Po tom istraživanju, sprovedenom putem online upitnika na uzorku od 819 mladih ljudi iz Crne Gore, mladi najviše koriste Instagram (93,4 odsto), YouTube (82,5 odsto) i TikTok (76,7 odsto). Gotovo 46 odsto mladih prati influensere, 44 odsto koristi mreže za praćenje muzičkog sadržaja, dok 31 odsto prati meme stranice i humoristični sadržaj. Više od pet sati na društvenim mrežama provede 18 odsto mladih.

“Ove platforme se svakodnevno koriste za informisanje i zabavu, ali zbog njihovog prekomjernog korišćenja, one takođe imaju moć da oblikuju stavove mladih. Prema podacima istraživanja o društvenim mrežama, među mladima u Crnoj Gori po pitanju sadržaja dominiraju influenseri (kreatori sadržaja sa većim uticajem), muzika i humor – 46 odsto mladih na društvenim mrežama prati influensere, 44 odsto koristi društvene mreže za praćenje muzičkog sadržaja, a 31 odsto prati meme stranice i humoristični sadržaj. Kada je riječ o platformama kojima su mladi najviše izloženi, na prvom mjestu je Instagram (93,4%), zatim YouTube (82,5%) i TikTok (76,7%)”, saopšteno je iz Juventasa.

Za razliku od tradicionalnih medija, dodaju, društvene mreže nisu samo prostor u kojem mladi konzumiraju sadržaj, već i prostor za izgradnju identiteta i usvajanje obrazaca ponašanja digitalnih uzora.

Treća decenija XXI vijeka započela je na način kakav je malo ko očekivao samo nekoliko decenija ranije. Futuristički orwelovski snovi počeli su da se ostvaruju. Radio se sluša samo u prodavnicama, kafićima ili najčešće automobilima, tiraži štampanih medija vrtoglavo padaju, a televizija je morala pronaći način da se promijeni i nizom senzacija privuče gledaoce. Čitav mikrouniverzum se preselio na mali ekran tableta i mobilnih telefona (mobile devices), od kojih se, naročito oni mlađi, ne odvajaju ni u najintimnijim momentima života. Internet i digitalni mediji postali su sluga i gospodar bez kojih se ne može.

Svijetom dominiraju nove generacije, kojima je potpuno normalno da budu povezane na internet čim ujutro otvore oči, pa čitavim danom do odlaska na spavanje. Informacije koje zahtijevaju su mahom simplificirane i prilagođene aktuelnom momentu konzumacije u što kraćem vremenskom intervalu, uz adekvatnu fotografiju, ali i ono što je specifikum elektronskih izdanja – hiperlinkom koji ga vodi do povezanog sadržaja (tekstovi, slike, drugi portali…), ukoliko želi dalje da istražuje. Njima za informacije nisu potrebne novine, naći će što ih zanima bez problema na nekom od sličnih sajtova ili na društvenim mrežama, ako portal koji najčešće posjećuju nije objavio vijest. Uostalom, medijski magnat Rupert Murdoch je još 2. februara 2011. u Njujorku objavio prvi broj dnevnih novina “The Daily”, specijalno napravljenih za i-pod, uz pretplatu od jedan dolar nedjeljno i 40 dolara godišnje. A u tom listu su bile sve najosnovnije informacije koje trebaju prosječnom Amerikancu.

Na internetu posjetilac sam bira što će čitati, ali i što će mu biti ponuđeno. Algoritmi na globalnoj mreži nepogrješivo svrstavaju konzumenta u kategorije kojima pripada po afinitetima – nikada se, naime, neće desiti da čitaocu pulp literature ili posjetiocu erotskih sajtova internet ponudi na uvid kakvo naučno djelo ili članak sa stručnom sadržinom.

Don Tapscott, kanadski autor, konsultant i govornik, specijalizovan za poslovnu strategiju, organizacionu transformaciju i ulogu tehnologije u poslovanju i društvu, tvrdi da je nova, tzv. “N-generacija” (od Net) “gladna za izražavanjem, otkrivanjem, sopstvenim razvojem”, te da je “njihova veza sa digitalnom tehnologijom intuitivna i spontana, život prožet medijskim sadržajima, a pažnja u svakom trenutku vezana za neki medijski sadržaj koji do njih dolazi brojnim kanalima, platformama, aplikacijama”. To se umnogome poklapa sa svakodnevnim jadikovkama roditelja koji se žale kako njihova djeca “ne čitaju i ne uče”, te, kao konkluziju, prosuđuju da su nove generacije gluplje od onih ranijih.

To, naravno, nema veze sa istinom.

N-generacija nema način dobijanja informacija čitanjem, njihov sistem sticanja znanja je auditivan ili filmičan (youtube influenseri, blogovi, podcasti, društvene mreže…), uz kratke senzacije koje privlače pažnju i čine da se sadržaj brzo obradi i sublimira. Instant gratifikacija u sekundi zadovolji potrebu konzumenta, koji nema koncentraciju, niti potrebu da se udubi u bilo što ozbiljnije, jer ta sposobnost nije potrebna u digitalnom svijetu. Takav je uostalom i njihov vokabular na mobilnim uređajima, uz mnoštvo skraćenica i grafema.

“Povezanost između mladih i influensera bazira se na neformalnoj, ličnoj i emocionalno bliskoj komunikaciji, te je samim tim uticaj uzora veći nego što je bio ranije. TikTok, Instagram i YouTube su tri platforme koje se baziraju na video sadržaju, ali svaka od ovih platformi ima različitu ulogu u svakodnevici mladih. TikTok je najizraženije vezan za ‘skrolovanje’, impulsivnu zabavu i kratku pažnju. Instagram služi za vizuelno predstavljanje identieta i praćenje ljudi i brendova. YouTube ima najraznovrsniji sadržaj i može obuhvatati i edukativnu i informativnu upotrebu. Ove razlike ukazuju na to da potrebe mladih po pitanju konzumiranja sadržaja nisu jedinstvene. Svaka platforma ima svoju funkciju od brze razonode, preko vizuelnog samopredstavljanja do sadržajnijeg informisanja i učenja. Društvene mreže nisu više samo dio svakodnevice, one je aktivno oblikuju”, jasno stoji i u današnjem prezentovanju istraživanja Juventasa, koje je odrađeno uz finansijsku podršku Britanske ambasade u Podgorici.

Prelazak na digitalne platforme jeste, dakle, neminovnost medija ako žele da opstanu, samo je pitanje kakvu će formu odabrati. Novo komercijalno novinarstvo, koje je preuzelo primat naročito u zemljama tranzicije, povlađuje porivima čitalaca i od njih pravi ne previše obrazovane i načitane korisnike sa niskim stupnjem opšte kulture, često agresivne, gladne senzacionalizma, koji će se u komentarima u tim istim medijima boriti i pozivati na rat do istrebljenja do posljednje kapi (tuđe) krvi.

Ti isti komentari, koji su danas sastavni dio informacionog medijskog svijeta (pa se čak i, obrađeni, ili u sirovoj formi, prezentuju u novom tekstu, što postaje svojevrsni perpetuummobile instant novinarstva), daju privid važnosti čitaocu i stavljaju ga u ravan onih koji stvaraju sliku stvarnosti i samim tim postaju bitni dio “kolektivnog ja”.

U doktorskoj disertaciji Daniele B. Uhrich na Univerzitetu Vircburg uvodi se termin “klikonično” (kovanica od “klik” i “ikonično”) i navodi da korisnici na sajtovima otvaraju baš takve, “klikonične” sadržaje, “puštajući da ih vlastiti nos vodi preko hiperlinkova kao psa tragača miris lovine”.

Najjači adut interneta – “medija za komuniciranje” – jeste to što u sebi integriše sve klasične medije, pa ih pobjeđuje njihovim oružjem, uzimajući od svakog upravo ono što mu treba. Uz to, ne treba prenebregnuti ni činjenicu da, za razliku od štampanih izdanja, gde je dominantno plaćanje pretplate ili jednokratna kupovina, kod on-line medija dominira politika finansiranja kroz oglašavanje, pa su informacije uglavnom dostupne bez nadoknade.

Posve je sigurno da sadašnje generacije prisustvuju najvažnijem činu u viševjekovnoj istoriji borbe za transformaciju medija. Izazovi digitalnog doba kreiraju dvije vrste posmatrača stratišta ovog čina: na jednoj su strani starije generacije koje ne žele da posve odustanu od uvriježenih obrazaca ponašanja, ali se ipak prilagođavaju, shvatajući da možeš da “sačuvaš sebe od promene samo putem promene” (EkV), a na drugoj junaci mladi novog doba kojima će, nastavi li se neminovnost modernizacije i otuđenja ovim tempom, Šobićevi stihovi “Sjedim sam na trotoaru, prebijenu nemam paru i čitam stare novine…” zvučiti kao anahroni somnabulizam junaka iz davno odgledanog filma. 

The post Internet i digitalni mediji: Sluga i gospodar bez kojih se ne može first appeared on BARinfo.

Prošle godine, u martu, bila je oformljena slična stranica. Na njoj su bile postavljene vijesti koje se i inače nalaze na našem sajtu, ali i neke čiji autori nisu novinari Bar Infa i Radio Bara. Profil je prijavljen instagramu kao lažan, a o svemu je obaviještena i Uprava policije, Odjeljenje za cyber criminal, nakon čega je ugašen.

Iste korake preduzećemo i ovoga puta.

The post Oprez: Lažna Instagram stranica sajta Bar Info first appeared on BARinfo.

Oduvijek je voljela da piše, a njena ljubav prema knjigama i pisanju potiče još iz osnovne škole. Ipak, Ilmina “priča” na Instagramu počela je prilično spontano.

“Nisam imala običaj da objavljujem svoje priče na društvenim mrežama, ali jedna rečenica u opisu fotografije se pretvorila u dvije, zatim u čitav pasus, a kasnije je to postalo i mnogo duže. Interesovanje ljudi je raslo, sve više njih je ulazilo na moj profil i upućivali su mi lijepe riječi, tako da sam se u jednom periodu oslobodila i jednostavno je to krenulo samo od sebe”, prisjeća se Ilma.

Njen profil i rad prati više od 11 hiljada ljudi, a Ilma kaže da, kada je započinjala ovu priču, nije očekivala da će privući toliko osoba.

“Razmišljala sam o tome kao o nekom svom ventilu. Gledala sam na to jednostavno kao na virtuelni dnevnik, znala sam da postoje sigurno ljudi koji će se pronaći u nekim rečenicama. Krenula sam iz nekog svog oslobađanja, uopšte ne misleći o brojkama, a to je rezultiralo sa dosta pratioca koji mi se svakodnevno javljaju”, objašnjava.

Njene priče mogu se podijeliti u dvije grupe. Prva prikazuje imaginarne priče, a druga potiče od njenih svakodnevnih dešavanja.

“To su priče o neobičnim ljudskim životima koje su mahom izmišljene i svode se na razne događaje. Tako se može naći priča o djevojci koja je izgubila posao, o čovjeku koji vodi bitku sa depresijom, zatim priča o odrastanju jednog dječaka… U suštini su to imaginarne priče, iako ih često povezujem sa događajima koje čujem, pa povežem stvarnost i maštu. A drugi dio baš predstavljaju neke priče iz dnevnika – to su neke moje brige, mali problemi, pisma majci, način na koji ja prevazilazim neke svoje komplekse, iskazujem sreću…”, navela je Ilma.

Mlada spisateljica ističe da je pisanje jako bitan faktor u njenom životu.

“Ne mogu da kažem da je to samo hobi, jer nije, ja ako ne pretočim nešto u riječi, jednostavno smatram da će to da nestane. Smatram da sve živi ako je zapisano – živi duže, živjeće poslije mene, ljudi o kojima pišem živjeće vječno zbog riječi koje su o njima zapisane. Sve što mi se desilo, bilo to pozitivno ili negativno, ostavilo je neki trag i samim tim što postoji zapisano, tačno je da se desilo. Ako nije zapisano, kao da se nije ni desilo. Zbog toga pišem i zato mi pisanje toliko mnogo znači”, objasnila je.

Ilma je otkrila da spada u grupu “dosadnih” čitača, objašnjavajući to činjenicom da su joj se uvijek, čak i kroz srednju školu, sviđale lektire.

“U tim godinama lektire nisu nešto što volimo da čitamo, ali meni su se uvijek sviđale i ostala sam takav tip. Iako čitam dosta, uvijek se vraćam ‘Tvrđavi’ Meše Selimovića. To je knjiga koju ću uvijek da preporučim nekome ako je nije pročitao. Pročitala sam je u četvrtom srednje i ostavila je na mene veliki utisak, kao i ‘Na Drini ćuprija’ od Iva Andrića. Čitam mnogo i čitam svašta. Izuzetno volim i od Gordera ‘Djevojku sa pomorandžama’, jedino ne pribjegavam trilerima, krimi romanima, ja sam tradicionalan tip čitača”, kazala je Karađuzović.

Još u najranijim razredima spoznala je da ima dar i potrebu da piše, a sjeća se i prvog sastava koji je obilježio početak njenog spisateljskog života.

“Zvao se ‘Riječi padoše tišinom sobe kao kamenje u jezero’, uvijek sam voljela slobodne teme i posebno sam ih cijenila, jer sam mogla slobodno da pišem i da pogodim taj dramski efekat riječi koje su izgovorene”, kazala je.

Karađuzović navodi da inspiraciju najviše pronalazi u ljudima i u svakodnevnim dešavanjima.

“Mašta je najbitnija kod svakog ko piše. U jednom periodu sam često putovala vozom i toliko sam kratkih odlomaka čula u razgovorima sa ljudima, da bih potom stvorila sliku šta je tu moglo da se desi. Inspiraciju pronalazim gotovo u svemu, najviše u ljudima i njihovim pričama kojima sama domaštam kraj”, objasnila je.

Ilmin profil uglavnom prate žene, a sa većinom njih se i sprijateljila.

“Instagram je zaista postao bitan. Trudim da odgovorim na baš svaku poruku koja mi stigne, ti razgovori često postanu privatni. Ljudi mi otkrivaju svoju privatnost i drago mi je što mi vjeruju toliko, mada ne znam čime sam to zaslužila. Pratioci mi pišu jako fine stvari, imaju dosta pozitivne komentare i imam osjećaj kao da poznajem skoro sve njih koji mi se javljaju. Razvila sam divna prijateljstva i poznanstva”, otkrila je Karađuzović.

Kaže da bi lagala ako bi kazala da nikada nije razmišljala da svoje “Instagram priče” pretoči u knjigu, ali da, za sada, nema konkretne planove.

“Vjerujem da smo svi mi koji smo nekad nešto pisali i koji se toliko tome dajemo in a takav način, da smo maštali o tome da te riječi budu odštampane, da imaju korice i posvetu. Nadam se tome, ali nemam konkretnih planova, jer isto kao što sam počela sve ovo, ne želim da planiram takve stvari. Čekam i vidjeću šta će vrijeme da mi donese i kako ću sve to da razvijem, ali neću odustati od toga jer to definitivno postoji kao zamisao u mojoj glavi”, objasnila je.

Ilma navodi i to da joj je podrška porodice od krucijalne važnosti.

“Svoje tekstove sam uvijek prvo majci čitala, jer mi je njeno mišljenje bilo izuzetno važno. Onda sam s godinama shvatila da je ona možda previše sugestivna, ali svakako su mi prijale njene pozitivne reakcije. U početku mi je bilo možda malo i neprijatno da iznesim svoj privatni život, da pišem o stvarima o kojma možda i nije dobro pričati – o brigama, problemima… Međutim, ipak sam odlučila da se ne obazirem na to jer sam, s obzirom na Bar i Crnu Goru, mnogo van tih razmišljanja” istakla je Ilma.

Karađuzović je kazala i da nije imala previse iskustva sa negativnim komentarima – “U malim sredinama ljudi očekuju da sve ostave na tom nivou na kojem se do tada razvijalo. Možda nekome smeta što sam previše otvorena, što sve iznosim u javnost, ali ja ne smatram da sam bilo čime poljuljala svoj moralni i intelektualni aspekt. Smatram da iznosim stvari kojima se svima dešavaju u životu, ali ne vole svi da pričaju o tome”.

Prisjeća se da je, još dok je bila tinejdžerka, pogađalo to što bi pojedini prokomentarisali da potiče iz porodice “običnih slastičara”.

“Na sreću nisam se obazirala na to i sada sam se našla u poziciji da ja pišem o ljudima koji su mi upućivali takve riječi. Bilo je takvih komentara da se jednostavno ne očekuje od mene da budem to što jesam, s obzirom na zanimanje mojih roditelja, predaka… Ipak, ja to postižem i zbog takvih komentara u današnje vrijeme pišem”, bila je iskrena Karađuzović.

Ilma ističe da joj, kako vrijeme odmiče, karantin sve teže pada, ali poštuje sve mjere koje su nadležni izdali.

“Kako je ova situacija odmakla, već pomalo ludim, ali nadam se najboljem i znam da je najbitnije iz ovoga izaći zdrav, tako da mi je to bila glavna misao. Gledam serije, filmove i kuvam mnogo, a što se knjiga tiče trenutno čitam od Markesa ‘O ljubavi i drugim demonima’. Inače mnogo volim i Pola Ostera njegovu ‘Njujorška trilogija’, kao i roman ‘Nevidljivi’. Mnogo volim i izuzetno je popularan švedski pisac Frederik Bakman. Volim njegove knjige i od njega sve preporučujem, on je pravi pisac 21. vijeka – lepršav, dovitljiv, pametan… sve ono što jedan pisac u ovim vremenima treba da bude”, objasnila je Ilma poručujući svima da uvijek vjeruju u sebe i da nikad ne razmišljaju šta će okolina reći, ali i da u ovoj situaciji, u kojoj smo se našli, ostanemo doma kako bi iz nje izašli zdravi.

The post Ilmine Instagram priče očarale zaljubljenike u književnost first appeared on BARinfo.

Na njoj su se u protekla tri dana objavljivale vijesti koje se i inače nalaze na našem sajtu, ali i neke čiji autori nisu novinari Bar Infa i Radio Bara.

Stranica koristi naš logo i naše tekstove, što je direktno kršenje Zakona o autorskim pravima i lažno predstavljanje.

Profil je prijavljen instagramu kao lažan, a o svemu će u najskorije vrijeme obaviještena i Uprava policije, Odjeljenje za cyber kriminal.

The post OPREZ: Lažna instagram stranica Bar Infa first appeared on BARinfo.