Panel je okupio brojne posjetioce medju kojima su bili mladi, ali i svi zainteresovani za dublje razumijevanje ljubavnih odnosa. Razgovor je obuhvatio tri ključne teme: Zaljubljenost i ljubav, odabir partnera, te sve ono što ljubav nije. O ovim važnim aspektima partnerskih odnosa govorile su Ida Marković, master psihološkinja i psihoterapeutkinja, Isidora Pavlović, diplomirana psihološkinja i psihoterapeutkinja, Jelena Čejović, umjetnica, zajedno sa voditeljkom panela Katarinom Čelebić.

Kroz interaktivnu diskusiju, učesnici su imali priliku da razmijene mišljenja, postave pitanja i dobiju korisne savjete o izgradnji zdravih odnosa.

Panel je istakao značaj emocionalne zrelosti, postavljanja granica i prepoznavanja toksičnih obrazaca u vezama, uz poseban fokus na prepoznavanje razlike izmedju zaljubljenosti i prave ljubavi.

Publika je pokazala veliki interes za teme o kojima se govorilo, a organizatori smatraju da su ovakvi razgovori od izuzetnog značaja za zajednicu, posebno za mlade koji se tek susreću sa izazovima partnerskih odnosa.

The post Održana panel diskusija o zdravim partnerskim odnosima first appeared on BARinfo.

RB/BI: Isidora Pavlović je diplomirana psihološkinja. Ona je nakon osnovnih, nastavila usavršavanje na master studijama u domenu kliničke psihologije i psihoterapije. Paralelno svoj profesionalni pravac gradi i uz dodatno i kontinuirano edukovanje u priznatim psihoterapijskim školama. Iza nas je period slavlja i novogodišnje euforije. Je li istina da, nakon svega toga, slijedi period u kome raspoloženje nije baš najsjajnije i kako se izboriti sa tim?

Pavlović: U ovom periodu možemo govoriti o postprazničnom ili zimskom bluesu, kada dolazi do pojave tranzitornih kriza, bilo u raspoloženju, bilo o osjećanjima. Bitno je da pričamo o tome, baš u ovo doba, kada su nam potrebne smjernice kako se izboriti sa tim. Nesanica, razdražljivost, strah od budućnosti, manjak volje, unutrašnji nemir, promjena apetita – sve su to neki od simptoma koji su zastupljeni u našem društvu i globalno, na koje treba da obratimo pažnju kao na signal da nešto moramo da mijenjamo. Ne moramo uvijek govoriti o depresiji i anksioznosti kada pomenemo neke od navedenih simptoma tokom praznika. Možemo govoriti o kratkotrajnim tegobama koje pogađaju veliki broj populacije, bez obzira na pol ili godine. Decembar i početak januara su praznični dani i euforija je kod većine ljudi na visokom nivou. S druge strane, jednom dijelu populacije su to najteži dani, koje treba da provedu sami, u disfunkcionalnom okruženju, sa možda bolesnim članom porodice, suočeni sa gubicima, neko sa finansijskim gubicima, koji su sada sve više izraženi. Neki dani, koji se smatraju najradosnijim, kalendarski, drugima su okidači za brojne negativne asocijacije. Izražena su velika očekivanja, u skladu sa kalendarskim godinama.

RB/BI: Koliko god da se radujemo praznicima, treba da shvatimo da neki ljudi te dane teško podnose. Tome doprinesu i idealne slike sa Instagrama i društvenih mreža.

Pavlović: Postavljamo sebi visoke ciljeve, često se poredimo sa tuđim životima, onim što nam se plasira u medijima, na društvenim mrežama i želimo da to proživimo. Ali, nekada su unutrašnji sadržaji i okolnosti u kojima se nalazimo, nešto što se ne poklapa sa slikom koju bismo možda željeli da imamo. Mi možemo da postavimo neku realističniju sliku, da prvenstveno pričamo o manjim ciljevima, nasuprot većim, koje većina ljudi pred praznike postavi kao nešto što žele da ostvare ili do Nove godine ili do kraja januara. Rijetko kada je to realistično, a ukoliko postavimo isuviše velike zahtjeve, osjećaćemo neuspjeh i razočarenje ukoliko to ne ostvarimo, što dovodi do odustajanja. Onda se vraćamo u stari ciklus prethodnih navika i načina života koje smo možda željeli da mijenjamo. Manji koraci su nešto što dovodi do stvaranja rutine, da istrajemo u svojoj želji i to je ono što, dugoročno, vodi do željenog cilja. Vrlo važna stvar o kojoj je jako malo priča jeste fizička aktivnost, koja doprinosi ne samo fizičkom, nego i mentalnom zdravlju: daje osjećaj sigurnosti, samopouzdanja, luče se dopamin, endorfini… Pogotovo ako su praznici, kao što jesu, orijentisani na ishranu bogatu ugljenim hidratima, masniju, sa mnogo više kalorija nego što nam je potrebno, tu energiju treba potrošiti. Koliko nam je bitna fizička aktivnost, bitan je i autentičan odmor. Mnogi ljudi su sada na produženim praznicima, neko odmara sa djecom tokom raspusta. Bitno je da se odvojimo od naše standardne rutine, od obaveza. Odmor služi da se čovjek mentalno i fizički rastereti i uključi u aktivnosti koje ga relaksiraju, ali koje odstupaju od onoga čemu smo stalno predani.

RB/BI: Bilo da je to dobra knjiga, slušanje muzike ili pravljenje kolača.

Pavlović: Apsolutno, to je nešto vrlo individualno. Svako od nas treba da pronađe nešto što ga ispunjava i smanjuje mogućnost da pretjerano razmišlja o svakodnevici.

Adekvatna struktura organizacije vremena je nešto što nam sada treba. Bitno je da odredimo listu prioriteta, što je stvarno bitno, ako okrećemo novi list, da napravimo sebi plan. Da odredimo od čega krećemo – za nekoga je to promjena posla, promjena u porodičnoj strukturi, preseljenje, nastavak školovanja, započinjanje nečeg novog.

Moram da naglasim da je treći ponedjeljak u januaru, koji smo mi već ispratili, proglašen za najdepresivniji dan u godini – blue Monday ili plavi ponedjeljak. Decembar i početak januara obilježava euforija, proslave su, a onda dolazi do naglog pada i sa tim se treba nositi: prolaze različite muzičke, okupljanja, svako se vraća svojim dnevnim obavezama. Odluke koje smo donijeli krajem godine, koje smo željeli da realizujemo a nismo uspjeli, pojačavaju osjećaj manje vrijednosti, unose nemir, paniku, često osjećaj bespomoćnosti – da smo osuđeni na neuspjeh i da nemamo kapacitet da nešto promijenimo. Bitno je da imamo svijest da mi utičemo na sopstvenu sudbinu, imamo kontrolu nad svojim životom i možemo da utičemo na stvari, da zauzmu potpuno drugačiji, pozitivan tok, nego što djeluje u datom trenutku. Ukoliko prolazimo kroz krizu, treba da smo svjesni da je ona prolazna i može da nam bude bolje.

RB/BI: Često umijemo da kažemo da je neko drugi kriv – oni koji su nas vaspitavali, ili neko iz okruženja. Ipak, sve se u suštini svodi na to da su to ipak naši izbori.

Pavlović: Nekada smo zaglavljeni u nekom kontekstu u kom ne želimo da budemo. Nekada su to zaista spoljne okolnosti. Ali, kada smo prinuđeni da nešto promijenimo, jedino možemo da promijenimo sebe. Mi nemamo kontrolu nad tuđim akcijama, nad tuđim životima, ponašanjem, mišljenjima. Ono što možemo je da sebe postavimo u kontekst koji će nam biti prirodniji, lagodniji i na kraju dana, bolji za nas. To nije sebičnost, već stvar dobrog odnosa prema sebi i poštovanja.

RB/BI: Vraćamo se opet na malo tužnije teme – koji su znaci da neko od naših prijatelja pati i ima li u ponašanju nekih signala koji ukazuju da osobi treba pomoć? Ovo pitanje, pretpostavljam, često sebi postavljaju osobe čiji je neko bližnji počinio suicid.

Pavlović: Znaci uvijek postoje, bitno je koliko mi obraćamo pažnju. Ljudi su često okupirani sobom, svojim životima, obavezama i problemima i nekada,naprosto, u ovoj individualističkoj kulturi, ne obraćamo možda dovoljno pažnje na druge ljude. Čak i u najbližem okruženju smatramo da je sve u redu, da ne postoje neki upozoravajući znaci. Ali svako odstupanje od rutine ili navika koje prepoznajemo kod osobe, mogu biti signal da nešto nije u redu. To može da bude i prolazna kriza, ali kada govorimo o većim unutrašnjim promjenama, ozbiljnijim simptomima depresije, nečemu što može da vodi ka strašnijem ishodu, moramo da obratimo pažnju na signale, čak i sitne, koje nam ta osoba šalje. Izolacija, strahovite promjene raspoloženja, impulsivnost, netrpeljivost, promjene apetita, promjene u spavanju, pogotovo restrukturacija života, izolacija, prikrivanje nekih stvari, želja da se ne ispriča sve do kraja, ogromno povlačenje, čak nekada i znaci samopovređivanja – sve su to znaci koji su vrlo, vrlo bitni. Važno je da znamo kada da reagujemo, da potražimo stručnu pomoć, jer ti prvi znaci su bitni kao preventiva, da bismo mogli da spriječimo težak ishod.

RB/BI: Zašto je važno da u sebi razvijamo toleranciju i empatiju?

Pavlović: To su vještine koje moraju da budu sastavni dio svakoga od nas, zato što funkcionišemo kao socijalna bića. Koliko god se njeguje individualistička kultura, okrenuti smo sebi, sopstvenom uspjehu, gradimo karijere, želimo da budemo uspješni i bogati, ali mi naprosto zavisimo jedni od drugih, funkcionišemo u zajedništvu i bitna nam je ta stabilna struktura i podrška, koja se njeguje kroz toleranciju i empatiju, kroz kompromise, razumijevanje druge strane i njenih potreba, da sagledamo i tuđu perspektivu. U svakom kolektivu, bio radni, prijateljski ili porodični, moramo da imamo dobru komunikaciju, da njegujemo odnose kako bi i mi bili bolji ljudi. Moramo prvo sebe da volimo, da bi mogli da volimo druge, a smatram da rastemo u odnosu, neophodni su nam ljudi, tolerancija i empatija, kako bismo održali adekvatno te odnose.

The post Pavlović: Ukoliko prolazimo kroz krizu, treba da smo svjesni da je ona prolazna first appeared on BARinfo.

“Različiti profili ljudi dolazili su da se informišu – za sebe, članove porodice, prijatelje. Svima im je predstavljen rad centra, oblici savjetovanja (individualna, bračno/partnerska i porodična terapija, kao I rad sa djecom). Interesovalo ih je trajanje terapije, način koji se određuje koliko seansi treba da bude, radno vrijeme… Objašnjeno je da se terapije zakazuju, kako bi svi posjetioci imali potrebnu privatnost”, kazala je za Radio Bar i Bar Info Isidora Pavlović, psihološkinja iz Psihološkog centra “Hridi”.

The post Psihološki centar Hridi zadovoljan posjetom tokom Dana mentalnog zdravlja first appeared on BARinfo.

Projekat  finansira Opština  Bar, a osmislila ga je dr Gina Masoničić, specijalista interne medicine i izvršna direktorica NVO “Povjerenje”. Moderatorke su dvije mlade psihološkinje, Jasmina Struga i Isidora Pavlović. Za Radio Bar i Bar Info one su najavile da će projekat trajati do kraja godine, a kruna rada biće edukativni film, koji će osmisliti polaznici radionica, odnosno učenici srednjih škola.

“Opšti cilj projekta ‘Bolest zavisnosti i kako se (iz)boriti sa njima’ je promovisanje zdravih stilova života i podizanje svijesti o potencijalnim  posljedicama koje bolesti zavisnosti mogu izazvati.  Različite aktivnosti usmjerene na mlade ljude u razvoju doprinijeće da javni sektor bolje prepoznaje aktuelne probleme u društvu. Pored toga što je projekat usmjeren na prevenciju bolesti zavisnosti, trudićemo se da pružimo pomoć onima koji su već u tom problemu, ili su u  okruzenju koje bi to moglo izazvati putem besplatnog psihološkog savjetovališta i dodatnog informisanja o institutcijama i tretmanima koji su dostupni kod nas. U radionice su uključeni psihijatri, psiholozi i različiti stručnjaci iz ove oblasti. Poseban akcenat stavljen je na interaktivnost, tj pružanje mogućnosti mladim ljudima da pomognu projekat na sebi svojstven nacin i tako ostave svoj pečat”,ističe Jasmina Struga.

“Sve informacije vezane za tok samog projekta i novosti će biti objavljene kontinuirano na Facebook stranici NVO Povjerenje. Ukoliko neko želi da se obrati i pošalje svoju priču ili se obrati za pomoć, to može učiniti anonimno putem email adrese: nvopovjerenje@gmail.com. Slogan projekta glasi: PRVO NAUČI, PA ONDA ODLUČI!” ističe Isidora Pavlović, koja dodaje da je cilj da svi učesnici putem edukacije dođu do sopstvenog zaključka zašto nešto (ne)treba da rade, te kako mogu pomoći onima koji su u problemu.

The post NVO Povjerenje pokrenulo projekat Bolesti zavisnosti i kako se (iz)boriti sa njima first appeared on BARinfo.

„Bolesti zavisnosti su tema koja je sve aktuelnija, na žalost. Brojke sa kojima se suočavamo su zaista zastrašujuće i brzo rastu, tako da smo se odlučili da realizujemo projekat koji će se baviti prevencijom bolesti zavisnosti i edukacijom na tu temu“, istakla je Jasmina Struga.

Ona je dodala da, za razliku od prethodnih godina, kada su radionice realizovane uživo, ove godine će to biti putem Zoom platforme, zbog epidemiološke situacije.

„Radionice će biti interaktivne, a srednjoškolci, koji su ciljna grupa ovog projekta, imaće priliku da učestvuju i da daju svoj doprinos ovim radionicama, jer, na žalost, bolesti zavisnost obično sežu iz tog srednjoškolskog perioda i razvijaju se godinama, zbog čega je važno da fokus bude na srednjoškolcima i učenicima starijih razreda osnovne škole“, kazala je Struga.

Biće organizovano i psihološko savjetovalište, a tokom Zoom radionica će direktno imati priliku da se obrate psiholozima, psihijatrima. Biće uključen i psihijatro iz Beograda, koji se godinama bave ovom problematikom, a polaznici radionica će biti u prilici da razgovaraju sa njima, postavljaju im pitanja, da se čak i anonimno obrate, ako su tako slobodniji. Biće otvorena mejl adresa, na koju će svi koji žele da ispričaju svoju priču, moći i to da urade.

„Istraživanja pokazuju da korisnici psihoaktivnih supstanci, alkoholičari, zavisnici od kocke, obično imaju neki problem pa pokušavaju na taj način da ‘pobjegnu’. Međutim, to ne mora uvijek da bude slučaj. Često to krene zbog nekog trenda, ili pokušaja da budemo ‘in’, što dovodi do zastrašujućih rezultata. Svi u to ulaze sa idejom da će se iz svega lako izvući, da nije strašno jer će samo da probaju. Međutim, svi smo svjedoci da se to lako ne završava, zato je prevencija bitna. Slogan našeg projekta je ‘Prvo nauči, pa onda odluči’. Naš cilj nije da nekome dajemo savjete, nego da edukujemo mlade i dovedemo ih do toga da sami donesu zaključke, da kod njih razvijamo zdravu percepsiju i rezonovanje“, kazala je Struga.

„Mladima će biti dostupno besplatno psihološko savjetolište, kao i kontakt – mejl adresa, kao i Fb stranica putem koje mogu da prate i sadržaj koji će biti plasiran, vezan za sam projekat, kao i kontakt na koji će moći da se obrate za pomoć, savjet ili bilo kakvu dodatnu informaciju. Nas dvije smo već krenule u izradu plakata, kao i plasiranje informacija koje se tiču toga da već sada mladi znaju da će se održati projekat i kako će to izgledati. Ideja je da projekat traje do kraja godine, s tim što je došlo do nekih izmjena zbog epidemioloških mjera. Inicijalno je bilo zamišljeno da projekat traje duže od dva i po mjeseca. Međutim, po sadašnjem planu, radionice će se održavati jednom nedjeljno. Učestvovaće stručnjaci iz različitih oblasti, od psihologa do psihijatara i ostalih stručnjaka“, istakla je Isidora Pavlović.

NVO „Povjerenje“, na čijem je čelu dr Gina Masonićić,  postoji već dvadeset godina. Osim ovog i sličnih projekata, bavi se i psihološkom podrškom pacijentima sa kanceroznim oboljenjima, podrškom starijoj populaciji kroz različite aktivnosti, humanitarnim aktivnostima, i spada među najaktivnije NVO u Opštini Bar.

The post NVO Povjerenje pokreće novi projekat first appeared on BARinfo.