Projekat “Implementacija ključnih kompetencija u obrazovni sistem Crne Gore” vrijedan je približno 920.000 eura, a sufinanasirale su ga EU i Vlada CG u okviru programa pretpristupne pomoći (IPA II)

Konferenciju je bilo moguće pratiti i preko ZOOM aplikacije, a oni koji su se istakli doprinosom i rezultatima rada na projektu, imali su čast da dobiju pozivnicu i lično prisustvuju.

Tim povodom razgovarali smo sa Ljiljom Milović, profesoricom iz OŠ “Anto Đedović”, predstavnicom iz Bara na ovom važnom skupu iz oblasti obrazovanja.

RB/BI: Profesorice Milović, šta za Vas znači učešće na ovom važnom skupu?

Milović: Bilo mi je zadovoljstvo da prisustvujem završnoj Konferenciji ovog važnog projekta i čujem izlaganja stručnjaka iz Crne Gore i regiona. Zahvalna sam na pozivu. Ovo je za mene kruna karijere, jer je moj rad, u veoma jakoj konkurenciji, odabran da bude primjer dobre prakse.

RB/BI: S obzirom da je u pitanju završna konferencija, pretopstavlamo da je napravljen osvrt i rezime realizovanog…

Milović: Tako je. Konferencija je koncipirana kroz tri tematske cjeline. U prvom dijelu napravljen je osvrt na projekat. Rezultatate programa predstavila je nacionalna koordinatorka Nevena Čabrilo iz Zavoda za školstvo. Zaključeno je da je projekat ispunio ciljeve i doprinio unapređenju obrazovnog sistema, podržao inicijalno obrazovanje nastavnika i njihov kontinuirani profesionalni razvoj. Psihološkinja Zorica Minić iz Ispitnog centra govorila je o procesu izrade zadataka koji ispituju ključne kompetencije u sklopu projekta, dok je stručnjak na projektu- Rajko Kosović govorio o osiguranju kvaliteta obrazovanja u dijelu ključnih kompetencija. Tim lider projekta Boris Ćurković govorio je o realizaciji i podsjetio da je projekat  počeo  2019, a završen 2021. i da su ključni korisnici Ministarstvo prosvjete, nauke, kulture i sporta, Zavod za školstvo, Centar za stručno obrazovanje, Ispitni centar, Univerzitet CG i sve osnovne i srednje škole. U toku trajanja projekta obučeno je približno 1.900 nastavnika. Osim nastavnog kadra, obukom su obuhvaćene i druge ciljne grupe: direktori i članovi upravljačkih timova, članovi komisija, savjetnici, nadzornici za osiguranje kvaliteta… U projektne aktivnosti je, po riječima organizatora, ukupno bilo uključeno 2.746 osoba iz sektora obrazovanja.

RB/BI: Zaista impresivan broj učesnika, pa se nameće pitanje na koji način je OŠ “Anto Đedović” uspjela da se izdvoji u jakoj konkurenciji i postane primjer drugim školama u Crnoj Gori?

Milović: Hvala Vam u ime svih iz OŠ “Anto Đedović” koji smo radili na ovom projektu. Naša škola je još jednom pokazala da kvalitetnim radom uspijeva da prati tok savremenog obrazovanja. Odgovorila je odlično na sve zahtjeve koje je projekat postavio, a to su: akcioni plan škole koji je pohvaljen, priprema za eko-projekat objavljen u Vodiču, kao i čas o strategijama učenja koji je snimljen za obrazovni serijal. Timski rad, odlični uslovi u školi i posvećenost zaposlenih- ključ su našeg uspjeha.

RB/BI: Čestitamo na izvanrednom uspjehu Vaš rad je na Konferenciji promovisan kao primjer dobre prakse. Zamoliću Vas da čitaocima našeg portala objasnite značaj tog postignuća.

Milović: Hvala, to je za mene značajan uspjeh! Ponosna sam što su eksperti iz obrazovanja prepoznali moj rad i izdvojili ga za promociju projekta u drugom dijelu konferencije koji je posvećen prezentaciji portala IKCES.ME, gdje su objavljene sve pripreme realizovanih časova, projekata i drugih aktivnosti u crnogorskim školama, uz primjenu ključnih kompetencija. Viša stručnjakinja za razvoj kurikuluma i za obuke nastavnika Ljubica Špirić istakla je da je portal-platforma vrijedna zbirka kreativnih priprema, zanimljivih ideja i materijala za nastavu i ostale aktivnosti sa učenicima. Izdvojila je sa platforme da učsnicima konferencije prikaže primjer dobre implementacije ključnih kompetencija- projekat OŠ “Anto Đedović” pod nazivom „Učimo da učimo“, čiji sam scenarij ja napisala i realizovala. Ono što je njegova vrijednost, kako je apostrofirano na konferenciji, jeste primjena svih osam kompetencija, čime je ostvarena korelacija sa drugim predmetima i temama i umreženo više nastavnika kroz integrisanu nastavu i to sve sa učenicima najmlađeg uzrasta koji su na početku opismenjavanja, što je bio poseban uspjeh. Po tom scenariju snimljen je čas o strategijama učenja, koji se emituje u obrazovnom serijalu. Na sljedećim linkovima možete pronaći video materijale, između ostalih i primjere časova u školama u Crnoj Gori, u kojima su primijenjene ključne kompetencije :

https://www.facebook.com/kljucnekompetencijecg

https://www.youtube.com/channel/UC8fWtKw3roW8J3u0sXHY-LQ

Gospođa Špirić istakla je da je objavljen priručnik, tj. Vodič- zbirka izdvojenih primjera iz škola. Među njima je i priprema na temu ekologije koju je osmislio Aktiv razredne nastave OŠ “Anto Đedović”. U kategoriji akcionih planova pohvaljen je i koncept plana koji je za našu školu uradio upravljački tim škole- direktorica Stanka Vukčević sa saradnicima. Ja sam, kao predstavnica naše škole, odabrana da zajedno sa 20 profesora na nivou Crne Gore budem trener za ključne kompetencije. Ova postignuća ukazuju da je OŠ “Anto Đedović” u svim segmentima projekta bila uspješna, pa je očekivano izdvojena među 20 najboljih u Crnoj Gori za dalju podršku, Uz to je među prvih pet škola u Crnoj Gori odabranih za snimanje časa, što je veliki uspjeh. Ovo je značajno i za naš grad jer smo Bar promovisali na najljepši način- kroz obrazovanje.

RB/BI: Zbog čega je treći segment konferencije izazvao najveće interesovanje?

Milović: Treći dio Konferencije jeste izazvao najviše pažnje. Govornici su promovisali svoje radove kao najbolje primjere implementacije u razrednoj, predmetnoj nastavi, kao i u nastavi srednje škole. Bilo je zanimljivo čuti kolege i njihova rješenja na ovu temu. Čast da u ime predmetne nastave Crne Gore bude govornik na konferenciji pripala je Vesni Keković, profesorici geografiji u OŠ “Kekec” (koja joj je matična, a radi i u OŠ “Anto Đedović”). Ona je govorila o planiranju i realizaciji integrisanih časova iz više predmeta u sklopu projektnih aktivnosti na temu “Zagađenje mora u Sutomoru”. Podrška u ovom projektu bila joj je Dragana Aprcović, profesorica razredne nastave, koja je takođe prisustvovala ovom skupu. Osam ključnih kompetencija su osnova za cjeloživotno učenje i trebalo bi ih uključiti u sve nivoe obrazovanja, kao i odabrane buduće profesije- važna je poruka sa konferencije.

RB/BI: Konferencija je imala i radni dio koji je podrazumijevao obuku za trenere. O čemu se radi?

Milović: Ključna stručnjakinja za obuke nastavnika Maja Jukić  predstavila je obuku za nastavnike u vezi implementacijom aktivnosti za razvoj ključnih kompetencija učenika, jer je Zavod za školstvo akreditovao ovaj projekat koji se nalazi u Katalogu stručnog usavršavanja. S obzirom na to da su skoro svi treneri ovog projekta bili stručnjaci iz regiona, odlučili su da edukuju grupu prosvjetnih radnika iz Crne Gore, kako bi preuzeli taj zahtjevni posao i nastavili da obučavaju kandidate za implementaciju  ključnih kompetencija. Zato je u Zavodu za školstvo dan nakon konferencije organizovana obuka za trenere. Na osnovu selekcije, izabrano je 20 kandidata iz crnogorskih škola da učestvuju u obuci koju su vodili stručnjaci IKCES tima. Među učesnicima obuke bila sam ja, kao i kolege iz OŠ “Kekec”, Dragan Marković i Vesna Keković, a kriterijum selekcije je bio CV tj. naša dostignuća na polju obrazovanja. Nas troje smo nakon obuke postali jedini sertifikovani treneri iz južne regije, pa u tom svojstvu imamo   zadatak da obučavamo direktore i nastavnike crnogorskih škola koji u prvom krugu nijesu prošli obuku za ključne kompetencije. Tačnije, pošto su ključne kompetencije postale zahtjev savremene nastave i nastavljaju primjenu u praksi, mi ćemo, zajedno sa kolegama koji su prošlu ovu obuku za trenere,  nastaviti  rad na tom projektu u Crnoj Gori i  pratiti  implementaciju.

RB/BI: To je veliki uspjeh, ali i odgovornost.

Milović: Počastvovana sam što sam sa kolegama iz sutomorske  škole odabrana da kao trener razvijam projekat “Integracija ključnih kompetencija u obrazovni sistem Crne Gore”. Biće zahtjevno, ali se nadam da ću opravdati povjerenje i biti na visini zadatka, jer za mene je to novi izazov.

The post Uspješna završna konferencija projekta Integracija ključnih kompetencija u obrazovni sistem Crne Gore first appeared on BARinfo.

Među izabranim školama u Crnoj Gori koje su, zahvaljujući angažmanu, radu i rezultatima dosadašnjih aktivnosti na projektu, odabrane za snimanje obrazovnog serijala je i OŠ „Anto Đedović“u Baru. Povodom toga je tim koji je radio na promociji ovog projekta posjetio školu 14.oktobra 2021. i  snimio čas „Učimo da učimo“ na kome  je demonstrirana  nastava zasnovana na ključnim kompetencijama. Autorka i realizatorka scenarija, čiji je čas selektovan za snimanje, Ljilja Milović, prof. C-SBH jezika i književnosti, bila je gošća Radio Bara. Sa njom je razgovarao Nemanja Janković.

RB/BI: Profesorice Milović, čestitamo na ovom značajnom priznanju  na polju obrazovanja. Scenarij Vašeg projekta je u veoma jakoj konkurenciji odabran da bude u pet selektovanih na nivou Crne Gore. Predstavljate OŠ „Anto Đedović“, grad Bar, a i jedina ste predstavnica južne regije među kandidatima za snimanje časa. Možete li nam reći nešto više o projektu kojim ste postigli tako veliki uspjeh?

Milović: Projekat  koji sam osmislila nosi naziv “Učimo da učimo“ , a inspiracija mi je, kao profesoru jezika i književnosti, bila knjiga,a  ovog puta to je „Pinokio“ (Karlo Kolodi). Koncepciju projekta usmjerila sam ka integrisanom učenju baziranom na književnom djelu i njegovim  povezivanjem sa stvarnim životom. Ostvareno je planiranje kroz saradnju predmetne i razredne nastave i više predmeta, učenika i nastavnika, a cilj je učenje- kako se iz pročitanih knjiga može naučiti o sebi, drugima i životu. Napravila sam korelaciju sa drugim predmetima i temama (engleski i italijanski jezik, matematika, priroda i društvo, muzička i likovna kultura, fizičko vaspitanje, zdravi stilovi života, medicina, pedagogija, psihologija, humanost, briga o drugima, dječija prava, izbor budućeg zanimanja, preduzetništvo…). Prilikom pisanja scenarija bila sam usmjerena na to da moj projekat pruži mogućnost za razvoj različitih kompetencija (kompetencije pismenosti, višejezičnosti, digitalne kompetencije, lične, društvene i kompetencije učenja- kako učiti, građanske kompetencije, preduzetničke kompetencije i kompetencije kulturološke svijesti i izražavanja). Nadam se da  sam u tome i uspjela.

RB/BI: Koji  ste segment iz projekta  izdvojili za TV snimanje?

Milović: Snimljeni čas je samo jedna od aktivnosti koje su realizovane u okviru projekta “Učimo da učimo”. Segment  koji sam izdvojila za snimanje časa su strategije učenja. Učenici su, podijeljeni u po timovima, bili u ulozi istraživača i otkrivali zašto Pinokio nije želio da ide u školu, kako je zamišljao školu, šta ga je motivisalo da ipak krene, kako se na početku snašao, ko ga je bodrio da uči  i obrazuje se. Zatim su ostale  grupe učenika imale zadatak da istražuju kako je Pinokio učio od vršnjaka, u porodici, kroz probleme i na kraju od sebe samog, kada je i zašto pristao da mijenja način razmišljanja i da li mu je u tome pomoglo znanje.  

Istovremeno su, dok su učili o Pinokijevim strategijama učenja, podstaknuti da razmišljaju o sebi i svojim načinima učenja. Kroz istraživačke zadatke imali su  priliku da  otkrivaju i usvajaju  vrijednosti grupa kroz koje pojedinac prolazi u svom odrastanju (porodica, škola, vršnjaci…).

RB/BI:  Projekat „Učimo da učimo“ je koncipiran tako da razvija ljubav prema knjizi, čitanju, učenju i opismenjavanju. Namijenjen je najmlađim učenicima škole pa su za potrebe snimanja javnog časa i oni stali pred kamere. Kako su se snašli i šta je to za njih značilo?

Milović: Projekat „Učimo da učimo“ je koncipiran tako da pokaže kako se, kroz nastavu književnosti,  mogu razvijati  ključne kompetencije kod najmlađeg uzrasta učenika. Zato su na snimanju , uz saglasnost roditelja, učestvovali  učenici III-1: Novak Đukanović, Mila Lalević, Vujo Ivanišević, Elena Šofranac, Alexander Okulov, Sara Bubanja, Lev Šatohin, Elena Bulatović, Danilo Glavanović, Vanja Jukić i  Đorđe Živković; učenici III-2: Sergej Krasiljnikov, Elena Knežević, Enis Nikičić, Milena Okuka i Andrija Stijepović. Oni su se odlično snašli u tumačenju književnog djela. Dokazali  su da  o važnim temama možete razgovarati sa djecom ako metodička rješenja prilagodite njihovom uzrastu. Djeca ovih godina  su otvorena za nove sadržaje i učenje i sada ih treba motivisati da zavole knjigu  jer je ovo razvojni period kada se  formiraju kao čitaoci. Izlazak pred kamere, mikrofoni, razgovor sa kamermanima, monatažerima za nih je bilo jedno jedinstveno iskustvo.

RB/BI: Zanimljivo bi nam bilo da nam otkrijete kako ste učenike najmlađeg uzrasta koji su tek na početku opismenjavanja uspjeli da zainteresujete za tako obimno književno djelo kao što je Pinokio?

Milović: To je za mene bio pravi izazov, pa sam osluškivala  književno djelo i pažljivo odabirala metodička rješenja. S obzirom na to da je cilj programa ključnih kompetencija planiranje i njihova realizacija u redovnom radu, ne izvan predmetnog programa, odabrala sam književno djelo koje je u programu lektire i koje bi po planu rada svakako tumačili. Dakle, nešto njima poznato. Zatim je trebalo osmisliti strategiju kako da probudim njihovu radoznalost za čitanje, tj. slušanje i tumačenje književnog djela.  Pošto je riječ o djeci mlađeg školskog uzrasta , odlučila sam se za tehniku upotreba pitanja kroz igru. Pjesnik Ljubivoje Ršumović je rekao „Neka vam knjiga ne bude briga već još  jedna lepa igra“. Znamo da  djeca kroz igru najljepše i najbolje uče pa su i sadržaji bili u formi igrovnih aktivnosti.

U buđenju radoznalosti za knjigu i čitanje pomogli su stihovi, kviz , izložba, crteži, mapa uma, pravljenje plakata, lanac znanja, zagonetna pitanja, rješavanje problemskih situacija, crtani film, muzika, likovna radionica- sve ono što liči na igru , a u službi je učenja i usvajanja znanja-jasan je recept za uspjeh.

RB/BI: Rad na ovom projektu je zahtjevan i  pripreme su trajale više  mjeseci. U tome su Vam, kako ste nam otkrili, pomogli i saradnici u školi, a i van nje. Možete li nam nešto više reči o tome?

Milović: Timskim radom uspjeli smo da uspješno privedemo kraju realizaciju projekta. Učestvovale su profesorice razredne nastave Vesna Čabarkapa i Arnela Alković, kao i Lidija Ivanković, prof. engleskog i italijanskog jezika. Rad na projektu je, u okviru svog plana hospitovanja,  pratila direktorica Stanka Vukčević, prof. koja je obezbijedila sve uslove u školi potrebne za uspješan rad i realizaciju Projekta.

Mi smo u ovom projektu imali podršku i van škole. U okviru „Godišnjeg rada škole“  planirana je saradnja sa lokalnom i širom zajednicom. Mi smo to kroz ove aktivnosti  zaista uspješno ostvarili. Zato zahvaljujemo  na podršci u realizaciji projekta  saradnicima- roditeljima učenika III-1 i III-2 (šk.2020/21.), preduzetnicama iz Bara Jasni Brnjada i Olji Fatić (za potrebe Projekta su izadile unikatne radove „Pinokio“  koji su  bili dio  izložbe prilikom snimanja), PPU „Pinokio“ Podgorica (na ustupljenoj maskoti drvenog lutka Pinokio), Media Pro Studio Petović (na pomoći u  izradi edukativnog materijala ) i, naravno medijima.

RB/BI: Nakon snimanja časa, realizovan je intervju. Razgovor sa Vama vodila  je novinarka i koordinatorka za medijsku promociju projekta „Integracije ključnih kompetencija“, Daniela Vukčević . Šta je bila tema intervjua?

RB/BI: Kao autorka projekta i realizatorka časa, pojasnila  sam šta se tu zapravo dešavalo, koja je kompetencija kako demonstrirana, kako se pripremam za ovakve časove, da li to oduzima mnogo vremena, kakva je  razlika u odnosu na “klasičnu” nastavu, da li je  rad na ovom projektu uticao na mene  i kako… Na sva ova pitanja sam i Vama već kroz razgovor odgovorila. Želim samo da istaknem kako je na mene lično uticao rad na ovom projektu. Dok sam pisala scenarij kako da podstaknem razvoj ključnih kompetencija kod najmlađih učenika, ja sam istovremeno razvijala svoje kompetencije. Kreirala, istraživala metodička rješenja, analizirala svoje strategije učenja i rada, obnavljala znanje italijanskog i engleskog  jezika, pravila odabir muzike, a najviše sam se bavila preduzetničkim radom. Osmislila sam i izradila edukativni materijal koji mi je bio potreban za Projekat. Pri tome sam razvijala i svoju matematičku kompetenciju s obzirom na to da mi je prilikom pravljenja troškovnika za Projekat znanje iz te oblasti bilo neophodno.

RB/BI: Da li je ste pravili  osvrt na ono što ste realizovali, mislim na evaluaciju rada?

Milović: U intervjuu je,  osim  mene , učestvovala  i koleginica  Vesna Čabarakapa, prof. razredne nastave, koja je sa svojim učenicima dio ovog projekta. Ona je dala osvrt na to šta za učenike znači nastava usmjerena na  razvoj ključnih kompetencija. U intervjuu je , kao dugogodišnji prosvjetnik radnik, obratila pažnju na aspekte pripreme i izvođenja nastave i na podršku koju ovaj vid rada pruža učenicima u daljem napredovanju“-naglašava profesorka.

RB/BI: Kada ćemo imati priliku da vidimo Vaš čas u obrazovnom serijalu? Kada će početi emitovanje?

Milović: Prva ciljna grupa ovog projekta su nastavnici, te ovaj materijal i jeste namijenjen upravo njima, kako bi podstaknuo one koji nisu prošli kroz obuke, a i služio kao podsjetnik ili “inspiracija” za osmišljavanje časova. Tako da će snimljeni materijal prvo biti postavljen na edukativne portale manijenjene prosvjetnim radnicima.  Materijal će biti dostupan i široj javnosti na internet stranici projekta, Youtube i Facebook nalogu projekta (IKCES.ME).

RB/BI:  Koje su Vaše dalje aktivnosti u projektu o integraciji ključnih kompetencija?

Milović: Tim IKCES.ME je planirao sastanak  gdje  će biti organizovana razmjena iskustava određenih škola i osiguranje kontinuiteta. A nakon toga slijedi završna konferencija koja će okupiti najbolje učesnike projekta i za koju je OŠ „Anto Đedović“  već dobila pozivnicu.

Projekat „Integracija ključnih kompetencija u obrazovni sistem Crne Gore“ sufinansiraju Evropska unija i Vlada Crne Gore kroz IPA 2 Program EU i Crne Gore za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu zaštitu. Partneri Projekta su Ministarstvo prosvjete, nauke ,kulture i sporta  Crne Gore, Zavod za školstvo Crne Gore, Centar za stručno obrazovanje Crne Gore, Ispitni centar Crne Gore, Univerzitet Crne Gore, posebno: Filozofski fakultet, Filološki fakultet i Prirodno-matematički fakultet Univerziteta Crne Gore, Agencije za kontrolu i obezbjeđenje kvaliteta visokog obrazovanja Crne Gore, Osnovne (166) i srednje (56) škole u Crnoj Gori.

Projekat je dvogodišnji i sprovodi se u cilju poboljšanja kvaliteta pružanja osnovnog i srednjeg obrazovanja, podrške inicijalnom obrazovanju i kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika, te osiguranju kvaliteta na nivou osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja.

The post OŠ Anto Đedović predstavnik Bara u obrazovnom TV serijalu first appeared on BARinfo.