitnik nagrade “Petar Lubarda”, akademski umjetnik Ilija Šoškić. Upravo ovom rečenicom Šoškić sažima životni i stvaralački [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/ilija-soskic-umjetnost-ne-trpi-da-je-stalno-na-sceni/">Ilija Šoškić: Umjetnost ne trpi da je stalno na sceni</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="has-medium-font-size wp-block-paragraph"><strong>“Prvu izložbu, neku vrstu retrospektive, imao sam sa 85 godina! Jednako tako i monografski katalog. A sa 92 godine prva nagrada za moj rad. Samo treba raditi i vjerovati u taj rad”, istakao je u intervjuu za “Pobjedu” ovogodišnji dobitnik nagrade “Petar Lubarda”, akademski umjetnik Ilija Šoškić.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Upravo ovom rečenicom Šoškić sažima životni i stvaralački princip koji je odredio više od pola vijeka njegovog djelovanja. Pripadnik prve generacije jugoslovenskih umjetnika koji su radili u duhu novih umjetničkih praksi, Šoškić je nagrađen za “izuzetan značaj višedecenijskog umjetničkog rada i doprinos razvoju i afirmaciji savremene likovne umjetnosti”.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Šoškić se smatra jednim od pionira video i performans umjetnosti čiji je rad uticao na čitave generacije umjetnika na prostoru nekadašnje Jugoslavije i šire. Pripada samom vrhu evropske neoavangardne umjetnosti sedamdesetih godina i predstavlja legendu eks-jugoslovenskog kulturnog prostora. Nije pripadao umjetničkim krugovima koji su čekali institucionalnu potvrdu, nije pristajao na konvencije, a stvaralaštvo nije ograničavao ni galerijskim zidovima, ni tradicionalnim shvatanjem umjetničkog djela.</p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1024" height="743" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512682-ilija-soskic-transforme-roma-1977-1-1024x743.jpg" alt="" class="wp-image-246319" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512682-ilija-soskic-transforme-roma-1977-1-1024x743.jpg 1024w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512682-ilija-soskic-transforme-roma-1977-1-300x218.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512682-ilija-soskic-transforme-roma-1977-1-768x557.jpg 768w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512682-ilija-soskic-transforme-roma-1977-1-1536x1114.jpg 1536w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512682-ilija-soskic-transforme-roma-1977-1.jpg 1920w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption class="wp-element-caption"><em>Ilija Šoškić, Transforme, Roma, 1977. </em></figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph">U posebno emotivnoj poruci koju je uputio novinarki “Pobjede”, Ilija Šoškić napisao je: “Adrijana, pozdravljam te sa tvrdnjom &#8211; ovo je moj posljednji intervju, a drago mi je što sam ga dao Pobjedi”. Riječi koje ovom razgovoru daju posebnu, gotovo intimnu dimenziju i čine ga svjedočanstvom jednog izuzetnog umjetničkog života, ali i povjerenja koje nam je ukazao.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U intervjuu Šoškić govori o vremenu u kojem živimo: o ratu i nasilju kao simptomima civilizacijske krize, iznevjerenim utopijama, položaju savremene umjetnosti u Crnoj Gori, ali i o odgovornosti novih generacija da pronađu vlastite oblike otpora.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>POBJEDA: Nagrada “Petar Lubarda“ jedno je od najznačajnijih državnih priznanja u oblasti likovne umjetnosti. Šta Vama danas znači ovo priznanje, imajući u vidu da ste decenijama gradili međunarodnu karijeru, često izvan institucionalnih okvira svoje zemlje?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>ŠOŠKIĆ:</strong> Čini mi se da su me svakog desetljeća koje je proticalo pitali da sumiram svoju “umjetničku karijeru”. Ako sam se prvih godina pitao postoji li mogućnost da se bavim umjetnošću, da li to ima smisla i kakvo značenje ona ima u savremenom svijetu, drugu dekadu sam se bavio “neumjetnošću”, odnosno onim vidom stvaralačke aktivnosti koju su neki stavljali pod znak pitanja i suprotstavljali tradicionalnom načinu gledanja na (likovnu) umjetnost. Mislim da sva djela nastala u našem vremenu i u odnosu na njega svojim idejnim nabojima i vrijednostima jasno i rječito govore o tome. Moje djelo “isteklo” je iz škole koju je osnovao Petar Lubarda, jedan sam iz prvih generacija koji su se obrazovali po estetskim i estetičkim postulatima osnivača škole, ali je moje odrastanje od tih pedesetih godina koje je teklo između trauma, dilema i uspjeha, dovelo do univerzalizma kao životnog opredjeljenja gdje ima mjesto i jedna nagrada, “najznačajnije državno priznanje u oblasti likovne umjetnosti“! Treba zahvaliti kustosici Milici Bezmarević i predsjednici žirija nagrade Ljiljani Zeković, naravno i svim članovima žirija, koji su se usudili na scenu, društvenu i kulturološku, donijeti jedno iskustvo poput moga!</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-large is-resized"><img decoding="async" width="595" height="1024" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512670-ilija-soskic-tokom-akcije-usivanje-fikusa-2017-moderna-galerija-ljubljana-595x1024.jpg" alt="" class="wp-image-246321" style="aspect-ratio:0.5810635538261998;width:458px;height:auto" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512670-ilija-soskic-tokom-akcije-usivanje-fikusa-2017-moderna-galerija-ljubljana-595x1024.jpg 595w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512670-ilija-soskic-tokom-akcije-usivanje-fikusa-2017-moderna-galerija-ljubljana-174x300.jpg 174w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512670-ilija-soskic-tokom-akcije-usivanje-fikusa-2017-moderna-galerija-ljubljana-768x1322.jpg 768w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512670-ilija-soskic-tokom-akcije-usivanje-fikusa-2017-moderna-galerija-ljubljana-892x1536.jpg 892w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512670-ilija-soskic-tokom-akcije-usivanje-fikusa-2017-moderna-galerija-ljubljana.jpg 1115w" sizes="(max-width: 595px) 100vw, 595px" /><figcaption class="wp-element-caption"><em>Ilija Šoškić tokom akcije „Ušivanje fikusa“, 2017. Moderna galerija Ljubljana </em></figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>POBJEDA: Koliko je za umjetnika važno da ga prepozna sredina iz koje potiče, posebno kada je riječ o autoru čiji je rad mnogo decenija prisutan na međunarodnoj umjetničkoj sceni?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>ŠOŠKIĆ:</strong> Sve dok djelujete, dok ste aktivni, dotiču vas se oni aspekti koji omogućavaju proizvodnju veze vaše umjetnosti i društvenih okolnosti, a da to ne bude kultura (pod znacima navoda) koja bi vas mogla upotrebljavati. Zato danas smatram da sam uspio u jednom prirodnom procesu izbjeći i dezorijentaciju i anahronizam, pa na taj način biti primjer onima koji dolaze iza mene. Utoliko sam prepoznat u “sredini iz koje potičem” među svima onima koji stvaranje ne vraćaju u konfekcijsku umjetnost i kulturu, onima koji nijesu disciplinovani.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>POBJEDA:</strong> <strong>U intervjuima ste često govorili da nijeste dobijali odgovarajuću institucionalnu podršku u Crnoj Gori. Ko bi u Crnoj Gori trebalo da odgovori na pitanje zašto je Vaše djelo decenijama ostajalo izvan sistemske kulturne politike?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>ŠOŠKIĆ:</strong> Meni se danas čini da sam više odgovarao na pitanja novinara koji su u činjenici da nijesam institucionalno uvažavan dobijali sjajnu provokaciju za neku vrstu obračuna sa takvom politikom kulture, a ne da bi se dobijalo nekakvo, određeno rješenje. Ja jesam drugačiji, poseban ako hoćete i trebalo je vremena da se to shvati, prihvati i ocijeni. Ja to mogu razumjeti. Ali, moj je osjećaj da je sve ovo vrijeme koje je trebalo da dovede do institucionalnog prepoznavanja kao neka vrsta odgođene namjere. Pa ako hoćete, može biti i neka vrsta teorijskog koncepta s pravom na zaboravljanje! Ja jesam ponosan da sam dobio nagradu, ali još više sam ponosan da se neko interesuje za moje djelo. Umjetnost ne trpi da je stalno na sceni!</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>POBJEDA:</strong> <strong>Smatrate se jednim od pionira video umjetnosti i performansa. Kada ste počinjali, takve prakse nijesu bile dio dominantnog umjetničkog jezika. Jeste li tada bili svjesni da stvarate nešto što će imati značaj i izvan vremena u kojem nastaje?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">ŠOŠKIĆ: Na izložbi “Nove tendencije 5”, 1973. godine u Galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu moj “televizor” i moje video trake bili su jedina “video umjetnost”, predstavljeni u sekciji konceptualne umjetnosti. Sav postav je danas dio kolekcije Muzeja ZKM (Zentrum fur Kunst und Medien), a o toj krucijalnoj istorijskoj izložbi napisano je i nekoliko knjiga. Jednako tako, radeći na destrukciji građanskog pojma kulture zamijenio sam umjetničko djelo kao integralnu jedinicu djelovanjem u prvom licu – “uživo”! Među prvima sam radio “alla presenza”, što će reći prisustvo umjetnika licem u lice: određen govor, izraz lica, ponašanje, nošenje odjeće i slično. Vjerujući u snagu umjetničkog preobražaja, nijesam se čak trudio ni da uradim brižljivu foto i pisanu dokumentaciju jer sam tvrdio da sve treba da uđe u memoriju čovječanstva. Ne znam koliko je toga ostalo zapamćeno, vjerovatno ne sve. Naravno da sam već tada bio svjestan da je to utopija, paradoks, ali nijesam mogao drugačije.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>POBJEDA: Vaš čuveni performans “Maksimalna energija &#8211; minimalno vrijeme“ izveden 1975. godine u rimskoj galeriji “L’Attico”, ostao je jedan od najupečatljivijih gestova evropske avangarde. I danas se o njemu govori kao o pucnju koji je prevazišao granice umjetničkog čina. Da li je radikalnost danas izgubila svoju moć?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>ŠOŠKIĆ:</strong> Prije tačno 40 godina, dakle (samo!) 10 godina poslije pucnja u zid galerije, najvažnije u svijetu tih godina, sarađivao sam sa emisijom Radio Zagreba, postaja Dubrovnik &#8211; “Kulturni mozaik”. U nekoliko mjeseci iščitavani su moji eseji koji su nadživjeli vrijeme. Njihov sadržaj kao da preslikava moja današnja razmišljanja, ali bolje ispisan! Zato ću Vam odgovoriti citirajući sebe: “…na kraju, sve se vrti u krug, i samo je pitanje boljeg ili goreg stanja. Samo umjetnost i filozofija ostaju izvan monstruoznog kruga, ali naravno kao apstraktan svijet, kao dislociranost, kao svijest i savjest nekomunikativnosti i duhovnog primitivizma. Svakodnevni život teče u nesporazumu ili, preciznije rečeno, u maglovitosti i konfuziji. Posljedica toga je sužavanje svijesti u pojmovima vrijednosti, pa se nameću krajnje redukovana opredjeljenja kao što su monetarna vrijednost i stabilnost sistema, u skučenosti sporazumijevanja i analfabetizmu“. Svjedoci smo reakcija mladih u velegradovima Italije i Francuske: u inter-razmjeni odnosa ta nepunoljetna mladost navaljuje, u psihologiji mediokritetstva, na najskuplji plijen.</p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img decoding="async" width="1024" height="770" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512657-1-ilija-soskic-maksimalna-energija-minimalno-vrijeme-1975-lattico-roma-1024x770.jpg" alt="" class="wp-image-246322" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512657-1-ilija-soskic-maksimalna-energija-minimalno-vrijeme-1975-lattico-roma-1024x770.jpg 1024w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512657-1-ilija-soskic-maksimalna-energija-minimalno-vrijeme-1975-lattico-roma-300x226.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512657-1-ilija-soskic-maksimalna-energija-minimalno-vrijeme-1975-lattico-roma-768x578.jpg 768w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512657-1-ilija-soskic-maksimalna-energija-minimalno-vrijeme-1975-lattico-roma-1536x1155.jpg 1536w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512657-1-ilija-soskic-maksimalna-energija-minimalno-vrijeme-1975-lattico-roma.jpg 1920w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption class="wp-element-caption"><em>Ilija Šoškić, „Maksimalna energija &#8211; minimalno vrijeme“, 1975, L&#8217;Attico, Roma</em></figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>POBJEDA: U Vašem radu umjetnost nikada nije bila odvojena od svijeta u kojem nastaje. Ako je Vaša izložba “Šapat/trodjelna refiguracija“ bila odgovor na ratove, nasilje i duboku civilizacijsku krizu, šta biste danas izdvojili kao najdramatičniji simptom vremena u kojem živimo?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>ŠOŠKIĆ:</strong> Identičan je taj simptom: rat, rat, rat… ljudska katastrofa, masovna ubistva, genocidi, izgubljen životni smisao. Ovaj period mora da evoluira, i to brzo, zbog toga što svako na svakog može da puca i nihilizam nije više metafora za razgovore već svakodnevni realizam, a to je neodrživo. Radi se o tome da se proturječnosti trebaju oplemeniti i novu političku snagu pronaći u novom senzibilitetu.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>POBJEDA: U mladosti ste bili dio radikalne ljevičarske intelektualne sredine i vjerovali da se umjetnošću i političkim djelovanjem može mijenjati svijet. Danas govorite o neuspjehu te utopije. Da li ste se razočarali u ideju revolucije ili u ljude koji su je napustili čim im je sistem ponudio mjesto u svojim strukturama?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>ŠOŠKIĆ:</strong> Ja sada nemam tu pasionalnost iz doba utopije o promjeni svijeta, jer ta promjena se dogodila, ali je invertirana ideja u koju sam vjerovao. Nemam više nikakav prostor u kome bih mogao da korelacioniram. Kada se dogodi nešto na nezakonit način, pa se onda to uključi u civilizacijski sistem, surogat prestaje da bude surogat, dolazi do zamjene teza, kao što se dogodi kada se tautologija i protivurječnost nađu u konfuziji. I onda počinje da se konstruiše nešto, nešto na ničemu, događa se totalna ništavnost. To je pomračenje uma iz čega proizilazi apsolutno nasilje. I stalno se proizvodi kontekst kulture apsolutnog nasilja.</p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="725" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512660-3-ilija-soskic-1975-latte-seta-bracio-di-ferro-con-john-ratner-1-1024x725.jpg" alt="" class="wp-image-246323" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512660-3-ilija-soskic-1975-latte-seta-bracio-di-ferro-con-john-ratner-1-1024x725.jpg 1024w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512660-3-ilija-soskic-1975-latte-seta-bracio-di-ferro-con-john-ratner-1-300x213.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512660-3-ilija-soskic-1975-latte-seta-bracio-di-ferro-con-john-ratner-1-768x544.jpg 768w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512660-3-ilija-soskic-1975-latte-seta-bracio-di-ferro-con-john-ratner-1-1536x1088.jpg 1536w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512660-3-ilija-soskic-1975-latte-seta-bracio-di-ferro-con-john-ratner-1.jpg 1920w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption class="wp-element-caption"><em>Ilija Šoškić, 1975, „Latte seta“, obaranje ruke s Džonom Ratnerom</em></figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>POBJEDA: Vaš umjetnički put obilježila je borba protiv institucionalnih ograničenja, tržišnih pravila i konvencionalnog shvatanja umjetnosti. Međutim, danas se i najradikalniji avangardni umjetnici predstavljaju u velikim muzejima, retrospektivama i međunarodnim manifestacijama. Može li umjetnička gerila ostati gerila kada je institucije prihvate?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>ŠOŠKIĆ:</strong> Te “najradikalnije avangardne umjetnike“ predstavljaju! Jer i umjetnost i ekonomija neraskidivo su vezane sa kapitalburžoaskim svijetom, čak i više: one su mu temeljna struktura, ali iznad ekonomije i umjetnosti je revolucija – radikalnost i gerilnost! Stoga istraživanje, okupljanje i predstavljanje takvih umjetnika istorijski je kamen s kojeg treba dokučiti ovo vrijeme: istraživanje umjetnosti kao povijesne kategorije, s jedne strane prepoznajući mehanizme otuđenja, a s druge trenutke otpora. Dakle, na onima koji su upravo stupili na scenu i koji se usuđuju istraživati, makar im se nudi izolacija i fragilnost, ostaje da odgovore na ovo pitanje. Ali ako to ne kažeš, ako ne daš otpor tim “predstavljačima”, onda ćeš biti plaćen!</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" decoding="async" width="810" height="532" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794515123-fgfg.jpg" alt="" class="wp-image-246324" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794515123-fgfg.jpg 810w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794515123-fgfg-300x197.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794515123-fgfg-768x504.jpg 768w" sizes="(max-width: 810px) 100vw, 810px" /><figcaption class="wp-element-caption"><em>Ilija Šoškić, „Dream of a Pagan Priest“, 1977-1980_br. 2 </em></figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>POBJEDA: Od radikalne ljevice sedamdesetih godina do ekologije, Vaš put obilježila je potraga za načinom da se promijeni odnos čovjeka prema svijetu. Rekli ste da je ekologija jedino područje borbe koje je za Vas ostalo suštinski vrijedno. Zašto danas više vjerujete borbi za prirodu nego političkim ideologijama koje su nekada obećavale promjenu društva?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>ŠOŠKIĆ:</strong> Nakon samostalne izložbe u Muzeju Diamanti u Ferrari, koju je kustosirao Emilio Villa, vanvremenski intelektualac, prethodnik novih avangardi, osnivač bijenala u Sao Paolu, jedna od ključnih figura talijanske kulture od 60-ih godina, zapita on mene: “Što ćeš, Ilija, sada s ovim objektima, možeš odmah ići s njima na tržište ili ih odbaciti, ali onda je tvoja budućnost samo tvoja briga (reče vulgarnije: sono cazzi tuoi)!“ Odlučujem da zapalim radove sa izložbe i tako prekinem sa “solidnim“, čvrstim objektima. Takva radikalnost me je dovela da istopim granice između životnih stvari i mogućnosti umjetnosti, tj. životne stvari postaju mogućnosti umjetnosti! Kao u matematici: 1 + 1 = situacija! Tada, kao i sada, civilizacija u cjelini je u krizi, zato se ne zna šta je umjetnost?! Dovoljno je biti svjestan toga i nastaviti kako bi se preživjelo. Preživio loš ukus i neznanje! Ja sam to pokušao na motoru, dugim samotnim putovanjima gdje mi je dozrijevala svijest stavljanja u kontekst tijela i pokreta, matematičkog tijela i pokreta u prirodi! S matematikom sam se branio, mogao sam stvarati distance, kao što se radi u epidemijama i pandemijama: udaljenost iz straha od brutalnog kraja svijeta! Ona umjetnost koja je nepredvidiva pobjeđuje banalnost i indiferentnost. A u takvoj umjetnosti čaša vode već ima veću vrijednost od jednake količine zlata, što sam bio ustvrdio u osvit naših balkanskih ratova. Volja za planiranjem događaja koji interveniraju s opreznom sviješću u raspravi kultura, podjarmljujući prostor i vrijeme, čine da su predmeti koje koristim prolazna sredstva jednoj preciznoj akciji!</p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="763" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512677-ilija-soskic-akcija-u-muzeju-tinguely-bazel-2022-1-1024x763.jpg" alt="" class="wp-image-246325" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512677-ilija-soskic-akcija-u-muzeju-tinguely-bazel-2022-1-1024x763.jpg 1024w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512677-ilija-soskic-akcija-u-muzeju-tinguely-bazel-2022-1-300x223.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512677-ilija-soskic-akcija-u-muzeju-tinguely-bazel-2022-1-768x572.jpg 768w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512677-ilija-soskic-akcija-u-muzeju-tinguely-bazel-2022-1-1536x1144.jpg 1536w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512677-ilija-soskic-akcija-u-muzeju-tinguely-bazel-2022-1.jpg 1920w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption class="wp-element-caption"><em>lija Šoškić, akcija u Muzeju Tinguely, Bazel. 2022. </em></figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>POBJEDA: U Vašoj biografiji ima mnogo odlazaka, prekida, putovanja i povrataka. Postoji li mjesto koje doživljavate kao dom, ne u geografskom smislu, već kao prostor u kojem ste mogli da budete potpuno svoji?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>ŠOŠKIĆ:</strong> Filozofija i umjetnost. Ipak i naravno.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>POBJEDA: Kako danas vidite položaj savremene umjetnosti u Crnoj Gori? Postoji li dovoljno prostora za umjetničke prakse koje ne potvrđuju postojeće kulturne obrasce, već ih dovode u pitanje?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>ŠOŠKIĆ:</strong> Mi razmjenjujemo ovaj epistolar kojem je povod nagrađivanje jedne umjetničke prakse koje na geografsko-kulturnom prostoru Crne Gore nije bilo. Stoga, osvojili smo prostor spregnuvši stručnost u kulturi (kustos, žiri) i politiku kulture (Ministarstvo). Koliko ga je? Možda ćemo moći ocjenjivati nakon ovoga čina jer će učenje o mom djelu i djelovanju ulaziti polako u školske programe, a znanje je to koje utiče kako će pojedinac razmišljati i djelovati unutar društva. I tako društvo mijenjati.</p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="695" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512665-ilija-soskic-na-crnogorskoj-obali-1024x695.jpg" alt="" class="wp-image-246326" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512665-ilija-soskic-na-crnogorskoj-obali-1024x695.jpg 1024w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512665-ilija-soskic-na-crnogorskoj-obali-300x204.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512665-ilija-soskic-na-crnogorskoj-obali-768x522.jpg 768w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512665-ilija-soskic-na-crnogorskoj-obali-1536x1043.jpg 1536w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794512665-ilija-soskic-na-crnogorskoj-obali.jpg 1920w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption class="wp-element-caption"><em>Ilija Šoškić na crnogorskoj obali</em></figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>POBJEDA: U više navrata govorili ste o tome da je crnogorska kulturna scena zatvorena za umjetničke prakse koje izlaze izvan tradicionalnih okvira. Da li je problem u tome što institucije ne razumiju savremenu umjetnost ili u tome što je razumiju, ali ne žele da joj ustupe prostor?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>ŠOŠKIĆ:</strong> Institucije su organizmi koji se aktiviraju kako bi dali život nečemu od interesa zajednice, ali ovise, naravno, o ljudima koji ih opslužuju, koji tvore i kroje akte/pravila, vrijednosti i modele ponašanja. Ko su ti ljudi? Odabrani politikom i/ili kompetentnim autoritetom. Ako se na mjesto kreatora programa u kulturi biraju i najbolji “kadrovi“, ali koji nijesu ni studirali ništa savremeno, kako očekivati da djeluju van tradicionalnih okvira? Pročitali su mi jednom odluke o finansiranju projekata vizuelne umjetnosti! I kako komentirati, sigurno je uz takvo neznanje i puno drugih asistencija. Postaje sve kafanska komedija.</p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="576" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794515362-sa-snimanja-filma-o-umjetniku-u-produkciji-akademije-bern-1-1024x576.jpg" alt="" class="wp-image-246327" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794515362-sa-snimanja-filma-o-umjetniku-u-produkciji-akademije-bern-1-1024x576.jpg 1024w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794515362-sa-snimanja-filma-o-umjetniku-u-produkciji-akademije-bern-1-300x169.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794515362-sa-snimanja-filma-o-umjetniku-u-produkciji-akademije-bern-1-768x432.jpg 768w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794515362-sa-snimanja-filma-o-umjetniku-u-produkciji-akademije-bern-1-1536x864.jpg 1536w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794515362-sa-snimanja-filma-o-umjetniku-u-produkciji-akademije-bern-1.jpg 1920w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption class="wp-element-caption"><em>Sa snimanja filma o umjetniku u produkciji Akademije Bern</em></figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>POBJEDA: Kada govorite o mladim crnogorskim umjetnicima, često ističete njihov potencijal, ali i teške egzistencijalne uslove u kojima rade. Može li se od mladog čovjeka očekivati da bude avangardan, hrabar i posvećen umjetnosti ako istovremeno ne zna kako će platiti stanarinu, materijal za rad ili izložbeni prostor?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>ŠOŠKIĆ:</strong> Ja još uvijek ne znam kako platiti stanarinu, zdravstveno osiguranje i druge režije! U takvim okolnostima, ideja postaje osnovni stvaralački materijal i polazište za oblikovanje sopstvenog umjetničkog kreda. Izložbeni prostor je svuda: plićak rijeke, tračnice pruge, đedovina sa stajama i sa stogovima sijena, bezbroj ih je. Danas ni ne trebaš fotografsku opremu jer u rukama svi imaju kameru na telefonu… Sve ostalo je izgovor za nerad, a raditi treba uvijek još više! Za prijatelje, za slučajne prolaznike. Naravno, nije lako. Upoznao sam nekolicinu zanimljivih, mlađih, crnogorskih stvaralaca u vizuelnim umjetnostima. Spomenuću samo Milku Delibašić jer mi je prethodila kao laureat nagrade “Petar Lubarda”, koja je ovdje u Splitu izlagala u jednom minijaturnom, nereprezentativnom prostoru. Ali, okupila je toliko stručnih, važnih znatiželjnika i ostavila jasan i upečatljiv trag!</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" decoding="async" width="796" height="682" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794515482-ilija-soskic-tokom-poklanjanja-rada-skc-podgorica-2021-1.jpg" alt="" class="wp-image-246320" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794515482-ilija-soskic-tokom-poklanjanja-rada-skc-podgorica-2021-1.jpg 796w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794515482-ilija-soskic-tokom-poklanjanja-rada-skc-podgorica-2021-1-300x257.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2026/11/1794515482-ilija-soskic-tokom-poklanjanja-rada-skc-podgorica-2021-1-768x658.jpg 768w" sizes="(max-width: 796px) 100vw, 796px" /><figcaption class="wp-element-caption"><em>Ilija Šoškić tokom poklanjanja rada SKC Podgorica, 2021.</em></figcaption></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>POBJEDA: Ne zaboravimo i da je sport bio važan dio Vašeg života prije umjetnosti. Državni rekord u bacanju kladiva iz 1962. godine ostao je upisan u crnogorsku atletsku istoriju. Govorili ste da su sport i performans povezani koncentracijom, energijom i disciplinom. Da li je tijelo za Vas oduvijek bilo prvi umjetnički instrument?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>ŠOŠKIĆ:</strong> Od odlaska sa beogradske Akademije do odlaska u Italiju, 1969. godine bio sam, prije svega, sportista, šampion i državni prvak i reprezentativac. I to mi je jedino bilo važno. Znao sam za Maljeviča i Poloka, čitao sam Ničea, a ono što je bila jugoslavenska art scena bilo je sasvim dovoljno da se ne osjećam umjetnikom. Dolaskom u Italiju, odmah se upoznajem sa Manzonijevim “govnom umjetnika u konzervi“ što mi otvara glavu. Svoju umjetnost lociram u vlastitom ponašanju, u prezentnosti. I tu mi pomaže iskustvo ulaska u središte platforme za izbačaj kladiva, u položaju maksimalne napetosti. Elastičnost tijela i stabilnost srca su maksimalni elementi izdržljivosti i u performansu. Osim šta sam još uvijek rekorder Crne Gore, još uvijek sam “prvi hitac” klubova “Slavonija Žito Osijek” i “Virtus Bologna”!</p>



<p class="wp-block-paragraph"></p><p>The post <a href="https://barinfo.me/ilija-soskic-umjetnost-ne-trpi-da-je-stalno-na-sceni/">Ilija Šoškić: Umjetnost ne trpi da je stalno na sceni</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/ilija-soskic-umjetnost-ne-trpi-da-je-stalno-na-sceni/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ilija Šoškić dobitnik nagrade Petar Lubarda za 2026. godinu</title>
		<link>https://barinfo.me/ilija-soskic-dobitnik-nagrade-petar-lubarda-za-2026-godinu/</link>
					<comments>https://barinfo.me/ilija-soskic-dobitnik-nagrade-petar-lubarda-za-2026-godinu/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Leković]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 14 Oct 2026 11:00:28 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Art]]></category>
		<category><![CDATA[Ilija Šoškić]]></category>
		<category><![CDATA[Nagrada Petar Lubarda]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/?p=242597</guid>

					<description><![CDATA[<p>Žiri za dodjelu nagrade „Petar Lubarda“ za 2026. godinu, u sastavu Ljiljana Zeković, predsjednica, i članovi mr Pavle Pejović, mr Jelena Tomašević, dr Maja Đurić i Ljiljana Karadžić, jednoglasno je donio odluku da se ovogodišnja nagrada dodijeli akademskom umjetniku, Baraninu Iliji Šoškiću. Na predlog selektorke Milice Bezmarević, za nagradu su, pored Šoškića, bili kandidovani i [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/ilija-soskic-dobitnik-nagrade-petar-lubarda-za-2026-godinu/">Ilija Šoškić dobitnik nagrade Petar Lubarda za 2026. godinu</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="has-medium-font-size wp-block-paragraph"><strong>Žiri za dodjelu nagrade „Petar Lubarda“ za 2026. godinu, u sastavu Ljiljana Zeković, predsjednica, i članovi mr Pavle Pejović, mr Jelena Tomašević, dr Maja Đurić i Ljiljana Karadžić, jednoglasno je donio odluku da se ovogodišnja nagrada dodijeli akademskom umjetniku, Baraninu Iliji Šoškiću.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Na predlog selektorke <strong>Milice Bezmarević</strong>, za nagradu su, pored Šoškića, bili kandidovani i <strong>Ivana Radovanović</strong>, akademska vajarka i <strong>Milivoje Babović</strong>, akademski vajar.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Nakon razmatranja stvaralačkih opusa i umjetničkih dostignuća predloženih kandidata, Žiri je odlučio da nagradu dodijeli Iliji Šoškiću, prepoznajući izuzetan značaj njegovog višedecenijskog umjetničkog rada i doprinosa razvoju i afirmaciji savremene likovne umjetnosti.</p><p>The post <a href="https://barinfo.me/ilija-soskic-dobitnik-nagrade-petar-lubarda-za-2026-godinu/">Ilija Šoškić dobitnik nagrade Petar Lubarda za 2026. godinu</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/ilija-soskic-dobitnik-nagrade-petar-lubarda-za-2026-godinu/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ilija Šoškić na Festivalu Ubrzaj na godišnjicu ubistva Pazolinija</title>
		<link>https://barinfo.me/ilija-soskic-na-festivalu-ubrzaj-na-godisnjicu-ubistva-pazolinija/</link>
					<comments>https://barinfo.me/ilija-soskic-na-festivalu-ubrzaj-na-godisnjicu-ubistva-pazolinija/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Željko Milović]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 13 Dec 2025 13:45:53 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Događaji]]></category>
		<category><![CDATA[Ilija Šoškić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/?p=214641</guid>

					<description><![CDATA[<p>U okviru Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima “Ubrzaj”, sinoć je, pred brojnom publikom u Crnogorskoj kinoteci, umjetnik iz Bara Ilija Šoškić predstavio rad “PPP. Devet sati poslije”, jedinstveni fotografski ciklus nastao svega devet sati nakon brutalnog ubistva italijanskog reditelja Piera Paola Pasolinija. Ove fotografije, nastale na samom mjestu zločina, predstavljaju dragocjen i potresan istorijski [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/ilija-soskic-na-festivalu-ubrzaj-na-godisnjicu-ubistva-pazolinija/">Ilija Šoškić na Festivalu Ubrzaj na godišnjicu ubistva Pazolinija</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="has-medium-font-size wp-block-paragraph"><strong>U okviru Crnogorskog festivala filma o ljudskim pravima “Ubrzaj”, sinoć je, pred brojnom publikom u Crnogorskoj kinoteci, umjetnik iz Bara Ilija Šoškić predstavio rad “PPP. Devet sati poslije”, jedinstveni fotografski ciklus nastao svega devet sati nakon brutalnog ubistva italijanskog reditelja Piera Paola Pasolinija. Ove fotografije, nastale na samom mjestu zločina, predstavljaju dragocjen i potresan istorijski dokument, ali i intimno svjedočanstvo o vezi dva umjetnika.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Poznat po svojim radikalnim gestovima, ali i performativnim akcijama koje je izvodio u renomiranim evropskim galerijama upravo na godišnjicu Pasolinijevog stradanja, Šoškić je konačno i u Crnoj Gori, i to na festivalu “Ubrzaj”, na 50. godišnjicu Pasolinijeve smrti, izveo specijalnu akciju istim povodom. Unutar samog prostora izložbene postavke on je s publikom, koja je imala priliku da doživi njegov rad i neposredno, komunicirao sjećanja na taj tragični događaj.</p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="602" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ubrzaj-9.jpg" alt="" class="wp-image-214642" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ubrzaj-9.jpg 1024w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ubrzaj-9-300x176.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ubrzaj-9-768x452.jpg 768w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Nakon performansa prikazan je i dokumentarni film – art biografija Ilije Šoškića, “Si e No – Da i ne”, autorke <strong>Sanje Blečić,</strong> dugogodišnje urednice TVCG, autorke brojnih dokumentarnih filmova i dobitnice dvije nagrade Internacionalnog TV festivala u Baru. Kroz arhivske materijale, izjave i analize umjetnika i teoretičara, ovaj film oslikava njegovu stvaralačku eru i lične narative.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Program je zaokružen razgovorom o Šoškićevoj povezanosti s Pazolinijem i njegovom političkom, umjetničkom i društvenom značaju u Italiji sedamdesetih godina o čemu su govorili reditelj <strong>Andro Martinović</strong> i istoričarka umjetnosti <strong>Nela Gligorović.</strong></p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="602" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ubrzaj-15.jpg" alt="" class="wp-image-214643" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ubrzaj-15.jpg 1024w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ubrzaj-15-300x176.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2025/12/ubrzaj-15-768x452.jpg 768w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Publika je s velikim oduševljenjem dočekala Šoškića, pokazujući koliko cijeni njegov dugogodišnji rad i doprinos afirmaciji Crne Gore na međunarodnoj kulturnoj sceni. Topao prijem i snažne reakcije publike bile su dirljiva potvrda da njegov profesionalni integritet i uspjesi odjekuju kod onih koji prepoznaju vrijednost njegovog autentičnog stvaralaštva.</p><p>The post <a href="https://barinfo.me/ilija-soskic-na-festivalu-ubrzaj-na-godisnjicu-ubistva-pazolinija/">Ilija Šoškić na Festivalu Ubrzaj na godišnjicu ubistva Pazolinija</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/ilija-soskic-na-festivalu-ubrzaj-na-godisnjicu-ubistva-pazolinija/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Šoškić za Slobodnu Dalmaciju: Bio sam član Crvenih brigada, rekorder u bacanju kladiva, s motorom krenuo za Sjeverni pol</title>
		<link>https://barinfo.me/soskic-za-slobodnu-dalmaciju-bio-sam-clan-crvenih-brigada-rekorder-u-bacanju-kladiva-s-motorom-krenuo-za-sjeverni-pol/</link>
					<comments>https://barinfo.me/soskic-za-slobodnu-dalmaciju-bio-sam-clan-crvenih-brigada-rekorder-u-bacanju-kladiva-s-motorom-krenuo-za-sjeverni-pol/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dragan Marović]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 24 Apr 2023 08:37:27 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Art]]></category>
		<category><![CDATA[Ilija Šoškić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/soskic-za-slobodnu-dalmaciju-bio-sam-clan-crvenih-brigada-rekorder-u-bacanju-kladiva-s-motorom-krenuo-za-sjeverni-pol/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Povodom prve samostalne izložbe u Splitu, Ilija Šoškić je dao vrlo interesantan intervju za Slobodnu Dalmaciju. Uz manje izmjene, intervju prenosimo u cjelosti: Jedini Splićanin, makar i privremeni jer kod toga je čovjeka sve nekako privremeno, a koji se može pohvaliti da je četiri puta – alo, četiri puta! – izlagao na Venecijanskom bijenaleu savremene [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/soskic-za-slobodnu-dalmaciju-bio-sam-clan-crvenih-brigada-rekorder-u-bacanju-kladiva-s-motorom-krenuo-za-sjeverni-pol/">Šoškić za Slobodnu Dalmaciju: Bio sam član Crvenih brigada, rekorder u bacanju kladiva, s motorom krenuo za Sjeverni pol</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph" style="font-size:18px"><strong>Povodom prve
samostalne izložbe u Splitu, Ilija Šoškić je dao vrlo interesantan intervju za
Slobodnu Dalmaciju. Uz manje izmjene, intervju prenosimo u cjelosti:</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Jedini Splićanin, makar i privremeni jer kod toga je
čovjeka sve nekako privremeno, a koji se može pohvaliti da je četiri puta –
alo, četiri puta! – izlagao na Venecijanskom bijenaleu savremene umjetnosti,
živi gotovo anonimno.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Jeste, upravo se održava njegova prva samostalna izložbu
u Splitu i to u &#8220;galeriji na kraju grada&#8221;, onoj u Velebitskoj ulici u
Studiju 21, koju vodi udruženje Beat, koja se tako može podičiti da je prva
ugostila Iliju Šoškića, jednog od najvećih evropskih konceptualnih umjetnika.
Ovaj umjetnik koji i u 88. godini živi onako kako je davno odlučio – ne
pripadajući ničemu i nikome, tvrdoglavo odbijajući svrstavanje, a pogotovo
&#8220;korupciju i vulgarizaciju&#8221; umjetničke karijere &#8211; živa je legenda,
gotovo kultni autor. Za predstaviti ga bi i knjiga bila malo pa se i intervju
koji je ekskluzivno dao &#8220;Slobodnoj Dalmaciji&#8221; čini nekako nepotpun.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Rođen u Dečanima, na današnjem Kosovu, etnički Crnogorac
s pasošem Crne Gore, Splićanin je posljednjih nekoliko godina. Rođen je na
Ilindan u Kraljevini Jugoslaviji 2. avgusta 1935, školovao se u Herceg Novom,
Baru, Peći i Beogradu odakle je pobjegao 1969. jer je bio jedan od organizatora
studentskog pokreta otpora. U Bolonji, tada središtu komunističke ljevice,
nastavio je školovanje i završio Accademiju di belle arti, ali se i pridružio
radikalnoj političkoj ljevici, postao bajker i aktivist Crvenih brigada čiji su
brojni &#8220;drugovi&#8221;, kako ih on i danas naziva, zaglavili u zatvoru, a
neki se iza rešetaka nalaze i dan-danas&#8230; Potom je prešao u Rim, izlagao u
najpoznatijim galerijama, svjetsku afirmaciju stekao saradnjom sa legendarnom
rimskom galerijom L‘Attico gdje je izlagao zajedno sa Janisom Kounellisom,
Luigijem Ontanijem, Michelangelom Pistoletom&#8230;</p>



<p class="wp-block-paragraph">O njemu su pisali poznati kritičari poput Emilija Ville,
Achila Bonita Olive, Marija Diacona&#8230; Umjetnost, politika, nomadske vožnje na
dva kotača, i brkovi koji su i danas, premda sijedi, i te kako upečatljivi,
konstante su Šoškićevog rada i života.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U stanu u Poljudu gdje živi sa suprugom Dragicom dočekao
nas je u kožnom prsluku i razvezane duge kose, nalik kakvom guslaru iz bajkerskog
narodnog predanja, a ne jednom od klasika evropske umjetnosti o kojem zacijelo
ni prvi susjedi ne znaju skoro ništa.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Kako to da ste,
nakon svih adresa širom Europe, izabrali Split?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; Nećete vjerovati&#8230; Znate, ja sam nakon rata, onog
rata, živio u Baru. Tamo su ljudi iz Pomgrada, Splićani, gradili luku i često
bi uveče nakon posla svirali i pjevali, a mene je to tako diralo&#8230; Crnogorci
su, znate, tvrdi na ušima, muzikalnost nam nije jača strana, a Splićani su i
naše, crnogorske pjesme znali pjevati tako da te dirnu. To je moj prvi kontakt
sa Splitom, preko pjesme tih radnika Pomgrada.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Pa niste valjda
sad, toliko godina kasnije, u Split došli vođeni tim sjećanjem?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; Pa i ne i da. Ta rana sjećanja nisu nevažna. Poslije,
puno poslije sam znao doći u Split, a ovdje sam jedino Gorkog Žuvelu poznavao.
On je bio takva energija, takva snaga, ali eto&#8230; Umro je prije vremena, a ja
sam tu. Odgovara mi blizina mora, nebo, slično je nešto u zraku, u boji neba, u
blizini planine. I tamo, u Baru, se možete na obali kupati, a na planini još
leži snijeg&#8230;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Vi mi djelujete
kao čovjek koji dolazi da bi otišao&#8230; Možda ni Split nije zauvijek?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; A ne znam. Vidjet ćemo. Iduće godine planiram tražiti i hrvatsko državljanstvo pa moram ostati ovdje još makar godinu dana&#8230;</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/04/ilija-soskic-1973-2304-79gd.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="600" height="314" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/04/ilija-soskic-1973-2304-79gd.jpg" alt="" class="wp-image-29636" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/04/ilija-soskic-1973-2304-79gd.jpg 600w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/04/ilija-soskic-1973-2304-79gd-300x157.jpg 300w" sizes="(max-width: 600px) 100vw, 600px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Ali jako ste
diskretni. Skromniji poznavatelji umjetnosti ne znaju ni da ste živi, a kamoli
da živite u Splitu&#8230; Privatnost vam je jako važna?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; Ne bih rekao da je to privatnost. Ja jednostavno nisam
tip koji se predaje tržištu, opirem se institucionalizaciji umjetnosti i
institucionalizaciji kao takvoj.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>U jednom ste davnom
intervjuu Ješi Denegriju kazali kako je svaka umjetnička karijera u opasnosti
od korupcije i vulgarnosti.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; Da. Uspjeh korumpira umjetnika. Ja biram hermetizam.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>No eto, sarađivali
ste, na primjer, s Marinom Abramović koja je danas dio globalnog glamura savremene
umjetničke scene. Ona sigurno ne dijeli takve stavove.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; Pa dobro. Marina je nešto drugo. Svi nose ono što
imaju, ona bira svoj način jer je to ona. Nije njena umjetnost ništa manje
vrijedna zato što je, kako kažete, dio glamura.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Ona za sebe kaže
da je baka performansa. Vi biste onda bili djed performansa? Ili pradjed?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; Haha&#8230; Sigurno. Pa Marini sam ja u Italiji otvorio
vrata, ona je skoro deset godina mlađa od mene. Čujte, Marina je odrasla u
obitelji crvene buržoazije, ja nisam. Moj je otac bio oficir u vojsci
Kraljevine Jugoslavije, a moja majka partizanka&#8230; Te nepomirljive razlike
dovele su do razvoda mojih roditelja, a znate li što je u Crnoj Gori bilo biti
sin rastavljenih roditelja? Pritom sin oficira iz Kraljevine koji je prezirao i
komunizam i Dražu Mihajlovića? Nismo Marina i ja odrastali niti približno
slično. No, svako čini ono što mora, a Marina je istinita, iskrena. Makar i
glamurozna.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Vi ste bili
sportski šampion! Postigli ste i kao junior, a i kasnije fantastičan uspjeh.
Vaš rekord u bacanju kladiva od 57.89 metara i danas je, premda ostvaren u junu
1962, državni rekord Crne Gore. Kako jedan bacač kladiva postane umjetnik, a
potom i odmetnik?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; Sport je u to vrijeme mladim ljudima davao rijetku priliku da odskoče, da budu vidljivi. Ja sam bio đak umjetničke škole i sportista. Istina, za bacača kladiva sam bio žgoljav, ti momci su svi bili stokilaši, a odakle mi ta snaga za zavitlam onu kuglu težu od sedam kila&#8230; Ne znam. Dolazili su neki Rusi da me gledaju i čudom se čudili&#8230; Sport čovjeku daje jednu disciplinu koja je i u umjetnosti važna.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/04/ilija-soskic-bacanje-kladiva-2304-21dz.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="634" height="904" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/04/ilija-soskic-bacanje-kladiva-2304-21dz.jpg" alt="" class="wp-image-29638" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/04/ilija-soskic-bacanje-kladiva-2304-21dz.jpg 634w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/04/ilija-soskic-bacanje-kladiva-2304-21dz-210x300.jpg 210w" sizes="(max-width: 634px) 100vw, 634px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Ali vi ste spojili
umjetnost i sport na krajnje neobičan način. Bacanje kladiva ste kasnije, puno
kasnije, kad ste već bili u Bologni, ponovili kao umjetnički čin i to na
&#8220;pravom&#8221; takmičenju.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; Da, da&#8230; Ta fotografija je obišla svijet zahvaljujući
tome što sam na prvenstvo italijanskih univerziteta u atletici 1972. pozvao za
svjedoke kritičara Corrada Costu i umjetnika Luigija Ontanija i kazao im da ću
izvesti performans, odnosno tautološku akciju. I izveo sam je. I pobijedio. To
je tautologija, izvođenje istog na različit način&#8230;</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>No vaš performans
1975. kad ste u Galeriji L‘Atticou Rimu pucali u zid galerije&#8230; To je događaj
koji vas je lansirao u sam vrh umjetničke scene. Bili ste zvijezda dana&#8230;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; Ah, zvijezda&#8230; No, da. Moj rad ‘Mlijeko i svila‘ kojeg
se danas pamti samo po njegovom zadnjem činu, po segmentu poznatome kao
‘Maksimalna energija – minimalno vrijeme‘ učinio me je vrlo poznatim. Galerist
Fabio Sargentini iz tada kultne galerije L‘Attico u Rimu nije imao pojma šta
spremam tako da je, kad sam ispucao šest metaka iz revolvera u zid njegove
galerije, držeći u drugoj ruci bocu mlijeka, samo je zinuo.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Pravih metaka?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; Pravih.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Iz svog pištolja?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; Ne, ne&#8230; Nikad nisam imao svoj pištolj.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>No umjesto da
kapitalizujete tu slavu, vi se tada povlačite&#8230;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; Kapitalizovati slavu nije bila opcija za mene! To se protivi svemu u meni. Jednostavno, to nije dolazilo u obzir.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/04/ilija-soskic-1975-2304-35eh.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="600" height="451" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/04/ilija-soskic-1975-2304-35eh.jpg" alt="" class="wp-image-29637" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/04/ilija-soskic-1975-2304-35eh.jpg 600w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/04/ilija-soskic-1975-2304-35eh-300x226.jpg 300w" sizes="(max-width: 600px) 100vw, 600px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Drugi važan
trenutak u vašem tadašnjem životu bilo je ubistvo vašeg prijatelja, velikog
umjetnika Piera Paola Pasolinija. To je takođe bilo te godine.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; Da&#8230; Ubiti umjetnika je nešto najgore što se može
učiniti, a ubiti takvog genijalnog umjetnika je&#8230; Monstruozno. On je 2.
studenog 1975. nađen mrtav. Brutalno je ubijen i pregažen autom više puta.
Devet sati kasnije, na mjestu njegovog ubistva sam organizirao performans ‘PPP
– devet sati kasnije‘. Bio je to moj omage velikanu&#8230; Znate, kao što sam
pokazao i akcijom nazvanom ‘Ikar‘, ono što razlikuje umjetnika i druge ljude
jest – Ikar. Let! Na mjestu Pasolinijeva ubistva postavio sam scenu mučeništva
u čast mučenika, Ikara toga vremena koji je nosio duboku vjeru u istoznačni duh
marksizma i hrišćanstva.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Vratimo se na
trenutak u Beograd. Tokom studentske pobune vi više zapravo niste ni bili
student?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; Nisam. Već sam bio umjetnik. Ali sam bio uključen u
cijelu tu stvar i za mene je ta 1968. bila važna godina, osjećao sam da mogu
doprinijeti promjeni svijeta na bolje. No, svijet se nije promijenio, makar ne
na bolje. Tito je došao, održao govor, rekao da su studenti u pravu, vjerovali
smo da smo pobijedili, ali su crne liste već bile sastavljene. Na jednoj od
njih sam bio i ja. Trebalo je pobjeći.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Negdje ste rekli
da ste, bijegom iz Jugoslavije, gušenje zamijenili mučninom&#8230;</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; Da, da&#8230; Pomogao mi je sjajan atletičar Miljenko Rak,
tada skakač u dalj. On je imao neke veze s Rijekom i Istrom pa mi je rekao kako
postoji jedan prelaz granice koji koriste domaći ljudi, ilegalni prelaz,
naravno&#8230; Tako sam ja pobjegao preko Trsta u Bolognu. Tamo sam 1969. došao s
ruksakom, nekoliko svojih crteža i bocom rakije. Drugu bocu rakije sam popio
putem.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Zanimljivo, u Italiji je šezdeset osma trajala zapravo sve do ubojstva Alda Mora, do 1978, zar ne?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; Može se i tako reći. Da&#8230; U Bologni je bila snažna
komunistička scena, snažna neoavangardna scena, snažna i militantna
feministička scena. Vrlo brzo sam i kao umjetnik i kao aktivist, politički
aktivist, postao dio te scene.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Da razjasnimo –
jeste li bili član Crvenih brigada?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; Jesam.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Jeste li bili
terorist?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; Ne! Bio sam revolucionar! I nikad nisam nosio oružje.
Nikad. Nositi oružje mi je bilo i ostalo neprihvatljivo. Nositi oružje znači da
imate namjeru nekoga ubiti. Ja takvu namjeru nemam, odbijam to! No bio sam,
kako su nas tada nazivali, jedan od ‘mozgova brigade‘. Među nama bilo je puno
umjetnika, ali i puno sociologa, filozofa, odvjetnika&#8230; Ne, mi nismo bili
teroristi!</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>A vaša tadašnja
djevojka?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; Ah, da, da&#8230; Nicoletta Machiavelli&#8230; Ona je bila
zvijezda talijanske kinematografije, prelijepa, uspješna, potomak firentinske
loze Machiavellijevih, Nicole Machiavellija po kojem je i ime nosila. Pritom,
bila je ekstremna, militantna feministkinja koja mi se na prvi pogled, u prvom
susretu nije dopala. Čujte, kad tako lijepa žena čini sve da izgleda ružno, da
porekne svoju ljepotu, kad se ponaša&#8230; Kako da kažem? Agresivno,
promiskuitetno&#8230; Ali, da, imala je snagu. Ona i njezine drugarice. Taj
feminizam, italijanski feminizam, nastao je kao oblik otpora i katoličkoj crkvi
i nasljeđu fašizma. Zato je i bio tako ekstreman.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Što vam je bilo
zajedničko?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; Zajednička nam je bila borba za pravo na drugačijost.
Zajednička nam je bila i velika strast prema slobodi mišljenja i ponašanja,
borbi za slobodu bez straha i bez oklijevanja. Da, ona je bila u Crvenim
brigadama i platila je cijenu.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Bila je u zatvoru?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; Da, da&#8230; Hapšenja su bila masovna, nakon otmice i
ubojstva Mora, no njena plemićka obitelj je potegla sve moguće veze da je
iščupa. Tako je ona jednog dana došla k meni u Rim samo da se pozdravi.
Otplakali smo malo i ona je otišla u Indiju, kao i mnogi drugi koji su uspjeli
umaknuti. Tamo se pridružila jednoj sekti koju je vodio mistik Rajneesh, poznat
i kao Osho&#8230; Naravno, daljina čini svoje tako da smo izgubili kontakt. Poslije
se ona prebacila u Ameriku gdje je i umrla prije nekoliko godina.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>A vi ste krenuli
motorom na Sjeverni pol?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; Da, da&#8230; Svi na istok, a ja na Sjever. Trebao sam stići na jedan festival koji se održavao u julu, ali&#8230; Motor mi je ‘krepao‘ tako da nisam uspio doći na odredište. Onda sam, šta ću, neko vrijeme živio u raznim gradovima Nizozemske, Njemačke, u Amsterdamu, Parizu, potom i Berlinu. Vjerovao sam u bezgraničnu moć umjetnosti i umjetnika. Vjerovao sam u snažne, gotovo ubojite i pogubne umjetničke akcije koje su remetile mir tradicionalne umjetnosti. Želio sam raditi na destrukciji pojma građanske kulture. Međutim, nakon 1978. vidjeli smo svi skupa da se kapitalistički, buržujski sistem ne može promjeniti, čak i kada se sruši, on ima i dalje moć brze regeneracije. Shvatili smo da treba istraživati druge svjetove, paralelne svjetove.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/04/ilija-soskic-paun-paunovic-cropix-2304-63gq.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="600" height="928" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/04/ilija-soskic-paun-paunovic-cropix-2304-63gq.jpg" alt="" class="wp-image-29639" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/04/ilija-soskic-paun-paunovic-cropix-2304-63gq.jpg 600w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2023/04/ilija-soskic-paun-paunovic-cropix-2304-63gq-194x300.jpg 194w" sizes="(max-width: 600px) 100vw, 600px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Jedna je
povijesničarka umjetnosti pišući o vama upotrijebila izraz ‘easy rider‘.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; Pa čujte, nije uvijek bilo baš easy. Ponekad nisam znao
dolazim li ili odlazim odnekud, nisam sa sobom nosio ništa nego neophodne
stvari, ali&#8230; To je bio moj izbor. Početkom osamdesetih dolazim opet u Rim, u
jednu izmijenjenu sredinu, a nakon toga počinje razdoblje na relaciji Rim –
Jugoslavija. Boravim u Ljubljani, potom u Sarajevu, Novom Sadu, Podgorici,
Nikšiću, da bi se negdje 1987. na par godina skrasio u Dubrovniku gdje sam
upoznao Dragicu Čakić, svoju ženu. Mislio sam potpuno napustiti umjetnost. No
početkom rata, ovog zadnjeg rata, dobio sam poziv da kao gost predajem na
umetničkoj akademiji u Diseldorfu gdje sam ponovo sreo svog prijatelja Jannisa
Kounellisa koji mi je na Hidri, u Grčkoj, ustupio svoju kuću tako da smo se kao
apatridi tamo privremeno smjestili Dragica i ja. Vratili smo se 2000. u Rim, a
sad, eto, tu smo.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>U što danas
vjerujete? Dani vašeg radikalnog lijevog djelovanja su iza vas&#8230; Što je danas,
po vama, vrijedno borbe?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; Kapital je pobijedio sve osim prirode. Jedino se
priroda opire kapitalizmu i mislim da je bitka za prirodu jedini pokret otpora
koji danas ima smisla. Ja sam još u Italiji postao član Zelenih, a kroz mnoge
radove već dugo afirmišemn potrebu očuvanja prirode.</p>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Bitka za bolje
društvo više vam se ne čini moguća?</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">&#8211; Ne znam. Pa pogledajte i sami&#8230; Umjetnici su raspršeni,
bez snažne volje i strasti za bilo čime osim za prestižom i, eventualno,
mjestom na akademiji, za sigurnim prihodima&#8230; Lijeva misao? Gdje je? Samo,
znate&#8230; Ja to možda neću dočekati, ali – bolji svijet je moguć. I on će doći!
Mora doći! Jer svijet je danas, više nego ikad, na rubu&#8230; Bolji svijet će
doći! Ovako ili onako&#8230;</p><p>The post <a href="https://barinfo.me/soskic-za-slobodnu-dalmaciju-bio-sam-clan-crvenih-brigada-rekorder-u-bacanju-kladiva-s-motorom-krenuo-za-sjeverni-pol/">Šoškić za Slobodnu Dalmaciju: Bio sam član Crvenih brigada, rekorder u bacanju kladiva, s motorom krenuo za Sjeverni pol</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/soskic-za-slobodnu-dalmaciju-bio-sam-clan-crvenih-brigada-rekorder-u-bacanju-kladiva-s-motorom-krenuo-za-sjeverni-pol/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Baranin Ilija Šoškić član Nacionalnog savjeta za kulturu, Miodrag Lekić juče podnio ostavku</title>
		<link>https://barinfo.me/baranin-ilija-soskic-clan-nacionalnog-savjeta-za-kulturu-miodrag-lekic-juce-podnio-ostavku/</link>
					<comments>https://barinfo.me/baranin-ilija-soskic-clan-nacionalnog-savjeta-za-kulturu-miodrag-lekic-juce-podnio-ostavku/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Darija Mardjokić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 31 Jul 2022 11:30:42 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Art]]></category>
		<category><![CDATA[Ilija Šoškić]]></category>
		<category><![CDATA[Janko Nilović]]></category>
		<category><![CDATA[Miodrag Lekić]]></category>
		<category><![CDATA[Nacionalni savjet za kulturu]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/baranin-ilija-soskic-clan-nacionalnog-savjeta-za-kulturu-miodrag-lekic-juce-podnio-ostavku/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Članovi Nacionalnog savjeta za kulturu, koji je formirala Vlada Crne Gore, između ostalih, su i Baranin Ilija Šoškić, konceptualni umjetnik, Janko Nilović, kompozitor, aranžer i pijanista porijeklom iz Bara, dok je Miodrag Lekić Ćaki&#160;juče podnio ostavku. Vlada je obrazovala Nacionalni savjet sa zadatkom da prati i analizira stanje kulture u Crnoj Gori, kreira kulturnu politiku, [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/baranin-ilija-soskic-clan-nacionalnog-savjeta-za-kulturu-miodrag-lekic-juce-podnio-ostavku/">Baranin Ilija Šoškić član Nacionalnog savjeta za kulturu, Miodrag Lekić juče podnio ostavku</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph" style="font-size:18px"><strong>Članovi Nacionalnog savjeta za kulturu, koji je formirala Vlada Crne Gore, između ostalih, su i Baranin Ilija Šoškić, konceptualni umjetnik, Janko Nilović, kompozitor, aranžer i pijanista porijeklom iz Bara, dok je Miodrag Lekić Ćaki&nbsp;juče podnio ostavku.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Vlada je obrazovala Nacionalni savjet sa zadatkom da prati i analizira stanje kulture u Crnoj Gori, kreira kulturnu politiku, radi na unapređenju pojedinih oblasti i daje sugestije kada je riječ o strateškim dokumentima i programima razvoja kulture. </p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/04/miodrag-lekic-radio-bar01-1904-46qh.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/04/miodrag-lekic-radio-bar01-1904-46qh.jpg" alt="" class="wp-image-370" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/04/miodrag-lekic-radio-bar01-1904-46qh.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/04/miodrag-lekic-radio-bar01-1904-46qh-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/04/miodrag-lekic-radio-bar01-1904-46qh-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Na njegovom čelu je ministarka kulture i medija mr <strong>Maša Vlaović</strong>, a u ovom važnom tijelu je i Baranin Ilija Šoškić, koji živi na relaciji Rim &#8211; Split.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Šoškić je jedan od najpoznatijih svjetskih umjetnika u oblasti performansa i instalacije, bio je reprezentativac Jugoslavije u bacanju kladiva, rekorder Crne Gore od 1962.godine, motociklista, ljevičar.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Janko Nilović je još jedno poznato ime na svjetskoj umjetničkoj sceni, porijeklom iz Livara, kod Bara. </p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/07/janko-nilovic-radio-bar-7-2107-35jw.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/07/janko-nilovic-radio-bar-7-2107-35jw.jpg" alt="" class="wp-image-13316" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/07/janko-nilovic-radio-bar-7-2107-35jw.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/07/janko-nilovic-radio-bar-7-2107-35jw-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/07/janko-nilovic-radio-bar-7-2107-35jw-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Poslanik i nekadašnji diplomata, Miodrag Lekić Ćaki, juče je podnio ostavku na članstvo u Nacionalnom savjetu za kulturu, jer , kako je objasnio, &#8221; ne slažem se sa sastavom, odnosno izborom pojedinih njegovih članova&#8221;.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U Nacionalnom savjetu za kulturu su i: <strong>Roman Simović</strong> &#8211; violinista, <strong>Miloš Karadaglić</strong> &#8211; gitarista, <strong>Vlatko Gilić</strong> &#8211; režiser i scenarista, <strong>Ognjen Spahić</strong> &#8211; književnik, <strong>Lidija Dedović</strong> &#8211; rediteljka, mr <strong>Aleksandra Vuković</strong> &#8211; profesorica crnogorskog jezika i književnosti, <strong>Andrej Nikolaidis</strong> &#8211; književnik, <strong>Milena Mijović Durutović</strong> &#8211; vizuelna umjetnica, <strong>Rajko Todorović Todor</strong> &#8211; slikar, <strong>Teona Strugar </strong>&#8211; rediteljka i spisateljica, mr <strong>Nemanja Čavlović</strong> &#8211; muzeolog,&nbsp; <strong>Branko Banjević</strong> &#8211; književnik i <strong>Branko Perović </strong>&#8211; diplomata. </p><p>The post <a href="https://barinfo.me/baranin-ilija-soskic-clan-nacionalnog-savjeta-za-kulturu-miodrag-lekic-juce-podnio-ostavku/">Baranin Ilija Šoškić član Nacionalnog savjeta za kulturu, Miodrag Lekić juče podnio ostavku</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/baranin-ilija-soskic-clan-nacionalnog-savjeta-za-kulturu-miodrag-lekic-juce-podnio-ostavku/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Ilija Šoškić poklonio Sportsko-kulturnom centru Univerziteta CG fotografiju rada Bacanje kladiva</title>
		<link>https://barinfo.me/ilija-soskic-poklonio-sportsko-kulturnom-centru-univerziteta-cg-fotografiju-rada-bacanje-kladiva/</link>
					<comments>https://barinfo.me/ilija-soskic-poklonio-sportsko-kulturnom-centru-univerziteta-cg-fotografiju-rada-bacanje-kladiva/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Ivana Leković]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 13 Jun 2021 14:56:09 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Art]]></category>
		<category><![CDATA[Ilija Šoškić]]></category>
		<category><![CDATA[Sportsko kulturni centar Univerziteta CG]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/ilija-soskic-poklonio-sportsko-kulturnom-centru-univerziteta-cg-fotografiju-rada-bacanje-kladiva/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Crnogorski konceptualni umjetnik Ilija Šoškić poklonio je Sportsko-kulturnom centru Univerziteta CG fotografiju rada Bacanje kladiva, prve tautološke akcije koja se desila na bolonjskom stadionu Virtus. Izvršni direktor Sportsko-kulturnog centra Univerziteta Crne Gore Miloš Pavićević istakao je zadovoljstvo zbog izuzetnog gesta i poklona koji će izazvati sjajne reakcije svih onih koji u narednom periodu budu posjetili [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/ilija-soskic-poklonio-sportsko-kulturnom-centru-univerziteta-cg-fotografiju-rada-bacanje-kladiva/">Ilija Šoškić poklonio Sportsko-kulturnom centru Univerziteta CG fotografiju rada Bacanje kladiva</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph" style="font-size:18px"><strong>Crnogorski konceptualni umjetnik Ilija Šoškić poklonio je Sportsko-kulturnom centru Univerziteta CG fotografiju rada Bacanje kladiva, prve tautološke akcije koja se desila na bolonjskom stadionu Virtus.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Izvršni direktor Sportsko-kulturnog centra Univerziteta Crne Gore <strong>Miloš Pavićević</strong> istakao je zadovoljstvo zbog izuzetnog gesta i poklona koji će izazvati sjajne reakcije svih onih koji u narednom periodu budu posjetili studentski centar.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/06/ilija-soskic-2106-45zl.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/06/ilija-soskic-2106-45zl.jpg" alt="" class="wp-image-12684" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/06/ilija-soskic-2106-45zl.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/06/ilija-soskic-2106-45zl-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/06/ilija-soskic-2106-45zl-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">„Malo je ljudi kao što je g-din Šoškić koji su u svojoj
ličnosti spojili artističku i sportsku liniju. Njegova biografija govori sama
za sebe, a ovim poklonom još jednom je pokazao svoju veličinu i pravi odnos
prema onima koji su prioritetna grupa naših aktivnosti, a to su mladi kao
najveći potencijal svakog društva,” istakao je Pavićević.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Šoškićeva karijera traje duže od pola vijeka na
jugoslovenskoj, italijanskoj i evropskoj umjetničkoj sceni. Tokom umjetničke
karijere, uporedo je praktikovao atletske discipline pa će ostati upamćen&nbsp; kao crnogorski rekorder u bacanju kladiva,
prvak Jugoslavije, član Crvene Zvezde i Slavonije. Disciplina i upornost
omogućile su mu da sintetiše uporedo te dvije linije: artističku i sportsku.
Predstavljao je Jugoslaviju i Crnu Goru na različitim sportskim mitinzima, ali
i na svjetskoj sceni savremene umjetnosti. </p>



<p class="wp-block-paragraph">“Kako Ilija Šoškić decenijama razvija životnu i artistčku
strategiju umjetnosti mišljenja, tako je i ova akcija &#8211; mapiranje važnih
punktuma za jedno društvo, kao sto je studenstki&nbsp; centar, nastala tokom povratka Crnoj
Gori,&nbsp; u okviru retrospektive Mikrokozmi
Ilije Šoškića kustoskinje Nele Gligorović”, istakli su iz Sportsko kulturnog
centra Univerziteta Crne Gore.</p><p>The post <a href="https://barinfo.me/ilija-soskic-poklonio-sportsko-kulturnom-centru-univerziteta-cg-fotografiju-rada-bacanje-kladiva/">Ilija Šoškić poklonio Sportsko-kulturnom centru Univerziteta CG fotografiju rada Bacanje kladiva</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/ilija-soskic-poklonio-sportsko-kulturnom-centru-univerziteta-cg-fotografiju-rada-bacanje-kladiva/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Promovisana monografija o Iliji Šoškiću</title>
		<link>https://barinfo.me/promovisana-monografija-o-iliji-soskicu/</link>
					<comments>https://barinfo.me/promovisana-monografija-o-iliji-soskicu/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Željko Milović]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 28 May 2021 10:08:14 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Slikarstvo]]></category>
		<category><![CDATA[Ilija Šoškić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/promovisana-monografija-o-iliji-soskicu/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Monumentalna monografija “Ilija Šoškić“, posvećena maestru i svjetski priznatom umjetniku, predstavljena je preksinoć u Kolektoru u izdanju Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada. Na predstavljanju knjige su pored Šoškića govorile kustoskinja retrospektive i kourednica izdanja Nela Gligorović, sekretarka za kulturu i sport Ana Medigović i Dragica Čakić, rukovoditeljka arhiva Šoškić, kourednica izdanja i supruga [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/promovisana-monografija-o-iliji-soskicu/">Promovisana monografija o Iliji Šoškiću</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph" style="font-size:18px"><strong>Monumentalna monografija “Ilija Šoškić“, posvećena maestru i svjetski priznatom umjetniku, predstavljena je preksinoć u Kolektoru u izdanju Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Na predstavljanju knjige su pored Šoškića govorile kustoskinja retrospektive i kourednica izdanja <strong>Nela Gligorović</strong>, sekretarka za kulturu i sport <strong>Ana Medigović</strong> i <strong>Dragica Čakić</strong>, rukovoditeljka arhiva Šoškić, kourednica izdanja i supruga Ilije Šoškića.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/08/ilija-soskic-portret-1908-26ay.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/08/ilija-soskic-portret-1908-26ay.jpg" alt="" class="wp-image-2493" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/08/ilija-soskic-portret-1908-26ay.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/08/ilija-soskic-portret-1908-26ay-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/08/ilija-soskic-portret-1908-26ay-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Gligorović je pojasnila da Šoškićev opus ne može da trpi
kataloške formate, te je zbog toga urađena monografija.</p>



<p class="wp-block-paragraph">“Izdanje sadrži Šoškićeve teorijske traktate nastajale od
kraja osamdesetih do dvijehiljadite godine. Takođe, sadrži publikovane radijske
zapise nastajale na Radio Zagrebu u okviru emisije „Kulturni mozaik“ tokom
1988. i 1989. godine”, rekla je Gligorović.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Prema njenim riječima, Ilija Šoškić je konceptualac,
pripada tekovinama druge polovine XX vijeka i njegov rad prolazi kroz različite
faze.</p>



<p class="wp-block-paragraph">“Ilijina umjetnost je opravdana tautologijama, odnosno
logičkim istinitim iskazima”, kazala je Gligorović i dodala da će sljedeće
godine biti 60 godina od početka Šoškićeve umjetničke prakse.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/05/soskic-monografija-1-2105-51kx.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="1024" height="620" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/05/soskic-monografija-1-2105-51kx.jpg" alt="" class="wp-image-12359" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/05/soskic-monografija-1-2105-51kx.jpg 1024w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/05/soskic-monografija-1-2105-51kx-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/05/soskic-monografija-1-2105-51kx-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Ono što je interesantno, kako je kazala, je to da je
Šoškić jedan od pionira novih jugoslovenskih umjetničkih praksi koje nastaju
krajem šezdesetih godina.</p>



<p class="wp-block-paragraph">“Vaninstitucionalno djelovanje, javni fizički prostor,
demistifikacija umjetničkog čina koja se dešava u Osijeku 1968. godine su počeci
važni za evropsku umjetnost. Važno je da znamo da je sa našeg geografskog
prostora potekla takva artistička gromada priznata u svijetu”, ocijenila je
ona.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Gligorović je ukazala da se u monografiji nalaze
biografski i bibliografski podaci.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Čakić je istakla da je Šoškićeva supruga 35 godina i to
je razlog što je počela skupljati umjetnikovu arhivsku građu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">“Ilija je napuštao sve. Napustio je Osijek zbog svoje
političke i mentalno političke aktivnosti. Prvi odlazak je iz Osijeka, drugi iz
Rima opet iz istih razloga. Treći je odlazak iz Dubrovnika, a četvrti takođe iz
Rima. Ovo je njegov dolazak. Možda je ova knjiga važna kao i njen presjek u
tekstovima”, kazala je Čakić i dodala da govori i svjedoči o periodu od 1986.
godine.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Čakić je naglasila da metafizičnost i vremenski proces
korespondira njegovom radu i to je ono što su monografijom htjeli priblžiti
umjetničkoj javnosti. “Knjigom nudimo provokaciju za nekim novim znanjima”,
zaključila je Čakić.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/08/ilija-soskic-pazolini-palic-1908-58ac.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/08/ilija-soskic-pazolini-palic-1908-58ac.jpg" alt="" class="wp-image-2492" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/08/ilija-soskic-pazolini-palic-1908-58ac.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/08/ilija-soskic-pazolini-palic-1908-58ac-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/08/ilija-soskic-pazolini-palic-1908-58ac-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Kako je rečeno, Šoškić sedamdesetih godina spada u sam
vrh italijanske i evropske neoavangarde. Praktikuje umjetnost isključivo u
ideološkoj funkciji. Rad „Pucanj u zid“ je postao kultni rad.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Šoškić je kazao da se konceptualna umjetnost rađala baš u
Lenjinu, a kasnije u Mao Ce Tungu.</p>



<p class="wp-block-paragraph">“To je nauka koja je dokazivala da može da postoji
permanetna stalna revolucija. Bio sam tada u ideologiji i politici. Uspio sam
da prebrodim krizu kraja ideologije”, kazao je Šoškić.</p>



<p class="wp-block-paragraph">On se prisjetio mnogih događaja iz bogatog artističkog
života i ličnih iskustava. “Čudne su stvari koje umjetnik zaokruži, napravi,
definiše i potpiše. Umjetnik postaje umjetničko djelo”, kazao je Šoškić.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Govorio je i o njegovm postideološkom ciklusu. Njegov
ulazak u matematiku je bila inspiracija. “Nisam siguran ni u šta, sve je pod
posmatranjem i istraživanjem”, kazao je Šoškić.</p>



<p class="wp-block-paragraph">On je pojasnio da je konceptualna umjetnost opasna. “Sve
tradicionalno u umjetnosti će nam doći na naplatu”, zaključio je Šoškić. </p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/08/ilija-soskic-osamdesete-1908-71of.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/08/ilija-soskic-osamdesete-1908-71of.jpg" alt="" class="wp-image-2491" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/08/ilija-soskic-osamdesete-1908-71of.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/08/ilija-soskic-osamdesete-1908-71of-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2019/08/ilija-soskic-osamdesete-1908-71of-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Medigović je kazala da Sekretarijat pruža disperzivnu
podršku razvoju kulture u zajednici i širi misiju o potrebi shvatanja
bezgraničnih svjetova kulture kao postamenata civilzacijskih vrijednosti 21.
vijeka.</p>



<p class="wp-block-paragraph">“Duže od pola vijeka Ilija Šoškić egzistira na evropskoj
sceni savremene umjetnosti prezentujući preko svog opusa i priču o maloj i
ljutoj zemlji koja nije do kraja etablirala značaj djela umjetnika”, rekla je
Medigović.</p>



<p class="wp-block-paragraph">O značaju opusa maestra Šoškića na razvoj savremenih
umjetničkih praksi suvišno je govoriti, smatra ona.</p>



<p class="wp-block-paragraph">“O umjetniku i misliocu Iliji Šoškiću svijet piše
decenijama unazad. Važna je njegova retrospektiva za crnogorsko društvo i
umjetničku javnost, kao i monografija koja je od višestrukog značaja, jer
ostavljamo legat crnogorskoj publici za edukaciju i unapređenje budućih praksi
kao svjedočanstvo za istraživače i buduće generacije”, kazala je Medigović.</p><p>The post <a href="https://barinfo.me/promovisana-monografija-o-iliji-soskicu/">Promovisana monografija o Iliji Šoškiću</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/promovisana-monografija-o-iliji-soskicu/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Večeras promocija monografije posvećene Iliji Šoškiću</title>
		<link>https://barinfo.me/veceras-promocija-monografije-posvecene-iliji-soskicu/</link>
					<comments>https://barinfo.me/veceras-promocija-monografije-posvecene-iliji-soskicu/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vjera Kv.]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 26 May 2021 10:51:01 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Art]]></category>
		<category><![CDATA[Ilija Šoškić]]></category>
		<category><![CDATA[monografija]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/veceras-promocija-monografije-posvecene-iliji-soskicu/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Promocija monografije posvećene Iliji Šoškiću, Baraninu koji već pet decenija  živi i stvara u Rimu, biće održana večeras u 19 sati u prostoru Kolektora. Urednice izdanja su Nela Gligorović i Dragica Čakić, a na promociji će, pored urednica, govoriti i sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada Ana Medigović i umjetnik Ilija Šoškić. Monografija [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/veceras-promocija-monografije-posvecene-iliji-soskicu/">Večeras promocija monografije posvećene Iliji Šoškiću</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph"><strong>Promocija monografije posvećene Iliji Šoškiću, Baraninu koji već pet decenija  živi i stvara u Rimu, biće održana večeras u 19 sati u prostoru Kolektora. Urednice izdanja su Nela Gligorović i Dragica Čakić, a na promociji će, pored urednica, govoriti i sekretarka Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada Ana Medigović i umjetnik Ilija Šoškić.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Monografija izlazi u izdanju Sekretarijata za kulturu i sport, a u okviru retrospektive ,,Mikrokozmi Ilije Šoškića“ koja je otvorena 15. maja i trajaće do 15. juna. Ilija Šoškić je jedan od pionira video i performans umjetnosti čiji je rad uticao na sljedeće generacije umjetnika na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Duže od pet decenija aktivizam Ilije Šoškića prisutan je na evropskoj umjetničkoj sceni. U okviru retrospektive <strong>,,Mikrokozmi Ilije Šoškića“</strong> u Podgorici producirane su instalativne forme, foto-dokumentacija i ostali radovi Šoškićeve umjetničke prakse.</p><p>The post <a href="https://barinfo.me/veceras-promocija-monografije-posvecene-iliji-soskicu/">Večeras promocija monografije posvećene Iliji Šoškiću</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/veceras-promocija-monografije-posvecene-iliji-soskicu/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>U Podgorici otvorena retrospektivna izložba Ilije Šoškića</title>
		<link>https://barinfo.me/u-podgorici-otvorena-retrospektivna-izlozba-ilije-soskica/</link>
					<comments>https://barinfo.me/u-podgorici-otvorena-retrospektivna-izlozba-ilije-soskica/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Željko Milović]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 16 May 2021 14:10:51 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Slikarstvo]]></category>
		<category><![CDATA[Ilija Šoškić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/u-podgorici-otvorena-retrospektivna-izlozba-ilije-soskica/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Retrospektivnu izložbu &#8220;Mikrokozmi&#160;Ilije Šoškića&#8221;, sinoć su u podgoričkom Kolektoru otvorili autor&#160;Ilija Šoškić&#160;i kustoskinja&#160;Nela Gligorović. Izložba je nastala u produkciji Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada u okviru koje će sve do 15. juna biti realizovan gravitirajući program o vezama umjetnosti i ideologije, prezentovani stvaraoci mlađe generacije i gostujuća predavanja nezavisnih istraživača post-jugoslovenskog prostora, navode [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/u-podgorici-otvorena-retrospektivna-izlozba-ilije-soskica/">U Podgorici otvorena retrospektivna izložba Ilije Šoškića</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph" style="font-size:18px"><strong>Retrospektivnu izložbu &#8220;Mikrokozmi&nbsp;Ilije Šoškića&#8221;, sinoć su u podgoričkom Kolektoru otvorili autor&nbsp;Ilija Šoškić&nbsp;i kustoskinja&nbsp;Nela Gligorović.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Izložba je nastala u produkciji Sekretarijata za kulturu i sport Glavnog grada u okviru koje će sve do 15. juna biti realizovan gravitirajući program o vezama umjetnosti i ideologije, prezentovani stvaraoci mlađe generacije i gostujuća predavanja nezavisnih istraživača post-jugoslovenskog prostora, navode iz Glavnog grada.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/05/retrospektivno-ilija-soskic-3-2105-20yg.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/05/retrospektivno-ilija-soskic-3-2105-20yg.jpg" alt="" class="wp-image-12321" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/05/retrospektivno-ilija-soskic-3-2105-20yg.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/05/retrospektivno-ilija-soskic-3-2105-20yg-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/05/retrospektivno-ilija-soskic-3-2105-20yg-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">“U okviru retrospektive &#8216;Mikrokozmi Ilije Šoškića&#8217; producirane su instalativne forme, foto-dokumentacija i ostali radovi Šoškićeve umjetničke prakse, a svi zainteresovani izložbu mogu pogledati svakog dana, osim nedjeljom, od 12.00-20.00h”, navode u saopštenju.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kako je saopšteno, program će biti nastavljen već u utorak 18. maja, kada će se održati koncert Crnogorskog orkestra mladih u 20.00h.</p>



<p class="wp-block-paragraph">“Promocija monografije Ilije Šoškića zakazana je za 26. maj u 19:00, a 29. maja je izvođenje ambijentalno-instalativnog djela Milice Vukadinović &#8216;Sfere mikrokozme&#8217;. Drugog juna u 19.00 održaće se predavanje Primoža Krašoveca &#8216;Realna subsumpcija kapitala&#8217;. Stručno vođenje kroz izložbu &#8216;Mikrokozmi Ilije Šoškića&#8217; zakazano je za 7.jun u 19.00h, a 9. juna razgovor sa Igorom Štiksom o kapitalizmu, novoj ljevici i novom romanu W (Moderatorka: Nela Gligorović)”, dodaju iz Glavnog grada.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/05/retrospektivno-ilija-soskic-1-2105-27dv.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/05/retrospektivno-ilija-soskic-1-2105-27dv.jpg" alt="" class="wp-image-12319" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/05/retrospektivno-ilija-soskic-1-2105-27dv.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/05/retrospektivno-ilija-soskic-1-2105-27dv-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/05/retrospektivno-ilija-soskic-1-2105-27dv-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Ilija Šoškić (1935) rođen je u crnogorskoj porodici u Metohiji
(Zetskoj banovini). Pohađao je Umjetničku školu u Herceg Novom i Peći,
Akademiju lijepih umjetnosti u Beogradu i Bolonji. Živi i radi u Splitu. Ilija
Šoškić je jedan od pionira video i performans umjetnosti čiji je rad uticao na
sljedeće generacije umjetnika na prostoru nekadašnje Jugoslavije. Duže od pet
decenija aktivizam Ilije Šoškića prisutan je na evropskoj umjetničkoj sceni.</p><p>The post <a href="https://barinfo.me/u-podgorici-otvorena-retrospektivna-izlozba-ilije-soskica/">U Podgorici otvorena retrospektivna izložba Ilije Šoškića</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/u-podgorici-otvorena-retrospektivna-izlozba-ilije-soskica/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
		<item>
		<title>Retrospektiva umjetničkog djela Baranina Ilije Šoškića u Podgorici</title>
		<link>https://barinfo.me/retrospektiva-umjetnickog-djela-baranina-ilije-soskica-u-podgorici/</link>
					<comments>https://barinfo.me/retrospektiva-umjetnickog-djela-baranina-ilije-soskica-u-podgorici/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[RB / BI]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 14 May 2021 10:07:21 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[Art]]></category>
		<category><![CDATA[Ilija Šoškić]]></category>
		<category><![CDATA[Retrospektiva]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://barinfo.me/retrospektiva-umjetnickog-djela-baranina-ilije-soskica-u-podgorici/</guid>

					<description><![CDATA[<p>Retrospektivna izložba umjetnika Ilije Šoškića ,,Mikrokozmi“ biće otvorena u subotu, 15. maja, u 20 sati u Kolektoru (nekadašnji Titeks). Izložba je nastala u produkciji Sekretarijata za kulturu i sport Glavnoga grada i trajaće do 15. juna, a tokom narednih 30 dana biće realizovani brojni prateći programi. U okviru retrospektive producirane su instalativne forme, foto-dokumentacija i [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://barinfo.me/retrospektiva-umjetnickog-djela-baranina-ilije-soskica-u-podgorici/">Retrospektiva umjetničkog djela Baranina Ilije Šoškića u Podgorici</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<p class="wp-block-paragraph" style="font-size:18px"><strong>Retrospektivna izložba umjetnika Ilije Šoškića ,,Mikrokozmi“ biće otvorena u subotu, 15. maja, u 20 sati u Kolektoru (nekadašnji Titeks). Izložba je nastala u produkciji Sekretarijata za kulturu i sport Glavnoga grada i trajaće do 15. juna, a tokom narednih 30 dana biće realizovani brojni prateći programi. U okviru retrospektive producirane su instalativne forme, foto-dokumentacija i ostali radovi Šoškićeve umjetničke prakse.</strong></p>



<p class="wp-block-paragraph">Sekretarka za kulturu i sport <strong>Ana Medigović </strong>kazala je na jučerašnjoj konferenciji za novinare da je ova retrospektiva prilog novim osnaživanjima umjetnosti.</p>



<p class="wp-block-paragraph">“Velika nam je čast što je Ilija Šoškić prihvatio poziv <strong>Nele Gligorović</strong> i Sekretarijata za kulturu i sport i odlučio da zajedno rekonstruišemo više od pola vijeka njegove karijere. Posebna je čast biti izdavač monografije posvećene Šoškiću kao prilog istraživanju budućim generacijama. Za crnogorsko društvo i umjetničku javnost retrospektiva je od višestrukog značaja,” kazala je Medigović.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Kustoskinja izložbe i urednica programa Nela Gligorović
podsjetila je da aktivizam Šoškića traje duže od pedeset godina na
jugoslovenskoj, italijanskoj, evropskoj i svjetskoj sceni.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/05/ilija-soskic-podgorica-2-2105-54vc.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/05/ilija-soskic-podgorica-2-2105-54vc.jpg" alt="" class="wp-image-12058" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/05/ilija-soskic-podgorica-2-2105-54vc.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/05/ilija-soskic-podgorica-2-2105-54vc-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/05/ilija-soskic-podgorica-2-2105-54vc-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">-“Ilija je jedna od referenci neoavangardnih praksi
sedamdesetih, ali i praksi druge polovine dvadesetog vijeka. Retrospektiva će
samo pokušati da da mali uvid i potencijalni doprinos prezenatciji tog golemog
opusa. Izložba nosi naziv ,,Mikrokozmi“. Referiše i na Njegoševo djelo ,,Luča
mikrokozma“. Upravo taj naziv želi da aspektuje i uputi na različitost svjetova
mislioca Šoškića, na različite evolutivne i razvojne faze jedne ozbiljne
individue ,” kazala je Gligorović.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Šoškić je kazao da je u Crnu Goru došao poslije deset
godina.</p>



<p class="wp-block-paragraph">“ Poslije Venecijanskog bijenala i onog projekta Marine
Abramović u kojem sam učestvovao&#8230; Tu se i završila čitava stvar koja je bila
vezana za projekat ,,Obod“. Onda sam se vratio nazad u Rim. Kada je pala ta
stvar, plus onaj Bijenale princa Petrovića, vidio sam da je situacija
zatvorena, nema dobre volje, nema interesa prema svijetu, prema onome što se
dešava na planeti. Umjetnost je planetarna stvar. Nema granice između mene i
kineskih, ruskih, američkih umjetnika,” kazao je Šoškić.</p>



<p class="wp-block-paragraph">On se zahvalio čitavoj ekipi ljudi koja je radila na ovoj
retrospektivnoj izložbi.</p>



<p class="wp-block-paragraph">“To je prvo otvaranje u Crnoj Gori koje doživljavam. Imam i neku emociju,” rekao je Šoškić.</p>



<figure class="wp-block-image aligncenter size-full"><a href="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/05/ilija-soskic-podgorica-2-2105-54vc.jpg"><img loading="lazy" decoding="async" width="800" height="484" src="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/05/ilija-soskic-podgorica-2-2105-54vc.jpg" alt="" class="wp-image-12058" srcset="https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/05/ilija-soskic-podgorica-2-2105-54vc.jpg 800w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/05/ilija-soskic-podgorica-2-2105-54vc-300x182.jpg 300w, https://barinfo.me/wp-content/uploads/2021/05/ilija-soskic-podgorica-2-2105-54vc-768x465.jpg 768w" sizes="(max-width: 800px) 100vw, 800px" /></a></figure>



<p class="wp-block-paragraph">Retrospektivna izložba djela Ilije Šoškića ,,Akcione forme“,
u muzejima savremene umetnosti u Novom Sadu i Beogradu, bila je otvorena 2018.
godine.</p>



<p class="wp-block-paragraph">“Drugačije je bilo u Beogradu, a drugačije je ovdje. Ovdje sam kod kuće, a u Beogradu sam, na neki način, osjećao da sam stranac. Postavku u Beogradu obilazila su djeca iz škola, a svaki dan smo imali vođenje publike kroz izložbu. Uvijek sam izbjegavao akademizam, izbjegavao sam sve te konvecionalne, institucionalne stvari jer je to bila moja ideologija u borbi za maksimalnim oslobađanjem,” istakao je Šoškić, jedan od pionira video i performans umjetnosti, čiji je rad uticao na nove generacije umjetnika na prostoru nekadašnje Jugoslavije.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ilija Šoškić (1935.) rođen je u crnogorskoj porodici u
Metohiji (Zetskoj banovini), odakle je sa roditeljima, braćom i sestrom 1941.
stigao u Bar, gdje je na Pristanu živio do odlaska na fakultet u Beograd, a
nakon toga u Rim, gdje je živio do prije nekoliko godina. Trenutno živi i radi
u Splitu.&nbsp; Ilija Šoškić je jedan od
pionira video i performans umjetnosti čiji je rad uticao na generacije
umjetnika na prostoru nekadašnje Jugoslavije.&nbsp;
Duže od pet decenija aktivizam Ilije Šoškića prisutan je na evropskoj
umjetničkoj sceni. Ovaj harizmatični umjetnik širokog obrazovanja bio je i
vrhunski sportista ( sa bratom i prvim istaknutim barskim sportistima trenirao
je u sali “Partizan” na Pristanu), reprezentativac Jugoslavije u bacanju
kladiva, a još uvijek drži crnogorski rekord u ovoj disciplini.</p>



<p class="wp-block-paragraph">U okviru retrospektive Mikrokozmi Ilije Šoškića u Podgorici
producirane su instalativne forme, foto-dokumentacija i ostali radovi Šoškićeve
umjetničke prakse.</p>



<p class="wp-block-paragraph">Izložbu će pratiti i nekoliko pratećih programa. Tako će već
18. maja u 20 sati biti održan koncert Crnogorskog orkestra mladih, a 26. maja
u 19 sati biće promovisana monografija Šoškića, čije su urednice Dragica Čakić
i Nela Gligorović. Izvođenje ambijentalno-instalativnog djela Milice Vukadinović
,,Sfere mikrokozme“ zakazano je za 29. maj u 20 sati. Predavanje Primoža
Krašoveca ,,Realna subsumpcija kapitala“ biće održano 2. juna u 19 sati, a 7.
juna biće organizovano vođenje kroz izložbu i razgovor sa studentima Falulteta
političkih nauka i akademije sa Cetinja. Razgovor sa Igorom Štiksom ,,O
kapitalizmu, novoj ljevici i novom romanu W“ zakazan je za 9. jun u 19 sati.</p><p>The post <a href="https://barinfo.me/retrospektiva-umjetnickog-djela-baranina-ilije-soskica-u-podgorici/">Retrospektiva umjetničkog djela Baranina Ilije Šoškića u Podgorici</a> first appeared on <a href="https://barinfo.me">BARinfo</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://barinfo.me/retrospektiva-umjetnickog-djela-baranina-ilije-soskica-u-podgorici/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
